Split (5)

train · ~70.6M rows (showing the first 2.73M)

text stringlengths 17 1.59M
<s>GUSINJE – Predsjednik Odbora povjerenika dr Elvis Omeragić otvorio je konstitutivnu sjednicu Skupštine opštine Gusinje, sa jednom tačkom dnevnog reda – izvještaj Opštinske izborne komisije o izborima održanim 16.oktobra i verifikacija mandata odbornika.</s><s>Potom je mjesto predsjedavajućeg zauzeo najstariji odbornik Ibrahim Omeragić.</s><s>Predsjednik Opštinske izborne komisije Hasim Radončić je upoznao prisutne o radu izborne komisije i rasporedu mandata odbornicima prema rezultatima ostvarenim na lokalnom nivou.</s><s>Lista SDP –Ranko Krivokapić „Gusinje svima“ osvojila je dva mandata.</s><s>Dr Elvis Omeragić i Esad Feratović.</s><s>Lista Demokratski savez u Crnoj Gori ima četiri mandata.</s><s>Bujar Hasanđekaj, Azren Čelaj, Antigona Kukaj i Šaban Prelvukaj.</s><s>Bošnjačka stranka Crne Gore – Rafet Husović „Naša snaga za Gusinje“ jedan mandat.</s><s>-Šefkija Bektešević.</s><s>Partija za Gusinje osvojila šest mandata.</s><s>-Dr Rusmin Laličić, dr Said Čekić, Ragip Deljanin, Ajša Gačević, Mesud Čekić i Fahrudin Dervišević.</s><s>Demokratskoj partiji socijalista pripalo je devet mandata. – Anela Čekić, Ibrahim Omeragić, Semih Redžepagić, Demir Bajrović, Ferka Jarović, Srđan Pavićević, Naser Radončić, Šerif Feratović i Zef Duši.</s><s>Lista Socijalitičke narodne partije ima jedan mandat.</s><s>-Mihailo Jovović.</s><s>Demokratska unija Albanaca – Albanska Alijansa imaju tri mandata.</s><s>-Fadil Ulaj, Miftar Balidemaj, Enver Dedušaj.</s><s>Lista Socijaldemokrate Crne Gore – Ivan Brajović „Dosljedno za Gusinje“ ima četiri mandata.</s><s>Dženadin Radončić, Irfan Dervišević, Medina Hot i Sead Nikočević.</s><s>Za sad je jedino sigurno da će Gusinje u naredne četiri godine voditi DPS.</s><s>Aktuelna predsjednica opštine Anela Čekić vjeruje da će vrlo brzo postići dogovor sa partijama sa kojima, kako kaže, imaju dobru saradnju i sa kojima dijele programske ciljeve.</s><s>Upućeni u gusinjske političke prilike tvrde da će DPS formirati vlast sa Socijaldemokratama, koalicijom DUA i Albanska alijansa i Bošnjačkom strankom.</s><s>Kako će izgledati politička scena u Gusinju, i ko će sa DPS-om vršiti vlast znaće se u narednih desetak dana kad se završe pregovori.</s>
<s>MANJINE I IZBORI: Kobajagi autentični</s><s>U oktobru 2012. koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović nije osvojila apsolutnu vlast.</s><s>Od 81 imali su 39 mandata.</s><s>Doduše, dodatak je mogao da bira.</s><s>Tri mandata je imala Bošnjačka stranka, dva su osvojile dvije koalicije manjinskih lista albanskog naroda, jedan HGI.</s><s>Oni su, kako je zamišljeno ,,autentični” predstavnici manjina.</s><s>Zapravo se autentičnost, ma šta to bilo, glumi, radi se za vlast.</s><s>Dzavid Sabovic SDP</s><s>Već tokom pobjedničkog slavlja Đukanović je izjavio da je lista Evropska Crna Gora pobijedila ,,kao što su i obećali”, te da su osvojili 180 hiljada glasova, znatno više nego na prošlim izborima kada ih je zaokružilo 168 hiljada birača.</s><s>Budući da je njegova koalicija zapravo dobila 165.380 glasova, bilo je očito da je, bez ikakve zadrške prisvojio 15.124 glasa Bošnjačke stranke.</s><s>Nije pogriješio.</s><s>Potrkali su se predstavnici albanskih i hrvatske liste da se ponude „prirodnom savezniku”.</s><s>Predstavnici Bošnjačke stranke govorili su da očekuju veći broj Bošnjaka na pozicijama gdje se odlučuje i tražili veću pomoć sjeveru gdje uglavnom žive Bošnjaci.</s><s>„To nam je prioritet u odnosu na ministarske fotelje ili neka personalna rješenja”, objašnjavao je tada Rafet Husović, predsjednik BS-a.</s><s>Četiri godine kasnije, ne bi se reklo da je sjeveru išta bolje.</s><s>Bošnjačka stranka najviše je glasova osvojila u Rožajama i Bijelom Polju, baš to su bili gradovi iz kojih je najviše ljudi početkom 2015. pokušalo da potraži azil u zemljama zapadne Evrope.</s><s>Njihov pokušaj da se pridruže onima koji decenijama odlaze sa sjevera je ovoga puta propao, zbog migrantske krize, većina evropskih zemalja uvela je strože propise za doseljenike, naročito one koji traže azil.</s><s>To ne znači da će ljudi koji žive bez ikakve perspektive prestati da pokušavaju da odu.</s><s>Milo zvuče priče o suživotu i multinacionalnom skladu, ali brojke kažu da je sve to – tandara mandara.</s><s>Prema rezultatima popisa iz 2003. godine, najveće procentno učešće građana Crne Gore u inostranstvu je u opštinama Plav – 35,9 i Ulcinj – 23,6 procenata.</s><s>Bošnjaci, Muslimani i Albanci te godine su činili 16,8 odsto ukupnog stanovništva zemlje, a njihov udio među crnogorskim građanima u inostranstvu iznosio je 67,3 procenta.</s><s>Niko od dobra ne odlazi.</s><s>Sa popisa iz 2011. brojke su skrivene.</s><s>Da, pažnju prema područjima gdje žive Bošnjaci vlast je pokazala dodjeljujući im samostalnost.</s><s>Činjenica da su Petnjica i Gusinje dobili status opštine, živote ljudi u tim mjestima slabo je promijenila.</s><s>Tokom prošle godine prosječna zarada ni u jednom mjestu gdje pretežno ili u većem broju žive manjinski narodi nije dostizala republički prosjek od 480 eura.</s><s>Osim Tivta u kojem živi najviše Hrvata u Crnoj Gori.</s><s>Njih 2.300 čine oko 16 odsto stanovnika tog grada.</s><s>Budući da živimo u Crnoj Gori, uslovi u kojima ljudi žive tek u naznakama utiču na to kako će glasati.</s><s>I kod većinskih, a naročito kod manjinskih naroda u ovoj zemlji često presuđuje strah – da ne bude gore.</s><s>Upravo taj strah je nezaobilazan osnov na kojem se grade praktične predizborne manipulacije: ucjene oko dobijanja ili gubljenja posla, socijalne pomoći, svega ono što čini baze sigurnih glasova.</s><s>Drugo su funkcioneri.</s><s>Nepodijeljeno je mišljenje među pripadnicima manjinskih naroda da su „njihovi” predstavnici dobro naplatili drugovanje i poslovanje sa Đukanovićem nakon prošlih parlamentarnih izbora, zapošljavajući članove svojih familija i obezbjeđujući sebi bliskima razne protekcije.</s><s>Kako će se sve to odraziti na izbore koji su pred nama, teško je prognozirati.</s><s>Partije manjinskih naroda dobijaju tek dio glasova svojih sunarodnika, ostali glasaju za vlast.</s><s>Na ovim izborima pokazaće se, pored ostalog, koliko je glasova manjina koaliciji DPS-a i SDP-a donosio SDP.</s><s>Sudeći po rezultatima lokalnih izbora – pravila nema.</s><s>U Petnjici je na lokalnim izborima DPS osvojio 15 mandata, SDP 11, Bošnjačka stranka četiri i SNP jedan.</s><s>Vlast su formirale DPS i BS.</s><s>U Gusinju su DPS, BS i SDP bili na istoj listi, i dobili najviše glasova, za njima je bila koalicija Partija za Gusinje – SNP-LP, potom Demokratski savez, Albanska alijansa i DUA.</s><s>Vlast je u toj opštini od početka bila nestabilna, na kraju se raspala.</s><s>U Plavu je 2014. najviše glasova dobio DPS, ali su vlast formirale SDP, BS i SNP.</s><s>U Rožajama je pobijedila Bošnjačka stranka sa 17 mandata, DPS je imao 12, SDP – četiri i Bošnjačka demokratska stranka jedan.</s><s>Vlast su formirale BS i SDP.</s><s>,,Moj narod generalno pati od demencije, zaboravlja sve što je bilo i, nažalost, ‘najbošnjačkija’ stranka je DPS.</s><s>Do skoro je DPS na lokalnom nivou samostalno bio na vlasti u Rožajama, a nije ni na Cetinju.</s><s>Krivo mi je što moji sunarodnici zaboravljaju sve što se desilo onda kad je DPS radio to što je radio i ko je bio uz nas.</s><s>Bilo ih je malo, ali ih je bilo.</s><s>SDP i nekadašnji liberali”, kaže u izjavi za Monitor poslanik SDP-a Džavid Šabović.</s><s>Prema Šabovićevom mišljenju, Bošnjaci ovoga puta treba da glasaju sve, samo ne one koji će direktno ili indirektno da služe DPS-u.</s><s>„Mi na sjeveru očekujemo i glasače Bošnjačke stranke jer se nadamo da su vidjeli za koga su glasali – bolje da su direktno Milu dali glas.</s><s>Na prethodnim izborima, razočarani politikom DPS-a glasali su za Bošnjačku stranku, neće valjda sad glasati DPS broj dva.</s><s>Konkurencija iz opozicije nam nije niko, sve će to biti manji broj”.</s><s>Širok je spektar posrednika kroz koji Bošnjaci mogu dati glas Đukanoviću: Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate, Pozitivna...</s><s>Računa se da URA može koaliciji Ključ donijeti određen broj glasova manjinskih naroda.</s><s>Zanimljivo je, međutim, da su pregovori Bošnjačke demokratke zajednice sa Demosom oko uključivanja te partije u koaliciju propali.</s><s>Hazbija Kalač, predsjednik BDZ u Crnoj Gori, kazao je, kako piše Sandžak pres da su se razgovori sa Demosom završili nakon nepostizanja konsenzusa unutar trojne koalicije oko prijedloga Demosa o proširivanju koalicije uključivanjem manjih političkih subjekata u ovaj politički savez. ,,Očigledno je da je ova koalicija odbijanjem uključivanja BDZ-a kao i Albanske alternative, u stvari, poslala poruku da i ne očekuje glasove Bošnjaka i Albanaca.”</s><s>Bošnjačka stranka, kaže Kalač, odbila je svaki razgovor o zajedničkoj listi. ,,Očito je da je BS i ovdje pokazala da ima zadatak očuvanja političkih interesa DPS-a i njegovog šefa, gospodina Đukanovića.</s><s>Ovo iz razloga jer se BDZ potvrdio da ima jasnu namjeru dati doprinos smjeni postojećeg režima, te bi ovakav koalicioni ugovor doveo u sumnju i njihovu bezrezevnu servilnost DPS-u”, ocijenio je Hazbija Kalač.</s><s>DF u prošlom sazivu nije imao nijednog poslanika pripadnika iz manjinskih naroda, vidjećemo hoće li i sada biti eskluzivno hrišćanski klub.</s><s>Uoči ovih izbora Albanci su napravili dvije koalicije.</s><s>Jednu će činiti Forca i Demokratska unija Albanaca, u drugoj će se naći Demokratska partija, Demokratski savez u Crnoj Gori, Građanska inicijativa i Građanski pokret Perspektriva.</s><s>Monitorovi dobro obaviješteni izvori procjenjuju da će, kao i na prošlim izborima, uzeti po jedno poslaničko mjesto.</s><s>„Biće još jedna ‘solistička grupa’ koja će prosuti nešto glasova.</s><s>Samostalni ogranci Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori u Malesiji i Rožajama imaju u tim mjestima više glasova od partije od koje su se ‘odmetnuli’, ali najvjerovatnije nedovoljno za ulazak u parlament”.</s><s>„Poslanici sa manjinskih lista albanskog naroda biće kao i do sada Milovi produžni kablovi.</s><s>Na prošlim izborima pali su za oko 1500 glasova, na ovima će jedan dio otići DPS-u, jedan Građanskom pokretu URA, odnosno Dritanu Abazoviću.</s><s>Nepovjerenje u nacionalne stranke još je veće nego što je bilo.</s><s>Ogromno nezadovoljstvo Albanaca nema ko da kanališe, Albanci više nijesu politički faktor u Crnoj Gori”, kaže naš izvor.</s><s>Cenzus za manjinske liste albanske nacionalne manjine po zakonu je 0,7 odsto.</s><s>Na prošlim izborima, na primjer, 2.848 glasova Demokratskoj uniji Albanaca nije bilo dovoljno da uđe u parlament.</s><s>U potrazi za glasovima manjinskih naroda, naročito Bošnjaka, vlast je tokom proteklih mjeseci veoma agilno obilazila dijasporu.</s><s>Upućeni objašnjavaju kako svi koji dođu iz inostranstva, glasaju za DPS.</s><s>„Dio ljudi iz dijaspore pod velikim je pritiskom.</s><s>Oni ih dovedu, plate im put, ali u rukama su im i drugi instrumenti osim ljubaznosti.</s><s>Dovoljno je, na primjer, da vam MUP nekoliko dana zakasni sa produženjem pasoša, vi ćete u inostranstvu izgubiti posao”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika.</s><s>Da bi dobila poslanički mandat, Hrvatska građanska inicijativa treba da dostigne cenzus od 0,3 odsto.</s><s>Već smo pisali o tome da je to ,,najjeftiniji” poslanički mandat na koji DPS može da računa.</s><s>Većinski narodi u Crnoj Gori vole da grinjaju kako im kapu u njihovoj, pravoslavnoj zemlji, kroje pripadnici manjinskih naroda.</s><s>Misaoni proces, međutim, nikako da im stigne dotle da čak i pristojnost nalaže da ka onome ko je manji i slabiji, onaj ko je jači treba da napravi prvi korak.</s><s>Po mogućnosti, iskren.</s><s>Miloš BAKIĆ</s>
<s>Kao da mi je hiljadu godina</s><s>Kao da mi je hiljadu godina u ovijeh sezdesetak ljeta mnogo toga se upamtilo sto se moze dobrom spomenuti a i onog loseg sto ne valja; Pamtim vrijeme velike nemastine kad se samo kukuruza jela kad se secer za bajram davao a kad bismo bombone dobili sreci djecjoj ne bi kraja bilo; Pamtim vrijeme drugih nemastina s robom kad se oskudijevalo kad smo drugom odijelo trazili il cipele bez kojih smo bili da bi mogli u svatove ici; Pamtim vrijeme svraba i vasaka koji su nas tako tamanili i na kozi svrabez nam stvarali svrab je bila ka bolja ‘gospodska’ suknjena ju odjeca stvarase suknjeno se odijelo nosilo a od vune vesa se pravilo; Svrab i usi dugo nas pracahu higijena nasih cistih majki njima nije mogla odoljeti svrab i vaske k’nama su stizale preko raznih veza i kanala jer su iste i drugi donosili; Ranije je veca sloga bila osoba je osobu trazila i na konak cesce dolazila svaka kuca brata muslimana ostala je Bozja i musafirska ovaj adet valja njegovati tradiciju svoju postovati i dosledan u dobroti biti; Pamtim vrijeme kada su se drva sjekla britkom sjekirom ko sablja kada nije bilo motornih testera kad su drva zimi pripremala i u jednoj sobi nalagala kad su celjad pod jednu ponjavu pokrivana da se ne pometu; Pamtim vrijeme kad kreveta nije bilo slamarice kad su iljac pravi bile kad se hladna koloboja jela kako bi se manje potrosilo sa rukatkom bez parceta mesa; Pamtim vrijeme kad su nasa braca skolu, znanje, jasno ismijavali kada istoj nijesu vrijednost znali te su tako nepravedni bili prema sebi i prema svom nablizem; Pamtim vrijeme starjesine bratstva koji brigu brizase za pleme gdje je bilo reda i poretka gdje se nije radilo ko sada kada moze svako da nastrada kad se znalo dje je kome mjesto ko ce kosit a ko vodu nosit; Pamtim vrijeme loseg graditeljstva kad su kuce zidane sa zemljom kada se beton nije koristio armirani i da ne spominjemo a kuce se s malim zemljotresom urivale ili spremne za to bile; Pamtim vrijeme kad se u svatove iskljucivo na konjima islo kosija se morala praviti da se vidi ciji je konj najbrzi i koji ce kosiju dobiti na taj nacin peskir zaraditi da se prica bar za neko vrijeme ko osvoji tu nagradu vrijednu; Pamtim vrijeme kad se na veliko narod Ljuge Gusinja i Plava na sve strane ovog Dunjaluka raseljavao i Ljugu napustao kako bi se u pecalbi ljutoj pronasao, iznova stvorio napustio grudu pradjedovsku koje ce se sjecati do groba preseljenja i naseg umora.</s>
<s>DOBRI KOMSIJA SE VAZDA RAVNAO SA BRATOM</s><s>Postoji jedna izreka u drevnoj Ljugi plavskogusinjskoj da se dobar komsija uvijek sa dobrim bratom u istu ravan dovodio.</s><s>Ako ste imali dobrog susjeda sa kojim ste izgradjivali iskreno i u ime Allahovog zadovoljstva prijateljstvo, takvim jednim cinom ste bili ispunjeni i zadovoljni, a susreti i druzenja sa susjedom su vas snazila i ulivala vam vjeru u jos bolje sjutra.</s><s>I obrnuto, ako ste ne daj Boze imali loseg komsiju onda vam se i na vas mal i druge nekretnine gubila volja, nastojeci u cijeloj toj prici da se udaljite on onoga ko vam ne odgovara, i da potrazite neku drugu adresu za stanovanje i zivljenje.</s><s>Hvala Bogu da su mnogi od nas imali i imaju svoje komsije po mjeri i onakve kakvi se pozeljeti mogu.</s><s>Nije mala stvar ako ste bili srecne ruke, pa uz dobru lokaciju, zemljiste, kucu ... dobili i pravog komsiju sa kojim ste dijelili i dijelite minute, sate, dane, hefte, mjesece i ljeta...</s><s>Savjesni komsija je neko kome povjeravate halove, planove, prilike i ciljeve.</s><s>On je taj koji nikada ne iznevjeri vase povjerenje, ko vas ispunjava i cini srecnim sto vam je u hise pripao, zahvaljujuci Allahu na svemu tome.</s><s>Ako vam je radost, komsija je tu, ako vas zadesi zalost, on se prvi pojavi i pomaze vam i nalazi vam se kada vam je najteze i najpotrebnije.</s><s>Pocasceni smo kao familija sto smo za drage nam komsije imali familiju rahm.</s><s>Haljilja Minica i Dzeve Minic rodjene Bucaj u selu Zavrsu.</s><s>Nasa rahm. majka nam je uvijek sa ponosom isticala ime svoje drugarice Dzeve, da nikad od nje nije dozivjela grku rijec, da joj se uvijek nalazila kada joj je bilo najteze, cak i da je nas djecu dojila kada nasa majka nije to bila u mogucnosti da cini.</s><s>A njen suprug rahm.</s><s>Haljilj je cesto dolazio u nasu kucu na posijela i na casu razgovora, iste posjete smo i mi jedva cekali da im uzvratimo i da se susretnemo.</s><s>Moje druzenje je posebno bilo izrazeno sa njihova dva sina, rah.</s><s>Spandom, da mu Allah osigura najljepse mjesto u dzennetu i sa Hasanom koji sluzbuje na Kosovu u gradu Peci.</s><s>Sest sinova i tri kceri koje su porodili rahm.</s><s>Haljilj i Dzeva su bili za primjer drugima u nasem selu i svi su se srecno pozenili i poudavali, formirajuci tako svoje familije i svoj evljad.</s><s>U trajnoj mi je uspomeni ostalo putovanje sa Haljilj Seljmonom pjesice iz Peci za Plav.</s><s>To je bilo davne 1980.godine nakon mog diplomiranja na Pravnom fakultetu u Pristini.</s><s>Haljilj je tada imao blizu 65 godina, a iz Peci, tacnije iz kuce njegovog sina rahm.</s><s>Spanda, nakon sto sam nocio kod njega, krenuli smo u ranim jutarnjim satima na putesestiju preko Rugove, Kucista, Cakora, Jecmista i Korita za Plav, u koji smo stigli u popodnevnim satima.</s><s>Rahmetlija u tada poznim godinama je bolje presao ovu dionicu od preko 60 km nego ja, koji sam bio u najboljim godinama, a tokom naseg putovanja me kurazio da izdrzim, navodeci razne sale i dogadjaje, sve sa ciljem da bih zaboravio na umor i da bismo uspjesno savladali ovako udaljenu marsutu.</s><s>Kako je u Zavrsu kod Plava ostao da zivi najmladji sin Esad sa svojom suprugom, djecom i svojom majkom Dzevom, imamo veliki dug i obavezu da u ovu kucu i dalje ulazimo kao sto su to nekad nasi starli praktikovali, jer se jednom steceno iskreno prijateljstvo nikada ne moze prekinuti.</s><s>Hvala Uzvisenom Stvoritelju sto nas pocastio da prijateljujemo sa jednom ovako plemenitom porodicom.</s>
<s>Igrač ubio sudiju i ranio protivnika zbog crvenog kartona!</s><s>– Sve se dogodilo tokom meča.</s><s>Fudbaler, koji je isključen nešto ranije, otišao je po pištolj i upucao sudiju u grudi, vrat i glavu – stoji u saopštenju.</s><s>Nesretni sudija zvao se Cezar Flores i imao je 48 godina, dok je ranjeni protivnički fudbaler Valter Zarate.</s>
<s>SIGURNO NISTE ZNALI OVIH 5 STVARI: Neke od njih život čine neuporedivo lakšim!</s><s>Ako se svaki put, prilikom slaganja stvari užasno iznervirate što Vaše farmerice nisu složene “pod konac” kao u butiku, trebalo bi da znate da tamo uopšte nisu složene – ona samo stoje prebačene preko kartona “imitirajući” savršen red...</s><s>Otprilike ovako nešto kao na slici .</s><s>Ne vredi se nervirati, zar ne? :)</s><s>Ako vas nagoni na povraćanje svaki put kada razbijete pokvareno jaje, završite sa ovom agonijom.</s><s>Možete proveriti da li je jaje dobro i bez lupanja ljuske!</s><s>Ukoliko jaje potone na dno čaše sa vodom, onda je dobro.</s><s>Ako ostane da pluta – bacite ga, odmah.</s><s>4. Baterije</s><s>Da li znate da možete da produžite život alkalnim baterijama ukoliko im vrhove obložite aluminijumskom folijom.</s><s>Ne “pali” baš uvek, ali može da pomogne, posebno kada vam se daljinski pokvari u najgorem trenutku, npr usred noći.</s>
<s>NASTAVLJENA AKCIJA ČIŠĆENJA I UREĐENJA ALI-PAŠINIH IZVORA</s><s>On je razočaran što su Ali-pašini izvori u stanju u kakvom su sada i zamjera svojim komšijama i nadležnima što se nijesu malo više angažovali da ovaj dragulj prirode urede za posjetioce. – Čovjek ne bi mogao povjerovati koliko je ovdje posla bilo i koliko ga još ima.</s><s>Ne možete zamisliti koliko je bilo sitnog otpada, a tek krupnog, koji smo odnosili traktorom.</s><s>Sada čistimo drvene badnjeve kojima ide voda u vodenicu.</s><s>Postavili smo tri drvene klupe duž šetališta oko izvora i nekoliko većih kamenova da štite izvore od obrušavanja materijala iz brda.</s><s>Kamenjem smo zaštitili i bazen za vodu.</s><s>Kontejnere za smeće koji su bili postavljeni uza sami zid vodenice i pored badnjeva, odakle smo napunili pun traktor smeća, premjestili smo na prikladnije mjesto.</s><s>Kao što se može vidjeti, kroz ove tri akcije dosta je urađeno, a faktički ništa nije ni početo koliko još posla ima.</s><s>Očekujem da će za ovim našim primjerom krenuti i nadležni, da se ovo do kraja upristoji i da se stvori ambijent kakav ovo mjesto zaslužuje.</s><s>Mi, naravno, nećemo stati na ovome jer vidimo da ovo što radimo postiže efekat kod posjetilaca.</s><s>Osim što nas hrabre i daju podršku ovom našem entuzijazmu, primjećujemo da više ne ostavljaju otpad za sobom, već sve nose u kontejnere – zadovoljan je Redžepagić.</s><s>I Orhan Redžepagić smatra da je mnogo ranije trebalo započeti ovakve akcije.</s><s>On očekuje da će ovo biti povod da Opština Gusinje konačno realizuje projekat uređenja Ali-pašinih izvora, čija je predračunska vrijednost oko 200.000 eura.</s><s>Redžepagić se nada da će lokalna uprava pronaći mogućnosti da ovaj prostor sredi da posjetioci mogu u potpunosti da uživaju u veličanstvenoj prirodi. – Pored realizacije projekta uređenja Ali-pašinih izvora, mislim da bi lokalna samouprava morala da popravi i asfaltira put prema Grebajama, kao i onaj prema Vusanju i Ropojani, gdje su vodopad Grlja, Savino oko, Ropojansko jezero....</s><s>Sve su to lokaliteti koji zaslužuju pažnju.</s><s>Da bi se razvijao turizam, te darove prirode treba čuvati i održavati i turistima ih činiti privlačnijim.</s><s>Jer turizam je, uz poljoprivredu, čiji proizvodi moraju biti dio turističke ponude, osnovna komponenta za ostvarivanje ekonomskih benefita i kvalitetniji razvoj ovog kraja.</s><s>Veći dio Nacionalnog parka „Prokletije” prostire se na teritoriji opštine Gusinje, pa mislim da mi to daje za pravo da preporučim lokalnoju upravi da izvrši anketiranje građana Gusinja i omladine, da uoči njihova interesovanja i šta bi ih to privuklo da ostanu u svom rodnom mjestu i da u skladu s tim prepoznaju razvojne mogućnosti opštine.</s><s>To je, po mom mišljenju, jedan od načina da se zadrži stanovništvo u Gusinju– zaključio je Orhan Redžepagić.</s>
<s>Bačena eksplozivna naprava na prostorije pljevaljske Alternative</s><s>Eksplozivna naprava u prostorije Alternative ubačena je kroz jedan od prozora koje su počinioci prethodno polomili.</s><s>Izvršni direktor Alternative Alija Šljuka kazao je da će se tek nakon završetka uviđaja koji je u toku znati o kakvoj se eksplozivnoj napravi radi.</s><s>Šljuka kaže da su tragovi gelera vidljivi po plafonu i opremi.</s><s>I najvnoviji napad ističe Šljuka direktno je povezani sa radom i djelovanjem te Nevladine organizacije.</s><s>Izvršni direktor Alternative kaže da je zbog učestalih napada na njihove prostorije dva puta od policije tražio zaštitu ali je oba puta negativno odgovoreno na njegove zahtjeve.</s>
<s>Proizvodi voće iz laboratorije na otvorenom</s><s>PLAV – Po mnogo čemu jedinstveni poljoprivredni proizvodjač, Dževat Šarkinović iz naselja „Latek Šarkinovića“ na samoj obali Plavskog jezera – prošle godine obio je donaciju – dva plastenika od turske agencije za razvoj „TIKA“, i tako počeo sa poljoprivrednom poizvodnjom u plastenicima.</s><s>Zasadio je papriku i paradajz , koji je već dao plodove.</s><s>Sproveo je sve potrebne savremene agrarne norme – na foliji i sistemom navodnjavanja „kap po kap“, što, kako kaže, ne može da omane.</s><s>-Kad je paprika u pitanju sa njom postupam uvijek standardno, sedam do deset tona i rasad je uvijek u dobroj „kondiciji“.</s><s>Ne zaostaje ni paradajz .</s><s>Planirao sam oko 70 tona prinosa roda.</s><s>Ima i noviteta, kao crna lubenica a i drugih sorti kao što su kino-japanske lubenice sorta „njen-dragon“ ili „novi zmaj“, koji teži od 17 do 18 kilograma, a posjeduje izuzetan kvalitet, priča nam Šarkinović.</s><s>On sa posebnim zdovoljstvom nglašava da će i ove godine imati dvije nove sorte breskvi „kontender“ i „redijans“, a kojima odgovara hladnija klima.</s><s>Pošto je ova godin zbog jakih mrazeva bilo dosta problematično za košutnjičavo voće , pogotovo šljivu, biće je manje nego prethodnih godina.</s><s>Ali, breskve koje sazrijevaju mjesec dana kasnije od klasičnih, dobiće na značju ove sezone.</s><s>-U mom voćnjaku dosad sam isprobo preko 30 sorti breskvi, a odlučio sm se samo za dvije koje daju dobre prinose.</s><s>Imam i nekoliko sorti smokava koje podnose veoma niske temperature, objašnjava naš sagovornik.</s><s>On ističe, da je ranije zasadio takozvanu „indijansku bananu“ – dvije sorte, koje je i ove godine zasadio napolju, tako da će se brzo pokazati da li je ova vrsta za naše područje, kaže uzorni i ponati poljoprivrednik Dževat Šarkinović.</s>
<s>Srednja skola u Gusinju</s><s>Ovih dana je u žiži javnosti upis polumaturanata u Srednju školu i to im je prva stepenica u opredeljenju čime će se baviti u budućnosti.</s><s>Već duži period Gusinje traži osnivanje Srednje škole, čak smo htjeli i privatnu Srednju školu ako nam ne daju državnu.</s><s>Većina nas iz Gusinja je svjesna da je kvalitetno obrazovanje garancija za uspjeh u životu.</s><s>Iz tih razloga smo i tražili srednju školu kako bi naša djeca što manje patila i imala više vremena da se posvete sebi i svojim ukućanima, kako bi ih roditelji što manje željeli, naročito one koji se odluče da obrazovanje nastave u većim školskim centrima, kao što su Podgorica, Sarajevo, Priština, Beograd.</s><s>Posebno za nas iz Gusinja je važno saznanje da su prilikom anketiranja učenika koji pohađaju Srednjoškolski centar u Plavu na temu da li su probali ili uživaju opojne droge, njih oko 70 se izjasnilo da je probalo, što znači da je svaki 4. Ili 5. učenik na neki način uživao opojna sredstva.</s><s>Upravo višak vremena koji se pojavljuje kada djeca imaju manje časova a čekaju prevoz šetajući oko škole ili sjedeći u kafićima pored škole, gube dragocjeno vrijeme za odmor, učenje, jer je to u prosjeku oko sat i po.</s><s>Iz svih ovih razloga kao i lošeg prevoza učenika do Plava i nazad, Ministarstvo prosvjete nas je uvažilo pa je ministar Migo Stijepović donio odluku kojom je trebalo osnovati područno odjeljenje Gimnazije i neke stručne škole u Gusinju, jer za to postoje uslovi-zgrada, nastavni kadar itd.</s><s>Međutim, nema dovoljno sposobnih ili neko ne želi da u Gusinju postoji srednja škola, pa ne realizuju odluku ministarstva.</s><s>U Aprilu mjesecu ove godine na insistiranje roditelja direktor O.Š. Dž.</s><s>N., Šerif Feratović je upristojio sastanak na kojem je prisustvovao i direktor srednjoškolskog centra u Plavu Rifat Balić, koji je pristao da realizuje odluku ministarstva pa su napravljeni spiskovi gdje su se roditelji izjasnili gdje žele da upišu djecu (jer su djeca maloljetna) i dogovoreno je formiranje jednog odjeljenja gimnazije i još jedno odjeljenje tehničara prodaje (trgovaca).</s><s>Sve je bilo lijepo dok ovih dana nisu djeca otišla da se upišu, gdje su naišli na reakciju osoblja zaduženog za upis da nema posebnog spiska za djecu iz Gusinja, što je bilo dogovoreno.</s><s>Djeca su bila vidno uzbuđena i iznenađena, tim prije što je i za Plav i za Gusinje dato samo jedno odjeljenje Gimnazije, pa su se mnoga djeca našla na spisku ispod crte, što ih je dovelo u nezavidan položaj jer su u drugim sredinama mogli na ovaj upisni rok da ostvare svoje ambicije.</s><s>Smatramo da je neophodno formirati srednju školu u Gusinju kao prvi korak u zaustavljanju iseljavanja iz opštine Gusinje, jer je ovo sredina u kojoj je prije 50 godina unazad osnovnu školu pohađalo oko 1700 đaka i nije formirana srednja škola, pa sad kad imamo zeleno svjetlo od Ministarstva prosvjete, neko ko ne želi razvoj ovog kraja od 1953. naovamo, pokušava da sabotira tako svetu stvar kao što je obrazovanje.</s><s>Mi nemamo dilemu da li je bolje da 5 profesora koji žive u Plavu putuju do Gusinja da bi održali nastavu u odnosu na 2 odjeljenja đaka, jer i u osnovnu školu nam dolazi prosvjetni kadar iz Plava, Murine, Andrijevice, Berana, a profesor muzičkog čak iz Podgorice.</s><s>Zato apelujemo na predsjednika Vlade CG, Mila Đukanovića, ministra prosvjete, Predraga Boškovića, da otklone sve barijere u formiranju srednje škole u Gusinju, jer je pravo na obrazovanje iz korpusa osnovnih ljudskih prava, kako bi u Evropu i Ameriku išli pismeni i umjeli da se vratimo kao uspješni ljudi.</s><s>Gusinje, 25.06.2016.</s><s>Predsjednik PzG Dr Rusmin Laličić</s><s>Srednja skola u Gusinju — 2 Comments</s><s>Aj ne lupajte cus 70% reklo probalo, djeca se sprdaju a vi ozbiljno shvatate.</s><s>Nece vam vasa djeca u Gusinje u skolu i pomirite se sa tim, a ne da iznosite lazne dokaze-.- Velika vam je redakcija..</s><s>Te nema spiska posebnog za Gusinje, te bilo 1.700 ucenika, te ovo, te ono.</s><s>Stvarno dosta izuveno ispovijedanje, kao da direktor srednje skole i ostali ne bi zeleli formiranje odjeljenja srednje skole u Gusinju.</s><s>Kazite posteno djeca ne zele otvaranje podrucnog odjeljenja, ili ako smatrate drugacije probajte to da realizujete i stvar gotova.</s>
