text
stringlengths 17
1.59M
|
|---|
<s>Politicke zgode i nezgode</s><s>Pisuci iz nedelje u nedelju o nekim po mom misljenju aktuelnim temama, dodje vrijeme da se dotaknemo malo i politicke scene u Gusinju.</s><s>Iskreno ne radim to punoga srca, jer sam odavno shvatio da u politici ne stanuje ljubav, postovanje, postenje ili karakter onih koji je sprovode, vec sve suprotno tome (cast pojedincima).</s><s>Ako je to tako a mali je broj onih koji suprotno misle onda mi je politika sve vise antipaticna.</s><s>No, mi smo stvorili drustvo gdje je politika sve u zivotu pa i ako vi necete da se bavite njom, hoce ona vama, i to zasigurno.</s><s>Mozda bi se ja odlucio i ranije da nesto napisem o politickom galimatijasu u Gusinju nego me ponekad to i ne zapadne.</s><s>A kako bi me i zapalo kad nasi Gusinjani u zavicaju i dijaspori vise vole informacije pod onom nama dobro poznatom parolom “kako saznajemo iz nezvanicnih izvora”.</s><s>Zamislite tu formulaciju,a jos cudnije zamislite kako se ljudi na to primaju?</s><s>U Gusinju gdje svi znamo koliko ko kasika u kucu ima postoje i informacije koje posjeduju samo neki ljudi i dostavljaju ih samo nekim ljudima.</s><s>I shvatio bih ja da su to informacije o nuklearnom naoruzanju ili slicno,a ne ima li politicke vecine jedna od dvije strane...</s><s>Pa to su postovani citaoci ovog renomiranog portala znale i ptice na grani.No to je bio samo mali osvrt na ono o cemu htjedoh pisati danas.</s><s>Gubljenjem statusa opstine, Gusinje je pocelo gubiti sve ono sto ga je do tada cinilo jakim i mocnim.</s><s>Prevashodno je tu rijec o stanovnistvu.</s><s>I nije ni cudno.</s><s>Jer ekonomska propast neminovno vodi do migracija lokalnog stanovnista za boljim uslovima.</s><s>Receno rjecnikom nasih starih “idese trbuhom za kruhom”.</s><s>No stalna ceznja svih bila je da se jednog dana povrati sasvim je sigurno nepravedno oduzeta opstina.</s><s>I kada je neko u necemu uporan rezultat kad tad mora biti pozitivan.</s><s>Tako se i upornost nas Gusinjana isplatila.</s><s>Uspjeli smo da iskamcimo povratak opstine.</s><s>Proces nije bio nimalo lak i jednostavan.</s><s>Morala se uloziti ogromna energija a bogami i ne mala finansijska sredstva.</s><s>I nebi to mozda bio i najveci problem da mi u nasim redovima nijesmo imali one koji su zestoko bili protiv.</s><s>Bili protiv, ali zato nijesu bili protiv da po okoncanju svega toga zauzmu fotelje u toj opstini.</s><s>Mozda se mi u Gusinju i mozemo hvaliti da smo najzasluzniji za taj rezultat (nebi ni bilo cudno, poznata je nasa burnija), ali to nije tacno.</s><s>Velika zasluga pripada i nasoj dijaspori posebno onoj koja se organizovala u dva udruzenja u NY.</s><s>Njihov strahoviti pritisak na zvanicnu vlast u CG, kao i pomoc onima koji su u samom Gusinju vodili taj proces bili su mozda i odlucujuci faktor.</s><s>Konacno svi su shvatili a posebno drzavni organi da to moraju uciniti i ispuniti obecanje dato gradjanima Gusinja.</s><s>Ispunili su oni obecanje i na tome im hvala svakako.</s><s>Ali gdje smo danas?</s><s>Rekao bih daleko od boljitka koji smo prizeljkivali.</s><s>Nakon prvih lokalnih izbora odrzanih u maju 2014.godine u Gusinju je napravljena vlast koja je i tada bila na klimavim nogama.</s><s>Odnos pozicije i opozicije bio je 16:14.</s><s>Prostim rjecnikom receno uvijek je jedan odbornik visio za vecinu.</s><s>Uvidjevsi da stvari ne idu u zeljenom pravcu “fondacija Gusinje” iz NY ponudila je novoj vecini iskrenu i nadasve postenu ponudu.</s><s>Ponuda se ogledala u tome da fondacija plati savjetnike koji bi pomogli novoizabranom rukovodstvu.</s><s>Iznoseci ponudu ti ljudi su skocili ko opareni napadnuvsi ih za sve i svasta.</s><s>A oni htjeli samo da pomognu.</s><s>Stekao se utisak kao da je fondacija htjela da izvrsi opstinski udar.</s><s>I tada sam postavio pitanje a i sada ga ponavljam:kako vi tako uspjesni u bijelom svijetu njih da ucite, kako to da oni priznaju da ima pametnijih od njih, kako to da oni priznaju da ste vi u mogucnosti da im pomognete, eh sta su ti kompleksi?</s><s>Bio bi to za njih bolan poraz ali i saznanje.</s><s>Kada sam o ovome govorio sa mojim kolegama iz raznih medija ali i iz javnog zivota prosto nijesu mogli da vjeruju.</s><s>Po izrazu njihovog lica zakljucio sam da bi me rado pitali jeste li vi normalni,ali su se ipak suzdrzali.</s><s>I pored takvog ignorantskog odnosa prema njima fondacija nije odustajala.</s><s>O nekim njihovim zaista velikim ulaganjima koja su bila na dobrobit svih u Gusinju pisao sam u ranijim tekstovima.</s><s>A lokalna vlast se najvise bavila time ima li ili pak nema vecinu za cak normalno funkcionisanje skupstine, o necemu visem iluzurno je uopste i pisati.</s><s>No kada je trebalo sebi da obezbjede dobre dnevnice svi su bili tu.</s><s>Posto se na sjednicama skupstine nasi odbornici zaista “odrase” od posla donijeli su odluku da im dnevnice ni manje ni vise budu 50 eura.</s><s>Samo jedno poredjenje odbornici u Skupstini Opstine u Plavu imaju dnevnicu 18 eura, a frapantan je i sljedeci podatak fizicki radnik u Gusinju cijeli dan radi i po suncu i po kisi za 20 do 25 eura.</s><s>Jednostavno matematika je neumoljiva jedno zasijedanje opstinskog parlamenta gradjane kosta 1500 eura.</s><s>A koeficijenti za plate su posebna prica.</s><s>Prateci ta zasijedanja prenijecu vam licno zapazanje na svim sjednicama koje su uspjele biti odrzane za rijec se javljalo samo 5-6 njih,a sjednice su trajale u vrh glave sat ipo vremena.</s><s>I pored toga redovno su svi primali naknade, nimalo nijesu bili alergicni na njih.</s><s>Samo neznam da li su odijela koja mijenjaju iz sjednice u sjednicu kupljena od tih para.</s><s>Vrlo je moguce da jesu jer im se nakupi eurica i za nesto vise a kamoli za odijela.</s><s>To je sica za njih..</s><s>A to sto se gradjani dovijaju kako da opstanu nije njima bas previse vazno.</s><s>Zapravo jeste im vazno ali ce o tome brinuti kad neka nova predizborna kampanja bude u toku.</s><s>Stari nasi bi rekli “ne lipsi magarce do zelene trave”.</s><s>Posebno boli saznanje da i tada kada su imali dovoljno odbornika za rad nije im palo na pamet da se donese odluka da se 8.januar (odrzan referendum za opstinu Gusinje) ili 26 februar (dan kada je Skupstina Crne Gore usvojila zakon o povratku opstine Gusinje) proglase danom Opstine Gusinje.</s><s>Svakako oba datuma treba urezati u istoriji nasega grada i svako godine organizovati proslave u njihovu cast.</s><s>Kako je vec godinu dana jasno da je situacija u skupstini pata-pata, cjelishodnije je bilo odmah raspisati izbore ako vec nije bilo volje za dogovorom.</s><s>Tako bi se ovaj galimatijas zavrsio i konacno se krenulo naprijed.</s><s>Ovako smo u jednom beznadeznom stanju u kome se nezna ko kosi a ko vodu nosi.</s><s>Posto je ovaj cetvrtak za nama bio oznacen kao dan D ipak se nista epohalno nije desilo.</s><s>Skupstina nije odrzana, budzet nije usvojen, jedni kazu da je vlast pala sto zakonski i ustavno jeste tako, drugi kazu nastavljamo dalje a narod kuka neznajuci o cemu se zapravo ovdje radi.</s><s>I dok smo poslednjih mjeseci svjedoci lomova na drzavnom nivou gdje se koriste vrlo teske rijeci,jedino se to ne odrazava na nasu opstinu kao da zivimo na nekom pustom ostrvu.</s><s>Boze sta ti je vlast...</s><s>O predlozenom budzetu koji nije ni razmatran a kamoli usvojen ne treba trositi rijeci.</s><s>Malo je o toj temi pisao doajen Gusinjskog i Crnogorskog novinarstva g-din Gruda ali par stvari.</s><s>Za kulturu i sport je trebalo biti izdvojeno po 10 hiljada eura.</s><s>Valjalo bi postaviti par pitanja:koja su to kulturna desavanja,ko ih je predvidio, u kom obimu i gdje?</s><s>Ili su to mozda sredstva za uposljene u domu kulture?</s><s>Kad se sporta tice :kako ce se tim novcem podmiriti svi timovi, i odakle se na tom spisku nadjose neki biciklisticki i atletski klub, gdje oni bijahu do sada?</s><s>Da ne govorim o tome da su radio Gusinje ispustili jer ih je na godisnjem nivou placanje za frekvenciju trebalo kostati koliko jedan sluzbenik primi platu za dva mjeseca.</s><s>Mozda su mediji za njih opterecenje za budzet, a i sto bi im trebali kad mogu da se oglasavaju tako sto nesto otkucaju na pisacoj masini pa malo lijepka i na neciju radnju.</s><s>Boze me sacuvaj ako smo poslednja stanica valjda vrijeme nije stalo...</s><s>Iz svega navedenoga hoce li neko smoci snage da izadje pred javnost I objasni nam sta dalje,ako iko uopste i ima neki plan, hoce li neko javno se izvinuti fondaciji i reci u pravu ste bili nama treba savjetnika I mnogo vise nego sto ste i sami mislili,hoce li neko se izvinuti ovom napacenom narodu i reci izvinite za potrosene dvije godine?</s><s>Ili mozda zato niko nece imati snage,ali ce zato svakog prvog podizati svoj novac,koji sva je prilika nece imati dje trositi jer sve se iseli.</s><s>Mozda nije losa ni ideja jednog mog prijatelja koji mi kaze da bi trebalo pokrenuti peticiju u kojoj bi trazili da nam vlada ponovno oduzme opstinu jer nam ovakva bas i netreba.</s><s>Posto mi Gusinjani volimo da sve imamo duplo nije los prijedlog da se napravi jos jedna opstina, mozda bi tako svi bili zadovoljni.</s><s>Za sam kraj postovana dijasporo dobrodosla u Gusinje,za sve ostalo snadjite se sami, mi imamo preca posla!!!</s>
|