<s>GUSINjE -Povodom optužbi čelnih ljudi Opštine Gusinje da je opozicija kriva za krizu vlasti u toj najmlađoj crnogorskoj opštini, oglasili su se čelnici opozicije, istakavši da tim tendencioznim porukama vlast nevješto pokušava da sebe abolira krivice.</s><s>Opozicionari naglašavaju da oni žele da onima koji to na neki način mogu i da povjeruju, a i samoj vlasti, pojasne šta je i kako u Gusinju.</s><s>Naglašavaju da su svjesni da najveći dio crnogorske javnosti zna šta je posao vlasti a šta opozicije, ali, s obzirom na to da se u Gusinju te teze pokušavaju zamijeniti prinuđeni su da to prokomentarišu.</s><s>-Krajnje je apsurdno da predsjednica Opštine Anela Čekić uporno govori i obmanjuje građane Gusinja i javnost da je opozicija izazvala krizu vlasti nedolaskom na sjednice lokalnog parlamnta što je krajnje smiješno i što je tendeciozan pokušaj zamjene teza.</s><s>Istine radi, samo je prva sjednica nakon konstituisana Opštine imala većinu odbornika vladajuće koalicije i nijedna više.</s><s>Odmah nakon te konstitutivne sjednice njihov jedan, a onda i drugi odbornik, idu u Ameriku i vlast ostaje bez većine.</s><s>U odnosu snaga 16:14, ta odsustva donose krizu vlasti.</s><s>Izlaskom iz vladajuće garniture odbornika DPS-a Fahrudina Derviševića i definitivno se na to stanje stavlja tačka.</s><s>Ali, zarad interesa Gusinja mi iz opozicije cijelo vrijeme pravimo kvorum i usvajaju se potrebna akta -taj prvi budžet i ostalo, ali oni odbijaju da nam daju mjesta u odborima koja su sami utvrdili da pripadaju opoziciji.</s><s>Uzimaju dakle sve u svoje ruke i rade šta hoće.</s><s>Zaposlenja vrše bez konkursa, rade netransparentno i samo za svoj interes, kupuju skupo auto i vozikaju se gdje kome zatreba.</s><s>Sredstva od Egalizacionog fonda troše nenamjenski..., a u malom Gusinju svi to se jasno vide.</s><s>U takvim uslovima ne preostaje ništa drugo nego bojkot sjednica Skupštine opštine što je legitiman čin –ističe odbornik Socijalističke narodne partije Mihailo Jovović.</s><s>Lider opozicije i predsjednik Partije za Gusinje Rusmin Laličić kaže da ljudi kada riješe da se bave politokom moraju se za to i pripremiti, odnosno ovladati pojmovima i praksom demokratije i parlamentarizma.</s><s>-Zbog ovakvog ponašanja gusinjske vlasti, sračunato ili iz neznanja, a radi pojašnjenja nastale situacije i istine, prosto sam primoran kazati im da je demokratija vladavina naroda preko svojih legitimno izabranih predstavnika na izborima.</s><s>Dakle, vlast je, a ne opozicija, dužna da obezbijedi većinu u SO, kako bi mogla donositi i sprovoditi sopstvene odluke, pa ma kakve one bile.</s><s>Međutim, naša predsjednica decidno kaže da je narod Gusinja odbornike opozicije, koji dakle bojkotuju Skupštinu zbog eklantantnog (ne)rada vlasti, birao da dolaze na Skupštinu a ne da ne dolaze, što je krajnje smiješno.</s><s>Takav vid parlamentarizma u svijetu se ne poznaje.</s><s>Predsjednici da objasnim da su po definiciji parlamentarizma sjednicama obavezni i dužni da prisustvuju poslanici, odnosno odbornici vlasti, a opozicioni po svom nahođenju, jer se oni bore da raznim demokratskim mehanizmima smijene poziciju i dođu na njihovo mjesto.</s><s>Presedan toga je da su skorije republičko skupštinsko zasjedanje bojkotavali poslanici vlasti –pojašnjava Laličić.</s><s>Zato, pita se on, ako vlast u Gusinju za više od godinu dana ne može da obezbijedi skupštinsku većinu, već to očekuje od opozicije, kakva je to vlast, i ko je odgovaran za stanje u kojem se našla ova opština i građani!?</s><s>Patriotski zadatak je smijeniti vlast</s><s>-Predsjednici Čekić kaže da unutar koalicije imaju odlične odnose, i da su realizovali sva obećanja, a u stvari odbornik DPS-a Fahrudin Dervišević ih je upravo zbog nerealizovanih a dogovorenih obećanja napustio.</s><s>Iz svega navedenog proizilazi da je patriotski zadatak i najveći patriotizam smijeniti ovu vlast jer je nesposobna da radi tako složene poslove.</s><s>To posebno boli nas koji smo svojim aktivnostima i djelovanjem i naporima vratili status opštine Gusinju.</s><s>Oni samo znaju da primaju platu, doduše do skoro, koju ni po čemu ne zaslužuju, a što su im omogućili mentori i onaj koji ih napustio.</s><s>Mislim da narod sve vidi i dobro zna ko je kako radio i izazvao krizu vlasti pa neka na vanrednim izborima odluči kakva mu vlast treba –poručuje Laličić.</s><s>Ovaj Rusmin kao da je sa Marsa pao.</s><s>Njemu I pojedincima je važno samo stolica.</s><s>Drugar ti primas poslaničku platu da prisustvujes sjednici SO i njegovo je pravo da prisustvuje a ne mora glasati i usvajati rezolucije i predloge ali je taj narod dolje naucio da koristi onu našu “lježi hljebu da te jedem”.</s><s>Kazu predsjednica nije uradila nista a kako i da uradi kad ima neprijatelje svoga mjesta sa sobom.</s><s>Dijete se rodi pa mu treba godina da prohoda a dvije i vise da počne da priča tako i opstina sta ste mislili da preko noći ruze procvjetaju.</s><s>Gdje su bili Albanci za referendum za Gusinje?</s><s>Bojkotovali !</s><s>Sada hoće da su u vlast i da im se piše plan i program na Albanski.</s><s>Ako nisi sposobni da se upravljaju sredini gdje žive tolike godine zasta su sposobni onda da se dohvate plate i polozaja.</s><s>Draga braca nemo tu sreće i nafake.</s><s>Među narodom vlada samo interes i podmuklost ne okrenemo se da vidimo da se uradi nešto za dobrobit naših familija, naše djece i našeg kraja već samo da se utopimo u duboke i debele kožne fotelje i da primamo platu.</s><s>E toga nema.</s><s>I narod Gusinja sve ove manipulatore i kobajagi patriote Gusinjske treba da NE glasa za njih.</s><s>Vidite složenost Turaka sta radi.</s><s>Prošli su tolike kilometre da dođu u Gusinje da prave iftar i našli su se pojedinci da kradu stolice sto su donijeli iz Turske.</s><s>Zar to nije sramota?</s><s>Ne to je obraz našeg naroda i kultura i u tom smislu nema napretka za nas samo nazadak</s><s>Ma nije moj PREDSJEDNICE PzG,uloga pozicije i opozicije je da ucestvuju u napretku i prosperitetu zajednice u kojoj participiraju(Gusinju) u onim segmentima koji su od opsteg interesa sredine u kojoj politicki djeluju.</s><s>Normalno da se opozicija bori da dobije vlast ,ali ne na nacin koji ste vi izabrali u Gusinju,’Sto gor to bolje’ nego da konstruktivnim kritikama vlasti ubirate simpatije glasackog tijela za naredne izbore i probate animirati glasace u vasu korist.</s><s>Posteno govoreci vi ste,brate,zlo za Gusinje,jer vi nemate nikakve ideje i programa kojima bi privukli glasace sem ambicije da vladate i da se sujete zadovolje.</s><s>Na stranu sujete to su problemi pojedinaca sa kojima se oni moraju nositi,a koje svi prepoznaju sem njih samih,i mislim da ce im to biti mana na sledecim izborima,a mozda i opozicija ima nekog boljeg kandidata od samo proklamovanog i vjecitog predsjednika.</s><s>A ta suplja prica o patriotizmu i ljubavi za Gusinje je tako otrcana i suplja da mi je ogavna i dok je pisem,razlog je taj sto i oni turisti koji dodju na nekoliko dana zavole taj kraj a ne ljudi koji su rodjeni i zive tu,malo dje ce se naciveceg apsurda od toga,”PzG i njeni simpatizeri su patriote a svi ostali Gusinjani mrze Gusinje” zar ne vidite taj apsurd, ko ga ne vidi,bog ce mu pomoci,.</s><s>Nadati se da ce Gusinjani zaista uvidjeti ko zeli dobro Gusinju i razvoju a ko zeli kroz Gusinje lijeciti svoje probleme ,a Gusinju kako bog da,do nas je samih moji Gusinjani,nemojte da nam je poslije svako sem nas samih.</s>
<s>U Plavu odrzana Manifestacija “Dani Behara” 2016 (video)</s><s>Svake godine “Dani Behara” obogaćuju svoj program novim sadržajima u kojima se prepoznaje kultura, tradicija, običaji ali i gastronomija ovog kraja i naroda koji žive na ovom prostoru, što i jeste glavni cilj ove manifestacije.</s><s>Tokom održavanja ove manifestacije u defileu ulicama pored KUD-a “Plavsko jezero” učestvuju i gostujuća kulturno umjetnička društva iz regiona.</s><s>Nakon svečanog izvođenja igara i pjesama pomenutih KUD-ova, svečani defile momaka i đevojaka odjevenih u narodnu nošnju, koja je okićena beharom i proljećnim cvijećem, prolazi ulicama i sokacima plavske čaršije sve do Bećiragića kule.</s><s>Pogledajte dio atmosfere sa danasnje manifestacije “Dani Behara” u Plavu.</s>
<s>Al Hot dobio veliko priznanje na 2016 NYC Soccer Gala</s><s>NYC Soccer Gala je formirana prije nekoliko godina I u njenom sastavu su svi Fudbalski programi Divizije 1 NYC i koji imaju bogatu istoriju Fudbala New Yorka I okoline.</s><s>Listu nagradjenih mozete pogledati na sledecem linku: http://www.nycsoccergala.com/honorees.html</s><s>Al je sin Avda I Have Hot , fudbalski uzor bio mu je amidza Jazo Hot koji vazi za jednog od najboljih fudbalera koji je ikada izasao iz Gusinja i koji je igrao u Pvoj I Drugoj saveznoj ligi bivse Jugoslavije.</s><s>Al Hot je diplomirao 1984 godine na St.</s><s>Francis Collegu Brooklyn gdje je ujedno I igrao za skolski tim koji se takmici u NEC Divizija 1. Ovo je Prvo veliko Fudbalsko priznanje za nekog iz nasih krajeva na terenu NY I okoline .</s><s>Legendarni trener St.</s><s>Francis Collega Carlo Tramontozzi je doveo Ala kao izvanrednog odbrambenog igraca ali ga je poslije jedne probne utakmice prekomandovao na poziciju centarfora jer je uvidio da je Al vrlo brz I snalazljiv u napadu.</s><s>Za vrijeme Alovog skolovalnja fudbalski program skole je bio rangiran 4th u SAD.</s><s>Atmosfera oko tima je bila izvanredna jer je imalo fudbalera iz svih krajeva svijeta, bilo je uzivanje biti dio tima kojem je nadimak bio UN team.</s><s>Pored fudbala Al je bio I odlican student.</s><s>Vlasnik je uspjesne FastTrack</s><s>Construction kompanije koja zaposljava dosta nasih sugradjana.</s><s>Posebna je prica karate dje je odavno vlsanik Crnog pojasa .</s><s>Al je srecno ozenjen sa suprugom Laurom preko 30 godina I imaju dvoje djece, cerka Dzeneta I sin Reggi.</s><s>Samo da napomenemo da se fudbalska tradicija u porodici Hot nastavila jer je Alov mladji brat Haris uspjesno igrao na Seton Hall Univerzitetu, Harisov sin Kenan veoma perspektivan U12 fudbaler poznatog kluba PDA iz NJ.</s><s>Sve cestitke Al sve najbolje ti zelimo samo da napomenemo da je u istoj skoli nekoliko godina kasnije bila invazija nasih momaka koju su ostavili slican trag Alovim uspjesima.</s>
<s>Redovni seminri o očuvanju životne sredine</s><s>SAMO IZUZETNIM ZNANJEM DO OČUVANJA ŽIVOTNE SREDINE</s><s>Gusinje – I naredne godine u saradnji s profesorima i koordinatorima koji su zaduženi za ovu tematiku – utvrdićemo termine da svakog mjesec u godini održavamo seminar pod nazivom „Znanjem do očuvanja životn sredine „ u prostorijam SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu, a punu pdršku daće projekat „Pružanje pdrške održivom razvoju životne sredine u prekograničnom regionu kroz zjedničke inicijtive, koje će sprovoditi lokalne zajednice u partnerstvu sa NVU DIDCK iz Albanije i opštinom Kukeš.</s><s>-Seminarće se odžavati i organizovati u saradnji sa SMŠ „Bećo Bašić“ iz Plava, sa 50 – 100 polaznika.</s><s>Kao i svake prethodne i naredne godine jedan dio seminara biće održan na otvorenom – ističe Rifat Balić, direktor plavske srednje škole.</s><s>-Cilj seminara je razvoj svijesti mladih ljudi o značaju i načinima zaštite životne sredine – kaže direktor Balić.</s><s>-Svrha svakog projekta je doprinos zaštiti , promociji i upravljanju održivim razvojem životne sredine u prekograničnom regionu kroz jčanje kapciteta lokalnih institucija i organizacija , unapredjivanje nivoa razumijevanja značaja i zaštite životne sredine i sprovodjenje lokalnih inicijativa, posebno naglašva dirkto Balić.</s>
<s>Glavni uzročnik poplava</s><s>GUSINJE – Godinama se iz korita gusinjskih rijeka i potoka vrši takoreći nekontrolisana eksploatacija šljunka i pijeska – što je ostavilo i te kako velike posljedice na vodotok ovih rijeka.</s><s>Naime, koncesionari dobijaju odredjene prostore u koritima ovih rijeka gdje mogu da vrše eksploatciju odredjenog rječnog materijala, ali da eksplotacija mora biti u skladu sa zakonskim propisima.</s><s>Postavlja se pitanje, da li neko kontroliše sve te radove koji se izvode u koritima rijeka Vruje, Dolje, Grnčara i Ljuče.</s><s>Prema dosadašnjim saznanjima – vlasnika livada, njiva i pašnjaka koji se nalaze pored ovih rijeka, da te kontrole uopšte nema.</s><s>Izgradnja obaloutvrda sprijecice izlivanje vode iz korita</s><s>Miodrag Begović, inženjer hidrolog iz Beograda, kaže da je glavni uzročnik poplava, odnosno izlivanja vode iz korita rijeka – ljudski faktor.</s><s>-Godinama u Beogradu u Upravi za vodoprivredu vodim sektor uredjenje korita rijeka i izgradnja obaloutvrda.</s><s>I kod nas se vrši eksploatacija materijala iz korita rijeka – i vjerujte da je to veoma osjetljiv posao.</s><s>Treba odrediti mjesto gdje će se uzimati šljunak i pijesak – i ujedno voditi računa da se korito ne „oskrnavi“.</s><s>Drugo, ukoliko na tom mjestu zbog radova dodje do urušavanja obale– koncesionar je dužan da izgradi obaloutvrdu i zaštiti dotična imanja od eventualnog plavljenja , naglašava inženjer Begović.</s><s>U gusinjskoj lokalnoj samoupravi, u nadležnoj službi dobili smo odgovor, da će od naredne godine u saradnji sa nadležnima u Ministarstvu za poljoprivredu preduzeti sve aktivnosti da se eksploatacija šljunka i pijeska iz korita gusinjskih rijeka vrši u skladu sa zakonskim propisima, da će se uraditi nekoliko projekata za gornji tok rijeke Grnčar i izgradnja obaloutvrda – kako bi se zaštitilo na stotine hektara obradivih površina i porodične kuće koje se nalaze u neposrednoj blizini rijeke Grnčar.</s>
<s>Modni dodaci</s><s>U prodavnici Maestro Suits Čobanija 1 u Sarajevu možete pronaći brojne asesoare, kao što su kožne torbe, kaiševi, naočale, više stotina modela kravata i maramica.</s><s>Javite nam se:</s>
<s>Uslovi korištenja</s><s>IPIN doo nije odgovoran za materijalnu ili nematerijalnu štetu nastalu korištenjem bilo kojeg dijela ove internet prezentacije.</s><s>IPIN doo, njeni direktori, zaposleni i saradnici nisu odgovorni za bilo koju Vašu poslovnu odluku ili akciju koju ste preduzeli na osnovu informacija, novosti, mišljenja ili bilo kog drugog materijala koji se nalazi na ovoj web prezentaciji.</s><s>Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na ovoj web stranici ne smiju se reprodukovati, distribuirati ili na bilo koji način koristiti u komercijalne svrhe bez izričitog pristanka instituta IPIN doo.</s><s>Nijedan dio ove internet stranice ne smije se reprodukovati, distribuirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, uključujući i fotokopiranje, snimanje ili druge elektronske ili mehaničke metode, bez prethodnog pismenog dopuštenja „IPIN“ d.o.o.</s><s>U slučaju kada posjedujete pismeno dopuštenje „IPIN“ d.o.o., nije dopušteno brisati ili na bilo koji način mijenjati postojeće podatke ili sadržaj koji se odnose na autorsko pravo.</s><s>IPIN doo ne preuzima odgovornost za poteškoce/štetu uzrokovane korištenjem podataka sa ove internet prezentacije ili s njom povezanih stranica.</s>
<s>Mart u KIC-u</s><s>Related Articles</s><s>U toku je realizacija projekta Ljetnji kamp za kamernu muziku (30.07. – 07.08.2020.), koju već devet godina za redom organizuje KIC “Budo Tomović”.</s><s>Na ovogodišnjem kampu, na Ivanovim koritima, boravi preko trideset muzičara – polaznika [...]</s><s>Samostalna izložba crteža Aide Orahovac Kuč pod nazivom “Oteta zemlja” biće otvorena u utorak, 1.februara u izložbenom holu KIC-a “Budo Tomović” u 19 sati.</s><s>Postavku koja će moći da se pogleda do 10.februara otvoriće doktorka [...]</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Počinje upis u srednje škole: U Plavu mjesta za 196 učenika, u Gusinju jedno gimnazijsko odjeljenje</s><s>Počinje upis u srednje škole: U Plavu mjesta za 196 učenika, u Gusinju jedno gimnazijsko odjeljenje — No Comments</s>
<s>Napreduju radovi na izgradnji zelene pijace u Gusinju</s><s>Kako je pri postavljanju kamena temeljca za objekat gradske pijace, prije oko mjesec dana, kazao direktor Direkcije javnih radova Crne Gore Almer Kalač, objekat je ukupne površine 763 metara kvadratnih, spratnosti P+Pk.</s><s>U prizemlju objekta su planirani sadržaji za zelene i mliječne proizvode, mokri čvor, kotlarnica i kancelarije.</s><s>Prostor u potkrovlju predviđen je za Komunalnu i Službu zaštite i spasavanja. – Direkcija javnih radova je na osnovu projektne dokumentacije koju je dostavila Opština Gusinje raspisala javno nadmetanje i potpisala ugovor sa preduzećem „Eurozox” doo Danilovgrad za izvođenje prve faze radova na izgradnji objekta gradske pijace u Gusinju.</s><s>Ugovorena vrijednost radova prve faze iznosi 134.660,13 eura, a planirani rok završetka radova je jun 2018. godine.</s><s>U ovoj godini planiran je i početak i završetak radova druge faze, odnosno stavljanje objekta u funkciju.</s><s>Ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi 550.000 eura –istakao je Kalač.</s><s>Radovi na vodovodnoj mreži još nijesu počinjali</s><s>Iz Direkcije javnih radova najavljen je i nastavak radova na uređenju korita rijeke Grnčar, od škole do mosta na ulasku u Gusinje.</s><s>Direkcija je raspisala javno nadmetanje i potpisala ugovor sa preduzećem „Flemer Stone -AG” d.o.o.</s><s>Nikšić za izvođenje radova druge faze. – Ugovorena vrijednost radova iznosi 232.590,86 eura, a ugovoreni rok je 75 dana od dana uvođenja izvođača u posao.</s><s>Radovi se trenutno ne izvode zbog visokog vodostaja rijeke – kažu iz DJR, uz naglasak da je raspisano i javno nadmetanje i potpisan ugovor i za izvođenje radova na rekonstrukciji dijela vodovodnog sistema u Gusinju, sa preduzećem „Indel inženjering” d.o.o.</s><s>Ugovorena vrijednost tih radova iznosi 72.844,47 eura, sa rokom završetka od tri mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, što je trebalo da bude do kraja aprila, ali ti radovi do danas nijesu počinjali.</s>
<s>Plav na putu da bude centar aktivnog turizma</s><s>– Promjenama na djelu TO Plav je dala puni doprinos stvaranju povoljnijeg ambijenta za razvoj novih turističkih proizvoda i ponude, a posebno kada su u pitanju promocija i marketing.</s><s>Tako ćemo nastaviti i u narednom mandatu.</s><s>Uspjeli smo da od LTO napravimo nosioca i pokrovitelja značajnih događaja i manifestacija.</s><s>Istovremeno smo bili partneri i podrška drugim klubovima, organizacijama i pojedincima, u realizaciji njihovih projekata.</s><s>Bili smo svjesni da samo timskim i zajedničkim radom možemo unaprijediti turizam u Plavu, i tako ćemo nastaviti i ubuduće.</s><s>Promjene na djelu, kada je turizam Plava u pitanju, već dvije sezone kreću 1. maja sa Bogićevice – vrha Tromeđe, kojim počinje ljetnja turistička sezona – ističe Jadadić.</s><s>On naglašava da očekuju da će već naredne godine u ovom pohodu imati učesnike i iz susjednih zemalja, te da će dolina Bogićevice biti mjesto okupljanja i druženja planinara, skijaša i bordera, fotografa i svih ljubitelja prirode i planina iz cijelog regiona.</s><s>Osim realizovanja započetih projekata, Jadadić nagovještava da će ova godina biti usmjerena i na realizaciju novih projektnih ideja, kada je u pitanju razvoj sportskog ribolova i da će se 2019. godine u Plavu, na Plavskom jezeru, Limu i Ljuči održati Evropsko prvenstvo u mušičarenju. – Pored ovih oblasti aktivnog turizma, posebnu pažnju ćemo posvetiti i stvaranju novih proizvoda i usluga u oblasti seoskog i kulturnog turizma.</s><s>Zbog toga aktivno učestvujemo u izradi strategije za seoski i kulturni turizam, kako bismo dali doprinos da ovi dokumenti budu što kvalitetniji i u budućnosti stvorili pretpostavke seoskim domaćinstvima i svim ostalima da lakše započnu svoj porodični biznis.</s><s>Nastavljamo sa novim promjenama, s ciljem da zajedno kao i dosad stvorimo nove turističke proizvode i ponudu, i da svakog mjeseca od ranog proljeća do kasne jeseni imamo dva interesantna događaja po kojima će se Plav prepoznavati.</s><s>Tako ćemo razvijati period predsezone i post sezonu i stvoriti uslove da turisti dolaze tokom cijele godine.</s><s>Još bolje ćemo uvezati poljoprivredu i turizam, pomoći rad i promociju katuna i seoskih domaćinstava, promociju zdrave hrane, kako bi naši vrijedni poljoprivrednici lakše i brže ostvarivali plasman svojih proizvoda, što doprinosi da Plav postane centar aktivnog turizma u regionu – naglašava Jadadić.</s>
<s>Izvjestaj sa poslednje sjednice SO Gusinje</s><s>GUSINjE – Sjednica Skupštine opštine Gusinje, održana u petak, 11. maja, imala je veoma dugu i burnu raspravu.</s><s>Radilo se punih 10 sati, ali su sve tačke dnevnog reda, osim jedne, prihvaćene.</s><s>Završni račun budžeta Opštine za 2017. godinu, i ako od svih opozicionih odbornika ocijenjen kao veoma loš, ili katastrofalan, dobio je prolaz.</s><s>Sa dnevnog reda povučena je tačka predloga odluke za opremanje građevinskog zemljišta, dok predlog odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta nije dobio prolaz.</s><s>Materijal o predlogu odluke o završnom računu Opštine Gusinje obrazložio je sekretar Sekretarijata za privredu, razvoj i finansije, Admir Mulamekić.</s><s>Naveo je da su</s><s>primici u 2017. godini iznosili 742.464 eura, ili procentualno 71,04 odsto, a izdaci 604.689, ili 57,79 odsto.</s><s>Sublimirao je da je razlika između primitaka i izdataka 137.775 eura i naglasio da je ona prebačena kao prihod budžeta Opštine u 2018. godini.</s><s>Istakao je da je nezavisna Revizorska kuća dala pozitivno mišljenje na završni račun.</s><s>Pojedini odbornici su ipak konstatovali da se radilo o potrošačkom budžetu i istakli da „završni račun koji je katastrofalan, trebalo je da brani stari sekretar koji ga je i radio, a ne ovaj kome je on poturen”. – Moje mišljenje, a i svih onih koji se razumiju u budžet je, da je ovdje ispoljena nesposobnost u trošenju sredstava.</s><s>Kao odbornik i kao čovjek koji predstavlja pojedine građane želim da budem glas tog naroda koji me izabrao.</s><s>Kao prva loša stvar koju sam ja uočio u računu su subvencije, u šta je predviđeno 1.100 eura, nije realizovan ni jedan euro.</s><s>Prihodi od kazni predviđeni su 1.500 eura a nije realizovan ni jedan cent.</s><s>To je dokaz da se ništa ne radi.</s><s>Kod izdataka za odbornike predviđeno je 27.000 eura, realizovano je 32.000 i nešto više, što znači da su prekardašili za oko 5.000 eura.</s><s>Pa onda usluge, ne znamo koje, pa manifestacije, pa socijalna pomoć, sve zamršeno i netransparentno –istakao je odbornik DS Albanaca Šaban Preljvukaj.</s><s>Mulamekić je odgovorio da je tačno da nije bio sekretar u 2017. godini, ali sva pitanja vezana za tu godinu završnog budžeta mogu se postaviti Sekretarijatu na čijem je čelu u pisanoj formi. – Prihvatam da ima manjkavosti, a svako ko radi taj i griješi, svako ko traži grešku naći će je –kazao je Mulamekić.</s><s>Odbornik SDP-a Elvis Omeragić, naglasio je da nigdje nema cifre budžeta na početku materijala, i da su one tek na drugoj strani.</s><s>Ocijenio je da to nije slučajno urađeno. – Znači da budžet nije ostvaren.</s><s>Čuo sam da je realizovan u procentu od 71 odsto što govori o nečemu što bi moglo da se kaže kao nesposobnost ili loše planiranje.</s><s>I tada kad smo usvajali taj budžet govorio sam da neće biti cifra Egalizacionog fonda 500.000 eura, što se potvrdilo.</s><s>Ovdje su još dvije stavke interesantne -donacije koje su iznosile oko 70.000 eura.</s><s>Njihovo ostvarenje je nula!</s><s>Ako nešto planirate 20.000 eura a realizujete 248 eura, to je čini mi se mnogo puta manje nego ote planirali.</s><s>I onih 70.000 koje su nula, iznosi 89.000 i nešto.</s><s>Ko god hoće može da provjeri izvještaj za prethodni završni račun, i informaciju za ovaj.</s><s>Potpuno ista od tačke do tačke, što znači ili revizori nijesu to gledali ili računaju da odbornici uglavnom ne čitaju ove materijale, pa se neće ni vidjeti.</s><s>Ovaj dokument u sebi nosi značajan dio krivične odgovornosti i njime uvijek može da se pozabavi državni tužilac.</s><s>Budžet kad se usvaja ne može, to je nešto što vi planirate, možete ovako i onako i niko to neće gledati, a završni račun je realizacija budžeta i nosi krivičnu odgovornost – naglasio je Omeragić i dodao da bi interesantno bilo vidjeti kad bi se ovaj dokument dostavio državnoj revizorskoj instituciji pa da se vidi kakav bi dobili izvještaj. – Ne možete vi da se hvalite s nečim što je planirano 1.024.000 eura, a ostvareno 700.000.</s><s>Recimo, kapitalni izdaci ostvareni su mislim 18 odsto.</s><s>Zašto nije makar realizovan 50 odsto ili nije planiran pa da bude neka približna cifra.</s><s>Ili naknade, planirano 107.000 eura, realizovano 3.850, u procentu 3,57 odsto- naveo je, između ostalog, Omeragić.</s><s>Naglasio je da bi volio da mu neko odgovori šta je sa iznosom od 70.000 eura, koji je, kako u dokumentu stoji, „doznačilo“ Ministarstvo turizma i održivog razvoja za potrebe realizacije projekata lokalne putne infrastrukture -lokalnog seoskog puta Desni Grnčar, i asfaltiranje dvorišnog prostora. – Pomenuti projekat nije realizovan u toku 2017. godini.</s><s>Interesuje me šta je s novcem, planira li se to da se realizuje u ovom periodu i što nije realizovan...</s><s>Mislim da su to ozbiljne stvari i o tome se mora znati.</s><s>Ima tu i cifra od 7.800 eura, i kaže na osnovu izvoda banaka nije moguće utvrditi koja je vrsta prihoda.</s><s>Dovoljno da se neko zapita, nije mala cifra, čini mi se da je komšija predsjednik Opštine Plav za mnogo manju cifru ozbiljne imao probleme i jednu ozbiljnu kaznu dobio.</s><s>Kad bi se time pozabavio državni tužilac ko zna šta bi našao.</s><s>Onda izdaci za infrastrukturu opšteg značaja.</s><s>Mislim da je tu najozbiljnija stvar koju treba posmatrati.</s><s>Planirano 100.000 a 40 eura ostvareno, odnosno u procentima 0.04 odsto.</s><s>Ovoga moramo da se zastidimo!</s><s>Zašta je dato tih 40 evra?</s><s>To ne može ni jedan ručak da se podmiri?!</s><s>Kapitalni izdaci planirano 262.000, realizovano 77.000, odnosno 29,40 odsto, što znači da je ovaj budžet u stvari bio potrošački i katastofalan i nema šta da se priča – zaključio je Omeragić.</s><s>Mulamekić je odgovorio da što se tiče odgovornosti, ubijeđen je da svi oni koji se prihvate da rade odgovorne funkcije spremni su da podliježu i krivičnoj i političkoj i moralnoj i svakoj vrsti odgovornosti. – Ko radi taj i griješi, ali sve treba i utvrditi- podvukao je Mulamekić, a onda je završni račun glasovima vladajuće koalicije usvojen.</s><s>I izvještaj o radu predsjednice opštine Anele Čekić podigao je tenzije pojedinih odbornika, jer Čekićeva nije htjela da obrazloži izvješta.</s><s>Odbornik Partije za Gusinje Fahrudin Dervišević je otvoreno negodovao i istakao da je izvještak „sraman”, pocijepao ga i bacio po podu.</s><s>Trvenja oko DOO Komunalne djelatnosti</s><s>Na predlog predsjednice Opštine Anele Čekić imenovana su dva člana odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Komunalne djelatnosti“, iz reda zaposlenih, tako da ih je sada ukupno pet.</s><s>Sa čela preduzeća smijenjen je Edim Mulić (PzG).</s><s>Reagovao je njegov partijski drug Fahrudin Dervišević, pitavši zašto Skupštini nije dostavljen izvještaj te ustanove na razmatranje, te kako to da v.d. direktora Demira Bajrovića (DPS), ponovo imenuju za v.d. direktora, a smijenjen je na Upravnom odboru.</s><s>Fahrudin Dervišević je ustvrdio da ako uslijedi reizbor, što je kršenje zakona, „prvo predsjednici Opštine pišem krivičnu prijavu, onda predsjedniku UO, pa v.d. direktora, i to specijalnom državnom tužiocu u Podgorici a ne ovom državnom u Plavu jer ovdje može da se radi i ovako i onako“.</s><s>Sporna zdravstvena zaštita</s><s>Rasprava se povela o informaciji o ostvarenju zdravstvene zaštite u opštini Gusinje.</s><s>Informaciji direktor Doma zdravlja u Plavu Omera Šahmanović, u čijem sastavu je zdravstvena stanica u Gusinju, odbornik SDP-a dr Elvis Omeragić prokomentarisao je kao nepotpunu, naglašavajući da je Šahmanović u informaciji konstatovao da se u Gusinju ostvaruje zdravstvena zaštita, ali kako, kakvi su uslovi i zašto nije organizovan rad u dvije smjene, šta sve pacijenti trpe, nije ni pomenuto.</s><s>Direktor škole u Gusinju Šerif Feratović, odbornik DPS-a, Šahmanovića je pitao zašto je u školi prestala da radi stomatološka služba, te đaci za te usluge moraju da idu kod privatnika. – O mom radu i odnosu prema pacijentima i ustanovi na čijem sam čelu, isključivo mogu da pričaju pacijenti, ali i ostali obilaskom zdravstvenih objekata mogu da vidi šta sam sve uradio i unaprijedio kvalitet prostora i zdravstvenih usluga u Domu zdravlja u Plavu i stanicama u Gusinju i na Murini.</s><s>Tako da te kvalifikacije koje iznosite ne odgovaraju istini –istako je Šahmanović.</s>
<s>U GREBAJAMA OTVOREN PLANINSKI FESTIVAL</s><s>Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić poželjela je dobrodošlicu planinarima istakavši da su Gusinjani uvijek i svugdje prepoznati kao ljudi velikog srca i velike duše, ljudi koji raširenih ruku i otvorenih domova prihvataju gosta, znajući da su ljudska dobrota, čast i humanost najznamenitija karakteristika ljudskog roda. – Želim vam da se ovdje u Gusinju, u Grebajama, osjećate kao kod svoje kuće.</s><s>Kao što vidite i kao što su se mnogi od vas nebrojeno puta uvjerili, dolina Grebaja predstavlja jedan nebrušeni dijamant na mapi prirodnih ljepota, ne samo Crne Gore, već i Evrope i šire.</s><s>Jedna oaza tišine i veličanstvenosti netaknute prirode.</s><s>Gusinje sa svojom prekrasnom okolinom, raznovrsnosti flore i faune, predstavlja prirodu kakve malo gdje ima i daje nam najbolju turističku preporuku.</s><s>Sigurna sam da ćemo zajedničkim akcijama NP „Prokletie“ i LTO, sebe pozicionirati na turističkoj mapi Evrope i na taj način predstaviti prirodna bogatstva našega kraja i naše države, u čemu podrška lokalne samouprave neće izostati.</s><s>Planinski festival „Prokletije 2018“, budući festivali, projekti i okupljanja slične namjene, sigurno će doprinijeti boljoj turističkoj promociji gusinjskih prirodnih potencijala –istakla je Čekićeva.</s><s>Predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore prof. dr Dragan Bulatović poručio je da će PSCG, sa svojih 47 planinarskih klubova, predano raditi na promociji i afirmaciji planinarstva. –Da li ko zaslužuje planinski festival ako ga ne zaslužuje Crna Gora, zemlja koja je i ime dobila po svojim crnim planinama.</s><s>Od 250 vrhova sa preko 2000 metara, koliko ih ima Crna Gora, vjerovali ili ne, više od 120 se nalazi na Prokletijama, kako je to pažljivo analizirao Mijo Kovačević, doajen našeg planinarstva.</s><s>Prokletije su prvi otkrivali stranci.</s><s>Bilo je to tridesetih godina prošlog vijeka.</s><s>Sa zahvalnošću i zadovoljstvom sjećamo se čuvenog hrvatskog akademika prof. dr Branimira Gušića, koji je pažljivo obilazio i istraživao gotovo sve planine Balkanskog poluostrva, ali su ga posebno opčinile Durmitor i Prokletije i uvijek im se ponovo vraćao sa istim istraživačkim žarom –naglasio je Bulatović.</s><s>On je istakao, da su najveći doprinos planinarskom otkrivanju ovih planina dali alpinisti beogradskog Radničkog.</s><s>Oni su, dodao je, pedesetih godina na čelu sa čuvenim alpinistom Brankom Kotlajićem, prepenjali prve alpinističke smjerove iz krasnih dolina Ropojane i Grebaje, postavivši prve smjerove na Karanfilima, Očnjaku...</s><s>Istaknutu ulogu kaže imao je i čuveni beogradski alpinista Zvonko Blažina. –Međutim, nijesu oni u tom otkrivanju bili sami, pomagali su i domaći ljubitelji prirode i crnogorski planinari.</s><s>Ovom prilikom posebno pozdravljam Rifata Mulića, koji više od 40 godina obilazi planine i koji je svoje bogato planinarsko iskustvo pretočio u dvije knjige -dva planinarska vodiča.</s><s>Tu je naravno i Mićo Praščević, vlasnik Botaničke bašte planinske flore Prokletija –istakao je dr Bulatović i zaključio da se mora voditi računa o granicama prihvatnog kapaciteta „da nam se ne bi desilo ono što se desilo nekim destinacijama, da se turizam pretvori u ‚žderača‘ onih svojih osnovnih resursa i da se izgube one vrijednosti zbog kojih turisti zapravo i dolaze“.</s><s>Prisutnima su se obratili i direktor NP Prokletije Admir Lalić, te predstavnik Ohajo Univerziteta SAD prof. Denis Vili, koji je ovdje sa studentima prisutan desetak godina.</s><s>On je zahvalnost u saradnji iskazao bivšem direktoru NP „Prokletije“ Enesu Dreškoviću.</s><s>Govorio je i legenda crnogorskog planinarstva Mijo Kovačević, aztim svjetski poznati alpinista Drago Vujović, koji je zajedno i sa svojim drugovima iz PSK „Javorak” Đorđijem Vujičićem i Markom Blečićem, dosanjao san da stane na krov svijeta Mont Everest i gore, među zvijezdama, zlatnim slovima upiše svoje ime u istoriju crnogorskog alpinizma.</s><s>On je komentarisao i prezentaciju sa podviga te ekspedicije.</s><s>Promovisan je i časopis Planinarskog saveza Crne Gore, broj 6, koji izlazi dva puta godišnje, a o kojemu su govorili profesor Darko Brajušković i dr Mirko Jakovljević.</s><s>O bogatsvu faune Prokletija govori je Enes Drešković i istakao žaljenje da rijetka vrsta „Balkanski ris“, vjerovatno više ne postoji na ovim prostorima, kako bar pokazuje dokumentarni film „Tragovima divljači do skrivenog svijeta Prokletija”, ili pak on nije ušao u opseg kamere.</s><s>Program je znalački i nadahnuto vodila Danijela Praščević, planinarka koja je uz oca Mića sa sedam godina zakoračila planinskim bespućima Prokletija.</s><s>Proslava 75. godina bitke na Sutjesci</s><s>Generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, publicista Dragan Mitov Đurović, između ostalog, kazao je da ima obavezu da u ime Zuvdije Hodžića, predsjednika boračke organizacije, pozove na skup 17. juna u podne jer je SUBNOR Crne Gore domaćin Centralne proslave 75. godina bitke na Sutjesci.</s>
<s>Bolest goveda kvrgave kože se širi: Potvrđeno 97 slučajeva</s><s>“U opštini Gusinje I Rožaje potvrđena su po četiri slučaja, u Beranama 17, u Bijelom Polju 18, u Kolašinu 13, Mojkovcu 35, Plavu pet i na Žabljaku jedan.</s><s>Već je napravljen raspored veterinarskih ambulanti, koje će sprovoditi akciju, prema Programu hitne vakcinacije “, navodi se u saopštenju.</s><s>Takođe je naglašeno da će po isporuci novog kontigenta odmah početi sa vakcinacijom na područjima na kojima za sada nemaju potvrđenu bolest, ali će kako kažu, javnost biti blagovremeno obaviještena.</s><s>“Apelujemo na držaoce goveda da odmah po sumnji na bolest obavijeste nadležnu veterinarsku ambulantu, kao i da se pridržavaju savjeta koje su dobili kroz flajer koji je pripremila Uprava za bezbijednost hrane i distribuirala preko veterinarskih ambulanti, kao i savjeta veterinara”, kazali su iz Uprave I dodali da je saradnja sa terenskim radnicima I vakcinacija obavezna.</s><s>Protiv vlasnika koji ne dovedu životinju u dogovoreno vrijeme na vakcinaciju biće podnijete krivične prijave.</s><s>“Ne postoje razlozi za zabinutost oko bezbjednosti mlijeka i mlječnih proizvoda koji se nalaze na tržištu Crne Gore, jer se na zaraženim gazdinstvima preduzmaju se sve mjere u cilju osiguravanja bezbjednosti hrane na tržištu”, poručili su iz Uprave I ujedno preporučili termičku obrada mlijeka na ugroženom i zaraženom području.</s>
<s>BG: Oružana pljačka na auto-putu, pobegli s novcem</s><s>Za sada nepoznati napadač zaustavio je kombi firme “Ak ekspres” – mercedes šabačkih registracija, i uz pretnju pištoljem oteo ranac iz kombija, naveli su u policiji.</s><s>Napadač je vozača firme udario u glavu i pobegao s mesta napada u crvenoj “opel astri” bez registarskih oznaka.</s><s>Pretpostavlja se da je vozilo “tipovano”.</s><s>Za sada nije poznato koliko je novca ukradeno.</s>
<s>PLAV SA PLAVSKIM JEZEROM NA GRANICI SA ALBANIJOM</s><s>Stameni nasi predci su cuvali i sacuvali svoju svetu vjeru dini Islam i istu nam u amanet ostavili da ju njegujemo, bastinimo i da po njoj postupamo.</s><s>Radije su isli u smrt i prihvatali da budu ubijeni, umjesto da svojevoljno promijene svoju vjeru Islam koja je kao najispranija religija propisana za cio ljudski rod.</s><s>Buduci da su prije dolaska Islama na ovim prostorima bile zastupljene druge religije, s duznom paznjom i obaveznoscu su se primjenjivala i druga pravila i norme poput Ljekinih pravila propisanih Kanonom Ljeke Dukadjinija (Kanuni i Leke Dukagjinit), s ciljem da se rijesi kakav spor, odredi necije pravo ili propise odredjena obaveza.</s><s>Ljudi koji su culi za Plav, njegovo okruzenje i istoriju, a koji ga nijesu posjetili, nikako ne mogu da shvate da je u pitanju jedan mali prostor sa nepunih desetak hiljada stanovnika.</s><s>Znajuci koliko su pobjednickih bojeva bojevali plavljani u proslosti, kako su ljubomorno cuvali, branili i odbranili svoj kraj od raznoraznih hordi i nitkova, stvara se utisak kod ljudi sa strane koji nijesu nikad svojom nogom koracali po Plavu, da se radi o gradu koji po velicini prevazilazi Pec, Prizren, Skadar, Pazar...</s><s>Mnogi su uvjereni da su dobrovoljacke plavske formacije, ratujuci sa (ne)regularnim neprijateljskim jedinicama, dolazile do briljantnih pobjeda uz pomoc nevidljivih stvorenja Meleka.</s><s>Borba za odbranu vatana (Lufta per vatanin e vet), kako su govorili nasi preci, uvijek se odvijala u ime Allaha i uz Njegovu dozvolu i pomoc, sto je bila unaprijed obecana pobjeda i uspjeh, buduci da se svako djelo u ime Svevisnjeg i Njegovog zadovoljstva prihvata, a uspjesnost u cjelosti garantuje.</s><s>Sada kada je ovaj kraj promijenio svoga gazdu i kada se puno toga izdesavalo, bez obzira na sve prirodne resusrse sa kojima raspolaze ovo mjesto, mladi se ipak odlucuju da sirom planete Zemlje potraze drugacije i povoljnije uslove za zivot, kako ne bi poput svojih predaka strecali za sebe i svoj evljad i kako bi se koliko toliko skrasili u zemljama Zapadne Evrope, Kanade, Amerike i drugih zemalja.</s><s>Zeljan da zadrzim svoje potomstvo u ovaj predivni kraj, od svojih sam usta odvajao kako bi ih motivisao da zive na prostoru Plava.</s><s>Moje zelje i planovi se poput mnostva drugih nijesu ostvarile, buduci da mi stariji sin Nermin – profesor islamskih nauka vec zivi u svjetskoj metropoli Njujorku, a i mladji sin Arben koji zavrsava likovnu akademiju takodje zeli da potrazi novu destinaciju zivljenja.</s><s>Plav je danas nazalost postao mala ucmala sredina koja ne lici na onu raniju, kada su nasi preci imali zbijene redove, pregovarali i valjano dogovarali, kada je puno vise reda bilo u porodici, bratstvu i u zajednici uopste i kada se manje imalo a vise solidarisalo, kada se vise pjevalo, veselilo i uvazavalo.</s><s>Pa ipak, za ocekivati je da potomci plavskih iseljenika i sve dolazece generacije sa korijenima iz Plava i njegove okoline nikad ne zaborave svoje porijeklo i mjesto odakle su se njihovi preci otisnuli sirom bijelog Svijeta, kako bi bas njima priustili odredjene povoljnosti u dijelu skolovanja, uposljvanja, sticanja novih iskustava i vidika.</s><s>Svevisnji Allah, Gospodar Nebesa i Zemlje je svoje robove stvorio u najljepsem obliku i nastanio ih po citavoj svojoj kugli zemaljskoj, kako bi se susretali, upoznavali, druzili, sticali nova znanja i spoznaje.</s><s>Plavu i njegovoj okolini se s vremena na vrijeme moraju vracati svi koji su ga napustili, kako oni koji su rodjeni u njemu, tako i njihovi potomci.</s><s>Ako ne vise, a ono bar jednom godisnje</s>
<s>Pet saveta zbog kojih ćete ujutru piti čašu tople vode</s><s>Svi mi imamo sopstveni jutarnji ritual, barem kada je u pitanju jutarnji napitak.</s><s>Neki od vas vole svoju šolju vruće kafe, dok drugi ne mogu da podnesu kofein rano i odlučuju se za čaj.</s><s>Ako ste dovoljno skromni da pijete običnu vodu, uvek je to ona hladna, da razbudi, zar ne?</s><s>Pa, Natural Cures and Home Remedies kaže da grešite!</s><s>Treba svoju vodu malo da zagrejete.</s><s>To će takođe poboljšati probavu, a stimuliše zdrav proces detoksikacije.</s><s>1. Detoksikacija – Jedna čaša tople vode će podstaći sposobnost tela da se očisti.</s><s>Biljni čajevi i sveži sokovi zajedno s vodom poboljšaće funkciju probavnog trakta.</s><s>2. Metabolizam – Poboljšaćete svoje telesne funkcije, i rešiti sve probleme povezane s nepravilnim metabolizam.</s><s>3. Menustralni grčevi – Smiruje trbušne mišiće i ublažava bol.</s><s>Toplina poboljšava cirkulaciju u vašim kapilarama i ublažava napetost mišića.</s><s>4. Gubitak kilograma – Povećava telesnu temperaturu, a time i podstiče metabolizam.</s><s>Vaše telo može da sagoreva više kalorija, a bubrezi će biti više nego zahvalni.</s>
<s>Gusinje i Plav u proslosti</s><s>Američki listovi The Sun i Omaha Sunday Bee su 28.</s><s>Jula 1907. godine na cijeloj strani objavili tekst o Plavu i Gusinju nazivajući ova dva mjesta zabranjenim Evropskim gradovima.</s><s>Gusinje i Plav – Zabranjeni Evropski gradovi Gusinje i Plav gradovi u koje ni jedan stranac ne moze ući živ – Stanovnici su u stalnim krvavim razmiricama.</s><s>Zabranjeni gradovi Gusinje i Plav, u koje niko osim Gusinjskih klanova i njihove braće po krvi ne može ući, možda dijele istu sudbinu grada Lhase na Tibetu sa njihovim misterijama koje bi se mogle naći u budućim turističkim maršutama.</s><s>Ovo ce možda značiti i pronalaženje konacnog rješenja za kompleksni problem Juzne Evrope na granici izmedju Crne Gore i Albanije oko kojeg su se dugo vremena sporile diplomate.</s><s>Haška mirovna konferencija je objavila da se ovo zahtjeva zarad interesa mira u Južnoj Evropi, dok su ministri spoljnih poslova Italije i Austrije, koji su upravo održali sastanak u Desio-u u Italiji se zauzeli za rješavanje ovog pitanja jer je njegovo rješenje u interesu trgovine koji civilizovani svijet namjerava da uspostavi sa Albanijom.</s><s>Berlinskim kongresom, kojim je Bosna i Hercegovina data Austriji i na taj način odsečen jedan dio Otomanskog carstva, je odlučeno da se Plav i Gusinje daju Crnoj Gori na upravljanje.</s><s>Crnogorci sa svojih 10000 vojnika pod vodjstvom Marka Drekalovica (Marka Miljanova) poneseni ovim odlukama su krenuli na Gusinje da uberu plodove svog uspjeha nad moćnim Otomanskim Carstvom.</s><s>Tokom noći su krenuli na grad kad su ih naoružani Gusinjani i Plavljani sa okolnih brda iznenadili i desetkovali njihovu vojsku.</s><s>Od tada se učinio veliki napor da se ovaj problem riješi premjeravanjem ove teritorije ali Gusinjani to nisu dozvolili.</s><s>Predstavnici velikih sila su konačno uspjeli da urede sastanak sa ratobornim klanovima.</s><s>Pregovarači su dosli do kapija Gusinja gdje im je rečeno da bježe i spašavaju žive glave jer će u protivnom ukoliku budu ponovo vidjeni u blizini njihove glave ukrašavati kapije grada.</s><s>Jedina dobra strana ove ekspedicije je bila da su uspjeli da slikaju kapiju grada.</s><s>Nakon ovog dogadjaja Velike sile Crnoj Gori ustupaju albansku luku Ulcinj umjesto Plava i Gusinja.</s><s>Granična linija nije promijenjena a ratnici ova dva planinska grada prkoseći Velikim Silama su zadržali svoje gradove.</s><s>Albanija koja je na 24 sata putovanja od Pariza je jedna od anomalija Evrope.</s><s>To je zemlja koja je manje poznata nego Centralna Afrika; zapravo, karta Sudana je tačnija nego karta Albanije.</s><s>Ljudi pripadaju rasi predostrožnih, plahovitih ratnika podeljenih u klanove i plemena koji vode neprekidne krvave razmirice.</s><s>Život tamo ne vrijedi vise od kutije metaka kao sto je skoro opisao jedan Albanac.</s><s>Razmirice postoje izmedju klanova i čak izmedju porodica u samim klanovima.</s><s>Različiti dijelovi grada su podijeljeni medju klanovima a pojavljivanje ljudi na ulicama je često signal za puškaranje.</s><s>Postoje izvještaji da u nekim zajednica su svi muškarci pobijeni u toku ovih borbi klanova.</s><s>Procijenjuje se da 25 procenata stanovnika umire nasilnom smrću.</s><s>Ljudi u ovom dijelu Evrope su čuveni po vjernosti, gostoprimstvu i mnogim vrlinama ali ipak u toku razmirica cesto pribjegavaju neviteškim načinima da se sukobe sa svojim krvnim neprijateljima.</s><s>Sasvim je normalno da se napravi zasjeda medju stijenama ili negdje u šumama ili da se neprijatelju puca u ledja.</s><s>Iz ovih razloga ljudi koji pripadaju klanovima koji su u zavadi skoro nikada ne putuju sami i uvijek su u pratnji sa četvoricom ili petoricom ljudi.</s><s>Uvijek na oprezu prema strancima oni su svijesni koliko je ova zemlja bitna Velikim Silama Evrope tako da su u stalnom nastojanju da je odbrane od stranaca.</s><s>Iz ovog razloga se na strance gleda kao na potancijalne neprijatelje.</s><s>Nošenje fotoaparata ili pokušaj da se naslika unutrašnjost ove teritorije za stranca može da znaci smrtnu kaznu.</s><s>Neki od obicaja su veoma zanimljivi i prenose se sa generacije na generaciju kao sveti nepisani zakoni.</s><s>Ako covjek pocini ubistvo i spašavajuci svoj život udje u dom drugog covjeka, prijatelja ili neprijatelja, cak i u kuću brata čovjeka koga je ubio, on će u toj kući biti bezbjedan najmanje tri dana.</s><s>Neprijatelj je pod zaštitom dok je u društvu sa ženom a lijepa riječ upućena mladoj neudatoj ženi moze biti smrtonosna provokacija.</s><s>Krvno bratimljenje je institucija koja je karakteristična za pripadnike ovih klanova.</s><s>Dva muškarca koja daju ovu zakletvu stoje u centru kruga oformljenog od strane ostalih ljudi iz plemena.</s><s>Svaki od njih pravi rez na ruci koja se izliva u čašu koju svečano popiju zaklinjajući se na vječitu medjusobnu podršku u svim svojim obavezama i poslovima cak i onima koje podrazumijevaju rizik za njihove živote.</s><s>Ova zakletva je za njih svetija nego bračna veza.</s><s>Od svih Albanskih klanova Gusinjani se smatraju najokrutnijim i najratobornijim.</s><s>Takodje se smatraju za najzgodnijim i najvjernijim u ispunjavanju obecanja koje daju.</s><s>Njihov dom je visoravan koja se nalazi u istočnom dijelu Crne Gore okružen visokim planinama.</s><s>Jedini prilaz Gusinju je uskom dolinom kroz koji teče rijeka koju sačinjavaju potoci, riječice, izvori i jezera sa obližnjih planina.</s><s>Žene takodje prate priče o ličnim osvetama i njihovim neprijateljstvima koje su isto tako brutalne i nepopustljive kao i njihovi muževi.</s><s>Crnogorska princeza Ksenija prica priču o djevojcu koja se udala za tjelohranitelja vodje jednog klana.</s><s>Mjesec dana nakon udaje njen muž biva mučki ubijen od strane njegovog rodjenog brata koji je takodje bio zaljubljen u nju.</s><s>Čuvši vijest o muževljevoj smrti ona biva skrhana tugom.</s><s>Posto nije imala braće niti muških rodjaka koji bi osvetili smrt njenog muza ona odluči da osvetu preuzme na sebe uporno i strpljivo prateći njenog djevera preko Albanije i Makedonije čekajuci trenutak da zada udarac.</s><s>Jednog popodneva u Skadru kada je vidjela njenog djevera kako šeta glavnom ulicom grada ona uze pištolj svoga muža sakrivenog ispod pojasa i ubija ga.</s><s>Nakon sto je ubila djevera krenula je pravo u kuću njegovih roditelja koja se nalazila na razdaljini od 7 dana hoda i njih takodje ubija.</s><s>Osvetivši smrt njenog muza ona se vraća u svoje pleme.</s><s>Nakon ovog dogadjaja njoj nije bilo sudjeno jer je smatrano da je obavljala svoju dužnost.</s><s>Iako Albanija zvanično pripada Otomanskom Carstvu Gusinjani ne prihvataju vjernost sultanu ili bilo kojoj drugoj sili.</s><s>Gusinjani ne prihvataju stranu vladavinu osim samih Gusinjana.</s><s>Religijom su uglavnom Muslimani iako su mnogi od njih pobožni Katolici ili Pravoslavci.</s><s>Razlog zbog čega su većinom muslimani se nalazi u činjenici da sljedbenici Islama imaju vise privilegija u nosenju oružja i služenju vojske.</s><s>Pripadnici licne sultanove garde se biraju iz redova Gusinjana zbog njihove neupitne odvažnosti i vjernosti.</s><s>Gusinjani su ubili nekoliko Turskih kajmakana i upravitelja kojima nisu bili zadovoljni a prije nekoliko godina su ubili i jednog predstavnika Porte koji je poslat da ih ubijedi da predaju svoja svijeta mjesta Crnoj Gori.</s><s>Njegova glava je poslata najbližem Otomanskom upravniku kao upozorenje da svakog ko bude poslat sa takvim namjerama čeka ista sudbina.</s><s>Dva grada koja se smatraju svetim i koja su uvijek bila zabranjena za posjetioce se nalaze na dva kraja duge visoravni.</s><s>Gusinje ima vise stanovnika i nameće svoj dominantan utjecaj na Plav.</s><s>Plav je kažu ljepši zbog svojeg položaja jer se nalazi na jezeru istog imena ispod planine u obliku jele.</s><s>Gradovi su najljepši kada su obasjani zalazećim suncem gdje se nižu najljepse slike sa vitkim minaretima i kupolama džamija.</s><s>Niko do sada nije uspio da dodje do zadovoljavajućeg i tačnog opisa ova dva grada osim nekolicine ljudi koji su uspijeli da pobijegnu iz zatvoreništva koji govore da su ova mjesta mnogo ljepša iz blizine nego gledana iz daljine.</s><s>Ljudi su fanatični u njihovoj privrženosti njihovim porodicama i njihova vjernost je ohrabljena njihovim despotskim vodjama koji vladaju čvrstom rukom.</s><s>Ne postoje zakoni osim oni koje donose vodje klanova i njihovi pripadnici nad stanovništvom.</s><s>Posto je uvijek prisutna borba za nadmoć vlast ne ostaje dugo u rukama jednog vladara.</s><s>Uobičajeni način prestanka vladavine je smrt vladara i svih njegovih muskih članova porodice.</s><s>Gusinje ima najljepšu dzamiju na ovim prostorima.</s><s>Na strani prema Crnoj Gori su sagradjene kule motrilje koje stalno nadgledaju ulaz u dolinu.</s><s>Na ulazu u grad su male kule dvorci bez prozora na nizim spratovima a na gornjim se nalaze zaštićeni ojačani prozori i utvrdjena ograda gdje se vlasnik sklanja sa porodicom na znak uzbune.</s><s>Ukoliko neki stranac uspije da udje preko ovih utvrdjenja i dodje do grada vodje klanova organizuju sastanak gdje odlučuju ko ce da ubije nametljivca prije nego sto ponovo prodje granicu.</s><s>Čak i Albanci iz obliznjih mjesta se gledaju sa podozrenjem i sumnjom i cesto im se sudi za špijunazu.</s><s>Jedan pastir koji je vodio stoku iz Skadra za Novi Pazar je bio uhapšen jer je prolazio blizu grada.</s><s>Njegova stoka mu je bila oduzeta a on zatvoren.</s><s>Kako nisu mogli da mu utvrde krivicu jedno mu je oko izvadjeno i jedna ruka odsečena a onda poslat kao upozorenje da se nikada vise ne pojavi na ovim mjestu.</s><s>Jos jedan seljak je skoro dosao do Crnogorske granice i bio uhapšen na ulicama Gusinja zbog sumnje da je bio špijun a nakon toga zatvoren nekoliko godina u pećini u planinama.</s><s>Uspio je da pobjegne ali je bio u stalnom strahu da je gonjen od strane njegovih neumoljivih neprijatelja.</s><s>Ipak, uprkos njihovom neobaziranju na zakone, Gusinjani se svud kreću bez straha i zabrinutosti.</s><s>Često se mogu vidjeti u Skadru prepoznatljivi po svojim bijelim kapama koje su usvojili klanovi i svojim ratobornim držanjem.</s><s>Oni idu u Skadar po namirnice a cesto tokom ovih putovanja se okrutno sukobljavaju sa ostalim klanovima sa kojima imaju razmirice koje tamo sreću.</s><s>Ne tako davno, tokom jednog sukoba izmedju Gusinjskih klanova na sred ulica Skadra poginulo je 12 ljudi.</s><s>Jedan od najkrvavijih i najžešćih sukoba se desio zbog toga sto su neki Gusinjani, koji nisu bili muslimani, nasli uvrijedjenim dok su bili u Skadru.</s><s>Da bi se osvjetili ubili su krmka i u toku noći provalili u nekoliko džamija gdje su nacrtali krstove sa svinjskom krvlju a leš zivotinje postavili na serdžadu.</s><s>Kada se saznalo za ovaj vandalski čin nastao je veliki metež a skoro cijelo muslimansko stanovništvo Skadra se dalo u potjeru za vandalima.</s><s>Vladar Gusinja se mijenja da pogreškama ili uspjesima vodećih porodica.</s><s>Najkrvoločniji vodja Albanskih klanova je bio poznat kao Vlok Vatt Varusci za koga se prica da je dosao do mjesta vodje ubivši 100 ljudi pri tom ugasivši lozu ubijanjem svih muških clanova porodice koji bi mogli da mu zasmetaju na putu k vlasti.</s><s>Bez obzira koje unutrašnje razmirice imaju izmedju sebe Gusinjani su ujedinjeni u vezi jedne važne stvari: Njihov sveti grad mora ostati nepovredjen a oni slobodni od bilo kojeg vanjskog gospodara osim onih iz svojih klanova.</s><s>Oni ce braniti ova prava iako to značilo i da prkose svim silama Evrope.</s>
<s>VRATITE MI SLOBODU, NIKAD VISE NECU TRAZITI DIOBU</s><s>Plavskogusinjsku Ljugu su poput drugih sredina u uokrzenju krasile mnogoclane kucne zajednice, koje su zbog velikog broja clanova familije bile uredjene po sistemu hijerarhije.</s><s>Moralo se znati sta ko treba da radi, koji je opis poslova svakog pojedinca, te da se isti na vrijeme odrade i pozavrsavaju.</s><s>Sve sa ciljem kako ne bi doslo do bilo kakvog zastoja i kako bi viseclana zajednica normalno u uredno funcionisala.</s><s>Broj clanova kucne zajenice je bivao razlicit, od desetak ili dvadeset pa do stotinu i vese.</s><s>Tu su prakticno bila braca, bratska djeca i unucad sa svojim familijama, ili cak i sire....</s><s>Starjesina kucne zajednice je uvijek bio biran onaj ko je imao najvise povjerenja i autoriteta medju viseclanom familijom.</s><s>On nije morao da radi fizicke poslove jer nije imao ni vremena za to, uglavnom se bavio organizacijom posla tako brojne zajednice, resavao je odredjne sporne situacije, izmirivao postojece obaveze...</s><s>Medju raznim bratstvima je bilo cak i takmicenja u smislu ko ce imati sto brojniju zajednicu, sto bi im posluzilo kao dokaz da ta zajednica u tom plemenu funcionise besprekorno i da na njenu harmoniju tolika brojnost familije ne moze nikad negativno uticati.</s><s>A pored starjesine je uvijek postojala i glavna domacica, koja je vodila racuna o tome koliko treba pripremiti hrane, prismoke i pica u toku dana i kako sve to sacuvati i iskoristiti na najbolji moguci nacin.</s><s>Prakticno se sve u detaljima znalo, ko treba da kosi, ko vodu da nosi i tome slicno.</s><s>Kako su takve viseclane zajednice bivale naporne i teske, uvijek se neko unutar iste javljao kao nezadovoljan i remetilacki faktor, sa ciljem da se ista raspadne i da svaki bracni par zivi odvojenim zivotom sa svojim potomcima.</s><s>U takvoj jednoj akciji usmjerila se i odlucila jedna nezadovoljna hanuma, nagovarajuci druge zene i svog muza da je ovakav zivot besmislen i tezak, te da svi trebaju da urade sta mogu u cilju diobe i da svako zivi za sebe, jer im je ovakakv zivot presao u dosadu.</s><s>Kada je ova vijest dosla do starjesine kucne zajednice da mu snaha radi to sto radi, da rovari i nagovara i druge na ono sto je naumila, odlucio je da ju oslobodi svih poslova i obavijestio ju o svojoj odluci.</s><s>Prolazili su dani i nedelje, a nezadovoljna snaha je samo mogla da sjedi u sobi, jer je morala da ispostuje donijetu odluku, a u duhu iste nije mogla ni na obor da izadje.</s><s>Iz dana u dan joj je postajalo sve teze, jer ju usled neobavljanja bilo kakvog posla pocela panika da hvata.</s><s>Kako joj je do kraja dosadila pozicija u kojoj se nasla, trazila je od svog djevera i starjesine kucne zajednice da joj oprosti za njen neostvareni plan, obavezujuci se da diobu familije nikag u buduce nece zagovarati ili spomenuti.</s><s>Trazila je da joj se vrati sloboda kretanja i ranija pozicija koju je imala, uz uslov da nikad vise ni ne pomisli na diobu, a tom njenom zahtjevu je uz dodatne cvrste garancije udovoljeno.</s><s>Ova je mnogoclana kucna zajednica nastavila da i dalje postoji i da se jos vise uvecava.</s>