<s>iftar u Njujorku u organizaciji Fondacije Gusinje</s><s>Zahvaljujuci vrijednim clanovima UO Fondacije Gusinje i povoljnim vremenskim prilikama u Njujorku je uprilicen Iftar na platou ispred Alipasine Dzamije i Bosnjacke kuce za oko 300 osoba na otvorenom, s’obzirom na ogranicenost prostora unutar pomenutih objektata.</s><s>Gosti koji prisustvovali Iftaru koji je priredio UOFG bili su vise nego zadovoljni na servis i uslugu organizatora a posebno nasih vrijednih domacina i domacica koji su napravili izobilje ukusne hrane domace kuhinje iz nasega kraja.</s><s>Organizator je ocijenio ovo okupljanje nasih zavicajaca kao veoma uspjesno a posebno ga raduje sto je ispostovan i sam cilj i upustvo mjeseca Ramazana, jer je ovo okupljanje demonstrilalo nase zajednistvo i slogu i pokornost pred Bozjim uputama, iako smo podijeljeni sa razlicitim misljenjima i razlicitim drustvenim djelovanjima za dobrobit nase zajednice kako u zavicaju tako u dijaspori.</s><s>Ovom prilikom treba posebno pohvaliti clana UOFG i biznismena Almira Bektesevica i Safeta Deljanina, koji se volunterski preuzeli odgovornost za organizovanje svih Iftara u Alipasinoj Dzamiji na Astoriji a narocito uspjesnog i posebnog ovog Iftara Fondacije Gusinje i ako su nailazili na opstrukcije zvanicnih predstavnika Islamske zajednice Plav – Gusinje u Njujorku.</s><s>Takodje ne bih bilo fer a ne spomenuti imena nasih domacica na cije se spremanje hrane dobilo mnogo pohvala a to su: Safeta Jahjagic, Zineta Ljuljanaj-Dervisevic i Sultana Omeragic-Dervisevic, kao i poznatog biznismena Almira Kolenovica.</s><s>Poslije zavrsene vecere obratio se Imam Ernad Husovic i proucio molitvu za prisutne.</s><s>Ovom prilikom UOFG se iskreno zahvaljuje svima onima koji su pomogli u organizovanju vecere, kao i prisutnima koji su uvelicali u uljepsali nase druzenje za ovaj vazan mjesec posta Ramazana, koji bi trebalo sviju nas da uputi na bolji put, put sloge, zajednistva i prosperiteta nase zajenice u zavicaju i dijaspori.</s>
|
<s>Odrzan Piknik za dijasporu u Njujorku</s><s>Dana 5 Juna u Nedjelju odrzan je Piknik za dijasporu u Organizaciji Fondacije Gusinje.</s><s>Vremenski ne-uslovi u prosloj Nedjelji nazalost nijesu isli na ruku organizatoru kao ni na ruku onima koji su planirali da ovaj dan provedu u Belmont state parku sa svojim familijama, drugovima i prijateljima.</s><s>Zbog jake kise koja je padala tog dana mnogi su bili sprijeceni posjetiti ovo mjesto, i nazalost bili prinudjeni promijeniti planove za ovaj vikend.</s><s>Medutim i pored loseg vremena u Belmont state parku se okupilo znatan broj ljudi zena i djece, gdje su vecina njih proveli dan za stolovima ispod nadstresnice.</s><s>Ipak zabave hrane i pica nije hvalilo i na svoj nacin sasigurno ce i ovaj dan ostati u sjecanju.</s><s>Elhan Radoncic Pobjednik Turnira u stoni tenisu</s><s>Sprtske aktivnosti su se svele na takmicenje u stoni tenisu.</s><s>Za prvo mjesto su se borili: Mrkulic Ramiz i Bicic Dzenad, Dervisevic Naser i Radoncic Ethan, Kolenovic Mirsad i dervisevic Husko, Pjetrovic Ruzdo i Radoncic Kadro- Kockar, Pjetrovic Ruzdo i Balic Ermin, Hot Hiljmo i Feratovic Budo, Durakovic Haris i cekic Hasa, Kolenovic Etem i Hodzic Haljilj.</s><s>U drugom krugu si se borili: Mrkulic Ramiz i Radincic Elhan, Kolenovic Mirsad i Radoncic Kadro, Balic Ermin i Feratovic Budo, Durakovic Haris i Kolenovic Etem.</s><s>U trecem krugu su se borili: Radoncic Elhan i Kolenovic Mirsad, Ferativic Budo i Durakovic Haris.</s><s>U finale su usli: Radoncic Elhan i Feratovic Budo gdje je Elhan mladji nadjacao Buda i tako osvojio prvo mjesto, dok se Feratovic zadovoljio i sa drugim mjestom.</s><s>Ucesnici Piknika su pripremili i nekoliko fotografija kako bi docarali atmosferu.</s>
|
<s>Glavna→Zanimljivosti→NAJSKUPLJI I NAJTRAŽENIJI PRAH NA SVETU: Zaradite na legalan način 20 hiljada evra za kilogram</s><s>Šafran cveta u jesen i tada se beru cvetovi, oprezno vade jarkocrvene trožile tučkove i suše ih.</s><s>Za kilogram začin apotrebno je oko sto pedeswet hiljada cvetova.</s><s>Ubeđeni su da je zahvaljujući specifičnoj kombinaciji sastava zemlje, topografije, klime i vode šafran odgajen u oblasti Korasan u severoistočnom Iranu zaista jedinstven!</s><s>NAJSKUPLJI I NAJTRAŽENIJI PRAH NA SVETU: Zaradite na legalan način 20 hiljada evra za kilogram — No Comments</s>
|
<s>Ovogodišnji Lake fest od 11. do 14. avgusta</s><s>Ovogodišnje izdanje Lake festa biće održano od 11. do 14. avgusta, a jedan od izvođača biće Rambo Amadeus, koji je među prvima potvrdio svoj nastup.</s><s>Rambo će na Lake festu promovisati svoj novi album “Vrh dna”, i vjerujemo zabaviti publiku na sebi svojstven način.</s><s>Festival će ove godine najvjerovatnije trajati četiri dana, kao što je i u samom početku bio slučaj.</s><s>Posjetioci će svakog dana imati priliku da slušaju i gledaju najpoznatije izvođače.</s><s>Do sad su na Lake festu između ostalih učestvovali: Guano Apes, Elemental, Ničim izazvan, Goblini, Partibrejkersi, Lajbah, Marki Ramones, Darko Rundek, Hladno pivo, Disciplina kičme, Obojeni program, Damir Urban, Dubioza kolektiv, Džiboni, Beogradski sindikat, Bjesovi, Block out, Azra, Sars, Zoster, Sunshine, Edo majka, Ortodox keltsi, Van Gogh, Bajaga i instruktori, Zabranjeno pušenje, Električni orgazam, itd...</s><s>Podsjetimo se kako je bilo prošle godine na Lake festu:</s>
|
<s>RIJEC SMRT NE DOGONI</s><s>Iznenada i neocekivano, tastu rano umire supruga u svojoj 52.godini zivota, a ista se bila ranije obavezala da ce cuvati svoju unucicu nakon sto bude rodjena, cime se zacrtani plan u cjelosti promijenio.</s><s>Umjesto da sa svojom zenom brine o svojoj unucici koja se rodila koji mjesec kasnije, tast je nakon smrti svoje supruge ostao usamljen i napusten u cetiri zida svoje kuce u Ljugi plavsko-gusinjskoj.</s><s>Sva su mu djeca bila rasturena, poudavata, ozenja i na stranu po pecalbi ljutoj i u raznim drzavama.</s><s>Bio je prinudjen da se obrati svom rasturenom evljadu i od njih da zatrazi saglasnost da se oni postaraju i potraze mu srodnu dusu koju bi ozenio i samocu na taj nacin otjerao.</s><s>Govorio im je da mu se godine naslazu to jest uvecavaju i da sto prije treba da od njih dobije dozvolu za novu zenidbu, kako se po tom pitanju ne bi pravile nesuglasice.</s><s>Saglasnost mu je data i bas kcerka koja je bila udata za pomenutog zeta, prihvatila je da bude prosac za jednu priliku koju su mu pronasli i pripremili.</s><s>Plan se ostvario pa je starina koji je imao vise od 70 ljeta, ozenio zenu mladju od sebe 20 i nesto godina, nakon sto su ju prethodno vjerili za njim.</s><s>Kako je ozenio dosta mladju zenu od sebe, morao je da joj udovoljava na razne nacine i u vecini slucajeva da prihvata dobar dio njenih predloga i odluka.</s><s>Nije puno vremena proslo, a u narednom periodu ce se dogoditi da mu se tasta – majka od druge njegove zene, tesko razboli i da nakon krace bolesti preseli na drugi Svijet.</s><s>Naljutio se na svog zeta i na svoju kcerku sto nijesu dosli na dzenazu njegovoj tasti, iako je znao da su bili sprijeceni i da su ranije tokom njene bolesti dolazili da ju obidju.</s><s>Pozvao je svoju kcerku na telefon onako ljut i ‘navidan’ od svoje zene, a kcerkine macehe, pa ce joj u prilicnoj srdzbi reci: “Kazi tvome muzu a mome zetu, kad mu umre njegova majka, ja i moja zena necemo doci na njenu dzenazu”.</s><s>To se i obistinilo, ali redosledom drugacijim od onoga sto je zamisljao i pretpostavljao.</s><s>Prvo je on sam preselio na bolji Svijet, a nebrzo posle toga i njegova druga zena.</s><s>A zetova je majka, ostala da i dalje devera na ovom dunjaluku, istina puno slabunjava, s’pola hudzuta i snage s dusom u nos, brojeci tako metre zivota, ali ne za dugo ni ona.</s><s>Svi smo Allahovi i svi se Njemu vracamo.</s>
|
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→ILIJA LEMAJIC, PROFESOR PRAVOSLAVNE KONFESIJE KOJI JE BIO KAO DRUGI RODITELJ</s><s>Nije mi pomagalo ni to sto sam na jednu zadatu pjesmicu, ucio dvije ili tri napamet, sto sam za pola zadatog gorskog vijenca, cijelog znao napamet.</s><s>Nije pomagalo sto sam sijasaet knjizevnih kritika kao pjesmicu recitovao pred profesorom koji je na mene i na moje sunarodnike gledao kao na neko strano tijelo i na nekoga ko ne treba da se skoluje, obrazuje i usavrsava.</s><s>Nijesu su mi pomagale mnoge cetvorke iz drugih predmeta, buduci da je jedan zao i pokvareni profesor naumio da me ostavi na polaganje a mozda mi i izgubi godinu, na bigajri hak.</s><s>Ne zbog toga sto ja nijesam poznavao materiju koju mi je on predavao, vec zbog toga sto je zacrtao da mene i moje sunarodnike ponizi i ubije nam pjesnika u nama , s’krajnjim ciljem kako bi nas demoralisao i odvratio od skolovanja.</s><s>Naopako i lose s’njegove strane da losije biti ne moze.</s><s>A Allah Uzviseni je znao koja je on milet, pa ga zbog svega sto je cinio svojim vaspitanicima ostavio bez poroda, da srlja i grijesi do odredjenog roka i da za sve to odgovara na kratkom dunjakulu i na onom drugom vjecnom Svijetu.</s><s>Nije mi bilo druge, morao sam zbog ovog i ovakvog vaspitaca promijeniti sredinu i skolu, a za to je bila zgodna prilika grad Bar gdje sam imao dvije rodjene tetke sa svojim porodicama.</s><s>Davne 1974/75.godine u jako organizovanoj Srednjoj skoli “Niko Rolovic” Bar, za razrednog mi je starjesinu bio sudjen Ilija Lemajic, profesor ruskog jezika.