<s>TRAZENJE OSLONCA I POMOCI, GDJE IH NIJE BILO</s><s>Hvala Bogu da se zivalj iz drevne plavskogusinjske Ljuge na sve cetiri strane svijeta obreo, odlazeci daleko od svog vatana i ognjista na novim odredistima u traganju za boljim zivotom.</s><s>Svi koji su otisli daleko od Plava i Gusinja su se odlucili na jedan takav korak sto nijesu vjerovali niti su mogli da ovamo pristojno zive.</s><s>U danasnjim uslovima i okolnostima nije dovoljno obezbijediti osnovne uslove za zivot, poput stanovanja, hrane, odjece i obuce.</s><s>Potrebno je puno vise od toga, poput skolovanja svog potomstva, njegovog uposlenja i drugih bitnih zivotnih potrebstina.</s><s>I pored svih ogranicenja i otezica koje se u drevnoj Ljugi pojavljuju, jedan sam od onih koji nije otisao u ljutu pecalbu da sebi i svojoj familiji gradi bolji zivot.</s><s>Odlucio sam to da ucinim u svom rodnom mjestu Plavu i od malena po uzoru na svoje roditelje, prihvatio se svakojakih fizickih poslova koji se nijesu mogli izbjeci i koji su bili izvor prihoda.</s><s>Sa svojih trinajest godina sam odlucio da uz svoje skolske obaveze, a tokom ljetnjeg raspusta pripremam i donosim drva, posto me prethodno ohrabrio jedan moj poznanik i prijatelj stariji od mene, garantujuci mi da ce mi prilikom utovara drva na konja pomagati, jer ja to nijesam sam mogao da zavrsavam.</s><s>Zebnja mojih roditelja da ja jedan takav posao ne bih trebao raditi u tim godinama i pokusaj da me odvrate od toga ostali su bezuspjesni.</s><s>Cinilo mi se da se Svijet mijenja zbog toga sto ja postajem i drvar koji ce iz sume donositi tovar po tovar drva i tako uvecavati prihode naseg domacinstva.</s><s>Poznanik i na ‘moj kantar’ prijatelj sa kojim sam poceo da idem u drva je malo po malo pocinjao da iskazuje svoju losu cud i ponasanje, potvrdjuju svojim radnjama i postupcima da nije ono sto sam ja ocekivao od njega.</s><s>Prilikom utovara drva na konja nekad bi mi pomogao a nekad ne, kako bi se njemu tupilo i cefnulo.</s><s>Izvaditi drvenu sohu koja se koristila prilikom utovara nije bilo lahko jer je trebala snaga koju ja nijesam imao u potrebnoj mjeri, takodje je valjalo da me poduci kako ujednaciti jednu i drugu stranu drva, kako bi sav taj teret konj bezbjedno nosio od sume do kuce.</s><s>Vrhunac loseg manira i ponasanja moj ko bajagi prijatelj je posebno pokazao jedne prilike kada je u sumi jureci ispred mene poceo da sjekirom pomalo zasijeca i obiljezava svako drvo za ogrijev, govoreci da je rezervisano za njega i da ja tako oznacena drva ne smijem gotoviti tj. pripremati za svoj tovar drva.</s><s>Bio je rijesen da ja odustanem od pripremanja ogrijeva, te da se iz sume vratim prazan,bez tovara po koji sam u sumu dosao.</s><s>Bio sam zbunjen i uznemiren zasto on to radi, suze samo sto nijesu preplavile moje lice.</s><s>Imao sam osjecaj kao da mi je nekuvani krompir u grlu zapro.</s><s>Pitao sam ga zasto mi sve ovo cini i ponizava, kad toliko puno ima bukovih drva u sumi, a on je onako ugorelo cutao i samo me posmatrao.</s><s>Znao je da ja svoju muku, a njegovu bruku ne smijem pricati svojim roditeljima, jer mi vise ne bi dozvolili da sa njim idem u sumu za drva.</s><s>A moja je jarka zelja bila da uz uspjesno ucenje i skolovanje budem i drvar tako mlad, nejak i slabasan, te da na konja tovarima osiguram ogrijevnih drva u kolicini potrebnoj za jednu cijelu godinu.</s><s>Vidjevsi da sam trazio pomoc i oslonac tamo gdje ih nijesam nasao, potrazio sam druge partnere i drvare sa kojima sam isao po drva.</s><s>Ovo neprijatno iskustvo me tako mladog dovelo do zakljucka da zivot zna biti i surov, te da se na svaki pa i najmanji detalj mora biti oprezno.</s><s>Sa heftama i mesecima sam postajao sve jaci i nezavisniji od svog okruzenja.</s><s>Vec sam se u ogledalu poceo gledati i sa ponosom stezati svoje misice, diveci se istima.</s><s>Snaga je u mom tijelu pridavala iz dana u dan.</s>
<s>Gusinje nekad i sad</s><s>Gusinje danas – velelepne zgrade koje su zamijenile stare naherene potleuše Gusinje – Priča se kako je, u davna vremena neki turski nizam, zbunjen dolaskom u Gusinje, napisao svojima : „Ja sam u jednom mjestu, na kraju svijeta“.</s><s>Za mnoge koji su ovamo dolazili poslije njega, Gusinje je odavalo utisak koji je on imao.</s><s>No, Gusinjani , danas, gostu namjerniku kažu : Ne, mi smo centar svijeta, ko ne vjeruje neka mjeri“.</s><s>U svakom slučaju, ovdje nije ni kraj , ni centar svijeta.</s><s>Gusinje su nekada krasile stare naherene kuće – potleuše, a danas velelepne porodične zgrade koje niču kao pečurke poslije kiše.</s><s>Gradić ukliješten ispod prokletijskih planina, gdje vjekovima caruje snijeg i mir bjeline, ovih dana izgleda kao tiha uspomena, ili kao ogromna maketa neke drevne naseobine.</s><s>Da je Gusinje „centar svijeta“ potvrdjuje podatak Miloša Velimirovića objavljen daleke 1893.godine, da je Gusinje imalo 1.600 kuća, a sa okolinom 23.804 stanovnika, koji su kao poznati trgovci trgovali od Dubrovnika, Skadra, Skoplja sve do Carigrada.</s><s>-Danas ne znam koliko Gusinje ima stanovnika, ali znam da mnogi statističari kazuju da samo u Njujorku ima „tri Gusinja“, kaže , Rizah Gruda, poznati publicista i hroničar Gusinja, koji živi i radi u Novom Pazaru.</s><s>Sredinom 18.vijeka , kada je ovaj kraj bio glavno raskršće istočnog i zapadnog puta, Gusinje, je, tvrdi Gruda, imalo nekoliko osmogodišnjih škola, Gimnaziju, zvanu „Ruždije“.</s><s>Trgovalo se ovdje, u to doba , u 330 dućana i karavani putovali na sve strane svijeta.</s><s>Od 1954.godine Gusinje nije opština.</s><s>Bila je to tada velika nepravda prema ovom kraju, kada su moćnici prosto oteli opštinu.</s><s>Nakon toga počelo je masovno iseljavanje stanovništva, isključivo iz ekonomskih razloga.</s><s>Danas samo u Njujorku živi nekoliko hiljada Gusinjana, a ima ih širom svijeta.</s><s>Prema izvornim podacima koje posjedujem, Gusinjani žive na sve strane svijeta, svuda gdje žive ljudi- Pored Amerike, ima ih u Australiji, na Novom Zelandu, u Japanu, Skandinaviji, u Londonu i , Africi i drugim gradovima Evrope, nabraja Gruda.</s><s>Nuradin Nuro Bicić, inženjer tehnologije, koji sa porodicom živi i radi u Njujorku, kaže da je Gusinje najljepše mjesto na zemaljskoj kugli.</s><s>-Tudjina je hladna – jer nema one naše gorštačke širine i srdačnosti, jer su ljudi u svakodnevnoj trci za kapitalom.</s><s>Ovdje se nekako drugačije živi, ne mjeri se sve parom.</s><s>Nema tog novca kojim se može platiti srijetanje sa uspomenama iz djetinjstva.</s><s>Svake godine dolazim u moje Gusinje, da obidjem djedovsko ognjište, otvorim vratnice mladosti, prozore sa komšijama i prijateljima.</s><s>A onda se odgrnu sjećanja , poteče priča puna nostalgije i pritajene sjete, kaže Bicić.</s><s>Ja i moja porodica živimo cijelu godinu za godišnji odmor.</s><s>Jer ništa nema ljepše na svijetu od zavičaja, od našeg Gusinja.</s><s>Jer, zavičaj je zavežljaj sjećanja, kaže Bicić.</s><s>Povraćaj statusa opštine Gusinje je nakon punih 60 godina dočekalo svoj dan – povraćaj statusa opštine.</s><s>Žitelji Gusinja i okoline kao i oni koji žive i rade daleko od rodnog kraja pripremaju se za bolje sjutra.</s><s>Želje i očekivanja su velika, ali izazovi veoma teški.</s><s>Gusinjani su po prirodi optimisti – i vjeruju da u ovom kraju dolaze bolji dani.</s><s>-Svi mi Gusinjani smo za svoj zavičaj vezani „pupčanom vrpcom“.</s><s>Mnogi od nas žele da svoj kapital ulože u razvoj Gusinja, i tako se stvore uslovi za otvaranje novih radnih mjesta, pogona i preduzeća – gdje bi se zaposlili mladi i stručni kadrovi sa ovih prostora.</s><s>Biće to sreća za ovaj kraj.</s><s>Naravno da pomoć sada na samom startu novoj opštini Gusinje treba da pruži i Vlada Crne Gore, koja siguran sam neće izostati, kazao je Murat Julević, predsjednik ogranka Fondacije „Gusinje“ iz Njujorka za Zapadnu Evropu.</s><s>Anela Čekić predsjednica opstine u Gusinje</s><s>Predsjednica najmladje crnogorske opštine, Anela Čekić, kaže , da su privredni i prirodni resursi gusinjskog kraja – okosnica njegovog ekonomskog razvoja.</s><s>-Brži razvoj turizma, poljoprivrede, drvoprerade, iskorišćavanje hidropotencijala, ali i završetak novog puta Gusinje – Podgorica preko teritorije republike Albanije, preduslovi su da se krene sa mrtve tačke.</s><s>Imamo oko 8.000 hektara njiva koje su danas većinom bašte, livade ili utrine.</s><s>Drugo, Gusinje sa svojim prirodnim draguljima – koji su jedinstveni na Balkanu i u Evropi, uz izgradnju neophodnih turističkih sadržaja, moglo bi vrlo brzo postati značajna turistička destinacija u Crnoj Gori, pa i šire.</s><s>Medjutim, prioritet svih prioriteta nam je bio nastavak radova na rekonstrukciji buduće zgrade opštine Gusinje, koji teku planiranom dinamikom, kazala je predsjednica gusinjke opštine, Anela Čekić.</s>
<s>DIJASPORA SVE VIŠE POMAŽE ZAVIČAJU</s><s>GUSINJE – Iseljenici, konkretno Gusinjni i njihoi potomci koji uglvnom žive i rade u SAD, odnosno najvećim dijelom u Njujorku, ali i drugim zemljama Zapadne Evrope, godinama daju pečat promociji Crne Gore, ali i razvoju Gusinja i okoline kroz rad i aktivnosti FONDACIJE „GUSINJE“ iz NJUJORKA.</s><s>Njihovi potomci su generacijama uspješni u svojim sredinama, uticajni biznismeni, ljudi od znanja, priznati intelektualci, ostvareni u nauci, kulturi, informacionim tehnologijama.</s><s>Bogatstvo Crne Gore sjaji od takvih ljudi, iseljenika, njihove želje i spremnosti da pomognu rodnom zavičaju.</s><s>U svemu ovome, posebnu ulogu treba da ima Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, koje će uvijek biti otvorenih vrata prema tim ljudima, i da njihove ideje, iniijative, prijedloge podrže za boljitak Crne Gore i predstave nadležnim institucijama države, kaže Rizah Gruda, publicista iz Novog Pazara, inače rodjeni Gusinjanin.</s><s>Na mnogim održanim sastancima na temu „Saradnja Crne Gore i njenih institucija sa dijasporom“ – da je osnovni cilj ovakvih skupova razmjena informacija i upoznavanje sa aktivnostima matične države na unapredjenju saradnje sa dijasporom.</s><s>Svakako da je i cilj jačanje lokalnih kancelarija i grdjanskog aktivizma za rješavanje problema gradjana opštine Gusinje i njen brži ekonomski razvoj, uz, svakako, svesrdnu pomoć dijaspore.</s>
<s>Cestitka Ambasadora Zorana Jankovica Fondaciji Gusinje povodom Kurban Bajrama</s><s>Poštovani, povodom nastupajućeg Kurban Bajrama, vama i vašim članovima, koji slave ovaj sveti praznik, u ime zaposlenih u Generalnom Konzulatu Crne Gore i svoje lično ime, upućujem najiskrenije čestitke.</s><s>Simbolika Bajrama afirmiše temeljne ljudske vrijednosti, koje trebaju biti vodilja našim djelima.</s><s>Poštujmo različitosti, njegujmo zajedništvo i međusobno poštovanje, koji su temelji naše Države.</s>
<s>SAOPSTENJE PRIVREMENOG ODBORA ISLAMSKE ZAJEDNICE PLAV-GUSINJE U NEW YORKU</s><s>Postovani clanovi Islamske Zajednice Es Selamu Alejkum!</s><s>I pored svih obstrukcija,pretnji policijom i sudom,zastrasivanja,laznih dojava,odnosenja dzamijskog ozvucenja,iskljucivanja grijanja i drugih nebuloza od strane ilegalnog odbora,mi koji smo vasim predlogom preuzeli odgovornost,zelimo vam se najiskenije zahvaliti na podrsci koju ste iskazali vasim odazivom na informativnom skupu odrzanom u subotu 27 Februara.</s><s>Vas odaziv,prisebnost,dostojanstvo i ljubav prema Islamskoj Zajednici ne samo da nas je impresionirala vec i dala snage da pored svih prepreka ustrajemo na putu povratka nase zajednice funkciju koju treba obavljati i narodu kojem treba sluziti.</s><s>Broj prisutnih na informativnom skupu je duplo nadmasio broj neregularne Skupstine,sto je pored ostalih jos jedan dokaz da narod zeli promjene i mi cemo s’Bozjom pomoci raditi na toj promjeni i u sto kracem roku zakazati novu Skupstinu i izabrati odbor koji ce doista predstavljati i zastupati narod a ne pojedince i grupe.</s><s>Zahvaljujemo se svima vama na ukazanoj podrsci a i ilegalnom odboru na obstrukcijama i podvalama kojima su jos jednom dokazali da im je privatizacija zajednice bio i ostao jedini cilj.</s><s>Na kraju pozivamo sve one koje iz bilo kojeg razloga se nisu odazvali ovom skupu da se prikljuce i aktivno ucestvuju u sredjivanju stanja u nasoj Zajednici.</s><s>Posebno se nadamo da ce i nasa braca iz Plava u buducnosti u vecem broju ucestvovati u nasim aktivnostima i skupovima i pomoci nam u ocuvanju jedinstva nase Plvo-Gusinjske Zajednice .</s><s>S postovanjem:</s><s>Privremeni odbor Islamske Zajednice i Kulturnog Centra Plav-Gusinje u New Yorku</s>
<s>Tata sprema blizance za spavanje – Njegova borba će vam ulepšati dan.. (VIDEO)</s><s>On pokazuje kako izgleda njegova svakodneva “ borba “ sa blizancima .</s>
<s>Ibret izvior Misterija i zagonetka za sve Svetinja kod Bužima</s><s>Na području bužimskog naselja Čava nalazi se misteriozni izvor u narodu poznat kao Ibret izvor ili Svetinja.</s><s>Otkako je «kika i vijeka» ovo je vrelo magično privlačilo ljude zbog nesvakidašnje pojave: iznenada voda poteče iz kamena, teče šezdesetak minuta i nestane, da bi se ponovo pojavila nakon sat vremena.</s><s>Pred prizorom čovjek u isto vrijeme ostaje i zbunjen i zadivljen.</s><s>Ili, kako to neko reče:</s><s>– Dok Ibret voda teče, insan (čovjek) šuti!</s><s>Svake godine, 6. maja, na izletište Svetinja slije se na stotine ljudskih duša iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i inostranstva.</s><s>Turska riječ «ibret» u prijevodu na naš jezik znači «čuđenje», ali u izvornom obliku ima i značenje «poruka i pouka».</s><s>Upravo zbog takve spoznaje vjernici su ovo mjesto prigrlili kao mjesto molitve – dovište i mjesto za okrepljenje tijela i duše.</s><s>Svake godine, šestog dana u mjesecu maju, bogobojazni nakon proučenih dova pihnu «bir iladž», mladi dolaze zbog «ašika na meraji», a izletnici da bi pronašli duši ugođaj u neponovljivom prirodnom ambijentu.</s><s>Dok naučnici još uvijek tragaju za tajnom ovog prirodnog fenomena, obični svijet dolazi da doživi nešto što se drugdje ne događa.</s><s>U grupama ljudi iščekuju kada će poteći voda, koja se pedesetak metara nizvodno obrušava sa okomite stijene visoke petnaestak metara praveći jedinstven slap od kog zastaje dah.</s><s>Ne zna se šta više pobuđuje pažnju, kada voda hukne i «vrelo provrije», pa slap oživi, ili kada izvor u stijeni presahne i poput magije pred očima nestaje slap.</s><s>U svakom slučaju, promatrač sa prostora Čave i Radoča nosi nezaboravnu uspomena.</s><s>Stoljećima je Ibret izvor bio čuđenje i divljenje za ljudski rod.</s><s>Za njega se vezuje jedna od zanimljivih legendi koja kazuje kako je u dalekoj prošlosti šestog dana u mjesecu maju kroz ovo područje prolazila karavana putnika za Gvozdensko.</s><s>Među putnicima je bila i djevojka nesvakidašnje ljepote, ali je bila slijepa.</s><s>Karavana je zastala pored izvora, kako bi se putnici osvježili i ugasili žeđ.</s><s>Sačekali su da voda poteče.</s><s>Roditelji napojiše i umiše lijepu kćer kojoj oči zamagliše.</s><s>Nedugo potom, dogodilo se čudo neviđeno: djevojka je progledala i kada je ugledala izvor dade mu ime Sveta voda!</s><s>Legenda čak bilježi da se to dogodilo u podne 6. maja, kada se i dan-danas pojavljuje pomenutog dana u pomenutom mjesecu.</s><s>Najstariji stanovnici Čave i Radoča skloni su kazati kako se još nije dogodilo da u šestomajsko podne oko 13 sati nema vode, ili, kako to vjernici upražnjavaju kazati, voda se pojavi čim se začuje ezan, poziv na molitvu.</s><s>Vjeruje se kako je Ibret voda «bir iladž» (lijek) za mnoge bolesti.</s><s>Djelotvorna kod liječenja očnih bolesti, poboljšava krvnu sliku, pospješuje apetit i probavu, krijepi dušu i tijelo.</s><s>Neki vjeruju kako je svojevrsni eliksir mladosti, posebno ako se pije i ako se insan umiva «Svetinjom» s proljeća, u vrijeme prikupljanja omahe.</s>
<s>Put PG-Gusinje će pojačati dobrosusjedske odnose (video)</s><s>Značaj regionalnog puta Podgorica – Gusinje je višestruk, posebno u dijelu koji se odnosi na povezivanje sjevera i juga Crne Gore, ocijenila je potpredsjednica Vlade, Azra Jasavić ističući da će on znatno skratiti udaljenost dva grada.</s><s>Ona je danas održala radni sastanka u Direkciji za saobraćaj, nakon čega je je obišla lokaciju budućeg zajedničkog graničnog prelaza regionalnog puta Podgorica Gusinje, koji će prolaziti kroz Albaniju.</s><s>Kako je saopšteno iz kabineta Jasavić, predstavnici Direkcije informisali su potpredsjednicu o ukupnoj dužini puta od 75 km.</s><s>Kroz teritoriju Crne Gore put prolazi u dužini od 17, 3 km, a za ovu dionicu potrebno je izdvojiti oko 15 miliona eura.</s><s>„Do sada je završena projektna dokumentacija i projekat je revidiran, dok je elaborat o eksproprijaciji u završnoj fazi.</s><s>Odluka o finansiranju i izgradnji još nije donešena, a sam projekat je predmet međudržavnih sporazuma dvije zemlje.</s><s>Dio ovog puta koji prolazi kroz Albaniju je završnoj fazi izgradnje“, navodi se u saopštenju.</s><s>Jasavić je izjavila da je značaj ovog putu višestruk, posebno u dijelu koji se odnosi na povezivanje sjevera i juga Crne Gore, koji će kao alternativni put znatno skratiti udaljenost Podgorice i Gusinja.</s><s>Pored povezanosti sjevera i juga ovaj put će, kako se ocjenjuje, uticati i na valorijazaciju kanjona rijeke Cijevne koji će biti dostupan turistima.</s><s>Navodi se da je projektnom dokumentacijom posebno vođeno računa o zaštiti životne sredine i ambijentalnog reljefa kanjona Cijevne.</s><s>Jasavić je kazala da ovaj projekat snažno podupire regionalne dobrosusjedske odnose, doprinosi procesu evropskih integracija i ostvaruje uslove za tiješnje povezivanje dvije zemlje.</s><s>„Zbog svih ovih komparativnih prednosti i značaja ovog projekat na Vladi ću insistirati da ovaj projekat bude kandidovan i finansiran u okviru IPA fondova koji nam stoje na raspolaganjau a koje moramo optimalno koristiti kvalitetnim projektima“, poručila je Jasavić.</s>
<s>Tri načina da izbijelite zube kod kuće</s><s>Bilo da ste pušač, često pijete kafu, čaj, crno vino ili jednostavno želite da vaš osmjeh bude bjelji, zube možete izbijeliti i kod kuće.</s><s>Iako na tržištu možete pronaći mnoštvo različitih proizvoda i tretmana za izbjeljivanje zuba, slijede tri načina na koja to možete učiniti sami.</s><s>Soda bikrabona</s><s>Ova metoda izbjeljivanja poznata je od davnina.</s><s>Pomiješajte jednu kašiku sode bikarbone, malo soli i nekoliko kapi jabukovog sirćeta.</s><s>Mješavinom nježno izmasirajte zube, a potom ih operite pastom.</s><s>Postupak nemojte ponavljati češće od jednom sedmično.</s><s>Čak i Opra Vinfri savjetuje da isprobate trik sa jagodama.</s><s>Čitavom, polovinom jagode ili zgnječenom jagodom istraljajte zube.</s><s>Banana (pomorandža)</s><s>Isti efekt ćete postići sa korom pomoarandže.</s><s>Ovaj postupak možete ponavljati do dvapuit dnevno po dva minuta.</s><s>No, ipak nemojte pretjerivati.</s>
<s>PENDREKOM PO MAKANJI</s><s>Iz drevne Ljuge plavskogusinjske sam se zbog skolovanja na Kosovu ravnom, morao udaljiti i istu napustiti.</s><s>U Peckoj gimnaziji, tada “11 maj”, u neposrednoj blizini Patrijarsije, upisao sam prvi razred gimnazije 1970/71. godine.</s><s>Bio sam pocascen sto sam u novoj sredini imao za jednog od profesora covjeka iz moje Ljuge, Redzu Djonbaljaja – prof. matematike.</s><s>Sve to nije bilo dovoljno da se u novoj sredini osjecam komotno i konforno.</s><s>Nostalgija za rodnim karjem i za svojom familijom prije svega, od koje sam se udaljio prvi put, ucinila je kao da sam sam otisao ne u Pec, vec na neku drugu planetu, s potpunom neizvjesnoscu kada cu se sa nje vratiti.</s><s>Pa ipak, moja odlucnost da ucim na svom maternjem albanskom jeziku, kojeg su naveliko poceli da zaboravljaju i moji preci, a kojeg ja u djetinstvu nijesam ni naucio da govorim, prelamala je da osatem u novoj sredini i da nacim svoj jezik, umjesto da se vratim u svoj zavicaj i da tamo nastavim skolovanje na drugom jeziku.</s><s>Pokusavao sam na razne nacine da sebe motivisem i da se naviknem na novu sredinu, na nepoznate ljude i njihove obicaje, prije svega na jezik kojeg sam veoma malo i nedovoljno poznavao, da bih se osjecao komotno prilikom komuniciranja sa ljudima u okruzenju.</s><s>Posebno bi mi zasmetalo kada bi me nakon kraceg razgovora i komunikacije pitali sa uobicajenim izvinjenjem odakle sam, sto sam odmah tumacio da me sagovornici prepoznaju da sam sa strane i da nijesam iz njihovog kraja, te da samo valja da im kazem mjesto od koga vodim prijeklo.</s><s>Ali moja uportnost da ucim svoj jezik, svoju knjizevnost, umjetnost i istoriju, upucivala me na to da moram sve da progutam i da istrajem, uvjeren da samo istrajni i strpljivi mogu racunati na uspjeh.</s><s>Od svojih sam drugova u odjeljenju nacuo da fudbalski klub “Buducnost” iz Peci igra neku vaznu utakmicu i da ce velika masa naroda otici da istu gleda.</s><s>Znao sam gdje se nalazi stadion, kod autobuske stanice na izlaz Peci prema Decanima.</s><s>Zelja mi je bila zarka da i ja budem dio navijackog tima, te da se veselim pobjedi mjesnog kluba iz Peci.</s><s>Takodje sam saznao da ovaj klub vodi neki nas zemljak, fudbalski strucnjak Lukaj, ciji su preci ranije dosli iz Plava i nastanili se u Pec.</s><s>Mozda sam kod sebe imao novca da platim ulaznicu za utakmicu, ali sam od toga odustao jer sam primijetio ogromnu masu djece, uglavnom siromasnog stanja, koja su ulazila na jedan otvor kako bi izbjegli placanje ulaznice za utakmicu.</s><s>I ja sam odlucio da sa njima udjem na taj otvor kojeg su napravili kako bi izbjegli uplatu ulaznice.</s><s>Krupni policajac me sustigao i dva tri puta jako udario pendrekom po nogama i butinama.</s><s>Vikao je ruzne rijeci i psovao na srpskom jeziku, odmah sam znao ko me tako jako udara.</s><s>Gotovo od jakog bola i da nijesam mogao da pobjegnem od njega, kako bih izbjegao nove udarce.</s><s>Ipak sam se nekako udaljio i vratio se natrag blizu umjetnicke skole, gdje sam placao jednu malu sobicu za stanovanje.</s><s>Puno sam razmislajo kako imade obraza i mozga pomenuti policajac da me udara pendrekom, tim prije sto sam bio jako mrsav i neuhranjen sa svojih petnajest ljeta, jer je djelovalo kao da jedva na sebe nosim svoje pantalone.</s>
<s>IMPRESIJE SA PUTOVANJA U SKADAR NOVIM MAGISTRALNIM PUTEM</s><s>svenarodni vasar zvani Ljogu i bjeskve, kojeg je zalosno propustiti, a za ciju se organizaciju direktno brine drzava Albanija i na kojem skupu cesce puta prisustvuju najveci drzavnici Albanije kako bi ovaj svenarodni skup uvelicali.</s><s>Moderna magistrala sa svim potrebnim metalnim branicima, kvalitetno uradjenim potpornim zidovima i propustima, prije ulaska u Vrmosu skrece ulijevo prema mjestu Predeljec, zatim se magistrala spusta i prolazi kros selo zvano Selca, stize se do manjeg administrativnog centra Tamara, iza koje se na nekih 3-4 km pojavljuje skretnica udesno za Podgoricu dolinom rijeke Cijene koja se na albanskom zove Cemi.</s><s>Albanska strana je uradila modernu magistralu prema Dinosi i Podgorici u dijelu svoje teritorije od nekih 2-3 km, sada se ocekuje da crnogorska strana zavrsi svojih 17 km kako bismo bili povezani sa Podgoricom.</s><s>Kada ce se to dogoditi vidjecemo, najblaze receno jedna je velika sramota i nepravda da i Crna Gora nije zavrsavala svoj dio posla uporedno sa magistralom koju je Albanija uradila.</s><s>Oni koji zele ici prema Skadru, Ulcinju, Baru i dalje, nece iza gradica Tamara ulaziti u pomenuti krak udesno koji vodi za Dinosu i Podgoricu, vec ce magistralom nastaviti da se penju Grabom gdje postoji nekoliko zivopisnih zavoja prikazanih na jutjubu i drugim mrezama.</s><s>Kada se stigne na vrh planine preko Grabom-a, a sve to traje vrlo kratko nekih desetak minuta, cime dolazite na najvisociju kotu gdje su napravljena 2 vidikovca na kojima se narod okuplja i pravi snimke za dugo pamcenje.</s><s>Fotke su takve od kojih se dah prekida.</s><s>Nastavlja se dalje prema Kopliku i Skadru preko naselja Rapsa, odakle je moj prvi predak Djok Deda napustio to mjesto i dosao u Hote kod Plava, kojom je prilikom preveo svoju djecu Husena, Hadzu, Sinana, Muja, Meha, na Islam.</s><s>Hvala mu za to i neka je rahmet njegovoj dusi plemenitoj.</s><s>Vec se od sela Rapse pocinje da vidi Skadarsko jezero, takodje nesto sto ce vas uzbuditi i zadiviti.</s><s>U podnozju padine imate jasnu oznaku za Koplik u pravcu juga i znak udesno za Han Hotit i Bozaj, sto putnicima iz Plava i Gusinja i u ovim uslovima omogucava da ovim pravcem idu kracom trasom za Podgoricu teritorijom Albanije preko Predeljeca, Tamare, Rapse, Han Hotit (Bozaja) .</s><s>Iz Koplika se za nekih dvadesetak minuta stize u Skadar, a ja sam sa sinom direktno otisao kod mog prijatelja Ardita i njegovog oca Muhameda u Novo Gusinje, 5 km prije nego se u Skadar udje.</s><s>Naisli smo na vrhunski prijem kao da smo im tamo odnijeli i Plav i Gusinje.</s><s>Ne znaju sta da nas prije pitaju, kako smo putovali, kakav je put, kako familija.</s><s>Atmosfera prijatna, domaca i sasvim opustena.</s><s>Do ponoci smo proveli uz gozbu, sale i razgovor.</s><s>Nasli smo vremena da navecer prosetamo kroz Skadar i da napravimo oko 50 lijepih fotografija i da obidjemo neke predivne restorane i najprometnija mjesta, dzamije, cuveno skadarsko pozoriste.</s><s>Pretpraznicka novogodisnja groznica se u gradu na veliko osjeca, jer je grad ukrasen raznim ukrasima i svetiljkama za tradicionalno novogodisnje okupljanje na glavnom gradskom trgu u Skadru.</s><s>Nakon sto smo se ispavali i dobro doruckovali opet smo prosetali Skadrom i napravili jos koju footku, radi dugog sjecanja.</s><s>Vratili smo se u Plav oko 13 casova, sada potpuno uvjereni da nam je Skadar tu blizu na 100-tinak km preko dva omanja brda.</s><s>Pri odlasku i pri povratku smo nailazili na puno auta plavske u gusinjske registracije, sto je dokaz da je narod presrecan zbog otvaranja ove nove magistrale koja bi trebala da promijeni zivot svakom zitelju Plava i Gusinja.</s><s>Neka nam je hairli aBd.</s>
<s>Nadzija je dio srednjeg obrazovanja zavrsila u rodnom mjestu, a ostatak u Pristini, gdje je stekla zvanje akuserke i uspjesno taj posao obavljala u Domu zdravlja u Plavu vise od deset godina, nakon cega se udala u Sloveniju za svog izabranika Huseina rodom iz Gusinja.</s><s>Ostace upamceno da je ona taj posao akuserke u Plavu obavljala niz godina bez ginekologa, jer nije bilo tog uposljenog kadra u dugom periodu kada je ona radila.</s><s>Hvala Allahu da za vrijeme svog rada i sluzbovanja nije imala nikada problema u tako odgovornom poslu gdje su prakticno dva zivota u pitanju, zena koja se poradja i porod koji dolazi na novi Svijet.</s><s>Ona se srecno udala za svog izabranika Huseina Nikocevica, sluzbenika – sada vec u penziji i sa njim u Ljubljani ima odrasle sinove Ahmeda i Muhameda i kcerku Aminu, sa kojima se svi ponosimo.</s><s>Sestra Sadija je nakon zavrsene srednje skole zavrsila visoku skolsku spremu – Filoloski fakultet, za profesoricu maternjeg bosanskog jezika, udata je za Kandic Hakijom, profesorom geografije i ima dvije kcerke Melihu i Merimu i sina Amara, takodje evljad za ponos i primjer.</s><s>Sestra Sadija svoj prosvetni poziv obalja u Gusinju u osnovnoj skoli, a prije toga je dugo godina prosvjetne poslove radila na Kosovu u Pristini.</s><s>Braca Ismet i Izet su najmladji u nasoj porodici.</s><s>Ismet je posle zavrsene Vojne gimnazije u Beogradu, zavrsio za Diplomiranog inzenjera Agronomije i u svojoj struci radi na mjestu profesora poljoprivredne grupe predmeta u Plavu.</s><s>Ima hairli evljad, dvije kcerke i sina.</s><s>Ismeta krasi veliko znanje u struci i van nje.</s><s>Skolovanje u sredini kao sto je Beograd mu je omogucilo da prosiri svoje vidike i horizonte zivota.</s><s>Slovi za jednog od najvise obrazovanih intelektualaca u Ljugi plavskogusinjskoj.</s><s>Najmladji brat Izet je vlasnik i direktor lokalnog radija “Luna” Plav, uspjesno se opredijelio da svoju karijeru gradi u privatnom sektoru, bez zelje i potrebe za bilo kakvim uhlebljenjem u drzavnom ili bilo kakvom slicnom poslu.</s><s>Krasi ga vizija, kreativnost i upornost za uspjehom.</s><s>Kao potomci nasih dragih i nikad zaboravljenih rahmetli roditelja, trudimo se i nastojimo da njihov lik i djelo ne okaljamo vec da nastavimo tamo gdje su oni stali.</s><s>Ponosni smo sto smo Rustema Ibis Feratovog imali za oca, a Nailju Omer Redzepovu, rodjenu Jadadic, za majku.</s>
<s>PLJUNI GORE, PADE NA OBRAZ</s><s>Nivo svijesti i kulture svakog naroda pa i ovog naseg iz drevne Ljuge plavskogusinjske, od presudnog je znacaja za pravilno odvijanje stvari, za nasu slogu, uvezanost, ekonomski i duhovni razvoj.</s><s>Oni koji nam ne misle dobro, uvijek su nadahnuce i inspiracije nalazili u nasoj neslozi, nastojeci da nas sto vise posvadjaju, kako bi se u nasoj neslozi i svadjama sto vise nasladjivali.</s><s>Ako u porodici imate nekog ko ne zeli da se ide u napredak, vec vuce unazad, postane osvjedoceni problem u toj porodici.</s><s>A da ne govorimo o likovima koji mogu priciniti stetu jenom kraju ili jednom narodu.</s><s>Sarolikost porodica, naroda i krajeva je nesto sto je vidljivo i uocljivo, nekad u vecem, a ponekad u manjem obimu i stepenu.</s><s>Razne vrste sloboda, licnog, ekonomskog i politickog karaktera, dovode do stvaranja odredjenih programa, ideja i inicijativa, koje u puno slucajeva vuku naprijed i u ispravnom pravcu.</s><s>Nazalost, ima i onih koji su nepravedni prema drugima, koji im nijesu od hajra, cineci na taj nacin nepravdu prema svom okruzenju i samom sebi.</s><s>Danas imamo toliko organizacija, udruzenja i grupacija koje idu, svaka u svom pravcu.</s><s>Nije potrebno da se pravi neka dublja analiza, a da se odmah ne uoci zasta se ti subjekti zalazu i kakav im je nijet.</s><s>Imate puno onih sa kojima se ponosimo ne samo mi, vec ce se ponositi i nasa buduca pokolenja, i nazalost onih drugih koji su tudji agrati koji rade protiv interesa svog naroda i svojih zajednica, s ciljem da bi se dodvoravali tudjini i da bi sa njima pravili pazare i racune bez krcmara.</s><s>A nasi su strai davno rekli, pljuni gore – pade na obraz.</s><s>Nikako nije dobro zaljivaditi obraz i dovesti ga u poziciju da ga ni voda nasega Lima, koji otice iz Plavskog jezera, ne moze spasiti i oprati.</s><s>Trijazni ljudi cuvaju svoj obraz, a takvih ima puno u nasoj Ljugi, nasuprot onima koji su manjina i koji strce kao bijele vrane i na koje je prst uperen kao na nevaljale, prodate i pokvarene.</s><s>Otpadnici Ljuge drevne su oni koji nose islamsko ime, a neislamski se vladaju i ponasaju, koji vjernike i vjernice napadaju i ponizavaju, koji za tudjinu odradjuju prljave poslove na stetu sopstvenog naroda, koji se u svako sure pretvaraju i zlu svakom pretjeruju.</s><s>A ovo pljuni gore, pade na obraz, mnogi tumace na jos jedan sveobuhvatniji i temeljitiji nacin.</s><s>Stavri se naime ne odvijaju onako kako zele pokvarenjaci i njihovi saradnici, vec onako kako je Uzviseni odredio da bude i da se dogodi.</s><s>Po onoj davno izrecenoj, ucin docek, svako od nas ce iskusiti plodove svoga rada, postupanja i ponasanja.</s><s>Teuba je nesto sto pokvarenim i zlobnim dusama daje sansu da se sa iskrenim pokajanjem vrate u normalni kolosjek i da budu Bogu mili ljudi, kao da nicega loseg i nedozvoljenog nijesu cinili na ovom varljivom dunjaluku.</s><s>Blago onom ko je u svetoj vjeri dini Islamu nasao svoj sklad i harmoniju, koja nam daje i otvara putokaz sta da radimo i kako da srecu, milost i blagostanje postignemo.</s><s>Naravno, uz puno uvazavanje drugih i drugacijih od sebe, jer nas je Stvoritelj ucinio razlicitima.</s>
<s>LJUTOTUK I LJUTIK, DVA NAJPROFITABILNIJA PREDUZECA U DREVNOJ LJUGI</s><s>Drevnu Ljugu krase dva posebna mjesta, koja se zadnjih dana i nedelja ovaplocuju u predjele koje od miloste nazivaju Ljutik i Ljutotuk.</s><s>Javno mnenje ili bolje reci dzemat ovih krajeva se bukvalno nadmece i graba za jedan i drugi naziv.</s><s>Nekome se vise svidja Ljutik pa istom preferira, drugima se pak Ljutotuk cini boljim i prijemcivijim.</s><s>Pa ipak je precutno usaglaseno da plavsku opstinu nazivaju Ljutik , dok bi se gusinjska opstina zvala Ljutotuk , kao izvedenica od rijeci Ljutik, posebno ako se ima u vidu da je toliko decenija Ljutotuk bio pod protektoratom i upravom Ljutika.</s><s>Ljutik i Ljutotuk su voljom Svevisnjeg zamisljeni da budu u sluzbi svog dzemata i ostalih koji zive na tom prostoru.</s><s>Da se ne ide kao nekada sto se islo u srez Andrijevicki i dalje po odredjeni papir, izvod, dokumenat i slicno.</s><s>Kockice im se ipak nijesu poklopile, jer su se aparati Ljutika i Ljutotuka toliko otudjili od svoga naroda da su im manje u sluzbi, a vise kao otezica i zagonetka koju oni nijesu kader da odgonetnu.</s><s>Danas su Ljutik i Ljutotuk vjerovatno dva neproizvodna najprofitabilnija preduzeca koja uvijek posluju vrhunski, narod je taj koji ih hrani i brani, koji im puni gusu da nikad i ne osjecaju susu ili kakvu drugu nepogodu.</s><s>Oni tako vjesto kroz poreze, takse, doprinose i druge dadzbine pune svoje kase, zasto bi i mislili na proizvodnju kad su u prilici da samo sisaju ovce, a da im niti kap hode ili hrane ponude.</s><s>Smijesna je rabota Ljutika i Ljutotuka, tim prije sto ih upravo drze i odrzavaju oni kojma oni nista ne pomazu ili im bilo sta doprinose.</s><s>Narod ozbiljan i zreo, pa i pored takvog odnosa prema njima, uvijek nadju opravdanje da kazu da bez poreza, uplata raznih vrsta kazna, taksi i otezica, ova dva subjekta ne bi mogla opstati, te da im treba dati sansu i podrsku.</s><s>Ovoga je puta i majka priroda bila surova, pa je Ljutik i Ljutotuk drzala u pravom sibirskom ledu, sa temperaturama i do minus 30 stepeni celzijusovih.</s><s>Nesto sto je ulivalo strah u kosti, ako se jos uzme u obzir saopstenje sa drzavnog nivoa da nam se ne pise dobro.</s><s>No, do uposlenih argata Ljutika i Ljutotuka zima nije dopirala, a za padove i lomove svojih poreskih obveznika nimalo im nije bilo stalo niti su se tiime opterecivali.</s><s>Samo da je bilo zivija pa da im dadne jedan juris napolje , kako je to rahmetlija Enver Hodza radio, te da im se naredi da bar snijeg u starim carsijama rucno ocistu.</s><s>Dobro bi se to dogodilo kako za narod, tako i za njih da svoje trbuhe malo otanje i disanje svoje usklade.</s><s>Ljutik i Ljutotuk i dalje vape za jednom masinom, pa makar to i obicni traktor bio, na kojem bi se montirao prikljucak koji usisava i kupi snijeg koji bi se ili odlagao dalje od ceste i trotoara ili bi se istovremeno utovarao na kamione i deponovao na zeljeno mjesto.</s><s>Do takve bi oni sprave 21. vijeka sigurno odmah dosli, problem je sto neko treba to da trazi i da trebuje.</s><s>Mozda tako nesto ocekuju sa strane, ali im to zadovoljstvo valja uskratiti i uputiti ih na obicne majstore Ljutika i Ljututuka koji su spremi da za njihove potrebe urade jedan takav izum za usisavanje snijega i njegovo odlagnje na zeljenoj lokaciji.</s><s>I na samom kraju, red je da se mnogo ne halabuci i da se ne panici preko masala.</s><s>Valja nam se pomoliti da nam kojim slucajem Ljutotuk i Ljutik ne proglase za konzervat!</s>
<s>U plavsko-gusinjskom kraju ove godine nije bilo većih požara</s><s>GUSINJE – Ovog ljeta, u toku veom sparnih dana kada je na mnogim šumskim kompleksima bilo požara i to velikih razmjera na području Plavske i Gusinjske opštine, zahvaljujući prije svega preventivi, srećom većih požara nije bilo.</s><s>-U svakom slučaju treba zahvaliti mještanima u plavsko-gusinjskom kraju koji su u toku ovog ljeta bili veoma oprezni prilikom boravka u planinama, odnosno na katunima u plavskoj i gusinjskoj opštini.</s><s>Pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ove godine su početkom juna mjeseca putem loklnih radio i TV stanica i pismenim putem informisali mještane u Plavu, Gusinju i Murinu – kako da spriječe nastanak požara tokom ljetnjeg perioda.</s><s>U tome smo imali veliku saradnju, razumijevanje i značajnu pomoć od gradjana, planinara, lovaca i drugih turista koji su boravili na okolnim planinama, kaže načelnik plavske Službe zaštite i spasavanja Abedin Musić.</s><s>On dodaje, da su plavski vatrogasci imali sreće, jer je veoma bitno da nije bilo požara na nepristupačnom terenu, a gdje obično i izbijaju požari.</s><s>Tada vozila i druga tehnika Vatrogasne jedinice nema prilaza, pa su vatrogasci u takvim situacijama prinudjeni da ručno gase požar, pod veoma otežavajućim okolnostima i bez adekvatne opreme za takav teren, izlažući, prije svega, svoje živote, naglašava načelnik Musić.</s><s>I ovdje u Gusinju, očekuje se, da nakon obavljenih lokalnih izbora, novi saziv lokalnog parlamenta formira opštinsku Vatrogasnu jedinicu – koja će biti spremna da u svakom datom trenutku reaguje i interveniše u gašenju eventualnog požara.</s><s>Jer, svaki požar, pokazala je tradicija i praksa, može dovesti u opasnost ljudske živote i imovnu.</s>
<s>HODZINA KCER IZ GRADA, KOJA SE UDALA NA SELO</s><s>Ova je prica vezana za kcerku jednog hodze koji je zivjeo i sluzbovao u gradu Ljuge plavskogusinjske.</s><s>Hodza je imao nekoliko sinova i djevojaka, a jednu od svojih kceri je udao na selo.</s><s>Medjutim, selo kao selo je imalo dosta svojih posebnosti i specificnosti, pa je hodzinoj kcerki valjalo da se na te nove uslove privikne.</s><s>Hodzina kcer je bila iskrena i lejepo vaspitana, ali sve to nije moglo da upotpuni sve one zahjeve koje joj je zivot na selu nametao.</s><s>Na samo tri situacije, iz mnostva drugih, kroz koje je hodzina kcer prosla se jasno uocava, da je ona pored onoga sto je naucila u gradu i iz svoje familije, morala jos da uci, kupuje i da se nadogradjuje.</s><s>Kuca u koju se hodzina kcer udala nije bila puno udaljena od grada, ali je bila klasicno seljacka.</s><s>Gajilo se mnogo stoke (ovaca, krava, koza, a konj ili dva su se uvijek drzali u svakom seoskom domacinstvu, jer se sa njima nosio teret i skrarcivale su se razne razdaljine, koje je trebalo savladavati na relaciji kuca-planina). –</s><s>Muz hodzine kcerke kazao je svojoj zeni da jedna ovca samo sto se nije ojagnjila, saopsti joj da mora da zavrsi neodlozni posao u carsiju, te da ona umjesto njega sve to proprati kako ovca ne bi udavila jagnje nakon jagnjenja, da isto podoji i slicno.</s><s>Carsisko ‘dijete’ se nije snaslo na valjani nacin, jer je jagnje nakon sto ga je ovca ojagnjila, okupala toplom vodom i sapunom.</s><s>Ovca okupanog jagnjeta je odmah reagovala i jagnje nije vise prihvatila za svoje, jer je ono od koriscenog sapuna izgubilo prirodni miris pomocu kojeg ga majka mogla prepoznati.</s><s>Kao nacin i mogucnost da jagnje ne bi uginulo, preslo se na cucku, prvo se ovca muzla i jagnje se iz flasice hranilo dok nije odraslo veliko....</s><s>-Hodzina kcer nije nikad bila u prilici do svoje udaje da ima ili vidi konja, da radi oko njega, hrani ga, uvodi u stalu i slicno.</s><s>Muz joj je dao u zadatak da konja odvede za huzdu i dugi lanac na livadu, tamo da ga sveze dok se ne najede, a nakon toga da ga vrati.</s><s>Posto sto se konj napasao, krenula je sa konjem sa livade, a od straha i neiskustva da ju konj ne povrijedi, ne povuce ju i tome slicno, nije smjela ni da se okrene iza sebe i da posmatra kako konj reaguje.</s><s>Konj je, nakon sto ga je htjela dovesti sa livade u stalu, skinuo oglav i otisao u nepoznatom pravcu, a mlada je dosla kuci vucuci lanac i oglav za sobom, cvrsto vjerujuci da je i konja dovela.</s><s>Kada se okrenula i vidjela sta se dogodilo bila je zatecena i zaprepascena.</s><s>– No, prica u vezi mlade iz grada, koja se skrasila na selo, se ne zavrsava sa ovim.</s><s>Ona je zeljela da svoju djecu, koju joj je Allah darivao, dobro hrani, pod cijenu i da skorupa manje pokupi nego ostale planinke.</s><s>Praksa planinki je bila da se skorup nije bez velike potrebe dirao tj. nacinjao.</s><s>Sve sa ciljem da se pokupi ne jedna, vec vise kaca skorupa – kajmaka.</s><s>Mlada – (hodzina ker) bi, dajuci u puno navrata skokupa svojoj djeci, na pitanje do dje je dosla u skupljanju kajmaka, odgovarala: ” do cvora” .</s><s>Ne zna se tacno u kojem dijelu kace je bio taj cvor, u gornjem ili donjem dijelu, ali se pouzdano zna da je ona napunila samo jednu kacu s kajmakom do cvora, a sve preko toga bi davala svojoj djeci.</s><s>Nije nimalo marila sto su druge planinke u istim ili slicnim uslovima, sakupljale puno vise nadaleko cuvenog skorupa iz Ljuge plavskogusinske.</s><s>Rezultat takvog njenog postupanja je bilo izrazeno crvenilo na licu njene djece.</s><s>Vjerovatno zbog jakote skorupa kojeg su nemilice dronosali.</s><s>Prepreka je za hodzinu ker bilo svakojakih ali je konacan ishod bio povoljan.</s>
<s>Crni Petak u Americi nazvan sa razlogom</s><s>U Americi se svake godine 25 Novembra cak i dan-dva prije formiranju linije nezasicenih ljubitelja šopinga ispred ulaza velikih trgovinskih prodavnica koje mogu ponekad biti dugačke i po nekoliko stotina a metara.</s><s>Neki od njih i razapnu šatore kako bi se sklonili od hladne noći.</s><s>Poznato je da su ovoga dana veliki popusti na artikle i do 60% za one koji su privi u redu.</s><s>Međutim svake godine se dešava haos prilikom grabanja i otimanja stvari između kupaca gdje cesto dolaze do krvavih obračuna.</s><s>Ispred Mejsija u Hamilton molu u južnom Džerziju čovek je upucan, a njegov brat je ranjen u pucnjavi.</s><s>Dvadesetogodišnji muškarac je više puta pogođen i proglašen mrtvim na licu mesta, dok je njegov 26-godišnji brat koji je ranjen u nogu, u stabilnom stanju smešten u obližnju bolnicu.</s><s>A onda je u gradu Renou u Nevadi u četvrtak uveče upucan čovek u incidentu na Valmart parkingu.</s><s>Portal “Kolo” izveštava da je postojao spor oko parking mesta između dva naoružana muškarca i tridesettrogodišnjak je ubijen na licu mesta.</s><s>I to nije sve, još jedan muškarac je ubijen u šoping centru u Memfisu i svakako je takav haos širom zemlje uobičajena pojava na ovaj dan.</s><s>Prema pisanju Dejli Mejla, sve ove ludosti se dešavaju smao zato što su ljudi masovno odlučili da danas potroše mnogo novca na stvari koje nikom ne trebaju – očekuje se da onlajn raspodaje dostigne, po prvi put, tri milijarde dolara.</s>
<s>Ovo je najzdravija namirnica na svijetu: Snižava pritisak, sprečava srčani i moždani udar</s><s>Isto kao što zaustavljaju proliv, urme mogu da pomognu da se hrana brže i lakše svari.</s><s>Potrebno je uzeti nekoliko urmi i uveče ih staviti u čistu vodu.</s><s>Tokom noći urme će pustiti svoj sok, koji je izvrstan laksativ, što će stimulisati lijena crijeva.</s><s>U SAD, urme se fabrički pakuju u male bočice kao ljekovi i prepisuju se za zatvor.</s><s>Snižava holesterol</s><s>Ovo je najzdravija namirnica na svijetu: Snižava pritisak, sprečava srčani i moždani udar — No Comments</s>
<s>Banana je rješenje za mnoge probleme: 26 razloga da je redovito jedete</s>
<s>Redovno konzumirate indijski orah?</s><s>Evo kako on djeluje na vaš organizam!</s><s>Slatkog je i kisjelastog ukusa i vrlo je bogat vitaminom C. Vjerovatno ste primijetili da se indijski orah na policama u prodavnici prodaje isključivo u prečišćenom stanju, zbog činjenice da se ispod njegove ljuske nalaze toksična ulje koje mogu izazvati opekotine u dodiru sa ljudskom kožom.</s><s>Korisna svojstva indijskog oraha</s><s>1. Indijski orah je veoma poznat po svojim hranljivim materijama, koje su u stanju da nadoknade izgubljene funkcije tijela.</s><s>Indijski orasi se koriste kao dodaci hrani kod anemije, različitih distrofija, psiho-emocionalnih poremećaja.</s><s>Takođe, indijski orah vraća funkciju polnih žlijezda, promoviše oslobađanje polnih hormona i prirodni je afrodizijak.</s><s>2. Indijski orah se preporučuje kada imate metaboličke poremećaje, jer normalizuje nivo holesterola u krvi, dobar je za prevenciju zgrušavanja krvi i embolije, i naravno, jača nervni sistem.</s><s>3. Indijski orasi imaju antiseptička i antibakterijska svojstva, oni se uzimaju kod prehlade ili infekcije bakterijske prirode.</s><s>4. Hranljive materije, vitamini, elementi u tragovima utiču na upalne procese u gornjem digestivnom traktu i eliminišu ih.</s><s>Indijski orah: šteta i kontraindikacije</s><s>Indijski orah se koriste za lijčenje bolesti kardiovaskularnog sistema, ali budite oprezni sa predoziranjem, da ne oštetite imuni sistem.</s>
<s>Glavna→Licnosti→Istoricari - Pisci→Odlomak iz druge knjige pod nazivom „LEDENI TREPTAJ TUDJINE“ autora Rifata Grude</s><s>Došli su gusinjski zavičajci da obidju đedovska ognjišta, otvore vratnice svoje mladosti, pendžere sa komšija i prijateljima.</s><s>Odgrnu se sjećanja , poteče priča puna nostalgije i pritajene sjete.</s><s>Svaki detalj, sitnica iz zavičaja postaje interesantna.</s><s>Tudjina je hladna, nema one naše srdačnosti i širine gorštačke, ljudima gospodari interes.</s><s>Brat zaboravi na brata u svakodnevnoj trci za kapitalom.</s><s>No, eto, moralo se tako, ispovijedaju se tiho zemljaci, kao da nenametljivo pokušavaju pravdati promjene koje polako potiskuju njihovu prostodušnost.</s><s>Novac ti je kao zaraza, stalno misliš na njega a da i ne primijetiš šta se dogadja sa tobom i tvojom porodicom.</s><s>Djeca postaju tudjinčad.</s><s>Jedva da znaju jezik roditelja.</s><s>Kad ovdje dodju ne poznaju za nikog!.</s><s>Ovdje se nekako drugačije živi, ne mjeri se sve parom, pričaju zavičajci.</s><s>Doduše, i ovdje si miliji ako su ti puniji džepovi.</s><s>No, šta ćemo takav ti je život.</s><s>Nema para kojim se može platiti srijetanje sa uspomenama iz djetinjstva .</s><s>Zavičaj vuče magičnom snagom kad se čuje melemna riječ starog komšije.</s><s>Nekako duši dodje da praznuje...</s><s>Ni sunce nije isto , čini nam se, pričaju zavičajci u trenucima oduška.</s><s>Nekako ni sutoni i svanuća nijesu kao kod nas.</s><s>Sve treperi ledenim treptajem tudjine.</s>
<s>Ibrahim Ibro Rekovic – umjetnik i politicar</s><s>Uradio je likovna rješenja-Ambleme za: hotel “ Plavsko Jezero” Plav, Stranku nacionalne ravnopravnosti Crne Gore, Turističko-kulturnu manifestaciju “ Dani borovnice “ Plav, Bošnjačku Stranku u Crnoj Gori , Zavičajno Društvo Plavljana i Gusinjana u Holandiji “ Biser Prokletija “ i druge.</s><s>Pored likovnih priloga, Riječi i Anegdote je objavljivao u listovima i časopisima :”Izvor “,” Sandžak “, “ Sandžačke novine “, “ Plavsko-gusinjski Glas “, “ Plavsko –gusinjski Avaz “, “ Glas Islama “ , “ Almanah “ i dr.</s><s>– U izdanju Almanaha , jula mjeseca 2004. godine, objavio je knjigu anegdota “Plavsko-Gusinjski biseri”. – Bavi se i umjetničkom fotografijom, posjeduje obimnu fototeku.</s>
<s>U Gusinju formiran široki kolicioni front</s><s>Nastavak konstitutivne sjednice Skupštine opštine Gusinje Potom je u vrlo kratkom periodu – odnosno za 30.decembar – predsjedavajući Skupštine Ibrahim Braho Omeragić, zakazao sjednicu lokalnog gusinjskog parlamenta, gdje je na dnevnom redu bilo – verifikacija mandata odbornika, prijedlog odluke o izboru članova Savjeta za izbor i imenovanje i prijedlog odluke o izboru Predsjednika Skupštine opštine Gusinje.</s><s>Za Predsjednika Skupštine opštine Gusinje, izabran je Dženadin Radončić, predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokrata Gusinja.</s><s>Nakon toga za sjutra dan 31.decembar zakazana je sjednica za usvajanje prijedloga odluke o pivremenom finansiranju opštine Gusinje do 30.marta naredne godine i izbor predsjednika opštine Gusinje.</s><s>Za Predsjednicu je ponovo izabrana Anela Čekić za period od četiri godine.</s><s>-Čitav svoj stručni i drugi potencijal angažovaćemo za realizciju značajnih projekata za bolji život svih gradjana ove – jedne od najsiromašnijih opština u našoj državi.</s><s>Tu prije svega mislim, na brži razvoj poljoprivrede, hidropotenijala turizma i otvaranja dva do tri manja proizvodna pogon gdje bi se uposlio jedan broj mladih i stručnih kadrova iz ovog kraja, kazala je predsjednica Čekić.</s><s>Novi predsjednik Skupštine opštine Gusinje, Dženadin Radončić je nakon izbora kazo da su u njegovoj partiji bili otvoreni za razgovore o formiranju vlasti i to isključivo na osnovu naših programskih ciljeva i pririteta koje smo jasno definisali i izbornom programu, kazao je Radončić.</s><s>On je dodao, da u Gusinju želimo da stvorimo ambijent u kojem će se mladi ljudi zapošljavati i živjeti od svoga rada.</s>
<s>Održana sjednica Skupštine opštine Gusinje</s><s>Nakon prihvatanje ostavke odbornika OO DPS-a Srđana Pavićevića i verifikacije mandata odborniku Adelu Damjanoviću, koji ga nasleđuje na toj tužnosti kao sledeći po redosledu sa te odborničke liste, utvrđena je prisutnost odbornika, nakon čega je riječ dadena odborniku i predsjedniku PzG Rusminu Laličiću, prigovorio je da odbori, i ako je to prošlo kroz stari Savjet, nijesu predloženi u skladu sa Statutom SO Gusinje –proporcionalno broju odbornika u SO, i očekujem da će se to ispraviti, ako ne mi će mo biti protiv.</s><s>Izvjestilac predloga odbora Demir Bajrović (DPS), odgovorio je da svi članovi koji su bili na sastanku Savjeta o tim predlozima, takav sastav su prihvatili i zatražio od predsjednika da to ide na glasanje, našta je reagovao Fahrudin Dervišević (PzG), zatraživši da se pokuša naći model ako se ima mogućnosti po tom pitanju, s obzirom da je PzG druga po snazi u parlamentu, pa da Odbor za imenovanje na kraćoj pauzi, pa da se taj problem na jedan korektan način premosti.</s><s>Odbornik DPS-a Ibrahim Omeragić, kazao je da misli da je Savjet odradio svoj dio posla a da je na Skupštini hoće li to prihvatiti ili neće, ali ipak predlaže da se da pauza od deset minuta da se ponovo razmotri to pitanje, sa čim se složio i odbornik SDP Elvis Omeragić, te da se ovo pitanje neizostavno mora odmah riješiti, jer ovo je uvertira pred narednu sjednicu na kojoj treba da se razmatra budžet a vremena je malo.</s><s>Nakon pauze, Bajrović je ostao pri ranijem predlogu, ponovivši da su sve stranke imale svoje članove na Savjetu za izbor i imenovanje i jednoglasno prihvatili predloge svih odbora, te zamolio predsjednika da tu tačku da na glasanje, našta je Fahrudin Dervišević ponovo prigovorio da je poslovnik povrijeđen, kao i član Statuta 3 radna tijela Skupštine, gdje kaže da sastav radnog tijela odgovara stranačkoj zastupljenosti odbornika SO, a vi ako tako hoćete nek ide na glasanje a mi će mo biti protiv.</s><s>Na glasanju 23 odbornika su bila za a šest protiv (PzG).</s><s>I satavi svih ostalih skupštinskih odbora izglasani su većinom.</s><s>Predsjednik odbora za lokalnu samoupravu je Ibrahim Omeragić, odbora za stambeno-komunalnu oblast, zaštitu životne sredine, razvoj, privredu i finansije Ferka Jarović, odbora za društvene djelatnosti Azdren Čelaj.</s><s>Na čelu Savjeta za praćenje ostvarivanja Ustava i Statuta Merdin Čekić, Savjeta za predstavke, predloge i društveni nadzor Naser Radončić, Savjeta za propise Samra Kanjiža, Savjeta za međuopštinsku saradnju Šerif Fereatović, Savjeta za zaštitu životne sredine Suad Đurković, Savjeta za vjerska pitanja Ruždija Radončić, odbornici koji će prisustvovati sklapanju brakova: Naser Radončić, Irfan Dervišević, Elvis Omeragić, Ajša Gačević, Miftar Balidemaj i Nermin Gočaj.</s><s>Mihailo Jovović je postavio odborničko pitanje predsjednici opštine, „pošto ona drži sve konce u svojim rukama, šta je sprečava da profesionalno, po zakonima i statutu SO obavlja svoju dužnost, već krši član statuta u članu 17 tački 11, što tražim u pisanoj formi“.</s><s>Dugo odborničko pitanje tiče se prisustva velikog broja pasa lutalica koji čine velike štete stočarima i problem cijeloj opštini, šta namjeravaju da preduzmo po tom problemu.</s><s>Fahrudin Dervišević pitao je dokle se stiglo sa nadoknadama o štetama od minulih poplava, s obzirom da je komisija opštinska završila posao na terenu, a interesovanje građana je dokle se sa tim došlo i kad se mogu očekivati isplate.</s>
<s>Kolumna o Sejdu Jahovom Jadadic</s><s>Sejdo Jahov Jahdadic, koga su iz miloste zvali Sejdi Jaha, zivjeo je u stara, drevna vremena u selu Bogaice kod Plava.</s><s>Imao je dva sina: Dema i Redzepa.</s><s>Demo je imao kcerku Emu(udatu u Canovica) i sina Sata, dok mu se zena zvala Djulja(rodom najvjerovatnije iz Krcica), a imao je prosenicu iz Kojica, ali je prije zenidbe umro, jeduci kostane kod svojih kumova u Pec, kada je planirao da kupi ruho svojoj vjerenici.</s><s>Redzep je ostavio iza sebe sa svojom izabranicom Fatmom rodjenom Ljesnjanin sinove Sacira, Malju, Omera i Seca(koji se rodio kao posmrce).</s><s>Sve su ovo plemenite osobe koje su vec preselile na drugi svijet, neka je rahmet njihovim dusama.</s><s>Sejdi Jaha je bio jedan od biranijih mjestana kotline, druzeljubiv, istinit, plemenit.</s><s>Bog mu je otvorio nafaku i vazio je za uzornog domacina u svom mjestu, koji je znao da na pravi nacin vodi svoje domacinstvo i da zivi zivot dostojan covjeka.</s><s>Ali i strast prema kartama bila je kod njega prisutna i prepoznatljiva.</s><s>Ostala je jedna istinita prica u vezi njegovog kockanja s kartama sa jednim Kosovarom tacnije Recaninom.</s><s>Plavljani su sa Recanima (stanovnicima od Peci do Decana i Dakovice), imali puno prijateljskih i kumomskih veza.</s><s>Kartanje je Sejdi Jaha dovelo do toga da je svoju cjelokupnu imovinu stavio na kocku, posto je prethodno izgubio novac sa kojim je raspolagao.</s><s>Na kraju je zalozio na kocku i svoje odijelo koje je bilo obuceno na njega, ne bi li se nekako iscupao i povratio izgubljeno.</s><s>Medjutim, izgubio je i odijelo koje je bilo na njemu, a kuci se morao vratiti u starinskim dugim gacama i kosulji.</s><s>Vazio je i za prvog kartadziju svoga doba u plavskogusinskoj kotlini, buduci da je u dosta slucajeva zaradjivao kockajuci na kartama.</s><s>Sreca mu se ovog puta nije osmjehnula, jer mu je Recanin dobio na karte njegovo imanje.</s><s>Recanin se u kasnim vecernjim satima odvaja od Sejdi Jaha i usmjerava se u pravcu Reke, stim sto je i Sejdi Jaho znao da ce prethodno recanin konaciti te noci na teritoriji opstine Plav, a da ce se u ranim jutarnjim casovima usmjeriti preko planinskog prevovoja zvanog Dio za Reku.</s><s>Kada se vratio kuci posle pola noci, kucao je na vrata, a snaha Fatma rodjena Ljesnjanin koja je bila udata za njegovim sinom Redzepom mu je otvorila vrata.</s><s>On joj je rekao:” ja te snajka ugasih, izgubih imanje”.</s><s>Imao je nada puno na nju.</s><s>Ona mu je rekla: “Suti babo da ne cuje Redzep, harlji bila i ta rabota”.</s><s>On je malo prisuceo u postelju, ustao je pred zoru, uzeo je svoje karte i usmjerio se prema Dijelu.</s><s>Tamo je stigao istovremeno sa Recaninom koji je zeleo da predje Dio i da ode za Kosovo.</s><s>Sejdi Jaha mu je rekao:”Stani da jos jednom poigramo karte, ako dobijes srecno ti bilo, a ako ne hocu da se trudim da povratim ono sto sam izgubio”.</s><s>Recanin je odbijao da igra, vjerovatno i maklo uplasen od Sejdi Jahe koji ga je sreo na Dio i koji je bio naoruzan hutom(a mozda i kapaklijom).</s><s>Recanin je zeleo da pobjegne, ali je odustao od bjezanja jer mu je Sejdo zaprijetio da ce ga ubiti.</s><s>Pristao je Recanin da igra i izgubio je zaradjeno , a Sejdo povratio izgubljeno.</s><s>Za cjelokupnu situaciju i postupke svoga oca, saznali su njegovi sinovi, od kojih je posebno Redzep lobirao da im otac ne bude vise domacin.</s><s>Ocu – Sejdi Jahi nije godila takva odluka, iako je na svoju stranu imao svoju snahu Fatmu, koja mu je javno i tajno pomagala da se on ne odvoji od drustva i da se ne izoluje.</s><s>Ostalo je zapamcemo da mu je jednom prilikom iz hambara kule Sejdi Jahine ustupila vrecu psenice koja se nabavila iz Peci, kako bi imao dzeparac i za kahvu sa drustvom.</s><s>Sejdi Jaha vise nije kartao, to je cvrsto odlucio, jer je shvatio dje ga kartanje moze povesti, ali je svoga sina Redzepa ukleo rijecima: Boze ti srbi glavu posjekli, a zeni Redzepovoj – Fatmi, tj. svojoj snahi je rekao: “Porodila evlad i s njim se ponosila”.</s><s>Tako je i bilo.</s><s>Njegovog su sina ni kriva ni duzna srbi iz zasjede ubili 1912.godine nadomak Bogajica u mjesta Kljeca, a zabranili su da ga rodbina ukopa na groblje, vec su to ucinili u svojoj basti.</s><s>Redzepovi i Fatmini sinovi Sacir, Malja, Omer i Seco bili su za ponos svojih roditelja, rodbine i Kotline u kojoj su zivjeli.</s><s>Ovaj tekst sam sastavio po kazivanju moje majke Nailje(Ilje)- stare preko 80.godina, kcerke rahm.</s><s>Omera Redzepovog Jahdadica.</s>
<s>Kolumna posvecena mojoj kcerki Nori i unuki Erini</s><s>Moja kcerka Nora je nas najstariji potomak (moj i moje supruge Sanije), pored jos dva nasa sina od nje mladja.</s><s>Srecno je udata za mladog i perspektivnog Fitima Veljiu, magistra albanologije, uposlenog u jednom turskom koledzu gdje se nastava izvodi na engleskom jeziku (izuzev albanskog kojeg on predaje).</s><s>Rodom je Drenicanin iz Skenderaja, u neposrednoj blizini Memorijalnog Kompleksa Jasari.</s><s>Moja kcer i zet su nastanjeni u Pristini, gdje je Nora uposlena kao sluzbenica u jednoj od cuvenijih advokatskih kancelarija Kosova.</s><s>Prethodno je uspjesno radila u nevaldinom sektoru nekoliko godina.</s><s>Osnovnu skolu je zavrsila u Plavu i Gusinju, srednju teolosku skolu Medresu u Pristini na albanskom nastavnom jeziku, a civilno pravo na engleskom jeziku u dalekoj drzavi Maleziji – gradu Kuala Lumpuru.</s><s>Uspjesno je predstavljala drzavu Maleziju na grupnom takmicenju studenata pravnog fakulteta u Vasingtonu – USA.</s><s>Njena kcerka, a nasa unuka Erina ima nesto vise od godinu ipo dana.</s><s>Majka joj strogo vodi racuna kako ce ju na najbolji moguci nacin odgajati i vaspitati.</s><s>Onaj ko nema unuce ne moze ni da nasluti koliko se unucad vole.</s><s>Predstava o tome bude jasna onda kada ga dobijete.</s><s>Babu i bijaci mnogo nedostaje unuka, ali se fizicko odsustvo upotpunjuje telefonskim razgovorima i povremenim uzajamnim posjetama.</s><s>Nasa unuka Erina je za prvu godinu dana bila sa svojom majkom koja je radi nje odsustvovala sa posla, ali je nakon isteka godine dana morala da ide u vrtic dok mama radi.</s><s>Unuka Erina je u svojoj memoriji dobro upamtila da joj njena mama svaki posao oko nje i vezano za nju otpocinje sa BISMILOM.</s><s>To je elementarno pravilo u Islamu da svaki nas posao mora biti u ime Allaha i Njegovog zadovoljstva.</s><s>Dakle sa: Euzu bilahir mines sejtanir radzim bismilahir rahmanir rahim.</s><s>Erina je shvatila da mora biti u vrticu dio vremena u toku dana , te da mama ima i drugih poslova a ne samo da sa njom bude.</s><s>Kada su njene vaspitacice pocele da ju hrane, presvlace i obavljaju druge poslove oko nje, kockice unuki Erini nijesu se do kraja slozile, jer nije bilo onog maminog : BISMILLAH.</s><s>Morala je da stvar sama uzme u svoje ruke, pa je prilikom dobijanja hrane od strane vaspitacica sama izgovorila : ” ‘ismillah’, sto je izazvalo smijeh i duboko odusevljenje kod njenih vaspitacica.</s><s>Primjer kako stariji mogu i od makanje da nauce i dobiju pouku, odnosno kako makanja moze da utice na odrasle i oformljene.</s>