</s><s>Bio je veliki dzentlmen i lik kojem smo svi mi njegovi vaspitanici vjerovali i ponosili se sa njim.</s><s>Davao nam je prave roditeljske savjete u zivotnoj dobi kada se i trunka dobra i zla pamti do groba.</s><s>A od naseg voljenog razrednog smo mogli uvijek cuti ono sto nas je najvise interesovalo i sto nam je najvise moglo valjati kroz zivot.</s><s>Mnogi bi roditelji u zvijezde digli svoj evljad, ali zbog svoje ogranicenosti i barijera u svom obrazovanju, u puno slucajeva nijesu u stanju da pomognu koliko je neophodno.</s><s>Prefesor Ilija ce mi ostati u mom trajnom sjecanju, kada sam se u drugom polugodistu cetvrtog razreda Gimnazije u Baru, zbog jake prehlade nasao na bolnickom lijecenju u Straom Baru, u kom slucaju mi je razredni dosao sa svim ucenicima iz mog razreda i pruzio mi bezrezervnu podrsku.</s><s>U konsultaciji sa ljekarima on je trazio da se skrati moj boravak u bolnicu na Usnoj klinici, gdje sam usled visoke temperature i plehlade morao da saniram sluh koji mi je bio ostecen na jednom uvu.</s><s>Odmah po izlasku iz bolnice me savjetovao da to sto mi se dogodilo nije nikakav problem, da ne smijem zbog toga da se opterecujem i da na to mislim, vec da se sto vise bavim sportom, fudbalom, skijanjem i slicno, a sto sam ga ja poslusao.</s><s>Ilija Lemajic je bio vrhunski sportista u rvanju, pa je svoje sportsko iskustvo i znacaj sporta za zdrav duh mladih, na nas mlade prenosio.</s><s>Bio sam izuzetno pocascen, da sam bio jedini ucenik koji za vrijeme tog drugog polugodja IV razreda Gimnazije u Baru nijesam niti jednom dobivao negativnu ocjenu, iako je par ucenika bolje ucilo od mene.</s><s>Zeleo sam da dokazem nepravdu koja mi je u rodnom Plavu ucinjena i u tome sam u cjelosti uspjeo.</s><s>No, naucio sam i uspjeo mnogo vise od toga, jer je Bar jedna kulturna sredina, u kojoj svaka individua odise svojom posebnoscu, ponosom i odvaznoscu.</s>
|
<s>Gradjani setaju po Plavskom jezeru</s><s>Debljina leda 25 centimetara</s><s>Niske temperature koje su ove zime zahvatile sjever Crne Gore, nisu zaobišle ni Plav.</s><s>Na istoimenom jezeru zahvaljujući niskim temperaturama formirala se ledena površina debljine 25 centimetara.</s><s>Ova pojava nije novost u ovom gradu, ali stariji stanovnici Plava ističu da je uglavnom u februaru dolazilo do potpunog zaleđenja jezera.</s><s>Splavovi uz jezero, koji su tokom jula i avgusta prepuni kupača, ove zime ugostili su one koji su željeli da osjete kako je hodati i voziti se preko zaleđenog jezera.</s><s>Lijepo i sunčano vrijeme izmamilo je stanovnike ove opštine, ali i okolnih u šetnju preko jezera.</s><s>Edin Jadadić, direktor Turističke organizacije Plav u razgovoru za Agenciju Anadolija (AA) ističe da u nedostatku ski lifta ili žičare, građani su priliku vidjeli u šetnji preko zaleđenog jezera.</s><s>“Pretpostavlja se da je debljina leda najmanje ili u prosjeku oko 25 centimetara.</s><s>Na jednom mjestu blizu splava, gdje je led probijen, debljina je iznosila 35 centimetara.</s><s>Pretpostavlja se da je na nekim mjestima i do pola metra debljina leda“, kaže Jadadić.</s><s>Nužan oprez</s><s>To je bilo sasvim dovoljno da led izdrži i vožnju automobilima.</s><s>Ipak, poziv na oprez je upućen svima.</s><s>“S obzirom da je nekoliko dana bilo toplo i sunčano vrijeme, sigurno da se i debljina leda smanjila.</s><s>Treba skrenuti pažnju svima koji idu u šetnju ili se odluče za vožnju , da to ne rade sami, i da budu oprezni kako nebi sebe i druge doveli u opasnost“, poručuju iz lokalne Turističke organizacije.</s><s>Nedostaju ski lift i žičara</s><s>Područje Plava i Gusinja izuzetno je pogodno za ski turizam.</s><s>Planine u ovim gradovima, kako ističu iz lokalnih organizacija, posjeduju idealne uslove za razvijanje zimskog turizma.</s><s>Ono što ovim gradovima fali, pod čijom je teritorijom i nacionalni park Prokletije, jesu žičare i ski liftovi.</s><s>“U nedostatku ski lifta ili žičare na Paljevima, Bogićevici, Boru Radončića ili nekom od brojnih drugih lokaliteta na Prokeltijama, građani Plava i Gusinja, ali i susjednih gradova iskoristili su priliku i da na ovaj način provedu zimske dane.</s><s>Osim šetnje ili vožnje po zaleđenom jezeru, ljubitelji zimskih aktivnosti na padinama Prokletija ne mogu uživati u onoj mjeri kao u nekim drugim gradovima na sjeveru.</s><s>Iako Prokeltije posjeduju oko 60 posto skijaških potencijala Crne Gore, do sada nije urađen ni metar žičare ili ski lifta“, kaže Jadadić.</s><s>Na pojedinim planinskim lokalitetima u ovim opštinama snijeg se zadrži do juna</s>
|
<s>Gusinjski dio Prokletija idealan za razvoj zimskog sportskog turizma</s><s>Nažalost, ukazuje Brdakić, i pored izvanrednih smučarskih terena za početnike, u ovom kraju i dalje nema škole skijanja za djecu.</s><s>-Obavezu da se konačno krene sa mrtve tačke trebalo bi da preduzmu planinarska društva, sportski klubovi, škole ali i svi drugi faktori u gusinjskoj opštini.</s><s>Lično sam na raspolaganju da svoje zanje i iskustvo prenesem na mladju populaciju koja želi da napravi prve korake na skijama, rekao je Brdakić.</s>
|
<s>LOKALNI IZBORI U GUSINJE POKAZALI MNOGO TOGA</s><s>Lokalni izbori u Gusinje pokazali su mnogo toga, ocekivanog i neocekivanog.</s><s>Ocekivanog, jer se znala snaga i ambicija Partije za Gusinje i ogranka DPS-a Gusinje.</s><s>Neocekivan je los rezultat Bosnjacke stranke i vise nego dobar SD-a.</s><s>Bila su ocekivanja da puno kvalitetnih i cestitih pojedinaca bosnjacke stranke sami mogu osigurati izmedju 100 i 200 glasova, pa ipak to se nije dogodilo.</s><s>Ponor SDP-a mnogi su vidjeli kako na drzavnom tako i na lokalnim nivoima, do cega ipak nije doslo.</s><s>Punazina nijesu zaboravili ideju socijalne pravde za koju se zalaze i uvijek se zalagala ova partija.</s><s>Otcijepljeno krilo ove partije u Gusinju je ostvarilo vise nego dobar izborni rezultat, jer su se mladi i kreativni kadrovi odlucili da se okupe i da pokusaju nesto promijeniti u opstini koja je uz Plavsku jedna od najmanje razvijenih u Crnoj Gori.</s><s>Koliko ce se u tome uspjeti, ostaje da se vidi.</s><s>Bosnjacka stranka je jako podbacila, utisak je da mozda i kampanja nije bila u trendu vremena, te da kod ove stranke postoji recidiv proslosti gdje se smatra da svako ko je Bosnjak mora biti svjestan sta je i ko je.</s><s>U momentu kada svako vodi kampanju i bukvalno moli i trazi glas vise, mora se svaki glasac i po nekoliko puta “utvrditi” da bi se znalo da ce on zaista tu i glasati.</s><s>Albanske partije imaju svoje konstantno glasacko tijelo i njihov rezultat je vise manje ocekivan.</s><s>Ista je situacija sa prosrpskim partijama na podrucju opstine Gusinje.</s><s>Hendikep i problem za svaku partiju i stranku u manjim sredinama je taj sto one nemaju puno toga zeljenog i vrijednog da ponude, jer za realizaciju svakog programa su neophodna materijalna sredstva, kojih svjedoci smo svi, nema u izobilju.</s><s>Ocekivanja da Partija za Gusinje ostvari daleko bolji rezultat nijesu se obistinila, tim prije sto je lider ove Partije bio predsjednik MZ Gusinje, kada ova varos jos nije imala status Opstine, i koji je jos tada realizovao neke dobre stvari za Gusinje i uspostavio punu saradnju i komunikaciju sa nasom Dijasporom prije svega sa Fondacijom Gusinje.</s><s>Zasto se ta ocekivanja nijesu ostvarila ostaje da se analizira prije svega u ovoj partiji.</s><s>Ono sto je sasvim izvjesno jeste da u vecem broju partija i stranaka u Gusinju postoji odredjeni broj starijih kadrova koji su uposleni u drzavnom sektoru i koji imaju zelje i ambicije da uticu na rad stranke ciji su clanovi.</s><s>Na drugoj strani su mladji kadrovi, u puno slucajeva neuposleni i bez osnovnih materijalnih sredstava, koji nemaju vremena da cekaju i koji bi voleli da se puno toga promijeni u ravno Gusinje na dobrobit sviju njih.</s><s>Da li ce se formirati lokalna vlast i ako se formira kolik ce joj biti vijek, ostaje da se vidi.</s><s>Sitacija je prilicno nejasna, a stranke i pojedinci djeluju po onoj narodnoj : “Allahume rabi, svako sebi grabi”.</s>
|
<s>Premijer Trudeau pozvao sve izbjeglice u Kanadu</s><s>Trudeau je dodao da će Kanađani rado dočekati svakog ko bježi od rata i terora, bez obzira na vjeru jer “raznolikost je naša snaga”.</s><s>Na svečanosti u Pentagonu povodom polaganja prisege novog ministra obrane Jamesa Mattisa, Trump je također potpisao izvršnu uredbu o obnovi i jačanju američke vojske.</s>
|
<s>Troje mrtvih u poplavama u Albaniji</s><s>Agencija AFP prenosi da se u Albaniji troje ljudi udavilo u poplavama, od kojih jedan u automobilu koji je voda odnela s planinskog puta kod mesta Klosa.</s><s>Jedan čovek se udavio u Tirani, a jedan u selu na jugu Albanije, prenela je agencija AFP i dodala da je šteta velika, a hiljade domaćinstava su večeras bez struje.</s><s>Albanske vlasti uputile su vojnike i pripadnike drugih snaga bezbednosti da evakuišu ljude zbog poplava koje su uzrokovale obilne padavine.</s><s>Albansko ministarstvo odbrane poslalo je 30 vojnika sa šest vozila i malim čamcima u okrug Leža, kako bi evakuisali tri porodice.</s><s>Mnogi putevi, uključujući autoput između Tirane i zapadnog lučkog grada Drača, su blokirani.</s><s>Dva trajekta sa stotinama putnika nisu bila u stanju da pristanu u jugozapadnom gradu Vlore.</s><s>Očekuje se da će obilne padavine, koje su danas do podneva bile i do 100 milimetara, biti nastavljene u sredu.</s><s>Obilne padavine su na Balkanu uzrokovale izlivanje reka, poplavile nekoliko kuća, a u pojedinim oblastima nestala je struja.</s>
|
<s>1-Uzdužno prerežite paprike na pola, očistite od peteljki i sjemenki i položite na suvi pleh za pečenje.</s><s>4-Operite tikvice, odrežite krajeve i narežite na kolutove.</s><s>Bijeli luk nasjeckajte.</s><s>Operite i osušite bosiljak, nasjeckajte listiće.</s><s>Narežite mozzarellu na kriške.</s><s>5- Lagano nauljite posudu za pečenje, dodajte papriku, mozzarellu, tikvice i crne masline.</s><s>Posolite i pobiberite.</s><s>Pomiješajte ulje sa bijelim lukom i bosiljkom i mješavinom prelijte povrće.</s><s>Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 200°C (plinska rerna na 3-4) 25-30 minuta.</s><s>Zapečeno povrće poslužite uz baguette i bijelo vino</s>
|
<s>Zapadna Srbija: Otvorila se ogromna rupa u zemlji(VIDEO)</s><s>Iako je takva pojava na ovom području zabeležena prvi put, stručnjaci iz te oblasti navode da je to uobičajeno i karakteristično za područja krasa.</s><s>Meštani sela udaljenog par kilometara od Tutina i granice sa Crnom Gorom su prilično iznenađeni.</s><s>Nagađanja radoznalih meštana</s><s>Rupa se pojavila preko noći na nekoliko desetina metara od seoskog puta i na par stotina metara iznad nekoliko kuća i objekata.</s><s>Radoznali građani dolaze na mesto gde je rupa “progutala” zemlju, razgledaju, slikaju mobilnim telefonima i nagađaju o razlozima zbog kojih se, kako kažu, “zemlja otvorila”.</s><s>Neki zaključuju i da je to jedan od znakova sudnjeg dana.</s><s>Mesto na kojem se obrušila zemlja obišli su predstavnici nadležnih organa i iz bezbednosnih razloga trakom obeležili to mesto.</s><s>Član opštinskog veća Tutina zadužen za bezbednost Rahman Fekić kaže da se na teritoriji ove opštine prvi put pojavila ovolika rupa.</s><s>“Izašli smo na lice mesta sa pripadnicima policije, vatrogasne službe i Sektora za vanredne situacije, obeležili smo mesto i postavićemo radi bezbednosti ogradu na tom terenu.</s><s>Angažovaćemo i stručna lica kako bi se ispitao razlog ovakve pojave”, rekao je Fekić.</s><s>Geolog hidrologije i asistent na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru Zdravko Pantelić, objasnio je da do nastajanja ovakvih rupa na površini zemlje dolazi prilikom urušavanja svoda tavanica izgrađenih od krečnjačkih stena, pod dejstvom voda.</s><s>“Pod dejstvom atmosferskih padavina vode se obogaćuju karbonatnom kiselinom, razjedaju taj krečnjak i onda dolazi do urušavanja svoda kaverni koje se nalaze unutar zemlje, i do pojave tih rupa koje se nazivaju i besvodne pećine.</s><s>To je samo jedan od geoloških procesa u karskim terenima i posebno je izražen u ovom periodu kada se javlja više podzemnih voda”, pojasnio je Pantelić.</s><s>Dodao je da u tutinskoj opštini oko osamdeset odsto područja čini područje krečnjaka i da ljudi ne mogu da utiču na ovu pojavu.</s><s>Otvaranje rupa česta pojava na Pešteru</s><s>Zbog krečnjačkih stena koje propuštaju vodu, pojava otvaranja rupa česta je na području Pešterske visoravni, gde postoji znatan broj vrtača, uvala, ponora, pećina...</s><s>Geolozi, podvlači Pantelić, bez prethodnog snimanja terena, za šta su potrebna značajna materijalna sredstva, ne mogu unaprijed prognozirati gdje može da dođe do pojave sličnih rupa i propadanja zemljišta.</s><s>“Snimanje čitave teritorije opštine je tehnički neuzvodljivo, jer je dosta skupo.</s><s>Tom metodologijim se definišu mesta tih kaverni ili potencijalne pojave kaverni.</s><s>Čitavo to područje je područje krečnjaka, tektonskih predisponiranih”, kaže Pantelić.</s><s>Na Pešteri, gde je nekada postojalo ledničko jezero, pojava rupa je gotovo uobičajena i česta, jer podzemni vodotokovi stvaraju kaverne koje se obrušavaju.</s><s>Dešavalo se da se na sasvim neočekivanim lokacijama, livadama i ravnom terenu, pojave rupe duboke i do nekoliko desetina metara.</s><s>U selu Tuzinje, na imanju Murata Kurtanovića, pojavila se rupa prečnika jednog metra, koja se kasnije obrušavanjem proširila.</s><s>Prema rečima Pantelića, sasvim je evidentno da će najavljena izgradnja autoputa preko Peštere i dalje, prema Jadranu, biti uslovljena ispitivanjem terena zbog iznenadnih pojava ovakvih rupa u zemlji.</s><s>“Ko će moći da garantuje da na nekoj deonici neće doći do formiranja jednog takvog ponora, urušavanja tog infrastruktunog objekta i gubitka nečijeg života”, poručio je inženjer hidrogeologije.</s><s>Fenomen pojave rupa u zemlji u regionu i svetu sve je učestaliji.</s><s>U poslednjh nekoliko godina ogromne rupe su se, zbog podvodnih voda, pojave gasa ili obilnih padavina, javljale i u naseljima.</s>
|
<s>Pristizu prve donanacije za lijecenje oboljele Andrijane Knezevic iz Plava</s><s>Kao sto znamo Andrijana Knežević (25) iz Plava bije trenutno najtežu bitku.</s><s>Prije pet godina se razboljela od sindroma hepatičnih vena i njen jedini spas jeste transplatacija jetre u Turskoj.</s><s>Andrijana se nalazi u Tursku sa svojom mamom koja će biti donor jetre.</s><s>Troškove operacije snosiće Zavod za zdravstvo Crne Gore, ali njen boravak u bolnici, kao i boravak nje i njene mame u Turskoj nakon operacije kako bi se njeno stanje pratilo snosi njena porodica.</s>
|
<s>Socijaldemokrate samostalno u Gusinju Nosioc liste je Radončić</s><s>Radončić je, kako je saopšteno, zahvalio na ukazanom povjerenju i kazao da će kampanja biti moderna i prije svega pozitivna, a da će se u njenom fokusu naći ekonomska pitanja, koja direktno utiču na život građana</s><s>Opštinski odbor Socijaldemokrata Gusinja odlučio je da ta stranka samostalno nastupi na predstojećim lokalnim izborima u Gusinju.</s><s>Džeko Radončić</s><s>Odlučeno je da na čelu liste u Gusinju bude Dženadin Džeko Radončić.</s><s>On je rekao da građani Gusinja pozitivno reaguju na ono što rade Socijaldemokrate, dodajući da je suguran da će to doprinijeti ostvarenju dobrog izbornog rezultata.</s><s>„Želimo da Gusinje najzad počne da funkcioniše kao opština.</s><s>Siguran sam da ćemo ostvariti dobar rezultat na izborima i biti važan dio vlasti u Gusinju, te ćemo biti u prilici da sugrađanima ponudimo konkretna rješenja za probleme sa kojima se suočavaju“, rekao je on.</s><s>Prema riječima Radončića, veliki broj mladih ljudi im ukazuje povjerenje što je podsticaj da se u kampanji fokusiraju i na poboljšanje njihovog položaja u lokalnoj zajednici, otvaranje novih radnih mjesta i da im pruže veće mogućnosti za rad i razvoj u gradu, da mladi ne bi odlazili iz Gusinja.</s><s>U gusinjskom selu Kruševo održana je i tribina na kojoj su učestvovali predsjednik Socijaldemokrata, Ivan Brajović, potpredsjednik, Damir Šehović i generalni sekretar, Danilo Mirotić, a tribini je prisustvovao i veliki broj članova Socijaldemokrata.</s>
|
<s>Donijeli smo slobodu našoj državi, donijećemo i našem narodu</s><s>Ostvarili smo temeljne državotovorne ciljeve zbog kojih je Socijaldemokratska partija Crne Gore osnovana prije četvrt vijeka.</s><s>Crna Gora je nezavisna, građanska i Evroatlanska država.</s><s>Vratili smo državi slobodu – vratićemo slobodu svima u našoj državi.</s><s>Vrijeme je da Crna Gora postane slobodna država za sve svoje građane, udoban dom, jednaka i pravična prema svima.</s><s>Pokazali smo tokom prethodnih 25 godina da smo partija koja sledi svoje ideale, bez obzira na žrtve koje smo podnijeli.</s><s>Kažu, kada vjerujete sve je moguće, i u hrišćanstvu, i u islamu, i u budizmu.</s><s>I desilo se nešto nemoguće.</s><s>Nestali, uništeni, izdati Liberalni savez smo vaskrsli.</s><s>Ustali su liberali i stali u kolonu sa SDP-om da vratimo državu svima.</s><s>I to je moć vjere, digla se Crna Gora da odbrani čast i dostojanstvo, i ta se Crna Gora brani na izborima .”, poručio je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić na današnjoj tribini u Plavu.</s><s>Kandidat za poslanika Džavid Šabović poručio je svojim Plavljanima: “Ovako prepuna sala i podrška koju dobijam od vas mi daje za pravo da se isprsim kada dođem u Podgoricu.” i nastavio “Imali smo prilike svih ovih dana da slušamo kako nas on plaši kad dođe u Plav, Gusinje, Bijelo Polje, Rožaje.</s><s>Sve pominje svoje nekadašnje drugove, nemojte glasati njih, oni su s četnicima.</s><s>Danas, u 21. vijeku to pričaju, nemaju drugu priču, a danas su najveći četnici lopovi.</s><s>A zna se ko je lopov, dobro se zna ko je lopov.</s><s>Oni ne mogu drugo nego da kupuju, i to koga – one koje su poćerali 90-ih.</s><s>Nema te fotelje kojima su kupili naše dojučerašnje drugove, nema tih para kojim nas mogu kupiti.”, rekao je Šabović</s><s>Kandidatkinja za poslanicu Draginja Vuksanović je rekla: “Ovdje i na ovim prostorima SDP i manjinski časni narodi gradili su temelje građanske i multietničke Crne Gore.</s><s>Ovdje se donijela nezavisna Crna Gora, Crna Gora koja će ući u NATO i u EU.</s><s>Donijeli smo slobodu našoj državi, donijećemo i našem narodu.</s><s>Žene i majke Crne Gore neće dozvoliti da naša djeca služe njihovim korumpiranim sinovima.</s><s>Od 16-og oktobra ovu državu vodiće časni ljudi, građanska opozicija, stručni kadar iz NVO sektora, moralni kadar, profesionalni kadar, partije manjina i, naravno, svi pod vodstvom SDP-a.”</s><s>Građanima su se obratili i kandidati za poslanike Almir Rebronja, Izet Bralić, Ervin Spahić, i predsjednik Foruma mladih SDP Plav Emir Feratović.</s>