<s>LOKALNI IZBORI U GUSINJU NIJESU DEFINISALI NOVU VLAST</s><s>Na lokalnim izborima DPS je prema preliminarnim rezultatima osvojila devet mandata, Partija za Gusinje šest, Socijaldemokrate četiri, SDP dva, SNP i Bošnjačka stranka po jedan, Demokratski Savez u Crnoj Gori četiri, DUA-Albanska alijansa tri mandata.</s><s>Rezultate je saopštio Centar za monitoring, a iz Opštinske izborne komisije nijesu mogli da navedu koliko je tačno glasalo birača do zavataranja birališta. baratali su podatakom da je do 19časova, sat prije zatavarnja birališta na lokalne izbore izašlo manje od polocine građana, tačnije 45 odsto.</s><s>U glasački spisak koji je Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK), zajedno sa ostalim biračkim materijalom dostavljen dva dana ranije, upisanih je 4.528.</s><s>Interesantno je da je za državne izbore koji se održavaju istog dana, na spisku bilo upisano njih 136 više, da bi se dan kasnije, nakon pisanja u “Danu”, taj broj sveo na 32, te ih je ukupno 4.560.</s><s>Aktuelna predsjednica Gusinja i predsjednica OO DPS Gusinje Anela Čekić, nije krila zadovoljstvo osvajanjem najvećeg broja glasača.</s><s>-Preliminarni rezultati pokazali su da smo mi najjača partija u Gusinju i partija koja će biti na vlasti i u narednom mandatu.</s><s>Noćas slavimo a sjutra već na posao jer toliko toga nas čeka da krenemo novi period razvoja i svega dobrog za građane Gusinja –kratko je kazala Čekićeva.</s><s>Lider Partije za Gusinje Rzusmin Laličić je kazao da DPS-a ima razloga za slavlje jer su pojedinačno najjači, a njihov pad je obrazložio spletom neočekivanih okolnosti.</s><s>-Ima razloga DPS da slavi jer su pojedinačno pobjednici, dok koaliciona matematika svašta može da donese u sastavljanju vlasti tako da tu ništa još nije definitivno, pogotovo što rezultati nijesu konačni.</s><s>Već sjutra kad ohladimo glave vjerovatno ćemo moći da razgovaramo na tu temu i pravimo kombinatoriku ko s kim, a trebalo bi u korist Gusinja.</s><s>Razlog našeg pada za dva mandata vjerovatno je ogroman pritisak ostalih partija, a i značajan dolazak dijaspore–kazao je lider Laličić.</s><s>U prvom iznošenju procenta izlaznosti u 10 časova, kada je bio i prvi izvještajni period, od ukupno upisanih birača izašlo je njih šest odsto, dok taj procenat dva sata kasnije bio 17, a u 14 časova 23 odsto.</s><s>Procenat izlaznosti do 16 časova bio je 22 odsto, do 18 časova 39 a do 19 časova 45 odsto, dok će se konačan procenat, kako je kazao predsjednik OIK Hasim Radončić, znati nakon sravnjivanja svih podataka sa svih biračkih mjesta, što očekuje oko ponoći.</s><s>Dodao je, da, osim sitnijih nesuglasica, kod izbornih komisija nije bilo problema.</s><s>Toliko uvećan broj, kako je prije njegovog umanjenja saopštio za „Dan” Beli Brdakić, funkcioner Partije za Gusinje, navodio je na sumnju da je riječ o još jednom modelu za krađu glasova.</s><s>On je pored toga ustvrdio da se „sve i svašta radi u štabu lokalnog DPS-a, po svim pokazateljima znanim i neznanim potpomognut centralom iz Podgorice, da bi na izborima izdejstvovali pobjedu”. –Ustanovili smo znatan broj raznih neregularnosti.</s><s>Naime, Selma Dervišević, osoba koja je 20 godina glasala na biračkom mjestu u Gusinju, sada je odjednom prebačena da glasa u Plavu, kao i Razija Bektešević i Hidajet Međedović.</s><s>Takođe, Ajla Arapović, koja je rođena u Gusinju, umjesto tu, poziv je dobila da glasa u školi u Plavu.</s><s>U birački spisak upisan je da glasa i Isak Čekić, bivši odbornik PzG, koji je umro prije 3 mjeseca.</s><s>Skender Kojić, čije prebivalište je godinama u Gusinju i koji je glasao uvijek u Gusinju sada je prebačen na biralište u Plavu –Prnjavor, a preostali članovi njegove porodice su ostali da glasaju u Gusinju.</s><s>Sigurno je da ima još takvih i sličnih radnji, tako da je već savim jasno šta je sve DPS spremio i šta je spreman da uradi kako bi na silu dobio izbore –istako je tada Brdakić.</s><s>Predsjednik Opštinske izborne komisije Hasim Radončić, po tom pitanju, kazao je da je sve to što se dešava sa listama i biračkim mjestima djelo MUP-a Crne Gore, odnosno opštinskih ekspozitura, a da oni kao komisija biračke spiskove mogu da vide tek kad se otvore vreće sa tim materijalom.</s><s>Dakle, kako je istakao, od tog dana i teče njihova odgovornost o svim dešavanjima, što se tiče biračkih spiskova i ostalog glasačkog materijala.</s><s>Inače, na izborima u Gusinju prijavljeno je osam izbornih listi, redosledom koji je utvrđen žrebanjem OIK: SDP -Ranko Krivokapić –Gusinje svima, Demokratski savez u CG, Bošnjačka stranka CG -Rafet Husović –Naša snaga za Gusinje, Partija za Gusinje, Demokratska partija socijalista Crne Gore -Gusinje sigurnik korakom DPS Milo Đukanović“, SNP –Socijalistička Narodna Partija Gusinje Crne Gore –Mihailo Jovović, Demokratska Unija Albanaca -Albanska Alijansa i Socijaldemokrate CG -Ivan Brajović –Dosledno za Gusinje.</s><s>U noćnim satima u oči samih izbora demoliran je đip Begana Čekića iz Amerike, kako je rečeno iz štaba Partije za Gusinje, u ržiji gusinjskih Socijaldemokrata, a u istoj režiji radilo se još mnogo nedozvoljenih radnji u cilju zastrašivanja birača i prijetnji da njih glasaju.</s><s>Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić, incident demoliranja Čekićevog auta, kao i ostale radnje u režiji Socijaldemokrata ocijenio je kao jedan od težih incidenata.</s><s>-Sve to se radilo u cilju zastrašivanja birača, što je protivzakonito i nedopustivo, a što najoštrije osuđujemo i očekujemo da nadležni organi adekvatno reaguju.</s><s>Drskost je tim veća što je Čekićevo auto demolirano u dvorištu njegove kuće.</s><s>Pored toga iz SD su organizovali straže koje su pratile kretanja pojedinaca, prijetili ih i propitivali kud idu, šta i kako, što je osporavanje slobode kretanja, a što je krivično djelo zaprijećeno najoštrijim kaznama –istakao je Laličić.</s><s>Predsjednik OO Socijaldemokratske partije Džeko Radončić, odbacio je te, kako je kazao, fabrikacije, i iznio sumnje da je to vjerovatno njihovo djelo, “kako bi prikrili određene nezakonite radnje”.</s><s>-S obzirom da je ovdje dovedeno dosta ljudi sa strane koji su uticali i na građane Gusinja za koga da glasaju, a samim tim i na tok izbora u korist Partije za Gusinje na lokalnom, i DPS-a na državnom nivou, bilo je očekivati i neke tenzije i nemile scene.</s><s>Konkretno, njihove optužbe da je u našoj režiji demolirano auto Begana Čekića, čista je glupost.</s><s>To su ljudi koji se po svijetu bave svim i svačim -imaju nekih para i ovdje dođu da kupuju glasove za neke sitne iznose.</s><s>Te radnje što nam kvalifikuju dakle ne stoje, jedino je tačno da smo mi obilazili naše rođake, kod kojih su oni, na čelu sa Čekićem, dolazili da kupuju glasove, pa kad smo im postali prepreka, odnosno kad su shvatili da su provaljeni sami su inscenirali te radnje i demoliranje auto kako bi nama podvalili, te to s gnušanjem odbacujemo.</s><s>Inače nova smo partija a osvajanjem četiri mandata bićemo značajan činilac i uticati na bolje kreiranje razvoja Gusinja -kazao je Radončić.</s><s>Ekses oko demoliranja Čekićevog auta osudio je i predsjednik OIK Hasim Radončić, kazavši da bilo koji nasrtaj na nečiju imovinu, kao i svako nedolično i neljudsko ponašanje najoštrije osuđuje, jer izbori imaju za cilj demokratsko biranje vlasti glasanjem i mirnim putem a ne vandalizmom.</s>
<s>Nikad nije kasno za Nusreta Orovcana</s><s>“Nikad nije kasno” za Nusreta Orovcanina cobana iz Pesterskih polja koji voli da pjeva a ciji su glas prepoznale i TV kuce estrade na YU prostoru.</s><s>Doskora njegov svakidasnji “auditorijum” je bilo njegovo stado i nije ni sanjao da ce jednog dana pjevati pred velikim auditorijumom ljubitelja narodne muzike.</s><s>Pogledajte Nusreta (prije) u Planini, Kliknite na VIDEO</s><s>A pogledajte ga sada na estradi, Kliknite na VIDEO</s>
<s>Gusinje-najmladja crnogorska opština – mora pod hitno formirati komunalno preduzeće, vatrogasnu jedinicu i Službu spasavanja</s><s>GUSINJE – Nekako po tradiciji – poplave u gusinjskom kraju se uvijek dešavaju krajem oktobra ili početkom novembra.</s><s>Znaju gusinjske brze i nabujale rijeke Vruja i Grnčar, kao i njihovi „vjerni pratioci“ planinski potoci da naprave „šer“ za nepun sat vremena – i potpope, bašte, njive, livade, loklne puteve i često da ugroze i porodične kuće, posebno u gornjem toku rijeke Grnčar.</s><s>Ništa neobično za spremne lokalne zajednice, koje mogu odmah da reaguju i spriječe „jači udar“ elementarnih nepogoda.</s><s>Kada kžemo „spremne“ misli se na komunalno preduzeće, Službu spasvnja, vatrogsnu službu, i ono najpotrebnije – svu potrebnu mehanizaciju koja mora da startuje pod sloganom „sad i odmah“.</s><s>Gusinjska opština iako u tom trentku – kad su se pojavile poplave – ipak zaslužuje svaku pažnju i pohvalu.</s><s>Njeno rukoodstvo, na čelu sa predsjednicom Anelom Čekić, reagovalo je munjevito, i spriječene su velike mateijalne štete na imanjima, loklnim putevima, u naselju „Vruja“ i na drugim područjima.</s><s>Angažovana je privatna mehnizacija koja je pošteno i u roku odradila svoj dio posla, i spriječila štetu većih razmjera.</s><s>-Sada kada se budemo konstituisali, prioritet svih prioriteta je osnivanje Komunalnog preduzeća kome pripada sva potrebna mehanizacija , vatrogasne jedinice i Službe spasavanja, kategoričma je predsjednica Čekić.</s><s>Drugo, ističe ona, moramo napraviti plan da što prije u narednoj godini poradimo da regulaciji korita rijeka i planinskih potoka, kako bi se konačno izbjegle velike mateijalne štete koje godinama pričinjavaju plahovite ijeke Vruja i Grnčar.</s><s>Gusinje-najmladja crnogorska opština – mora pod hitno formirati komunalno preduzeće, vatrogasnu jedinicu i Službu spasavanja — No Comments</s>
<s>Nadareni talenti moraju imati punu podrsku od strane dobrotvora</s><s>Puno je ljudi danas koji iskazuju dobrocinstvo na razne nacine, a oni drugi koji su su tog dobrocinstva muftac osjecaju toplinu, bliskost i oslonac prema dobrociniteljima.</s><s>Darodavci, donatori, dobrocinitelji – ne mogu biti svi oni kojima je Stvoritelj Svjetova odredio da su bogati, jer se puno bogatih ljudi nalazi u velikom halu i sktarenju.</s><s>A za skrtice se davno kazalo da su kao mula natovarena zlatom koja se hrani slamom.</s><s>Tesko, da ne moze teze biti po njih.</s><s>Cesto se sjetim price jednog od deset najbogatijih malajaca iz drage nam drzave Malezije, koji je na pocetku skromno trgovao sa pirincem, da bi se nakon toga obogatio jer mu je majka savjetovala da redovno udjeljuje zekat na svoj kapital stvoren od prodaje oriza.</s><s>Svoje halal obogacivanje je kasnije ovjasnjavao na pojednostavljen nacin, pa bi govorio da ako zelite da vam se gomila bogatstva jos vise uveca, morate tu gomilu (krug) skrbnuti i od nje uzeti i udijeliti drugima da bi se gomila ili krug jos vise uvecao.</s><s>Puno je ljudi koji zive ispod minimuma zivotne egzistencije, kojima hvali za hranu, za grijanje stana, za skolarinu, lijecenje djece i za druge osnovne potrebstine.</s><s>Zivot lica smjestenih u naselju “Vruja” kod Gusinja u vise je navrata opisao nas zemljak, novinar i publicista Rifat Gruda.</s><s>Valjalo bi da istima pomognu svi relevantni subjekti prije svega Drzava Crna Gora.</s><s>Ti ljudi tamo i njihova nejac moraju imati obezbijedjena drva tj. ogrijev, ne smiju biti bez struje i smeju biti gladni....</s><s>Sve ostalo koliko se moze.</s><s>A ovoga puta zelim dobrocinitelje i donatore da pozovem da se s’duznom paznjom odnesu prema nadarenim talentima koji svoja istancana cula imaju i iskazuju u oblasti umjetnosti (likovne i muzicke), kulture, nauke, obrazovanja.</s><s>Stipendija ili donacija nadarenim talentima iz razlicitih oblasti, moze istima biti podstrek za jos bolji i uspjesniji rad i napredovanje.</s><s>Ponosan sam kao roditelj sto je upravo moj sin Arben na ovom portalu predstavljen kao najmladji likovni umjetnik i sto su njegovi radovi preko ovog portala dostupni svima koji vole umjetnicko stvaralastvo.</s><s>Uvjeren sam da je svaka donacija za njegovo skolovanje i napredovanje, sasvim sigurno isplativa investicija, jer ako se po jutru dan poznaje ovaj revoruki mladi umjetnik mnogo obecava, na ponos svojih roditelja, rodbine, prijatelja i donatora koji ga podrzavaju kad mu je najpotrebnije.</s>
<s>GUSINJE – Godinama je Gusinje cijeloj zemlji iza ledja.</s><s>Godinama se ovom području samo obećava, dok drugi krajevi bliži Podgorici „muzu“ milione.</s><s>Gusinje sa svojom okolinom i prirodom koju posjeduje, a koje nema nigdje na svijetu, po čemu je ovaj kraj zadnjih godina i prepoznatljiv, odavno zaslužuje da bude prava turistička destinacija.</s><s>Alipašini izvori, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice, najviši vrh Crne Gore ZLA KOLATA 2.534 mnv. – kojeg i dalje osporavaju mnogi „stručnjaci“ u ovoj zemlji, a to su oni koji su navikli da to bude Bobotov kuk na Durmitoru, kako bi se tamo slijevala ogromna sredstva i da Žabljak bude glavni zimski turistički centar.</s><s>Medjutim, mnoge studije, eksperti, studijske delegacije i druge kompetentne ustanove i institucije, medjunarodne asocijacije i organizacije, i dalje jasno i glasno tvrde, da je područje Gusinja i okoline – turističke lokacije, prirodni biseri i drugi potrebni sadržaji , „rodjeno“ za postojanje zimskog turističkog centra.</s><s>Prema Studiji OECD, u kojoj se decidno i bez „uvijanja“ doslovce kaže:“Da na teritoriji bivše SFRJ ne postoji planinski prostor, gdje su se stekli tako povoljni morfološki i ostali prirodni uslovi za razvoj dvosezonskog planinskog turizma – zimsko-sportskog i ljetnjeg rekreativnog, kao na Prokletijama.</s><s>Ali, uprkos tome, nigdje manje ti uslovi nijesu iskorišćeni u funkciji razvoja turizma nego na Prokletijama“.</s><s>Na osnovu te iste studije OECD iz koje su uzeti navedeni podaci, a koju su izradili poznati svjetski eksperti M.REY i J.ITEN – Prokletije posjeduju najbolje uslove korišćenja potencijalnih terena za skijanje i razvoj zimsko-sportskog turizma na teritoiji bivše SFR Jugoslavije.</s><s>Po broju, denivelacijama i kapacitetima potencijalnih skijaških staza Prokleti9je, ne samo da nadmašuju sve ostale planine bivše SFR Jugoslavije, već se mogu uporediti i s najvećim zimsko-sportskim centrima u oblasti Alpa.</s><s>Ilustracije radi, bruto površina smučarskih terena planina Radončića i Koljindarskog Bora kod Gusinja iznosi 550 hektara, što odgovara potrebama 27.500 smučara, dok po kriterijumu 1 m = 1 smučar, odnosno 1 smučar = 2 ležaja, ovaj kapacitet iznosi 5775 smučara, ili 12.000 ležaja.</s><s>Čitaoci u ovom tekstu ne smiju da miješaju „žabe i babe“, odnosno da sabiraju.</s><s>Poruka teksta je, da je Gusinje kao turistička destinacija zaobidjeno i to decenijama, da bi se „forsirali“ neki drugi prostori , akoji u odnosu na ovaj prostor to ne zaslužuju prije Gusinja.</s><s>Medjutim, optimisti su u pravu kada kažu, da će gusinjski kraj po inerciji dobiti svoje mjesto – i kao zimsko-ljetnji turistički centar, i da će na Alipašinim izvorima nići velelepni hotelski sadržaj, da će se u dolinama Grebaje i Ropojana izgraditi potrebne žičare i drugi sadržaji, da će skijaški tereni na Radončića i Koljindarskom Boru i na Popadiji biti takodje žičare i ski-liftovi sa potrebnom infrastrukturom i da će ovaj kraj, vjeruje se vrlo brzo , postati veoma konkurentan najčuvenijim zimsko-sportkim centrima u Alpina.</s><s>Bili živi pa vidjeli !.</s>
<s>U CENTRU PLAVA FORMIRANA MINI-DEPONIJA, DIREKTOR KOMUNALNOG IZRIČIT</s><s>PLAV – Stanari dvije stambene zgrade u centru Plava, kao i stanari okolnih kuća, zahtijevaju da komunalci isprazne kontejnere i uklone smeće koje već desetak i više dana niko ne pomjera.</s><s>Da stvar bude teža smeće je deponovano u kutku jedinog parku koji Plav posjeduje i u kojem se kada je lijpo vrijeme druže penzioneri.</s><s>Stanari ističu da su više puta upozoravali direktora Komunalnog preduzeća Jakupa Canovića da se problem riješi ali on to odbija zahtijevajući da stanari najprije izmire račune za komunalne usluge.</s><s>– Smeće se tu danima odlaže, organski je otpad i širi se veliki smrad.</s><s>Od direktora Canovića tražimo da se smeće ukloni ali on to odbija tražeći da mi izmirimo dugovanja prema Komunalnom preduzeću.</s><s>Ovo je, pored nesnosnog smrada koji svakodnevno trpimo mi koji tu živimo, i ruglo na sred grada.</s><s>Pored kuća, tu su i dvije stambene zgrade sa dosta stanara, i nije u redu da svi trpimo zato što neko nije izmirio svoje obaveze.</s><s>Istina je da ima dužnika prema Komunalnom, ali i mnogo više onih koji uredno plaćaju te usluge, stoga je nedopustivo da se na ovaj način uslovljava plaćanje računa.</s><s>Ovo je jedinstven primjer da se smeće neće odvoziti dok svi dužnici ne izmire svoje račune.</s><s>To je stvarno jedan presedan i tražimo od inspekcije da sa svoje pozicije učine da se smeće odnese a Komunalno neka svoja potraživanja namiruju preko nadležnih institucija – ogorčeni su stanari.</s><s>Canović ne poriče njihove navode i kaže da će smeće biti uklonjeno kada svi oni budu izmirili svoje obaveze. – Tačno je da smeće tu stoji više dana i da smo tim stanarima kazali da treba da izmire svoje obaveze da bi se prema njima vršile komunalne usluge.</s><s>Mi od nekih od njih ne možemo da naplatimo račune već duži period i to je jedan od načina da ih privolimo to da urade.</s><s>Dok se oni ne odazovu tim obavezama mi smeće nećemo odnositi – kategoričan je Canović.</s>
<s>OPŠTINA GUSINJE URUČILA KNJIGE NAJMLAĐIM ŠKOLARCIMA</s><s>GUSINjE – Predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić sa saradnicima bila je gost Osnove škole „Džafer Nikočević“.</s><s>Ona je uručila komplet udžbenike za 30 đaka prvaka. – Opština Gusinje već tradicionalno, nekim svojim skromnim učešćem, kao što su ovi kompleti knjiga za đake prvake, želi da učestvuje u samom početku njihovog školovanja.</s><s>Shodno svojim mogućnostima, žalimo da učestvujemo u tome i na druge načine i da vam pružamo pomoć i podršku u čitavom vašem školovanju.</s><s>Želim da vam poručim da time što ste se upisali u školu ulazite u jedan nov život, gdje više nema one dječije bezbrižnosti, već dolazi učenje, zadaci, odgovornost i dosta toga novoga za vas, ne sumnjajući da će te svim tim izazovima odgovoriti na pravi način i da će od vas izrasti dobri ljudi, dobri stručnjaci i kadrovi i da ćete ovoj zajednici i čitavom društvu ponuditi dosta dobrog i novog – naglasila je Čekićeva, koja će uručiti knjige svim prvacima pojedinačno.</s><s>Direktor škole Šerif Feratović ovaj dan je označio kao jedan poseban dan za školu i pravake, a što karakteriše početak školske godine. – U ime učenika, kolektiva i svoje lično ime, srdačno zahvaljujem Opštini Gusinje, na čelu sa predsjednicom Anelom Čekić, koja je i ove godine napravila taj human gest da svima vama prvacima na oba nastavna jezika, a ukupno vas je 30, pokloni komplete knjiga – kazao je Feratović.</s><s>Djeca su za goste izvela prigodan program.</s>
<s>U plavsko-guinjskom kraju u toku pripreme za berbu borovnice</s><s>-Nažalost ovaj šumski plod već godinama nekontrolisano i najčešće u sirovom obliku odlazi u druge krajeve bivše Jugoslavije i dalje, a sa njom i znatan dio prihoda koji bi se mogli dobiti preradom.</s><s>Prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa o izgradnji dvije hladnjača kpaciteta od 50 do 100 tona, ali se na tome stalo – kaže Muminović, uz napomenu da u ovom kraju može da bude otkupljeno i više od 100 tona.</s><s>Kako se najavljuje, i ove godine biće postavljeni punktovi za otkup borovnice u Plavu, Gusinju i Murinu, koje organizuju kupci sa strane.</s><s>Berači borovnice odlučuju se da ručno ubrane borovnice prodaju na pijaci za mnogo primamljiviju cijenu koja će se i ove godine kretati od četiri do pet eura po kilogramu.</s><s>Još oko desetak dana pa će borovnjaci na Čakoru, Bogićevici, Babinom Polju, Kofiljači, Boru Radončića, Popadiji, Trojanu, Zeletinu, Lipovici i drugim planinama , biti okupirani beračima.</s><s>-Ovih dana spremam se da sa nekoliko članova svoje porodice izdignem na planini Popadija, jer su borovnjaci dobro rodili.</s><s>A, biće još porodica koje su odlučile da sezonu branja borovnica iskoriste na najbolji mogući način, kaže Esmana Dervišević, iskusna beračica borovnica.</s><s>-Medjutim, kaže ing. Muminović, da jedan boj savjesnih berača bere borovnicu ručno, dok je mnogo veći broj onih neodgovornih koji ovaj šumski plod beru metalnim alatkama – grebenima, koji u borovnjacima ostavljaju pravu pustoš.</s><s>Koristim priliku da zamolim sve berače borovnice u plavskoj i gusinjskoj opštini da isključivo ručno beru borovnice, i da ne koriste metalne alatke koje uništavaju borovnjake.</s><s>U plavsko-guinjskom kraju u toku pripreme za berbu borovnice — 1 Comment</s><s>Poštovani, Molila bih Vas ako imate – kontakt e-mail ili tel. broj gospodina Dževdeta Muminovića – spec pomologa.</s><s>Kontakt mi je potreban u svrhu naručivanja šumske borovnice.</s><s>Puno hvala i srdačan pozdrav,</s>
<s>Glavna→Uncategorized→Topli dani u plavsko-guinjskom kraju utiču na smanjenje dotoka u vodovodnim mrežama</s><s>PLAV/GUSINJE– Veoma toplo vrijeme poljednjih nekoliko dana i prekomjerna potrošnja vode znatno utiču na smanjenje dotoka u vodovodnim mrežama na području plavske i gusinjske opštine.</s><s>Zbog toga su u JP za komunalne djelatnosti u Plavu primorani da svakodnevno preventivno upozoravaju stanovništvo da što rcionlnije troši vodu i da je ne koristi za navodnjavnje vrtova, zelenih površina i u posljednje vrijeme pranje prostora ispred poslovnih objekata.</s><s>Nenamjenska potrošnja vode stvar problem u snabdijvanju nekih domaćinstava pitkom vodom.</s><s>Naime, u vodovodima u Plavu, Gusinju i Murinu dešava se da vode ima dovoljno u nižim zonama, ali da bez vode ostaju visočije gradske zone.</s><s>Iz JKP u Plavu zbog toga apeluju na gradjne da imaju više razumijevanja i racionalnije troše vodu, jer kako najavljuju meteorolozi uskoro nastupaju suptropske vrućine koje će usloviti veću potrošnju vode za piće.</s><s>Kako bi se izbjegle eventualne restrikcije u snabdijevanju, kao najnepopularnija mjera, dežurni radnici JP za komunalno-stambene djelatnosti biće u situaciji da narednih dana kontrolišu i obilaze mjesne centre Plav, Gusinje i Murino, i upozorvaju korinike vode za piće da racionalno koriste vodu.</s><s>U protivnom za sve one koji se ne budu pridržavali upozorenja biće preduzete mjere.\</s><s>Topli dani u plavsko-guinjskom kraju utiču na smanjenje dotoka u vodovodnim mrežama — 1 Comment</s><s>Ako sada vode za pice nema, sta ce tek biti onda kad se izgrade hidrocentrale i pokupe pitki izvori.</s><s>Sva je prilika da ce nam voda biti skuplja i znacajnija nego sto znacaj ima nafta i njeni derivati.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Turizam→Nevjerovatno je, ali istinito, da neki nazovimo ih „eksperti“ u Crnoj Gori, i dalje ne priznaju da je ZLA KOLATA na Bjeliču, zvanično najviši vrh Crne Gore</s><s>GUSINJE – Ukoliko bi planinari, turisti i drugi ljubitelji prirode –zainteresovani za geografiju Crne Gore, potražili informaciju o najvišim planinskim vrhovima u zemlji, dobili bi različite i kontradiktorne podatke, ne samo o imenima vrhova, već i o njihovoj nadmorskoj visini.</s><s>Zla Kolata ili Bobotov kuk Nevjerovatno je, ali istinito, da neki nazovimo ih „eksperti“ u Crnoj Gori, i dalje ne priznaju da je ZLA KOLATA na planini Bjelič kod Vusanja, zvanično najviši vrh Crne Gore i „krov“ Crne Gore.</s><s>Medjutim, spomenuti „eksperti“ se drže teorije, da najviši vrh jedne države je onaj koji je cijelom svojom površinom na teritoriji te države.</s><s>Ali, i ova teorija je neargumentovana.</s><s>Evo primjera, najviši vrh Albanije i Makedonije je KORAB 2.754 mnv.</s><s>I on je isto na granici dvije države, kao i Zla Kolata, i priznaju ga i Albanija i Makedonija.</s><s>Osim toga, ističu plavski planinari, da je danas tehnika mjerenja napredovala, pa imamo GPRS, koji će odmah pokazati koji je najviši vrh u Crnoj Gori.</s><s>Isto tako i satlitski snimci to pokazuju, odnosno da je vrh ZLA KOLATA za punih 11 metara viša od Bobotovog kuka.</s><s>Da je ova priča završena za sva vremena – pokazuju i geografske čitanke u kojima je decidno navedeno da je najviši vrh Crne Gore, ZLA KOLATA kod Gusinja, čija je visina 2.534 mnv.</s><s>Isto tako, nepriznavanje Zla Kolate za najviši vrh Crne Gore, od pojedinaca „eksperata“ ima pozadinu koja ima poruke socio-psihološkog karaktera.</s><s>Naime, Gusinjski turizam po inerciji postaje sve zanimljiviji domaćim i stranim turistima, planinarima, ljubiteljima prirode i mnogim naučnim ekspedicijama, baš zbog najvišeg vrha Zla Kolata, i da će uskoro postati poznata turistička destinacija sa svojim prirodnim biserima.</s><s>Mnogima to ne ide u prilog.</s><s>Rivalitet je čudna životna priča.</s><s>I više od toga.</s>
<s>Učesnici OŠ “Džafer Nikočević” iz Gusinja drugo mjesto iz znanja</s><s>Učenici naše škole, Ajla Kastrat, Amar Deljanin, Ervina Omeragić, Almir Laličič i Hajrija Lucević pokazali su odlično znanje osvojivši drugo mjesto i dokazali da Gusinja ima budućnost i snagu u mladima koji nas dostajanstveno predstavljaju kako u domovini tako I svugdje u svijetu.</s>
<s>Gusinjski poljoprivrednici veoma zainteresovani za program „IPARD lajk 2“</s><s>GUSINJE – Za bespovratnu podršku investicijama u poljoprivredna gazdinstva kroz program i projekat „IPARD lajk 2“ gusinjski poljoprivrednici pokazuju ogromno interesovanje.</s><s>U gusinjskoj lokalnoj samoupravi ističu – da se najveći broj interesenata odnosi na unapredjenje stočarske proizvodnje.</s><s>Naime, tu se podrazumijeva izgradnja ili adaptacija štala, potom nabavka visokosteonih junica, kao i oprema za izgradnju stajnjaka i bazena.</s><s>Takodje, pored stočarstva slijedi broj zainteresovanih iz oblasti pčelarstva, a koji žele da prošire pčelinjake i nabavku savremene opreme.</s><s>Isto tako, u posljednje vrijeme je sve više zainteresovanih za izgradnju objekata za tov pilića i podizanje zasada malina.</s><s>Jedan od najuglednijih stočara u plavsko-gusinjskoj dolini, Džeka Radončić, kaže da je kroz „IPARD lajk „ poziv, poljoprivrednim proizvodjačima na raspolaganju nekoliko miliona bespovratnih sredstava za ualaganja u gazdinstva, i to u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.</s><s>-Prilika u iznosu od 50 odsto realizovane investicije odlična je prilika da ovdašnji poljoprivrednici povećaju stočni fond i površine zasadima, smanje troškove proizvodnje i postignu veću konkurentnost.</s><s>Posebno me raduje podatak da je veoma veliko interesovanje za nabavku visokokvalitetnih junica, što treba da doprinese poboljšanju rasnog sastava stočnog fonda koji u ovom trenutku nije na zadovoljavajućem nivou, ističe Radončić.</s><s>On je na kraju dodao, da se gusinjskim poljoprivrednicima omogućava da nastave unapredjivanje proizvodnje kroz podizanje standarda zaštite zdravlja i dobobiti životinja, kao i životne sredine, odnosno bezbjednosti hrane.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Stanovnicima naselja u opštinama Plavu i Gusinju – kanalizacija stvara ogromne probleme</s><s>Problem izražen u ljetnjem periodu čije se porodične kuće nalaze u neposrednoj blizini rijeka Vruje, Grnčara, Ljuče, Lima, i u gornjem toku planinskih rijeka Dolje i Bistračice u Gusinju GUSINJE – Više od 20 godina fekalne vode zadaju ogromne probleme žiteljima opština Plava i Gusinja čije se porodične kuće nalaze u neposrednoj blizini rijeka Vruje, Grnčara, Ljuče i Lima, kao i gornjem toku planinskih rijeka Bistračice i Dolje u Gusinju.</s><s>Problem je posebno izražen u ljetnjem periodu kada je vodostaj nizak, pa se od nepodnošljivog smrada prozori na pojedinim kućama ne mogu otvoriti.</s><s>Posebno je ugrožen dio naselja Brezojevice kod Plava, koje se nalazi na lijevoj obali Lima.</s><s>Kako su nam kazali, mještani ovog naselja godinama traže rješavanje problema, tj. da im bude zaštićeno zdravslje i omogućen mormalan život, ali su ti zahtjevi do sada ostajali bez adekvatnog odgovora.</s><s>U plavskoj lokalnoj upravi godinama imaju isti odgovor – svaka nova vlast ističe da je problem naslijedjen, odnosno da su nemoćni da ga sami riješe.</s><s>I na području gusinjske opštine postoji isti problem, jer su otpadnim vodama i fekalijama zagadjene rijeke Vruja, Grnčar i Ljuča, kao i u odredjenoj mjeri i planinske rijeke Dolja i Bistračica, a time ugroženo je zdravslje ljudi, kao i biljni i životinjski svijet.</s><s>-Jedno od ključnih pitanja i aktivnosti Skupštine opštine Gusinje, nakon konstituisanja i početka rada u novom sazivu biće kako da se riješe problemi otpadnihvoda i fekalne kanalizacije.</s><s>Nakon formiranja komunalnih, inspekcijskih i drugih službi, preduzeće se mjere da ovo pitanje bude riješeno na obostrano zadovoljstvo, tj. da zaštitimo zdravlje ljudi i životnu sredinu – kazali su u gusinjskoj lokalnoj upravi.</s><s>Stanovnicima naselja u opštinama Plavu i Gusinju – kanalizacija stvara ogromne probleme — No Comments</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Turizam→Gusinjske manifestacije na poseban način doprinose promociji gusinjske ljepote od prirode</s><s>GUSINJE – Mnoge manifestacije po kojima je Gusinje godinama prepoznato, zatim sprovodjenje redovnih promotivnih kampanja, uz realizaciju strategije rasta i bržeg razvoja turizma shodno programima resornog ministarstva, Nacionalne turističke organizacije i opštine Gusinje, utiču na turistički proizvod gusinjskog kraja.</s><s>Manifestacije koje su postale tradicionalne (vječne), kao što su Dani dijaspore u atraktivnoj dolini Grebaje, Sportske igre i susreti nedaleko od vodopada Grlja u Vusanju, Zavičajni susreti na Alipašinim izvorima (2.avgusta) – najveći skup toga dana u Crnoj Gori, sportski programi ( turniri u malom fudbalu), mini maraton od</s><s>Plava do Gusinja, Gusinjsko kulturno ljeto i mnogi drugi sadržaji, na poseban način doprinose promociji turizma i drugih vrijednosti Gusinja, najmladje crnogorske opštine.</s><s>Ne treba zaboraviti da posljednjih godina – najviši vrh Crne Gore ZLA KOLATA (2.534 mnv) prosto mami na hiljade planinara i alpinista iz naše zemlje, regiona, Evrope i cijelog svijeta, što se potvrdjuje kao i još jedan vid turističkog proizvoda.</s><s>Samo ove godine Zla Kolatu ili kako je planinari popularno nazivaju „Krov Crne Gore“ posjetilo je nekoliko hiljada planinara, alpinista i ljubitelja prirode, što je dobar znak – da će Gusinje vrlo brzo postati jedna od najpoznatijih turističkih destinacija kada je u pitanju planinski turizam.</s><s>-Prirodni dragulji kao što su Alipašini izvori, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice, brze planinske rijeke , Zla Kolata, atraktivne doline Grebaje i Ropojana, dvadesetak pećina – daju vjetar u ledja svim turističkim poslenicima da sa puno optimizma očekuju procvat gusinjskog turizma – a posebno zdravstveno-rekreativnog, kao novog tuističkog proizvoda, kaže Rizah Gruda, publicista iz Novog Pazara, inače rodjeni Gusinjanin.</s><s>Gusinjske manifestacije na poseban način doprinose promociji gusinjske ljepote od prirode — No Comments</s>
<s>Ovaj zimski izlet okuplja osim skijaca takodje i one koji vole dobro druzejnje a koje se obicno praktikuje noc uoci skijanja gdje okupljeni provedu zajedno noc uz hranu i pice.</s><s>Za sve informacije mozete da se obratite : (845) 254-5090 – Jupo Desic, (917) 402-6273 – Safko Mulamekic i (201) 538-1594 Etem Kolenovic .</s>
<s>Related Articles</s><s>„Car junaka” u duhovnoj anegdotskoj utakmici je oprezan, smiren i mudar, jer je ravnopravan s drugima Anegdota, kratka i sažeta priča o nekom zanimljivom događaju, najčešće iz života istaknutih ličnosti, društvene ili nacionalne grupe, odvajkada [...]</s><s>Nikšićki humor smo predstavili sa sljedećim knjigama: Banjani u anegdotama – Čedo BaćovićS Vitom na još po jednu – Đorđe Puśo MatovićCrnogorske priče i anegdote – Dr Nikola M. Lipovac</s>
<s>Gusinje uskoro dobija nove kontejnere i kamion za čvrsti otpad</s><s>GUSINJE – Opština Gusinje uskoro će dobiti specijalizovani kamion za sakupljanje čvrstog otpada i nove kontejnere.</s><s>To je određeno projektom “Uvođenje održivog upravljanja otpadom – BinS” koji je sufinansirala Evropska unija, u kojem učestvuje i opština Sjenica.</s><s>Planirano je da se projekat realizuje u period od 18 mjeseci na teritoriji ovih opština.</s><s>Ukupna vrijednost projekta je oko 232.000 eura, od čega je doprinos Evropske unije 197.000 eura, dok će preostali dio sredstava finansirati lokalne samouprave.</s>
<s>Specijalni Iftar za gusinjane u Sarajevu</s><s>GUSINJE – Dana 13.05.2019 godine, predstavnici Medžlisa Islamske zajednice</s><s>Gusinje su na poziv istaknutog privrednika iz Gusinja Salja Mrkulića</s><s>prisustvovali velikom iftaru, koji je upriličen u Hotelu “Hills”- Sarajevo, čiji je vlasnik Saljo Mrkulić.</s><s>Ovim putem se u ime Medžlisa IZ-Gusinje želimo zahvaliti na srdačnom dočeku koji nam je priredio domaćin, uz dovu Allahu dž.š da domaćinu podari puno zdravlja, bereketa, porodičnog i poslovnog uspijeha", navodi se u saopštenju</s>
<s>Tradicionalni turnir u malom fudbalu u Gusinju počinje 12.</s><s>GUSINJE – Organizatori tradicionalnog turnira u malom fudbalu koji se svakog ljeta održava u Gusinju, obavijestili su sve ljubitelje sporta da će turnir biti održan i ove godine.</s><s>"Poštovani posjetioci i ljubitelji malog fudbala, želimo vas obavijestiti da organizacioni odbor našeg turnira radi punom parom na ovogodišnjoj organizaciji turnira, koji je postao zaštitni znak našeg grada, a i šire.</s><s>Kako smo prethodnih godina bili besprekorni domaćini i organizatori, ove ćemo se godine potruditi da sa par novina koje će podići nivo turnira vi budete još zadovoljniji, a kvalitet bude još izraženiji.</s><s>Turnir će kao i svake godine početi 12. jula, a do tada vas sportski pozdravljamo, uz nadu da ćete i vi biti dio najljepše sportske priče Gusinja i dijaspore", navodi se u saopštenju organizatora.</s><s>Turnir u Gusinju je prema ocjenama sportskih radnika, u samom vrhu u Crnoj Gori, kako na planu kvaliteta, tako i kada je u pitanju visina nagradnog fonda.</s>
<s>Uhapšen Plavljanin, zaplijenjena marihuana</s><s>Kako su saopštili iz policije, pretresene su lokacije koje koriste Š.K. (51) iz Plava, J.M. (28) iz Gusinja i K.Đ. (48) iz Plava.</s><s>“Pretresom kuće koju koristi Š.K. policijski službenici su pronašli i oduzeli biljnu materiju tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine od 1003,4 grama, okvir od automatske puške i dvije čaure od automatske puške.</s><s>Pretresom kuće i putničkog motornog vozila koje koristi J.M. policijski službenici su pronašli i oduzeli tzv. drobilicu sa ostacima biljne materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuana, dok pretresom lokacije koju koristi K.Đ. policijski službenici nisu pronašli predmete koji se shodno ZKP-u mogu oduzeti”, istakli su iz policije.</s><s>“O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je naložio da se Š.K. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.</s><s>Takođe, policijski službenici su protiv J.M. podnijeli prekršajnu prijavu u redovnom postupku zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga.</s><s>Ovom zaplenom od strane službenika Odsjeka i OB Plav suzbijen je još jedan lanac ulične prodaje opojne droge marihuana na teritoriji opština Plav i Gusinje”, naglasili su iz policije.</s>
<s>Američki ekspert za avijaciju: Putin je oteo MH370</s><s>Ekspert za avijaciju Džef Vajs smatra, međutim, da je avion oteo predsednik Rusije Vladimir Putin.</s><s>„Očigledno je da je Putin imao dobar razlog za to“, tvrdi stalni ekspert CNN za avijaciju koji se u emisijama uticajnog kanala pojavljivao pedesetak puta.</s><s>On je rekao da je odmah posumnjao na Moskvu iako, doduše, u prvi mah nije mogao da pretpostavi „zbog čega bi Putin poželeo da otme putnički avion“.</s>
<s>DIZAJNER IBRAHIM VUKELJ (IBROVU) PRED MERCEDES-BENZ FASHION WEEK: Drevna umjetnost inspiracija za novu kolekciju</s><s>Dizajner Ibrahim Vukelj, rođeni Njujorčanin, u sklopu brenda ,,IbroVu” predstaviće kolekciju za proljeće-ljeto prve večeri Mercedes-Benz Fashion Week Montenegro-a, 15. aprila u podrumu vina ,,Šipčanik Plantaže”.</s><s>On je život u Americi zamijenio Crnom Gorom i našu zemlju je odabrao kao mjesto gdje će ubuduće da živi i radi. – Biće to ready-to-wear, odnosno, nosiva kolekcija i svi koji budu željeli da kupe moje modele, moći će to da učine te večeri.</s><s>Inspiraciju sam pronašao u drevnoj umjetnosti i ukombinovao je sa savremenom modnom scenom – kaže Vukelj za MNE magazin.</s><s>Pola kolekcije je, objašnjava on, namijenjeno konvencionalnoj ženi, modeli su elegantni, a druga polovina je za nekonvencionalne dame i više je provokativna i seksepilna. – Rizikovao sam i sebe izazvao da kreiram takve detalje.</s><s>Vidjećemo kako će se to pokazati na samoj reviji – rekao je Vukelj za MNE magazin.</s><s>Kaže da nikada nije kasno da neko počne da se bavi modom.</s><s>Tako je bilo i u njegovom slučaju. – Kada sam imao 17 godina, na putu od škole do kuće prolazio bih pored svih tih prodavnica sa modnim časopisima.</s><s>Kupovao bih ih i čitao o Đaniju Versaćeu kojeg sam mnogo volio, Lindi Evanđelisti, Naomi Kempbel.</s><s>U to vrijeme volio sam da igram video-igrice i crtam junake iz stripova poput X-Man-a i Osvetnika.</s><s>Imao sam dara za ilustracije – priča Vukelj.</s><s>U srednjoj školi je, dodaje, upisao kurs za modni dizajn.</s><s>Potom je na njujorškoj filmskoj akademiji diplomirao na odsjeku Music video production and filmmaking. – Jednog dana rekao sam sebi: ,,Daj da nacrtam haljinu.” Pokazao sam crtež familiji.</s><s>Oduševili su se.</s><s>Uzeo sam materijal i od toga je sve počelo – kaže Vukelj.</s><s>Dopadaju mu se crnogorski dizajneri. – Znate kako kažu – dobra konkurencija izvlači najbolje iz vas.</s><s>Svi su sjajni, i Nada Koljenšić, Sanja Bobar, Lazar Ilić.</s><s>Iz perspektive modnog dizajnera, motivišu vas da date ne 100 odsto, već 110 odsto sebe – zaključuje Vukelj razgovor za naš portal.</s>
<s>Dan – Gusinje se nemoze pohvaliti komunalnim redom</s><s>– Šta je prvi i osnovni zadatak svake vlasti nego da se stara o komunalnom redu?</s><s>Pa svaka domaćica ujutru kad ustane prvo sredi dvorište, pa kuću.</s><s>Sve one znaju da je dvorište slika kuće i njih kao domaćica, i prolazniku i dolazniku pokazatelj kako je unutra, što bi trebalo da zna i vlast za zonu svoje odgovornosti.</s><s>Ljetnji period je vrijeme kad u Gusinju boravi puno ljudi koji žive u uređenim državama, a tu je i dosta stranih gostiju i drugih posjetioca, ali kod nas je i dalje sve po onoj narodnoj – sto godina, devedeset groša.</s><s>Vidite trotoare i put, sve pritisla auta i proizvodi privatnih ugostitelja, građevinski materijal i niko ni prstom da mrdne.</s><s>Mislim da je svaki komentar suvišan.</s><s>Ovim našim rijekama mnogo će vode proteći dok se mi ovdje ne prizovemo pameti – zaključio je Hamo Mulić, koji je radni vijek proveo u Švedskoj.</s>
<s>Glavna→Uncategorized→ODRZANA JAVNA RASPRAVA U PLAVU VEZANO ZA GRADNJU HIDROELEKTRANA NA PLAVSKOJ RIJECI</s><s>PLAV – Nezadovoljni gradjani su i danas iskazali odlucnost da ce vodu plavske i drugih rijeka na svojoj teritoriji cuvati kao zenicu oka svog, te da nikakva gradnja hidrocentrala ne dolazi u obzir, tim prije sto je konstatovano da se plavska rijeka u periodu suse gubi i umanjuje njena voda, koja i bez gradnje hidrocentrala nije dovoljna da podmiri potrebe stanovnistva sa pijacom, tehnickom i vodom za navodnjavanje.</s><s>Premrzli gradjani u ledenoj i neuslovnoj sali za jedan skup ovakve vrste, dodatno su izrevoltirani nedolaskom celnih ljudi Opstine Plav i zakasnjelim dolaskom \”strucnjaka\” iz Podgorice, koji su svojim neargumentovanim navodima i citanjem pripremljene dokumentacije izazivali gnjev i nevjericu prisutnih.</s><s>Okupljeni gradjani pored toga sto su povrijedjeni od strane izvrsne drzavne vlasti koja je izdala koncesije za gradnju hidroelektrana na plavskoj rijeci, jos su vise izlozeni beznadju i nebrizi celnih ljudi Opstine, koji su se gle cuda, postarali da ostvare odbornicku vecinu koja bi mogla biti kljucni elemenat da investitor udje u planirani projekat koji bi narod ovoga prostora dodatno osiromasio i prinudio ga da u jos vec broj napusta svoje toprake i vjekovna ognjista.</s><s>Povrijedjeni i obespravljeni gradjani na ovom skupu su istakli i iskazali puno jedinstvo da ce braniti svaku rijeku i izvor na teritoriji opstine Plav, takodje su istakli da ocekuju da izvrsna republicka i lokalna vlast obustave od izvrsenja donijete odluke, a da se umjesto njih ucini dodatni napor da se kvalitet vodosnadbijevanja posebno u ljetnjem periodu popravi, kako bi stanovnici Plava i okoline imali dovoljno pijace, tehnicke i vode za navodnjavanje i za druge potrebstine.</s><s>Primijeceno je na ovom skupu da je znacajan broj diskutanata iskazao svoju brigu, zrelost i mudrost da se svi ovi problemi rijese i stopira se gradnja hidroelektrana, nazalost i ovaj put je bilo diskutanata koji su svojim drskim, primitivnim i grubim ponasanjem pokazali svoje malogradjanske manire i nesposobnost da na kulturan nacin iznesu ono sto ih tisti i zbog cega su povrijedjeni.</s>
<s>Plavsko jezero kao iz BAJKE: Zimska ČAROLIJA otkrila svu LJEPOTU PRIRODE (FOTO)</s><s>Foto by: Sena Vatic</s><s>I dok ih po starom dobrom pravilu najviše fascinira to što u jednom danu mogu uživati i na moru i na planini, pojedinim mjestima se uvijek vraćaju, i to posebno na sjeveru Crne Gore – sa razlogom.</s><s>Prirodni biser naše zemlje, svakako je Plavsko jezero, koje je smješteno u opštini Plav, na sjeveroistoku Crne Gore.</s><s>To je mjesto koje „sija“ i tokom ljeta i tokom zime, što nam dokazuju i ove fotografije.</s><s>Plavsko jezero je smješteno između planina Prokletije i Visitora, i nalazi se na nadmorskoj visini od 906 metara.</s><s>Ledničkog je porijekla, a ovo jezero plijeni svojom ljepotom, čemu doprinosi i činjenica da se pruža pravcem sjever – jug, i to u dužini od 2160 metara.</s><s>Pročitajte još: Istraživanje Atinskog univerziteta: Otkriveno lice tinejdžerke koja je živjela prije 9.000 godina</s><s>Plavsko jezero se snabfjeva vodom iz rijeke Ljuče, koja snjegove sa Prokletija spušta u Plavsku dolinu.</s><s>Takođe, voda iz čuvenih Alipašinih izvora, upravo preko ove rijeke svoj put nalazi do Plavskog jezera.</s><s>Plavsko jezero život daje i rijeci Lim, i upravo zbog toga, voda iz jezera svoj put pronalazi dalje, ka Drini i morima.</s><s>Tokom ljetnjih mjeseci, mnogi posjetioci ne odole a da se ne okupaju u pomenutom jezeru.</s><s>Treba napomenuti i da je najveća dubina Plavskog jezera devet metara, dok je prosječna širina 920 metara.</s><s>Tokom zime pak, te brojke variraju, što i ne treba da čudi, s obzirom na količinu snijega koja zna da napada.</s><s>Tako je vodostaj najniži u maju, a najviši u septembru.</s><s>Temperatura Plavskog jezera tokom ljetnjih mjeseci je veoma prijatna, pa npr. tokom avgusta iznosi 22 stepena, dok je zimi situacija naravno drugačija.</s><s>Tada se jezero obično zamrzne, ali je i onda atrakcija, jer ga djeca koriste kao klizalište na otvorenom.</s><s>Ipak, u tom slučaju treba biti oprezan, jer nikada ne možete biti sigurni kolika je debljina leda, jer može doći do pucanja.</s><s>U svakom slučaju, prizor zaleđenog jezera nikoga ne ostavlja ravnodušnim.</s><s>Kao prava turistička atrakcija, Plavsko jezero ima mnogo toga da ponudi.</s><s>Tako brojni zaljubljenici u prirodu ne propuštaju da pješače označenim stazama, kao i da uživaju u planinskim predjelima koji su u blizini.</s><s>Naravno, ukoliko su vam ovi predjeli nepoznati, uvijek treba potražiti pomoć vodiča, pogotovo u zimskim mjesecima.</s><s>Naravno, ono što nikako ne treba zaboraviti je i da je Plavsko jezero pravi raj za ribolovce.</s><s>Naime, ovdje se mogu uloviti pastrmka, mladica, klen, skobalj,...pa oni najvještiji i najstrpljiviji ribolovci, često uhvate pravi mali trofej.</s><s>Posebno se pamti ulov iz 1985. godine, kada je ulovljena mladica teška čak 41 kilogram, što je zaista rijetko.</s><s>Ovih zimskih mjeseci, Plavsko jezero izgleda kao iz bajke.</s><s>Snijeg je prekrio svu okolinu, a jezero se lagano prostire ispod Visitora, dajući ovim hladnim danima neku posebnu „notu“.</s><s>Ako imate sreće, dok boravite u Plavu možete zabilježiti i spektakularan zalazak sunca, gdje se u jednom momentu čini da su sunce, nebo i Plavsko jezero postali jedno, stvarajući najsavršenije boje prirode...</s>
<s>„Durmitore jel ́ ti žao, što te Bjelič nadgornjao”</s><s>Kako je za „Dan“ precizirao prof. dr Marko Knežević, čija izrada doktorske disertacije je bila na temu „Geografski pogled na turističke potencijale Prokletija”, dakle jedan od najpozvanijih geografa da govori po ovom pitanju, do ovog saopštenja trajalo je nadgornjavanje o visini između Bobotovog Kuka i Zle Kolate.</s><s>-Razlozi zvaničnog neutvrđivanja stvarno najvišeg vrha u visokoplaninskoj i turističkoj Crnoj Gori bili su brojni: od želje da Durmitor bude najviša planina jer ima centralni položaj, pa da se ne umanji njegova turistička vrijednost, te nepriznavanje vrhova koji se nalaze na državnoj granici, što je bio slučaj sa masivom Bjeliča, kao i postojanje sumnji u tačnost mjerenja, pogrešnih podataka u udžbenicima i na kartama, kao i u statističkim godišnjacima Monstata –precizira dr Knežević.</s><s>Za Zlu Kolatu Knežević kaže da se znalo da je najviša tačka Crne Gore još u kraljevini Jugoslaviji, a vrh je bio upisan na kartama pod nazivom Maja Kolac (2.530 mnv).</s><s>Dodaje da je u časopisu Srpskog geografskog društva „Globus”, Miloš Stepanov još 1978. godine objavio podatke o visinama planinskih vrhova Crne Gore, po kome je najviši vrh Maja Kolac -Zla Kolata (2.530 m), a treći Bobotov Kuk (2.523 m).</s><s>Kao jedan od najpozvanijih geografa da utiče na tu problematiku, Knežević kaže da je više puta upozoravao putem javnosti na netačnost tih visina i tražio da se Zla Kolata ozvaniči kao najviši planinski vrh Crne Gore.</s><s>-Tokom izrade doktorske disertacije peo sam se sa planinarima na više prokletijaskih vrhova među kojima i na Zlu Kolatu.</s><s>23. avgusta 1987. godine naš altimetar je pokazao visinu Zle Kolate 2.528 m. Nešto kasnije planinari su pomoću GPS sistema preciznije izmjerili najviše vrhove Bjeliča i drugih planina.</s><s>Ti podaci su potvrđeni laserskim skeniranjem.</s><s>Da bi se ispravile greške u nekim udžbenicima, planinarskim vodičima i Statističkom godišnjaku Crne Gore, reagovao sam preko medija.</s><s>Prvo sam objavio tekst u listu „Prosvjetni rad” pod naslovom „Durmitore jel ́ ti žao, što te Bjelič nadgornjao”.</s><s>Greške su ispravljene u novijim udžbenicima za osnovnu i srednju školu, planinarskim vodičima i na nekim kartama.</s><s>Zavod za kartografiju u Beogradu izvršio je ispravku podataka na zidnim školskim i topografskim kartama.</s><s>Međutim, Monstat u svojim statističkim godišnjacima i dalje nastavio da objavljuje podatke da su najviši vrhovi Bobotov Kuk, Maja Rosit i Kučki Kom.</s><s>Od ukupno navedenih 56 vrhova, po Monstatu su samo dva viša od 2.500 mnv, četiri od 2.400, a tri od 2.300 metara, dok prema planinarskom vodiču Rifata Mulića samo na gusinjskim Prokletijama ima tri vrha viša od 2500 mnv.–istakao je dr Knežević.</s><s>Kako su nazivi vrhova na Prokletijama u dobrom dijelu samo na albanskom jeziku, Knežević kaže da to treba ispraviti i staviti onako kako se radi i u drugim zemljama sa sličnom problematikom.</s><s>-Prokletije su planinski masiv smješten između Crne Gore, Srbije i Albanije.</s><s>U opštinama Gusinje i Plav žive Bošnjaci, Srbi, Muslimani, Crnogorci i Albanci, pa je razumljivo da nazivi tih vrhova treba da budu dvojezični, s tim da na našoj teritoriji budu na srpskom i bošnjačkom, pa onda albanskom, a na teritoriji Albanije na albanskom jeziku.</s><s>Međutim, u pojedinim planinarskim vodičima i kartama nazivi graničnih vrhova masiva Bjeliča dati su samo na albanskom jeziku, pa neupućeni, pogotovo mlađi planinari, koji su najčešći posjetioci tih prostora, smatraju da ti vrhovi svi pripadaju Albaniji.</s><s>Dvojezičke nazive imaju samo za Zla i Dobra Kolata.</s><s>Zato je potrebno izvršiti fonetsku transkripciju za sve jednojezičke nazive graničnih vrhova –poručio je dr Knežević.</s>
<s>Gusinjska bogata istorija</s><s>Gusinje – Gusinje, mali gradić na jugoistoku Crne Gore, ukliješten izmedju visokih planina Prokletija, a odnedavno opština, ima svoju bogatu i burnu prošlost.</s><s>Preplitali su se na ovim prostorima sudbinski putevi ovih gorštaka, ukrštali karavani i ljudske sudbine, civilzacije i kulture.</s><s>Dugo je decenija ovim ljudima granica krojila sudbinu sa obje strane – i crnogorske i albanske.</s><s>Ali, na sreću, Gusinje je povratilo status opštine, granica sa Albanijom se otvorila, izgradjen novi asfaltni put Gusinje – Podgorica preko Republike Albanije, i već sada se otvaraju novi horizonti progresa i pospeiteta ovih ljudi.</s><s>U stara dobra vremen na ovim prostorima tu su bili prisutni Rimljani, Kelti, i Sasi, a postoje tragovi da su ovdje živjeli i Grci.</s><s>Gusinje je punih 350 godina u vremena Osmanskog carstva bilo srez (kaza).</s><s>Alipaš Gusinjski ostao je zabilježen i upamćen u svjetskoj istoriji – jer nije priznao tadašnje odluke Berlinskog kongresa.</s><s>Tada je Gusinje postalo samostalna teriotrij – sve do 1912.godine.</s><s>Prema itorijskim podacima iz 18 i 19 vijeka, Gusinje je bilo na vrhuncu svoje moći.</s><s>Bilo je raskrsnica karavanskih i životnih puteva.</s><s>Ovdje je bila razvijena zanatstvo i trgovina, a posebno stočarstvo.</s><s>Čak 352 dućana bilo je otvoreno u Gusinju.</s><s>Svi putevi išli u preko Gusinja.</s><s>Prolzili s mnogi karvani iz Azije i Evrope.</s><s>Ovdje su dolazili poznati putopisci toga vremena, medju kojima je bio i Evlija Čelebija.</s><s>Prota Miloš Velimiović je daleke 1893.godine objavio podatak da je Gusinje imalo 1.600 kuća, a sa okolinom 23.804 stanovnika, koji su kao poznati trgovci trgovali od Dubrovnika, Skadra, Skoplja sve do Carigrada.</s><s>-Ne znamo koliko Gusinje u ovom trenutku ima stanovnika – ali znamo da samo u Njujorku živi „tri Gusinja“ sa preko 30.000 Gusinjana.</s><s>Možda i mnogo više, kažu Gusinjani, koji su vjekovima pametni za pet a sposobni za deset.</s><s>Gusinjani danas žive na ve četiri strane svijeta.</s><s>Pored SAD-e ima ih u Australiji, novom zelandu, na Aljasci, u Japanu, Kini, Africi, skandinaviji.</s><s>U Londonu i drugim krajevima svijeta.</s><s>Ima ih svugdje tamo – gdje žive ljudi.</s>
<s>RAMAZANSKA POSJETA KOMSIJI, SLJEDBENIKU DRUGE VJERE</s><s>Sveta uputa Kur’an nas uci da i sledbenike knjige tj. neislamiste, koji vjeruju u onaj Svijet, koji cine dobra djela i cestiti su, kao takve smo duzni da ih prihvatimo, postujemo i uvazavamo.</s><s>Upravo takvog komsiju sam imao cast posjetiti danas u ovim ramaznskim blagdanima, 30.maja 2017.godine u selu Djuricka Rijeka.</s><s>Rijec je o mojoj posjeti Djuricanin Radoslavu koji ima 87 godina i koji se prije izvjesnog vremena operisao.</s><s>Susret je bio srdacan sa obije strane, pored njega srela me i njegova snaha u dosta poodmaklim godinama koja je zeljelja da me pocasti sa picem, nasta sam se zahvalio i kazao im da sam postac.</s><s>Dobri i plemeniti komsija Radoslav i njegova zena pokojna Zora su jako lijepo proveli i zivovali sa mojim rahmetli roditeljima.</s><s>To je prijateljstvo bilo i ostalo pravo, istinsko i trajno, bez ikakvog interesa.</s><s>Moji rahmetli roditelji su uvijek isticali jak karakter ovog naseg komsije druge vjere i nacije, kako njegov tako i njegove saputnice Zore i njihovog potomstva.</s><s>Ranije smo nekretnine svi radili puno vise nego sada, a ova porodica nam je dozvolila da provodimo vodu za navodnjavanje preko njihovog imanja, iako mi to pravo provodjenja vode preko njihove imovine nijesmo imali.</s><s>Iako je danas prakticno zemlja i njeno navodnjavanje napusteno i zabataljeno, taj njihov gest da nam omoguce provodjenje vode preko njihovog imanja kako bismo navodnjavali nase njive i livade, bez ikakve nadoknade, ostao je da ga pamtimo vjecito.</s><s>Kako moja majka i pokojna Zora, supruga komsije Radoslava nijesu imale rodjene brace, vec samo bracu od striceva, one su se i po toj liniji pronalazile, posjecivale jedna drugu i u odredjenoj mjeri bi zalile i komentarisale sto im Stvoritelj nije dao rodjenog brata da imaju.</s><s>Obije su bile jako pravicne, bez price i ogovaranja, sto nije svojstveno odredjenom broju drugih zena.</s><s>Mnogo su se mucile kroz zivot pun nemastine, nevolja i briga, a evo danas obije nijesu zive, neka pocivaju u miru i neka Stvoritelj njima bude zadovoljan.</s><s>Moj muhabet u kuci komsije Radoslava u selu Djuricu je trajao vise od jednog sata.</s><s>Buduci da je u dobrom stanju za svoje godine u kojima se nalazi, on ipak vec neko vrijeme ne izlazi u plavsku carsiju.</s><s>Kaze da se osjeca ponositim sto je imao nas za komsije, te da je isto tako drugovao sa mojim bratom od strica Hasom, komsijom Dzaferom Ahmemulic, Ahmetom Fejzovim Redzepagic i ostalima.</s><s>Iako ima djecu rasternu na stranu od Podgorice do Smedereva, kaze da mu najvise gode redovni telefonski pozivi koje mu cini kcerka Vinka iz Podgorice i sama penzionerka i pomalo slabunjava.</s><s>Najsrdacnije sam se odvojio sa dragim komsijom Radoslavom, uz zelju da napuni stotinu ljeta, nasta se on simpaticno nasmijao, gledajuci me znatizeljno posred ociju.</s><s>Dopunio sam svoj iskaz i kazao mu da valja zahvaljivati Bogu posebno kada je insan na svoje noge i kada je pokretan, a sto mi je i on potvrdio i iskazao slaganje sa mojom izjavom.</s>
<s>Fantastican prizor Gusinja i okoline sa visine (video)</s>
<s>Svecano otvaranje srednje skole u gusinju – govori (video)</s><s>Gusinje- Uspjesno zavrseni projekat tj. otvaranje srednjeg podrucnog odjeljenja gimnazije “Beco Basic” u gusinju je od “istorijskog znacaja za opstinu Gusinje” istakli su u svojim govorima prilikom svecanog otvaranja odjeljenja.</s><s>Za prvu godinu je upisano 23 srednjoskolca ali se ocekuje porast broja upisa u naredim godiama.</s><s>Omogucavanje pohadjanja srednje skole u rodnom mjestu ce imati pozitivan odraz na materijalno stanje roditelja djece, lakse putovanje djece do skole i nazad kao i na cjelokupnu sliku opstine Gusinje.</s><s>Inicijativa za otvaranje srednje skole je podnijeta 2013god.</s><s>Ministarstvu prosvjete Crne Gore od strane Fondacije Gusinje iz Njujorka, nakon cega je na istu pozitivno odgovoreno ali poslije i brzo utihnula u rukama lokalnih subjekata.</s><s>Ministar prosvjete u vladi gos.</s><s>Predrag Boskovic je istakao da ponovno aktualiziranje ovog pitanja ove godine i najvecu zaslugu za realizovanje ovag projekata snosi gos.</s><s>Refko Radocic predsjednik UO Fondacije Gusinje u svojem govoru.</s><s>Direktor srednje mjesovite skole “Beco Basic” u Plavu gos.</s><s>Rifat Balic je istakao da je strucni kadar za odvijanje nastave u gusinju na nivou i da moze da odgovori svim potrebama odrzavanja kvalitetne nastave u kojoj ce se usavrsavati i iz nje izlaziti kvalitetni skolski kadrovi u buducnosti.</s><s>Prema planovima kako izjavljuju nadlezni u opstini Gusinje i skolsku oblast, pozitivni rezultati rada ove pocetne opcije isturenog odjeljenja ce u buducnisti rezultirati prosirivanje nastave tj.formiranje samostalne skolske ustanove srednje skole u opstini Gusinje.</s><s>Svecano otvaranje srednje skole u gusinju – govori (video) — 1 Comment</s><s>Neznam zasto mora stranac da govori pozitivno u vezi naseg sugradjanina R. Radoncica.</s><s>Zasto to ili nesto slicno pozitivno nijesu rekli i nasi govornici.</s><s>Slucajno naidjo na ovaj mediji i cu sto nisam cuo na ostale.</s>