|
<s>Kako je Hodza Pepicki nadmudrio Popa</s><s>U selu Pepicu kod Plava zivjeo je i poslednji hodza albanske konfesije, koji je na bolji svijet preselio pedesetih-sezdesetih godina proslog vijeka.</s><s>Selo Pepice je uglavnom bilo naseljeno pripadnicima islamske konfesije, bilo je poznatno kao etnicko albansko selo, ali su isto vremenom poceli nastanjivati i pripadnici pravoslavne konfesije uz blagoslov drzave koja je jednima oduzimala, a drugima poklanjala zemlju i ostale nekrektnine.</s><s>Hodza pepicki je slovio za dobrog covjeka i pravog vjernika, koji se prema susjedima ophodio na najljepsi moguci nacin.</s><s>I sa popom iz obliznjeg sela Masnica bio je u idealnim odnosima, uzajamno su se druzili i razmjenjivali stavove o zivotu, religiji.</s><s>Negdje u prvoj polovini maja, naidje pop na svom konju iz sela Masnice u selo Pepice i pozove hodzu da zajedno svestaju njive kako bi bolje rodile.</s><s>Svestanje je pop obavljao tako sto bipreko svake njive projurio na svog konja, prskajuci njivu ‘vodicom’ da bi bolje rodila.</s><s>Pepicki hodza nije zeleo da povrijedi popa i da mu istoga trena saopsi da to nije u njegovoj tradiciji i vjeri, vec mu je dao cvrsto obecanje da ce ponudu popa prihvatiti, ali ne sada vec u jesen kada njiva sa kukuruzom bude stasala za znjetvu.</s><s>Pop je sa znatizeljom iscekivao poziv, vjerujuci da ce on i uslijediti, znajuci Pepickog hodzu kakav je on karakter.</s><s>Stigla jesen a stize i hodza u Masnicu kako bi se ispunilo dato obecanje.</s><s>I hodza i pop se zaputise pravo u selo Pepice prema hodzinoj njivi kako bise istu osvestali.</s><s>Hodza je uvijek praktikovao da njivu zadnji posije kolombocom krajem maja i uvijek bi ju dobro nagnojio (nadjubrio).</s><s>Kukuruz bi izrastao i do dva metra u visinu, a sisarke ogromne ka’ da mu je njiva u plodni Dukadjin.</s><s>I krenuse prijatelji da ispune dogovoreno.</s><s>Posle nekoliko metara hoda po hodzinoj njivi, pop je bio onemogucen da ‘svesta’ hodzin kolomboc, jer mu konj na kojem je jahao nije htjeo da ide kroz bujni kukuruz i pop je odustao.” E moj pope”, -rekao je Pepicki hodza popu iz Masnice, “bolji moj baljeg no tvoje svestanje”.</s><s>Hodza nije tecno govorio bosnjacki, zeleo je popu reci da zemlju treba dobro djubriti da bi mogla da rodi.</s>
|
<s>Kakvi smo mi to Muslimani danas ?</s><s>Vjera dini Islam je religija koja se najbrze siri i uvecava u odnosu na druge religije.</s><s>Posebno je od znacaja kada na Islam predju ucene osobe koje u svojoj prethodnoj religiji nijesu mogle da nadju smiraj svojoj dusi, licnu simetriju i uravnotezenost duhovnu.</s><s>A kada vase redove pojaca ucena osoba koja ima posebno znanje, smatra se da je ta ucena osoba bolja od hiljade poboznjaka tj. onih koji manje znanja poseduju.</s><s>Slobodno ispovijedanje vjere skoro da je temeljna vrijednost svake drzave, koje sa svoje strane cak i pomazu vjerske zajednice materijalno ili na drugi nacin.</s><s>Vjera dini Islam se zasniva i oslanja na stubovima vjere – namazu, postu, kelimei sehadetu, zekatu, hadzu.</s><s>Pet dnevnih namaza cine osnovni stub vjere, jer onaj ko obavlja namaz drzi svoju vjeru, a onaj ko to ne cini, napusta svoju vjeru.</s><s>Pored pet dnevnih namaza tu su drugi vidovi poput nafila (dobrovoljnog namaza) itsl.</s><s>Post tj. ne uzimanje hrane i vode od zore do aksama je propisana islamska duznost ciji je cilj da dokazemo pokornost Bogu, Allahu dzelesanu hu da smo spremni da se u ime Njegovo i radi Njega odreknemo jela, pica i ostalih tjelesnih uzivanja u spomenutom periodu.</s><s>A za sve to ucinjeno Allah posebno nagradjuje.</s><s>Ima ljudi koji ne poste iz straha da im se tokom posta ne narusi zdravlje, medjutim dokazano je suprotno da postac svoje zdravlje potpravlja postom, postaje jaci, zdraviji, karakterniji.</s><s>Svaki se postac raduje uzimanju hrane nakon posta i nagradi od Allaha koja mu je obecana i na onom drugom vjecnom Svijetu.</s><s>Svaki pripadnik dini Islama sa sehadetom dokazuje jednocu Stvoritelja Nebesa i Zemlje, to jest da je Allah jedan, da nije rodio i da nije rodjen i da On nema druga.</s><s>Sa davanjem zekata mi cistimo svoj imetak od harama.</s><s>Mnogi pogresno misle da davanjem sadake mogu nadomjestiti nedavanje zekata na svoj imetak sto je besmisleno i pogresno.</s><s>Pored sadake uvijek moramo davati zekat u procentu kako to islamski propisi predvidjaju, cisteci na taj nacin svoj imetak.</s><s>Hadz kao islamska duznost je predvidjen za one koji su stekli dovoljno zarade i materijalnih vrijednosti i koji su stvorili uslove da posjete sveta mjesta Meku, Medinu, Arefat, grob naseg Miljenika i Poslanika Muhammeda a.s. Nas je Miljenik rekao da ko posjeti Njegov grob kao da je posjetio Njega dok je ziv bio.</s><s>Mjesec Ramazan nije samo mjesec posta vec i drugog naseg pojacanog ibadeta.</s><s>To je mjesec objave Kur’ana kao putokaza i svjetlosti ljudima da odvoje dobro od zla.</s><s>A Kur’an je knjiga u koju nema mjesta sumnji, to je Allahov govor kojeg se posebno moramo prisjecati u mjesecu Ramazanu a i u drugim periodima.</s><s>Trebamo puno pomagati u ime Allaha one kojima je nasa pomoc potrebna i ciniti druga slicna djela.</s><s>A i kada najvise cinimo i doprinosimo svojoj vjeri, uvijek i iznova moramo sebi postavljati pitanje kakvi smo mi to muslimani danas?</s><s>Kakvi smo mi to Muslimani danas ? — 1 Comment</s><s>Tekst nosi jaku poruku i pouku.</s><s>Upravo sadrzi ono sto citaoci zele da procitaju i cuju.</s><s>Hvala Allahu da smo i pored svih razlicitosti narod koji drzi do svoje vjere, obicaja i svega onoga sto smo naucili od nasih slavnih predaka....</s>
|
<s>Zajedno u smjenu aktuelne vlasti</s><s>GUSINjE – Uz prisustvo predsjednika Socijalističke narodne partije Crne Gore Srđana Milića i potpredsjednika stranke Veselina Bakića, u Gusinju je juče održana predizborna tribina i predstavljena odbornička lista na kojoj se nalazi i predstavnik Demosa Veselin Vujačić.</s><s>Poručeno je da će svi skupa uložiti potrebne napore da se postignu dobri rezultati, kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou i da se konačno krene putem razvoja ove sredine, a i države u cjelini.</s><s>Nosilac liste i predsjednik OO SNP-a Mihailo Jovović istakao je da je na pomolu smjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, te da dolazi vrijeme kad će vlast račune polagati narodu. – Moramo još jednom svima da dokažemo da postojimo i da smo uvijek spremni da stanemo uz narod i borimo se za njihove interese, kao bezbroj puta do sada.</s><s>Hoćemo svima da kažemo i dokažemo, pogotovo gusinjskoj vlasti, da je Gusinje i naše, a da oni nemaju, kako misle, baš nikakvu tapiju da je ono samo njihovo i da mogu da rade šta hoće.</s><s>Ukoliko nam se očekivanja ostvare i osvojimo potreban broj mandata, a sigurni smo da hoćemo, buduću vlast rado bismo i jedino vršili sa Partijom za Gusinje, na čelu sa doktorom Rusminom Laličićem i ljudima koji su pri naporima povraćaja statusa opštine, uz punu podršku pristalica gusinjskog SNP-a, iznijeli teret na svojim plećima – istakao je Jovović, dodavši da će im parner u vladanju biti Fondacija „Gusinje”, koja je bezbroj puta pokazala i dokazala da je interes razvoja svog zavičaja.</s><s>Pozdravivši sve prisutne, a posebno doktora Laličića, Srđan Milić je poželio da njegov odbor iz Gusinja bude u vlasti sa Partijom za Gusinje. – Hoćemo da dokažemo da nije mjera naših života ovo što nam sadašnja vlast i u Gusinju i u Crnoj Gori daje.</s><s>Da li egoizam jedne osobe ili jedne partije treba da bude prepreka normalnom razvoju ovog grada, to treba da odluče građani Gusinja 16. oktobra.</s><s>Dobijanjem jedne normalne, stabilne vlasti u Gusinju i investicije iz inostranstva bile bi usmjeravane onamo gdje traba da budu usmjeravane.</s><s>A sve to može da se desi ako vlast bude vršila Partija za Gusinje, zajedno sa nama.</s><s>Samo treba da se ujedinimo i zajedno da dođemo do cilja, što je i vizija Ključa.</s><s>Nažalost, loše je svako dobro koje nas razdvaja, a dobro je i svaka muka, jer nas ona uči da moramo zajedno da rješavamo probleme.</s><s>Ja sam imao tu čast, da kad sam bio u Njujorku upoznam mnogo ljudi koji su odavde, a kod kojih, što je teško vidjeti na drugim mjestima, vladaju emocija i žal za rodnim krajem.</s><s>Niko odavde nije otišao zbog dobra, već zbog potrebe rješavanja svoje egzistencije, a naša obaveza je da o svemu tome dobro razmišljamo i da nam je na prvom mjestu čovjek na ovom prostoru, da ovdje, za šta ima potencijala, omogućimo ekonomski razvoj i zapošljavanje na održivim osnovama, i pokrenemo točak razvoja ovog prostora –naglasio je Milić.</s>
|
<s>Gusinje nakon lokalnih izbora</s><s>GUSINJE–Na prijevremenim lokalnim izborima 16. oktobra Gusinjani su najveći broj glasova dali Demokratskoj partiji socijalista koja će ubudućem sazivu lokalnog parlamenta imati 9 odbornika, što je za četiri odbornička mjesta više nego na izborima 2014. godine.</s><s>Pored DPS-a apsolutni izborni hit u Gusinju su Socijaldemokrate, partija koja je, iako je prvi put učestvovala u izbornoj utakmici, dobila četiri odbornička mjesta u Skupštini opštine Gusinje.</s><s>Ostali učesnici gusinjske izborne utakmice pokvarili su izborni rezultat, tako da će Partija za Gusinje sada imati 6 odbornika (dva manje nego 2014), Demokratski savez u Crnoj Gori 4, koalicija DUA i Albanska alijansa 3, SDP 2, SNP 1 odbornika, isto kao i Bošnjačka stranka.</s><s>Nova Skupština opštine Gusinje brojaće 30 odbornika, što znači da za formiranje lokalne valasti niko nema potrebnih 16 odbornika, pa će se i ovoga puta praviti koalicije.</s><s>Razgovori nijesu teski</s><s>Anela Čekić, predsjednica OO DPS-a Gusinje i nosilac liste ove partije na proteklim izborima, za Pobjedu je potvrdila da Demokratska partija socijalista, kao najjača stranka u Gusinju, vodi razgovore o formiranju postizborne koalicije.</s><s>– Dogovor još nije postignut dogovor, ali se nadam da će to biti uskoro na zadovoljstvo građana Gusinja.</s><s>Razgovaraćemo sa svim partijama koje su ostvarile parlamentarni status, ali sa onima koji su kočničari razvoja Gusinja nećemo ulaziti u neke aranžmane.</s><s>Pričali smo sa Socijaldemokratama, Bošnjačkom strankom i koalicijom DUA i Albanskom alijansom, kao i sa Partijom za Gusinje. – kaže Anela Čekić.</s><s>Ona ističe da ovi razgovori nijesu teški i da su fokusirani na pravljenje zajedničkog programskog koalicionog dogovora o prioritetnim planovima za razvoj Gusinja. – U ovoj fazi razgovora raspodjela funkcija je u drugom planu-kaže aktuelna predsjednica opštine Gusinje.</s><s>Anela Čekić naglašavada će je, njena partija najvjerovatnije ponovo predložiti za svog kandidata za tu funkciju.</s><s>Iako održavanje konstitutivne sjednice još nije dogovoreno, zakonski rok je trideset dana od izbora, pa će konstituisanje gusinjskog parlamenta i verifikovanje odborničkih mandata biti prije 16. novembra. – Građani Gusinja i naša dijaspora žele da se što prije formira vlast jer smo zbog poznatih događaja zaostali sa donošenjem nekih odluka, a i projektima koje smo mogli da realizujemo.</s><s>Svima nam je u interesu da što prije krenemo unjihovu realizaciju.</s><s>Potrudićemo se da koalicionim partnerima budemo čvrst i stabilan partner koji poštuje ono što se dogovorimo.</s><s>Prioritet je formiranje javnih preduzeća i ustanova – kaže Anela Čekić.</s><s>DUA,Albanska alijansa i SD</s><s>I nosilac liste koalicije DUA i Albanske alijanse Enver Dedušaj potvrdio je da ova koalicija vodi razgovore sa DPS-om oko formiranja lokalne vlasti.</s><s>-Dogovorili smo načelna pitanja o prihvatanju postizborne koalicije.</s><s>U danima koji slijede dogovaraćemo detalje budućeg koalicionog sporazuma.</s><s>Tokom razgovora insistiramo na zakonitom radu budućih organa lokalne samouprave, kao i obezbjeđivanju nacionalnih prava Albanaca na područjima gdje žive u Gusinju.</s><s>Kadrovska rješenja će biti u završnoj fazi pregovora.</s><s>Iako DPS kao najveća stranka vodi pregovore,mi iz njih ne isključujemo nikoga.</s><s>Nemamo ,,crvenu liniju“, jer su ljudi koje vode stranke koje su ostvarile parlamentarni status naši sugrađani.</s><s>Iduće nedjelje ćemo finiširati sve – kaže Enver Dedušaj.</s><s>Nosilac liste Brajovićevih Socijaldemokrata Dženadin Džeko Radončić je kazao da su ,,razgovori sa prirodnim partnerima“ ove partije u toku.</s><s>On nije precizirao koji su to njihovi prirodni partneri, ali je naglasio da koalicije nema sa onima koji vode anti državnu politiku, već da koalicioni partneri mogu biti isključivo oni koji prihvataju njihove vrijednosti i principe i predizborni program. – U narednih nekoliko dana postićićemo saglasnost oko ključnih programskih prioriteta kojima ćemo u narednom četvorogodišnjem mandatu biti posvećeni, nakon čega ćemo vrlo brzo formirati koalicionu vlast.</s><s>Insistiraju na otvorenoj i efikasnoj lokalnoj samoupravi koja bi znatan dio budžeta usmjerila na razvoj poljoprivrede i sajam organske hrane.</s><s>Bitna privredna grana za Gusinje je turizam.</s><s>Putna infrastruktura mora dostići nivoda svi naši potencijali budu dostupni, a za privredni razvoj moramo hitno stvoriti uslove obezbjeđivanjem planske dokumentacije i razvojnog plana za Gusinje i okolinu – kažeRadončić.</s><s>I PzG hoće u vlast</s><s>Partija za Gusinje u prošlom skupštinskom sazivu bila je najjača opoziciona stranka.</s><s>Nešto više od godinu dana odbornici ove partije blokirali su rad lokalnog parlamenta da bi sa jednim ,,odbjeglim“ poslanikom DPS i ostatkom opozicije, iznudili privremene izbore.</s><s>Međutim, na izborima su izgubili dva odbornička mandata i udaljili se od vlasti.</s><s>Ipak i nosilac liste PZG Rusmin Laličić ovih dana, između ostalih, pregovara sa Anelom Čekić, lokalnom liderkom DPS-a oko uskakanja u postizbornu koaliciju koja bi u naredne četiri godine vršila vlast u Gusinju.</s><s>On nije bio voljan da za Pobjedu govori o toku razgovora, niti kakva će biti uloga njegove partije u gusinjskom parlamentu.</s><s>U pregovorima o budućoj lokalnoj vlasti ne treba isključiti ni Bošnjačku stranku.</s><s>Ovoj partiji, iako za ovdašnje poznavaoce prilika, najvećeg gubitnika proteklih izbora, najvjerovatnije pripašće dio koalicionog kolača, ali ovoga puta on će biti daleko manji nego nakon izbora 2014. godine.</s><s>DPS vodi glavnu riječ i diktira uslove.</s><s>Razne kombinacije su moguće.</s><s>A ko će osim DPS-a rukovoditi ovomo pštinom naredne četiri godine, saznaćemo u sedmici pred nama.</s>
|
<s>GUSINJANI CEKAJU NALOG IZ PODGORICE</s><s>GUSINjE – Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Gusinje održana je 14. novembra.</s><s>Tada su odbornicima verifikovani mandati i uručeni sertifikati, ali nije izabran predsjednik i skupštinski organi, vjerovatno, kako se moglo čuti od opozicionih odbornika, zato što se čekao završetak pregovora na državnom nivou kako bi postupili po „receptu” iz Podgorice.</s><s>Predsjednik Opštinske izborne komisije Hasim Radončić na konstitutivnoj sjednici odbornicima je podnio izvještaj sa izbora, Ibrahim Omeragić, najstariji među odbornicima predsjedavao je sjednicom, odbornici Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori Bujar Hasanđekaj, Azren Čelaj i Šaban Prelvukaj nijesu ustali prilikom intoniranja državne himne, i tu je stavljena tačka.</s><s>Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić tada je kazao da bez te partije u vlasti nema ni razvoja Gusinja, niti stabilne vlasti, ističući da će prihvatiti pregovore sa svima koji su na fonu njihovih programskih smjernica.</s><s>Laličić ostaje pri svojim stavovima, dodajući da se vjerovatno čeka „pamet iz Podgorice“, ali i da nešto škripi na relaciji OO DPS Gusinje – baza u Podgorici, kad je riječ o ulasku PzG u koalicionu vlast.</s><s>-Razgovore o koaliciji prihvatamo sa svim partijama, ali o detaljima još ne mogu ništa reći, jer nas niko ne zove na razgovor.</s><s>Želimo dogovor sa svima koji prihvataju projekte koje mi plasiramo već deset godina, od čega će i zavisiti naš ulazak u vlast.</s><s>Dakle, ovi iz lokalne vlasti nijesu nas zvali ni na kakve razgovore, dok iz njihove baze u Podgorici jesu, i razgovarali smo sa koordinatorom Rešadom Adrovićem.</s><s>Oni su voljni da se s nama pravi koalicija, ali ovi ovdje izgleda nijesu, ili čekaju dodatnu pamet iz Podgorice.</s><s>Šta će biti ne znam, a smatram da to čak ni Tarzan Milošević ne zna.</s><s>Znajući kako su se ranije ponašali ovi ovdje, kao i oni iz vrha DPS-a, ništa se dobro ne može ni očekivati.</s><s>Eto, skupština u Podgorici je konstituisana u punom obimu, vlada takođe, pa bi sad i ovi mogli po tom receptu nešto da urade, vidjećemo šta i kako –kazao je Laličić.</s><s>Predsjednik Skupštine opštine u prošlom sazivu Elvis Omeragić (SDP) kazao je kako mu se ovakvo stanje nimalo ne dopada, jer za mjesec i po dana praktično ništa nije urađeno.</s><s>-Ništa dobro ne vidim ovdje, a nažalost, kako vidim, čekaće se vjerovatno još koji mjesec da se pokuša napraviti neka koalicija koja će izabrati predsjednika SO i ostale organe.</s><s>Nas niko nije zvao da razgovaramo, sigurno zbog politike koju smo vodili, a koja je bila na fonu očuvanja državnosti i vladavine prava u Crnoj Gori, što se sigurno ne dopada ljudima koji su na vlasti.</s><s>Svakako od razgovora ne bismo bježali, jer su oni potrebni, ali nisam optimista da će išta biti bolje nego što je bilo...</s><s>Bojim se da će biti i lošije i da će se kriza samo produbiti i agonija Gusinja nastaviti –rekao je Omeragić.</s><s>I predsjednik OO SNP-a Gusinje Mihailo Jovović kaže da nije kontaktiran po pitanju bilo kakvih razgovora o formiranju vlasti, ističući da je spreman da stupi u koaliciju sa svakim ko misli dobro Gusinju, prvenstveno sa PzG i njenim predsjednikom koji je, kako kaže, presudno doprinio vraćanju statusa opštine Gusinje.</s><s>-Sa svima možemo da razgovaramo na temu formiranja vlasti, jer Gusinje ne može da čeka.</s><s>Prvenstveno bismo razgovarali sa PzG i njenim predsjednikom, kao osvjedočenim borcem za dobrobit Gusinja, zahvaljujući kome je Gusinje i dobilo opštinu.</s><s>DPS je poslednja aprtija sa kojom bih pristao da budem u vlasti, ni po koju cijenu, a ni statut moje partije to ne dozvoljava.</s><s>Sve u svemu, stanje ne valja, svejedno je, jer su na vlasti i dalje oni koji su i dosad vladali Gusinjem, i čak ga unazadili.