<s>Obavjestenje – Ljetnja skola jezika i kulture Crne Gore</s><s>Poštovani, obavještavamo vas da MVPIE i Zavod za školstvo, u periodu 20 -30 jula 2016 godine, organizuje Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, za djecu naših iseljenika uzrasta od 9-15 godina.</s><s>Cilj programa je da djeca koja žive van Crne Gore, kroz igru i zabavu, unaprijede znanje jezika i upoznaju kulturu i istorijsku baštinu Crne Gore.</s><s>Cilj projekta, program rada, stručni kadar i smještaj ukazuju na ozbiljnost projekta i siguran uspjeh a sve u interesu naše omladine u dijaspori.</s><s>Troškovi su u potpunosti pokriveni od strane organizatora.</s><s>Sa željom da i djeca članova vašeg udruženja budu dio ovog projekta, srdačno vas pozdravljamo.</s><s>U prilogu vam prosljeđujemo Informaciju o ljetnjoj školi I formular prijave Uprave za dijasporu.</s>
<s>Protjeran iz zemlje zbog ljepote</s><s>-Njega su 2013. godine sa dvojicom prijatelja deportovali iz Saudijske Arabije jer je verska policija zaključila kako je isuviše lijep i kako bi mogao “lose da utiče” na pripadnice nježnijeg pola.</s>
<s>SPELEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA PROKLETIJAMA</s><s>Plav – Nacionalni park „Prokletije“ je u okviru jednogodišnjeg i petogodišnjeg Plana upravljanja dao značajan akcenat na promociji speleoloških objekata u Parku.</s><s>Otkako je formirana administracija Nacionalnog parka „Prokletije“, većina istraživanja i posjeta speleoloških objekata se izvodi u saradnji sa nama, a istraživači su se redovno javljali Asocijaciji speleologa CG, kao i Agenciji za zaštitu životne sredine, kaže Enes Drešković, direktor NP „Prokletije“ u Plavu.</s><s>-Prokletije su vrlo interesantne sa aspekta istraživanja i posjeta velikog broja jama i pećina.</s><s>Mi u Parku ćemo, svakako, u budućnosti mnogo više raditi na tome, a obzirom na tešku finansijku situaciju u Parku i državi, šansu za te aktivnosti vidimo u IPA prekograničnim programima CG sa Albanijom i Kosovom, ističe Drešković.</s><s>-Jedan od dugoročnih ciljeva je da u budućnosti objedinimo katastar speleo-objekata čitavog masiva Prokletija u tri države.</s><s>Istraživanja jama i pećina, što se da primjetiti, su mnogo interesantija stranim zaljubljenicima i istraživačima nego nama u Crnoj Gori, ističe direktor NP „Prokletije“ Enes Drešković.</s><s>-Ovome u prilog ide i članak u medijima o završenom projektu „Izrada nacionalnih katastara speleo objekata“ u kojem se nigdje ne pominju Prokletije do sada kao ni od sada, te je samim time i poruka nas iz Parka „i Prokletije su u Crnoj Gori“, naglašava Drešković, i dodaje Da je prije dvije</s><s>godine izvedena 10-ta speološka ekspedija na Prokletijama.</s><s>Ekspedicija je bila sastavljena od Velikopolskog Kluba Tatarnistva Jaskinijego i Poznava, Speleokluba Svjatokriška iz Kajelca Poljska Akademko speleološkog Alpinističkog kluba iz Beograda, CR Pionir iz Banja Luke uz svestranu podršku NP „Prokletije“.</s><s>-Ove godine nastavljeno istraživanje 6 speleoloških objekata pronađenih u prethodnim godinama.</s><s>Najdublji objekat koji je istraživan ima 520m dubine i 1800m dužine.</s><s>Pored toga, i nekoliko jama se sastavilo u jedan sistem koji trenutno ima 3100m dužine.</s><s>Trenutan rezultat speleoloških istraživanja u Bjeliču iznosi 20km istraženih i kartiranih kanala.</s><s>Veliki dio dosada istraženih kanala zahtjevaju specijalnu opremu potrebnu za napredovanje kroz njih.</s><s>Nakon dugogodišnjeg istraživanja 6 trenutno poznatih bjeličkih jama sprema se i knjiga o njima i 10-to godišnjim istraživanjima, izjavio je Kristof Hajden vođa speleološke ekspedicije.</s><s>-Želim da istaknem da smo do sada imali punu podršku od Asocijacije Speleologa iz Nikšića kao i zadnjih godina Uprave Nacionalnog parka „Prokletije“, kazao je Hajden.</s>
<s>GUSINJE – I pored toga što je visinska razlika od 12 metara u „korist“ našeg Zla Kolate (2.534 mnv) toliko ubjedljiva, jer su to pokazala sva savremena mjerenja i „vaganja“, ovi „eksperti“ to ne priznaju.</s><s>Mnogi tome ne vjeruju – jer su tobože „eksperti“ kojima ravn nema na Balkanu, Evropi i možda cijelom svijetu.</s><s>Toliko su zagrizli u nepoštovanju nauke i njenih dostignuća – da to normalan čovjek i pored drage volje ne može da razumije.</s><s>Imaju neke „lijeve“ argumente, kao što su da je na tom dijelu planine Bjelič kod Gusinja gdje se nalazi vrh Zla Kolata, NAJVIŠI U CRNOJ GORI, u neposrednoj bliini granica crnogorsko-albanska, i da u takvim „okvirima“ pomenuti vrh ne može biti najviši.</s><s>Pa to je čista utopija, kaže prof.dr Nijaz Mehmedalić, poznati geograf sa prostora bivše Jugoslavije.</s><s>I prof.dr Marko Knežević, jedan od najpoznatijih crnogorskih geografa i poznavalaca ovih krajeva i ovih planina ističe decidno, jasno i glasno _ da je Zla Kolata, 2534 metra nadmorske visine na planini Bjelič, najviši vrh u Crnoj Gori, i tu nema ništa sporno.</s><s>I dodaje pjesmu : „Durmitore jel ti žao, što te Bjelič nadgornjao“.</s><s>Nekoliko naših sagovornika je u pravu kada kažu, da se u sve ovo još prije desetak i više godina umiješala „po malo“ i politika a i drugi interesi.</s><s>Zato se na nekim mapama može vidjeti ZLA KOLATA kao najviši vrh u Crnoj Gori, u nekim drugim to je Bobotov kuk na Durmitoru.</s><s>I neke geografske čitanke dosta stidljivo prikazuju da je to ipak Zla Kolata kod Gusinja, a u nekim geografskim knjižicama da je to Bobotov kuk.</s><s>Medjutim, nauka, moderna mjerenja i sve drugo što prati ovu materiju su neumoljivi.</s><s>Nećemo se pogadjati – koji je to najviši vrh.</s><s>Stvar je kistalno jasna i čista.</s><s>ZLA KOLATA je najviši vrh Crne Gore sa svojih 2.534 metra nadmorske visine.</s><s>Ništa više i ništa manje.</s><s>Glas o vrhu Zla Kolata je odavno čuven i u dalekoj Americi, Novom Zelandu, Australiji, Aziji i svim drugim krajevima svijeta.</s><s>I mnogi enigmatičari – već poodavno upisuju u ukrštenici ZLA KOLATA.</s><s>Neće da priznaju oni, koji su ultralokalisti, kojima je sve do prije nekoliko godina Bobotov kuk donosio odredjene benefite u oblasti planinskog turizma.</s><s>Daj bože da to bude i ubuduće, ali mora se znati da je to sada ZLA KOLATA, koji je postao zaštitni znak gusinjskog turizma, i koji je svake godine sve posjećeniji od strane planinara-alpinista iz svih krajeva svijeta.</s><s>I kako se očekuje, Gusinje će vrlo brzo, zahvaljujući baš vrhu Zla Kolata – postati planinski turistički centar u našoj zemlji, regionu, na Balkanu, Evropi i svijetu.</s>
<s>VIDEO: 25 načina da nosite maramu!</s><s>Ešarpe i šalovi su jedan od omiljenih modnih detalja dama, kojem se vraćaju čim nastupe malo hladniji dani.</s><s>Osim što vam grije vrat i ušuškava, on može dati vašoj odjevnoj kombinaciji upečatljiv, šik efekat.</s><s>Ako ne znate kako da ga vežete tako da izgleda elegantno, ili vam je dosadio standardni način nošenja, pogledajte video!</s><s>Postoji 25 načina kako možete da vežete maramu ili šal i to na francuski način, koji važi za jedan od najelegantnijih i najprefinjenijih.</s>
<s>Gusinjska zimska panorama</s><s>Da li su Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju iz Podgorice i njegovi meteorolozi u svojim datim stručnim izjavama i prognozama malo „prenaglili“ i zastrašili laičku javnost – čini nam se da jesu.</s><s>Zato gradovi na sjeveru Crne Gore od prije tri dana liče „na gradove duhova“ jer su se žitelji prosto uplašili od veoma niskih temperatura i orkanskih vjetrova – koje su im u svojim prognozama servirali iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.</s><s>Čini nam se da je ljude trebalo pripremiti na jedan „mekši“ način – kako to rade u okruženju i ne bi bilo euforije i panike.</s><s>Dovoljan je primjer – zimski turitički centar u Kolašinu da su mnogi potencijalni posjetioci odustali od boravka u ovom atraktivnom turističkom centru.</s><s>Zato, gradovi na sjeveru naše zemlje, Gusinje, Plav, Murino i Andrijevica više liče na gradove duhova, nego na naseljene urbane gradske sredine.</s><s>Gradjani su se svili u svoja sobna gnijezda – djaci koriste školski raspust – i samo se podjekoji mještanin može primijetiti oko svoga doma gdje uredjuje sniježne staze i prilaze .</s>
<s>Nastavlja se agonija bosnjacke familije Kanjiza</s><s>Nakon tri sedmice od nestanka, još uvijek se ne zna ništa o sudbini Ismeta Kanjiže.</s><s>Ismet Kanjiža, crnogorski državljanin, rodjen 28.11.1964. godine, nestao je 21. januara u Kosovom Polju, nešto iza 1 sat poslje ponoći.</s><s>On je stigao na Kosovo u posjeti tetki, i njezinom sinu Enveru Mehmeti koji zive u Kosovom Polju.</s><s>Ismet je posljednji put viđen u centru Kosovog Polja, kod kružnog toka i prodavnice brze hrane ‘Eni’.</s><s>Kako nam je tih dana i potvrdjeno od Policije Kosova, a i od Enisa Kanjiže,brata nestalog, Ismet je čekao vani svog rođaka Envera, koji je ušao u prodavnicu da kupi hranu, a kada je izašao iz prodavnice, Ismeta više nije bilo vani.</s><s>Od tada, istraga ovog nestanka je podignuta na najviši nivo, angažirani su Policija Kosova, Ambasada Crne Gore u Prištini, bošnjački politički subjekti, kao i mediji u zemlji.</s><s>Međutim, istraga još uvijek nije donjela nijedan konkretni trag, a po riječima dužnosnika policije, odmah prvih dana je prekontroliran širi centar Kosovog Polja.</s><s>Policijski službneik Naser Sinani nam je naglasio da je odmah reagirala policijska stanica u Kosovom Polju, i odmah nakon toga, u ovu istragu su uključene sve jedinice Policije Kosova, granične jedinice, kao i neke u regionu.</s><s>Građani iz tog kraja, kaže Sinani, svesrdno nam pomažu kontrolom objekata u širem krugu u kome se pretpostavlja da se kretao nestali Ismet Kanjiža.</s><s>Za sada nema nekog pozitivnog impulsa, ali policija neprekidno radi na rasvjetljavanju nestanka ove osobe, naglašava Sinani.</s><s>„Što se tiče slučaja Kanjiza, on je kod nas otvoren 22.01.2016, i zaveden kao slučaj nestale osobe, i naša jedinica radi na rasvjetljavanju ovog slučaja.</s><s>Poduzeli smo sve potrebne policijske mjere, sa slučajem su upoznate sve policijske stanice, granice, kao i druge relevantne jedinice, na način postizanja našeg cilja.</s><s>Istraga je u toku, kontaktirali smo i gradjane, njihove obitelji, i na tom teritoriju na kojem se mogao kretati nestali, gradjani su angažirani na kontroli velikog broja objekata u kojima bi postojala mogućnost da se on pronadje, ali do sada nemamo nikakav trag.</s><s>Vezano za ovaj slučaj, stanica policije u Kosovom Polju je oformila jednu radnu grupu, jedinicu za istrage, koja radi bez prestanka.</s><s>U momentu prvog pozitivnog signala, biće informisani svi relevantni subjekti, a na prvom mjestu obitelj nestalog, ali i mediji,“ rekao je Sinani.</s><s>Na pitanje zbog čega u 24-satnom izvjestaju policije, koje radio dobija na službeni e-mail, nije zabilježen i prosljedjen slučaj nestanka Ismeta Kanjiže, Sinani nam kaze:</s><s>„Mi smo u kontaktu i sa državnim tužilaštvom, kao i sa protukriminalnim jedinicama na nivou regiona, medjutim u 24-satnom izvještaju, kada se desi neki slučaj on se istražuje u tih 24 sata, i u momentu kada ima nešto konkretno, tek tada mi informišemo sve relevantne institucije.“</s><s>Ambasada Crne Gore je otpočetka počela aktivnosti u cilju pronalaska svog državljanina Ismeta Kanjiže.</s><s>Prvi sekretar ambasade Skender Safkinović kaže da i dalje nema konkretnih stvari koje bi uputile na Ismetov pronalazak.</s><s>„Mi smo kontaktirali Ministarstvo vanjskih poslova, a onda i direktno policijske organe Kosova, oni su se odazvali, došli u ambasadu, upoznali se i rekli su da šta god bude novo, oni će doći i direktno nas informirati.</s><s>Imam puno povjerenja, i mi ćemo profesionalno a i lično utjecati da se te aktivnosti pojačaju, i to mogu obećati.“</s><s>Ministar bez portfelja u Vladi Kosova Rasim Demiri, nedavno je najavio sastanke sa Ministrom MUP-a Kosova, kao i sa direktorom policije Kosova, i kako kaže, ova istraga je podignuta na najviši nivo, u koju je uključeno mnogo relevantnih institucija R.Kosova, u cilju pronalaska nestale osobe.</s><s>„Policija Kosova je obavjestila i MUP C.Gore, da bi zajednički radili na slučaju, nakon toga telefonski sam kontaktirao direktora kosovske policije Shpenda Magjunija, a imao sam priliku i direktno da razgovaram sa Ministrom MUP R.Kosova Hysenijem, koji mi je rekao da će poduzeti sve mjere da bi se ovaj slučaj okončao.</s><s>Medjutim i dan-danas nemamo niti jednu informaciju a ono što očekujemo jeste da se Ismet pronadje živ i zdrav.</s><s>Inače, poslanik Ćerim Bajrami je ovaj slučaj iznio na komisiji unutarnjih poslova BSK-a, tako da ćemo u narednom periodu dobiti pismeni izvještaj direktora kosovske policije o slučaju nestanka Ismeta Kanjiže,“ rekao je ministar Demiri.</s><s>Enis, Ismetov brat, nada se da će brat uskoro biti pronađen.</s><s>„Ništa nismo čuli do sada.</s><s>Vrti se ista priča“, kazao je tužno Enis.</s>
<s>Sve je spremno za početak izgradnje graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna- Grabon</s><s>Prema podacima iz građevinske dozvole, objekat je bruto površine 1017 metara kvadratnih od čega je pod nastrešnicom 607 metara kvadratnih.</s><s>Projekat je uradio arhitekta Ilija Radulović.</s><s>Sporazum o određivanju zajedničkog graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna – Grabon za međunarodni drumski saobraćaj i granične tačke Vranica – Čerem između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije, potpisan je u Podgorici 25. januara 2012. godine.</s><s>Granični prelez je finansirala EU, a nije poznata precizna vrijednost građevinskih radova.</s><s>Podsjetimo Bošnjačka stranka tražila je sredinom prošle godine da put koji građanima Gusinja rastojanje do Podgorice, umjesto 210 kilometara skraćuje tri puta, bude otvoren sa izgradnjom ZGP Zatrijebačka Cijevna – Grabon.</s><s>Riječ je o putnom pravcu Gusinje – Vrmoša -Tamara – Dinoša – Podgorica.</s>
<s>NASIM DIJASPORCIMA I OSTALIM SUNARODNICIMA</s><s>Otisli ste iz svog Zavicaja, najvise iz Ljuge plavsko-gusinjske a i drugih nasih drevnih mjesta, tiho i necujno, oprezno i stijesnjeno, bolno i nemocno da ista drugo uradite ili drugacije postupite.</s><s>Sami ili sa svojom nejaci, bolji ste zivot potrazili i poceli da ga prizeljkujete u zemljada Zapadne Evrope, Amerike, Kanade, Austarlije.</s><s>Kada se jedan nas sunarodnik sa familijom obreo u Austaliju, ostavljajujuci svoje stare roditelje u drevnoj Ljugi Ali Pasinoj, otac je sinu porucio, da ako bude pokusao dalje da ide da mu je za dzabe i da ce upravo biti blize svom starom ocu i majci.</s><s>Znao je starina da je Australija najdalja destinacija i da ce svako eventualno novo pomjeranej njegovog sina, zapravo znaciti priblizavanje svom voljem ocu i majci.</s><s>Nije ni bez razloga jedan iseljenik sa prostora Karadaka, pri odlasku za Argentinu uzeo sa sobom kameni kucni prag i torbu punu zemlje sa svog imanja, znajuci da se puno udaljava od rodne grude, a da je edzel blizi insanu no jaka iza vrata, strahujuci da nikada vise nece biti u prilici da se povrati i obidje najmilija mjesta dje je rodjen i odrastao.</s><s>Kao da je nasim Dijasporcima zapisano da misle i brigu brize za svoj Zavicaj i za one koje su tamo ostavili i da budu kao vrana na dva kolca.</s><s>Tudjina u puno slucajeva zna biti tuga i nesto sto vas pretvori u robota koji uvijek mora biti taze i odgovarati obavezama i postavljenim ciljevima.</s><s>A teret kao teret pada kako na one koji su u pecalbi, tako i na one njima drage koji su u Zavicaj ostali.</s><s>Poseban su bol i briga bolesni roditelji i ostala rodbina, koji se i kad im nije dobro prave da im nicega ne hvali, da su zbrinuti i veseli.</s><s>Zavicajci se svakim danom drze u nekoj neizvjesnosti da li ce iduca i ostale godine biti bolje i bericetnije, da li ce se ekonomska i politicka situacija popraviti ili ce nas vjecito drzati na nisanu i u stezi da se moramo od dvije nevolje opredjeljivati za manju.</s><s>Mnogi se od nas pitaju zasto nema starih dobrih vremena kada smo se vise voljeli i druzili u ime Allaha i Njegovog zadovoljstva, zasto nema pjesme i pjevanja kao ranije, zasto vise i jace ne zbijemo nase redove, da ne bi bili jeftini jedni drugima, zasto se vise ne pomazemo i ne solidarisemo jedni sa drugima?</s><s>Zasto se ne promijeni kolo srece i ne stvore se uslovi da se iz Plava i Gusinja vise ne odlazi, vec da se u njih dolazi, pristojno zivi i postaje bogatim u dusi i materijalno?</s><s>Da li bolji zivot treba da nam gradi neko drugi ili mi sami treba to da radimo?</s><s>Mnogo sam preokupiran Ljugom plavskogusinjskom poput mojih sunarodinika, bilo da su u Dijaspori ili Zavicaju.</s><s>A posebno nasim Dijasporcima koji misle na nas u Zavicaju i mi na njih tamo.</s><s>Raduje me svaki njihov kolektivni i pojedinacni uspjeh u stranih drzavama, takodje me ozalosti svako njihovo razilazenje i nesloga koju podsticu i podupiru oni koje nas ne vole i koji nam misle najgore.</s><s>Znam da ce ovih dana nasa braca i prijatelji biti puno slobodniji sto se tice radnih obaveza, zbog proslave Nove godine po Gregorijaskom kalendaru.</s><s>Nit sam koji da ovu godinu cestitam, niti da ju ne cestitam, buduci da imamo svoju, Muslimansku Novu Godinu.</s><s>U svakom slucaju zivi mi i zdravi bili, nafake se i svakog dobra napunili i u slozi mi i rahatluku velikom zivjeli.</s>
<s>U Nacionalnom parku „Prokletije“</s><s>Medjutim, trenutno za sada je prioritet broj jedan, da se u saradnji sa lokalnom zajednicom i drugim zainteresovanim partnerima – pokrenu aktivnosti na poboljšanju putne infrastrukture.</s><s>Naime, u nedavnim poplavama, planinske bujice su pričinile ogromne štete na lokalnim putevima koji vode do atraktivne doline Grebaje i na putu Gusinje – Vusanje-Oko Skakavice.</s><s>U novoj 2017.godini, odmah na početku trebalo bi da se angažuje opština Gusinje, NP „Crne Gore“ i drugi subjekti da se izvrši sanacija ovih puteva, uprotivnom za motorizovane turiste i posjetioce, putevi u sadašnjem stanju bi i te kako naškodili zainteresovanim ljubiteljima prirode i broj posjetioca bi znatno opao, kažu u gusinjskoj lokalnoj samoupravi.</s><s>-Nadamo se da ćemo obezbijediti odredjena sredstva da se ovi putni pravci što prije osposobe za normalan saobraćaj, a bilo bi dobro da nam u ovom poslu pomognu i nadležne ustanove i drugi zainteresovani partneri, rekli su u opštini Gusinje.</s>
<s>Nakon Trumpove zabrane: Zapaljena džamija u Texasu potpuno uništena u požaru</s><s>Predsjednik Islamskog centra Victoria u Texasu izjavio je kako je u njihovu zgradu provaljeno prije sedam dana.</s><s>Paljevina džamije desila se u jeku priča o mjeri novog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je zabranio ulazak muslimana iz sedam država u SAD.</s>
<s>Jedan dan života ispod Prokletija</s><s>Iznenadne veoma niske temperature (sibirski ciklon) prosto su „ugurale“ gradjane u svoje tople odaje – koji će čekati da vrijeme malo otopli i da oni izadju na ovo „rogato“ sunce.</s><s>No, kao po nekom nepisanom pravilu – što je i normalno, mnogi mještani se žale da im zbog niskih temperatura stradaju vodoinstalacije – i da moraju biti veoma oprezni da im voda ne „mrže“ u cijevima.</s><s>Ono što je veoma pozitivno – svi trgovinski objekti (marketi) su snabdjeveni potrebnim prehrambenim i drugim životnim namirnicama, te u tom smislu niučemu ne oskudijevaju.</s><s>Gusinjska pekara zahvaljujući neprekidnom i neumornom radu redovno i uredno snabdijeva potrošače svojim proizvodima.</s><s>Kafane, restorani, hoteli i drugi ugostiteljski objekti pružaju usluge svojim gostima kojih je u ovih nekoliko hladnih dana nikad manje, ali i ovo će proći, kažu ugostitelji.</s><s>Nije na odmet spomenuti Plavsko jezero – koje je ovih dana stjecište mnogih klizača, jer je zaledjeno skoro cijelom svojom površinom.</s><s>Bolji poznavaoci ćudi Plavskog jezera, kažu da je nosivost zaledjene kore veoma velika, ali ipak treba biti oprezan ako se dječaci udalje od priobalnog pojasa ka sredini jezera gdje je kora leda sve tanja.</s><s>Bilo je slučajeva i težih posljedica, pa treba vodii računa da se klizači „drže“ bliže obali jezera jer je tu led velike debljine.</s><s>Bio je ovo „JEDAN DAN ŽIVOTA ISPOD PROKLETIJA“ !</s>
<s>Podrška razvoju životne sredine kroz prekograničnu saranju</s><s>GUSINJE – U toku ove godine organizovali smo nekoliko seminara i radionica pod nazivom „Znanjem do očuvanja životne sredine“ kao i projekat „Pružanje podrške održivom razvoju životne sredine u prekograničnom regionu kroz zajedničke inicijative“, koje sprovode lokalne zajednice u partnerstvu sa NVU DIDCK iz Albanije i njenom opštinom Kukeš, ističe Rifat Balić, direktor SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.</s><s>-Cilj svih orgnizovanih seminara i radionica je bio razvoj svijesti mladih ljudi o značaju i načinima zaštite životne sredine, naglašava direktor Balić.</s><s>Projekat SSEDAM je finansirala Evropska unija preko trećeg poziva za projekte IPA II komponenta programa prekogrnične saradnje izmedju Albanije i Crne Gore.</s><s>-Svrha svih ovih projekata je doprinos zaštiti, promociji i upravljanju održivim razvojem životne sredine u prekograničnom regionu kroz jačanje kapaciteta lokalnih institucija i organizacija, unapredjivanja nivoa razumijevanja značaja očuvanja i zaštite životne sredine i sprovodjenje lokalnih inicijativa, kaže direktor Balić.</s><s>On, je dodao, da se iduće godine planiraju desetak seminara i radionica na istu temu, što će svakako biti od velikog značaja za lokalne zajednice u Crnoj Gori i Albaniji, rekao je direktor Balić.</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→NEMOJTE VISE DOLAZITI KI KULJI, ENO VI JU NA SLJIVU, OBJESIO SAM JU</s><s>U stara dobra vremena narod plavskogusinjske Kotline uglavnom je zivjeo od stocarstva i poljoprivrede, drzavnog posla nije bilo, a ni izlasci vani se nijesu praktikovali.</s><s>Domacini su morali imati po jednog ili vise pasa koji su cuvali kucu i stoku.</s><s>Poljoprivreda se odvijala na jedan dosta primitivan nacin, bez adekvatne mehanizacije, sto bi se reklo golom snagom i misicima.</s><s>Zemlja je bila neplodna i neobradjena, a trebalo je puno vremena da prodje da bi se ona primitvnim drvenim ralicama i ostalim ulaganjem dovela u stanje takve kakve plodnosti.</s><s>Metalni plugovi su se javili kasno, negdje nakon drugog svjetskog rata i to u ogranicenom broju po direktivi drzave, kako bi se poljoprivreda ozivjela i prinosi od nje uvecali...</s><s>Jedan domacin iz Plava sticajem okolnosti je jedne prilike ostao bez ‘kucnog prijatelja’ to jest bez dobrog psa, pa je po porukama dzemata dopro na drugi kraj Ljuge ne bi li nasao ono sto mu nedostaje.</s><s>Naisao je napokon na donatore koji su mu ponudili kulju, naglasavajuci da ona “druge nema”, te da ce joj puno hajra vidjeti, jer je puno ljuta i ostenice stenad kao sto je ona.</s><s>Kako je kulju dobio na poklon, jer mu nijesu htjeli za nju naplatiti novac, domacin je osjecao da prema bivsim vlasnicima ima obavezu vise.</s><s>A oni bi svakog petka dolazili u Plav na pazarni dan, a nakon toga i kod njega, da bi vidjeli kulju koju nijesu mogli tako lako da zaborave.</s><s>Ponekad bi ih bilo petoro, nekad sestoro, kadkad i sedmoro.</s><s>Svaki petak bi se znalo da ce bivsi vlasnici kulje navratiti da vide svoju bivsu kulju, nakon sto bi se zavrsio pazarni dan.</s><s>Buduci da su bivsi vlasnici kulje bili sa periferije, to jest dosta udaljeni od Plava, novi vlasnik bi se postidio da ih samo pusti da gledaju kulju, vec bi ih svracao na rucak, smatrajuci da su vjerovatno izgladnjeli i da je sramota da svrate kod njegove kuce a da ne pojedu zalogaj hleba.</s><s>Puno je petkova prolazilo i sve je islo po ustaljenoj semi: Grupa ljudi dolazi da gleda svoju bivsu kulju, procjenjuju kakvo joj je stanje kod novog gazde, a novi gazda zastidjen sto kulju nije kupio vec mu je poklonjena, stalno poziva na rucak vecu ili manju grupu ljudi iz istog domacinstva.</s><s>Jednog petka bivsi vlasnici kulje dosli su kod domacina s’namjerom da vide kulju kao sijaset puta ranije sto su cinili.</s><s>Medjutim, on je bio u stanju u kojem nikad do tada nijesu bili navikli da ga vide.</s><s>Dojadilo mu da mu “novi prijatelji” dolaze ki kulji, a njega da ne cine belji.</s><s>Domacin ih je ljutito i bezvoljno presreo pitajuci ih gdje su naumili, a nakon dobijenog odgovora od njih da su dosli ki kulji, usmjerio ih u pravcu vocnjaka i rekao im: Nemojte vise dolaziti ki kulji, eno vi ju na sljivu, objesio sam ju!</s><s>Kulja je zaista bila objesena na sljiviku.</s>
<s>Novi Pazar: Tito bio samo jednom, a Erdogan nam dolazi drugi put</s><s>Grad je okićen crvenim i bijelim trakama dok Recep Tayyip Erdogan s bilborda ‘pozdravlja’ stanovnike Novog Pazara.</s><s>NOVI PAZAR – Recep Tayyip Erdogan ove sedmice dolazi u Srbiju.</s><s>Turski predsjednik trebao bi se sastati sa svojim kolegom Aleksandrom Vučićem u Beogradu, a potom posjetiti Novi Pazar.</s><s>To je druga Erdoganova posjeta ovom gradu.</s><s>Atmosfera euforije i pozitivnog iščekivanja evidentna je među stanovnicima Novog Pazara, kojima dolazak turskog predsjednika, bez prikrivanja emocija, predstavlja veliku čast i privilegiju.</s><s>Stanovnici Novog Pazara se osjećaju privilegovanimAl Jazeera</s><s>“Tito je dolazio samo jednom u Pazar, a predsednik Turske nam dolazi, evo, opet”, komentariše ulični prodavač u Novom Pazaru.</s><s>Za vrijeme neuspjelog pokušaja državnog udara u Turskoj stanovnici Novog Pazara prvi su u regiji održali masovno okupljanje u centru grada u znak podrške turskom predsjedniku.</s><s>Oni objašnjavaju da je to najmanje što su mogli uraditi za nekoga ko je otvoreni prijatelj Srbije i Bošnjaka koji žive u toj zemlji.</s><s>“Vladajuće elite koje su bile na čelu Turske pre Erdogana nisu znale ni gde su Bošnjaci niti gde je Novi Pazar.</s><s>A ovaj predsednik ponovo dolazi kao prijatelj Srbije i pre svega kao neko kome je stalo do ovog naroda u Sandžaku”, navodi Esad Lotinac iz Novog Pazara.</s><s>Saobraćajne i poslovne veze</s><s>S obzirom na etničku strukturu regije Sandžaka, gdje većinsko stanovništvo predstavljaju Bošnjaci, Erdoganova posjeta Novom Pazaru tretira se prije svega kao čin od kojeg će čitava država imati koristi, posebno regija Novog Pazara, koja se nada realizaciji plana za sanaciju dotrajalih saobraćajnica i pružanju dodatne podrške bošnjačkom nacionalnom korpusu.</s><s>Čitav grad je podređen dočeku predsjednika TurskeAl Jazeera</s><s>“Koliko smo u toku, očekujemo da će poseta turskog predsednika konačno realizovati dugo očekivani plan rekonstrukcije puta između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, koji je međunarodno poznat kao najgora saobraćajna deonica u upotrebi.</s><s>Najavljen je i dolazak delegacije biznismena iz Turske, a mi Pazarci smo poznati po dobroj poslovnoj kulturi”, kaže Nusret Dolovac, stanovnik Novog Pazara.</s><s>Migracije bošnjačkih porodica prema Turskoj, koje su trajale u valovima, danas su iznjedrile višemilionsku populaciju, koja aktivno održava rodbinske veze i komunikaciju s rodbinom u Sandžaku.</s><s>Upravo je ta stavka doprinijela izgradnji prisnijih odnosa regije s Turskom, kao i uspostavljanja poslovne saradnje, u kojoj Novi Pazar drži primat u okruženju.</s><s>Al Jazeera</s><s>“Kroz istoriju smo uvek bili vezani za Tursku, u Pazaru nema porodice koja nema nekoga u Turskoj.</s><s>S obzirom na to da često putujemo tamo, bilo poslovno, bilo privatno, mi možemo lako napraviti poređenje razvoja te zemlje kroz zadnjih 20 godina.</s><s>Mi najbolje možemo da posvedočimo koliki je progres Turska napravila sada, kada je Erdogan na vlasti.</s><s>Mi cenimo pozitivne promene i to je verovatno najupečatljiviji razlog što narod ovde podržava Erdogana”, smatra Lotinac.</s><s>Grad je okićen crvenim i bijelim trakama dok Recep Tayyip Erdogan sa stotina bilborda “pozdravlja” stanovnike Novog Pazara, svoju najbolju publiku, koja kao da osjeća da ima neki dug prema Turskoj i da ga mora vratiti ispoljavanjem bezuvjetne podrške i simpatija.</s>

Subsets and Splits

No community queries yet

The top public SQL queries from the community will appear here once available.