</s><s>Pa čemu da se nadamo –pita se Jovović.</s><s>SO Gusinje broji 30 odbornika: DPS ima devet, PzG šest, SD četiri, koliko i DS Albanaca u Crnoj Gori.</s><s>DUA-Albanska alijansa imaju tri odbornika, SDP dva, i po jednog BS i SNP.</s><s>Čekićeva se ne javlja na telefon</s><s>Nakon konstitutivne sjednice, na kojoj nije izabran predsjednik SO, predsjednica opštine Anela Čekić rekla je da, što se koalicije tiče, očekuje i vjeruje da će se vrlo brzo postići dogovor.</s><s>Međutim, ona se od tada ne javlja na telefonske pozive potpisnika ovih redova, tako da nismo mogli saznati dokle se stiglo sa pregovorima.</s><s>-DPS razgovara sa svima i vjerujem da će dogovor, odnosno koalicija koja bude napravljena biti najbolja moguća i u interesu svih građana Gusinja.</s><s>Razgovori sa partijama postoje, a brzo će biti i nešto konkretnije -rekla je Čekićeva nakon konstitutivne sjednice.</s><s>Radončić bi da svi uđu u vlast</s><s>Predsjednik gusinjskih Socijaldemokrata Dženadin Radončić ističe da su oni svim partijama predali svoj program razvoja Gusinja i čekaju poziv za konačne pregovore o sklapanju vlasti.</s><s>-Mi sa svima hoćemo razgovar, prije svega sa DPS-om, jer smo prirodna koalicija koja bi trebalo da se ozvaniči i u Gusinju.</s><s>O funkcijama ćemo pričati kad budu prihvatili naš program, a, naravno, tražićemo one pomoću kojih će se najbolje sprovoditi naš program.</s><s>Ja bih volio da svi uđu u vlast, ali sa svojim programima, i shodno jačini ostvarenoj na izborima, jer smatram da bi to bilo najbolje za Gusinje, pa svi zajedno da krenemo u razvoj naše male opštine.</s><s>Kao partija u vlasti, što je neminovno, insistiraćemo na ostvarivanju obećanja i projektnih aktivnosti.</s><s>Nakon određenog perioda, zatražićemo da analiziramo učinak, od čega će i zavisiti naše dalje učešće u vlasti –kazao je Radončić.</s><s>N. V.</s>
|
<s>MALA FOTO PRIČA</s><s>Iako temperatura vode rijetko prelazi 15 stepeni, na splavu koji je ovih dana kvalitetno adaptiran i prije svega bezbjedan – moći će da se smjesti i odmara nekoliko stotina kupača.</s><s>Kupaju se, istina, samo oni hrabriji, ali ostalima su na raspolaganju razni rekreativni sportovi kao što je veslanje, kajak, jedrenje, skokovi u vodu i sportski ribolov.</s><s>Ako nijeste znali, plaža na Plavskom jezeru, odnosno na drenom splavu (molu), je jedina plaža u Crnoj Gori, a možda i u regionu – bez pijeska.</s>
|
<s>Ne dijeliti mlade u Gusinju</s><s>Predsjednik CKM-a, Aleksandar Damjanović, apelovao je na političke subjekte da se ujedine, i da uz pomoć Vlade Crne Gore valorizuju turističke potencijale Gusinja, i obezbijede bolje uslove za život mladih iz ovog kraja.</s><s>Tome će, kako je rekao, doprinijeti otvaranje puta Gusinje – Podgorica.</s><s>Damjanović je kazao kako očekuje da će u Gusinju u narednom periodu biti više kulturno-zabavnih događaja i gostovanja poznatih muzičkih zvijezda.</s><s>Pozvao je mlade da ne dozvole političarima da ih dijele po bilo kom osnovu, kao i da rade na očuvanju svog kulturnog nasljeđa i da poštuju crnogorski identitet.</s>
|
<s>UZNEMIRUJUĆI VIDEO: RVI Senad Begić zapalio se u centru Cazina!</s>
|
<s>Plavsko-guinjski stočari zbog pojave zarazne bolesti goveda i dalje veoma zabrinuti</s><s>PLAV/GUSINJE – Plavsko-gusinjski stočari su i pored strogih preduzetih mjera zaštite od širenja veoma zarazne bolesti goveda – kvrgave kože, koja je registrovana prvo u Gusinju, pa onda u Plavu i okolini, veoma zabrinuti za svoj stočni fond.</s><s>Jedan od najpoznatijih stočara u plavsko-gusinjskom kraju Ilijaz –Iljo Duraković, je kazao da su stočari u ovom kraju veoma zabrinuti.</s><s>-Naša zabrinutost je veća zbog činjenice da smo pogranične opštine s Republikom Albanijom.</s><s>Očigledno je da su ovdašnji stočari više ugroženi od stočara iz drugih krajeva Crne Gore, jer se dešavaju ilgalni prelasci stoke preko granice i dolaze iz susjedne Albanije na katunima na našoj teritoriji.</s><s>Znači to su sve grla koja nijesu prošla veterinarski pregled niti su vakcinisana – što predstavlja dodatnu opasnost.</s><s>On je pozvao lokalnu vlast i nadležne državne organe i službe da se pojačaju kontrole na granici posebno na prostoru planinskih katuna, koji se nalaze u blizini albanskih planinskih katuna.</s><s>-Mi smo iz plavske veterinarske stanice dobili uputstvo da za sada goveda držimo zatvorena u štalama do daljnjeg.</s><s>Vjerujemo da je i to dio preventive da se goveda zaštite od ove zarazne bolesti, koja može da uništi stočni fond na ovom području i da prouzrokuje ogromne materijalne štete stočarima, posebno naglašava Duraković.</s><s>I u plavskoj veterinarskoj stanici kažu da na svaku dojavu o oboljelom govedu – veoma brzo reaguju, odmah se uzimaju uzorci koji se upućuju na analizu, i samo jedan dan kasnije se potvrdjuje da li je govedo zaraženo ili ne.</s>
|
<s>TAKO JE TO KAD SE “LOMI VRAT” NA SVADBU</s><s>Odoh i ja juce sa svojim mladjim sinom, talentovanim studentom trece godine likovne akademije u ravno Gusinje , s namjerom da se malo razgalim i prosetam, susretnem sa ljudima i cujem koju mudrost, unaprijed uvjeren da mudrosti, muhabeta i srdacnosti nikad nije faljilo u ovom drevnom gradicu.</s><s>Prije svog odlaska se pripremih sto najbolje znadoh, sebe kurazim da nikada u zivotu necu biti mladji.</s><s>Okupan i namirisan odoh u “ruho” za koje sam cijenio da mi najbolje stoji.</s><s>Znam da ako se spremim bolje i ljepse, bicu uocljiviji, a ako to ne uradim dogodice se suprotno.</s><s>Svestan sam svog behara koji me okitio kao sto behar u proljece voce okiti, te da moja nekadasnja sportska figura nije sto je nekad bila i da se umnogome promijenila.</s><s>Idem sa dozom ponosa jer sam na obliznjim skijaskim terenima Radoncica “Bora” osvajao vaktilje prvo mjesto u skijanju, uvjeren da se moji savremenici i moja generacija toga dobro sjecaju.</s><s>Kako smo svi mi ozenjeni neciji zetovi, a ja ne neciji, no bas gusinjski.</s><s>Odmah sam dobio prijatan signal da me ljudi primjecuju, da se srdacno pitaju i prilaze, sto mi, moram priznati jako imponuje.</s><s>Svjestan sam da me neki vide i kroz prizmu sa skijaskih terena kada sam bukvalno harao i mrsio racune mnogim favoritima, a da me drugi respektuju kao Bozjeg roba koji je nasao svoje mjesto na ovoj grudi zemaljskoj.</s><s>Dopisnik sam volonter za portal Gusinje-info.com, uvjeren da borba za “cevape” ciji miris svi hajemo, ne mora uvijek biti presudna i dominantna.</s><s>Pocascen sam da mogu nekom pokloniti u ime Allaha i Njegovog zadovoljstva neku svoju ispovijest i pricu u vidu svog teksta ili kolumne.</s><s>Uvjeren sam da poklonoprimci cijene moj trud i napor koji cinim u tom pravcu.</s><s>Vracam se iz bratskog Gusinja ispunjen i zadovoljan, kako ja, tako i moj sin.</s><s>Susreti i komunikacija sa mudrim i cestitim ljudima nijesu izostali, naprotiv.</s><s>Ipak, jedan od tih kontakata moram izdvojiti i ukratko Vam ga saopstiti.</s><s>Prilikom susreta sa efendijom Rifatom Grudom, novinarom i publicistom, i naseg obracanja njemu kako je njegovo junacko zdravlje, kazao nam je: “Imam probleme sa asmom, ciji se simptomi manifestuju tako, kao kad nekom umocite glavu u bure puno vode i kazete mu da dise</s>
|
<s>“DA NIJESU KOGA OKACILI NA BANDERU – IMALJ KOJI NOVI”</s><s>Iako kao dzematlija redovno obilazim pomenuti metalni stub za rasvjetu ispred poste Plav, s ciljem da bih na sto veci broj dzenaza prisustvovao i klanjao ih, odlucujem da mu se ponovo primaknem i da za svaki slucaj pogledam trenutno stanje.</s><s>Jedan me stariji mjestanin plavske Ljuge pita IMALJ KOJI ‘NOVI’, iako je i on sam uvjeren da nema, al’ eto za svaki slucaj nije od goreg provjeriti.</s><s>Rekoh mu kratko da nema.</s><s>Nepisano je pravilo da mjestani Ljuge, mnogo masovnije nego sto iz ostalih sredina praktikuju, otpracuju dzenaze tj. umrlog do njegovog vjecnog odredista.</s><s>Posebna je prica u kakvim je odnosima znatan dio prisutnih na dzenazi bio sa tom umrlom osobom za vrijeme njenog dunjaluckog zivota.</s><s>Jedan je islamski ucenjak porijeklom van plavske Ljuge primijetio da plavogusinjani u velikom i zavidnom broju prisustvuju dzenazama umrlih, ali da iste ne klanjaju!</s><s>On je primijetio da se ide na kopanje umrlog (kako narod to voli da kaze), a da manji broj ljudi ide da klanja dzenazu rahmetliji, sto je propust i postupanje koje nije islamski dopustivo.</s><s>Jedan drugi starina, bi me za svog zivota uvijek zaustavljao i svracao kod njega, da mu prije nego udjem u svoju kucu vracajuci se iz carsije, saopstim da nije ko otisao na bolji – vjecni svijet.</s><s>I njegovo je obracanje bilo posebno i orginalno.</s><s>Pitao bi me: “Da li znamda nijesu koga okacili na banderu”.</s><s>Znatizelja je kod njega bila velika, a fizicka nemoc i iscrpljenost ocigledna i prepoznatljiva.</s><s>Slucajeve koje bi poznavao on bi prokomentarisao, kako su zivjeli i sta su sve kroz zivot prosli, a posebno bi podvukao da ce i njega uskoro okaciti (na banderu) jer se edzel primice.</s><s>Dunjalucki zivot prolazi brzo, a mladost se iz nasih zivota iskrade kao sto lopov napravi prometacinu kuce i iz iste se munjevito udalji i napusti je.</s><s>Omladina nam svakim danom odlazi iz drevne Ljuge, sto dodatno doprinosi smanjenju broja zitelja i povecanju prosjeka njihove starosti.</s><s>A nama je naredjeno od naseg Miljenika Muhammeda a.s.da obidjemo bolesnu osobu, ispratimo (klanjamo) dzenazu, nazdravimo onome ko kihne, prihvatimo (kao istinu) zakletvu onoga ko se zakune, pomognemo ugnjetenom, da se odazovemo onome ko nas pozove i da sirimo selam...</s>
|
<s>VODI BABO VOLA, VODE BABA GOLA</s><s>Kocka i kockanje su nesto sto nama ne prilici i ne dolikuje, a ni sa aspekta vjere nam nijesu dozvoljeni.</s><s>Za pripadnike dini Islama vjerska norma ukazuje na sve to pa se izmedju ostalog kaze: ne kockaj, ne kozumiraj alkohol, ne jedi svinjetinu itd.</s><s>Rijec je dakle o normama koje su zabranjujuceg karaktera.</s><s>Pa i pored svega toga, uvijek se nadje neko ko iskazuje zelju za ‘vocem zabranjenim’ cime na kraju svega toga ucini prvo nepravdu prema samome sebi, a onda prema svojoj familiji koja ostane uskracena materijalnih dobara i sredstava, koja umjesto da su usmjerena prema njima i zadovoljavanju njihovih potrebstina, odu u druge namjene i u pogresnom smjeru...</s><s>Ranije je bilo karakteristicno tamo dje je kocka bila na ‘cijeni’, da je glava kuce bio kockar, no nije bilo iskljuceno da i poneko drugi iz kuce udje u dozivljaje takve vrste, te da u tom smislu imamo slucajeve da kockaju kako babo, tako i sinovi.</s><s>Prosto je bilo nezamislivo da se u plavskogusinjskoj Ljugi pored muskih glava, kockom i kockanjem bave hanume, sestre, majke.</s><s>Uslova za to nije moglo biti jer je adet bio da u kafanama muske glave bivstvuju tj. borave, da tamo muhabete, dogovaraju se i pazare prave, dok su zene, majke i sestre ostajale kuci, zavrsavajuci kucne poslove, spremajuci obrok i obavljajuci ostale potrebstine.</s><s>Zato je i ostalo da je zena vazila za kucni prag , te da je uvijek iskazivala ili trebala da iskaze spremnost da taj kucni prag vjerno cuva i pazi, da postupa u skladu sa propisanim adetima mjesta i vjerskim normama.</s><s>Kako i familija kockara pocinje da se privikava milom ili silom, nasi kockari pocinju u sopstvenim familijama bivati prinudno “shvaceni” da im je ova rabota nesto bez cega ne mogu da funkcionisu i opstaju.</s><s>No, zebnja i strah kod familije je uvijek prisutna, da se sa manjih uloga ne predje na vece, sto se u puno slucajeva i dogadja.</s><s>A ona narodna je davno izrecena: KOCKI I KOCKANJU NIKO HAJRA NIJE VIDJEO!</s><s>Zajednicki familija prezivljava svaki ‘uspon’ i pad kockara i u dusi jedni druge citaju i procjenjuju ishode ove zeznute rabote.</s><s>Kako se nije samo zaradjivao ili gubio novac, vec se kockalo i u cjelokupni stocni fond koji se posjedovao, u stado ovaca, pokretne stavri i tome slicno, saretom bi clasnovi familije jedni drugima predocavali kako se radnja odvija.</s><s>Kako je u pocetku sve islo kako valja i babo se vracao sa po jednim zaradjenim volom, djeca bi gledajuci sa prozora radosno izjavljivala: VODI BABO VOLA.</s><s>I sledeci put je uslijedio identican iskaz: VODI BABO VOLA.</s><s>Ali zadnji posmatranje je bilo neobicno, zbunjujuce i nevjerovatno.</s><s>Djeca su, gledajuci kako se babo vraca sa kocke, u nevjerici saopstila: VODE BABA GOLA.</s><s>Babo je sve sto je imao izgubio na kocku!</s><s>Cak i svoje novo ruho u koje je otisao....</s><s>Izgubio je cio svoj imetak na najgori moguci nacin.</s>
|
<s>ZBORI AGO – ZBORI MI CAPRA</s><s>PLAV – Za sudove se kaze da u svakoj Drzavi predstvaljaju jedan od glavnih stubova.</s><s>Naravno uz vojsku, policiju, skolstvo i zdravstvo.</s><s>Poznata je i ona narodna: dje je sud tu je i nepravda, te da sudija treba da ima dva sluha, kako za pravdu odnosno istinu, tako i za nepravednu osobu i onu koja je neistinita, nepravedna...</s><s>Drzave sa ilijek demokratije u sistemu organizacije vlasti imaju zakonodavnu, izvrsnu i sudsku vlast.</s><s>Ove se prve dvije medjusobno prate, kontolisu i “zaustavljaju” jedna drugu, drzeci na neki nacin odredjeni vid ravnoteze, dok je se za sudsku vlast uvijek govorilo i govori se da je samostalna.</s><s>Ali ta samostalnost i nezavisnost sudova gotovo se uvijek istrzala kontroli na nacin da smo imali efikasne presude za sirotinju i u sporovima male vrijednosti, a veoma duge i nikad okoncane postupke kako valja i trebuje kada su u pitanju “krupne ribe” tj. ljudi koji su se nalazili van domasaja propisa, sto je u mnogo slucajeva dovodilo i dovodi do remecenja pravne sigurnosti gradjana i njihove nejednakosti pred zakonom i pravdom.</s><s>Kazu da je nepravde bilo i da ce je biti do Sudnjega dana, cime se narod prakticno pomirio sa tim stanjem.</s><s>Oni malo promucurniji se drze one krilatice da je uvijek vuku vrat bio i ostao debeo, sto je poslove sam otaljavao.</s><s>Drugim rijecima sto manje sporova i davanja istih na rjesavanje drugima, to bolje i bericetnije.</s><s>Ljuga je plavska na zalost imala takvih podanika i prodatih dusa koje su za rad svog licnog statusa i karijere nanijeli svom narodu mnogo briga, nevolja i stete.</s><s>Posebno je bolno dozivljavano presudjivanje nekih nasih kadrova u korsist pripadnika drugih vjera i konfesija sve sa ciljem da se dobiju pohvale. jftini poeni i da se protivzakonito odradi posao za druge, a na stetu svog naroda.</s><s>Istina je blaga, oni drugacije i nijesu mogli da presudjuju jer bi odmah bili smijenjeni, a buduci da su zeleli da sude i presudjuju, ako ne drugacije vec tako kako su sudili, sve im je to garantovalo da ostanu na tim radnim mjestima (radeci za jedne, a steteci drugima).</s><s>Znajuci za jednog sudiju islamske konfesije kako je sudio u sporovima izmedju muslimana i nemuslimana, kontrolori iz centrale su od njega trazili da li ima makar jedan predmet da je rijesio u korist muslimana, mada su i za taj podatak znali da je on bukvalno sve predmete rijesio na stetu svojih sunarodnika.</s><s>A dobro je poznato kako su lako nasi ljudi u proslosti gubili sporove pred pravosudnim i drugim organima, kako im je sa lakocom oduzimana zemlja i ostale nekretnike, kako se sprovodilo ‘cipcisko i druga prava’- sve sa jednim ciljem da se nas narod ponizi, osteti i da mu se onemoguci pristojno i dostojanstveno da zivi.</s><s>Malo bilo takvih sudija ma koje oni konfesije bili, koji su sudili i presudjivali na opisani ili slicni nacin.</s><s>Mudri Ago iz Ljuge plavskogusinske znao je za ove i druge marifetluke sudskog i drugih aparata u njegovo vrijeme, pa je odlucio da mu u jednom njegovom sporu sud presudi i na taj nacin dodje do zeljene pravde.</s><s>Smislio je nacin kako da pripremi teren, jer nije zeleo “grlom u jagode”.</s><s>Pozvase na sud njega, protivnu stranku i ne mali broj svjedoka.</s><s>A on sam samcijat bez idje ijednog svjedoka, a uz sve to jos i zacutao.</s><s>Vidjevsi da se nesto cudno dogadja, neko ce iz prisutne mase: – kazi nesto Ago, sto si se ucutao.</s><s>A on ce sasvim smireno i polako: “ZBORI MI CAPRA”.</s><s>Kasnije su tek skontali da je mudri Ago odnio licu koje je donosilo odluku u njegovu korist, skorup koji se stavljao u capru to jest ustavljenu kozu kako bi bio ukusniji za jelo.</s>
|
<s>NIKAD POSJEĆENIJI PLANINARSKI ZIMSKI TABOR NA GREBAJAMA</s><s>GUSINjE – Na turističkom izletištu Grebaje kod Gusinja, prošlog vikenda, u organizaciji Planinarskog kluba „Visokogorci Crne Gore’’, održan je tradicionalni, osmi po redu, zimski tabor, na kom je učestvovalo više planinarskih klubova, sa stotinak planinara iz Crne Gore i regiona.</s><s>Domaćin tabora, kao i prethodnih godina, bio je PK „Radnički“ iz Beograda čiji dom „Branko Kotlajić“ u Grebajama je uvijek na usluzi tim zaljubljenicima planine.</s><s>Kako je u ime organizatora kazao predsjednik ,,Visogoraca Crne Gore’’ Milan Radović, ovo je bio najposjećeniji tabor od svih prethodnih u Grebajama.</s><s>-Na taboru na Prokletijama, u ovom prelijepom planinarskom objektu, u najljepšoj dolini u Crnoj Gori i šire –Grebajama, sakupili smo se osmi put ove godine, kao nikad u ovolikom broju, s toliko klubova, što nam je posebno drago, a nadamo se da će deseti jubilarni biti održan u našem domu koji ove godine počinjemo da gradimo na planini Maganik.</s><s>Naravno, cilj tabora jesu te naše planinarske aktivnosti koje uvijek i ne moraju u potpunosti uspjeti.</s><s>Jedna ekipa je pokušala penjanje na vrh Jezerce (2.694 mnv), i stigli su do 1.900 metara, ali se dalje nije moglo zbog veoma lošeg vremena.</s><s>Naravno, i to je neka poruka i nauk planinarima da moramo poštovati pravilo i ćud planine.</s><s>Jedna ekipa je stigla do Volušnice i dobro se družila...</s><s>Sledeće godine, bože zdravlja, opet ćemo se okupiti i ponovo pokušati da osvojimo Jezerce na koje se ni prošle godine iz istih razloga nijesmo uspjeli popeti –istakao je Radović.</s><s>Predstavnik PK „Radnički“ iz Beograda Bojan Milovanović zahvalio je svim učesnicima, a prvenstveno organizatoru, klubu ,,Visokogorci Crne Gore’’.</s><s>U večernjim satima, uz posluženje kakvo samo planinari znaju da prirede i u veseloj atmosferi, klubovima i zaslužnim pojedincima podijeljene su zahvalnice, a za tri gostujuća kluba i tri časopisa „Planinarske novine“, koje je Planinarski savez Crne Gore nedavno počeo da izdaje.</s><s>Zahvalnice su dobili: PK „Komovi“ iz Podgorice, PSK „Prekornica“ iz Danilovgrada, PK „Subra“ iz Herceg Novog, PK „Vjeverica“ iz Kotora, PK „Džambas“ iz Mojkovca, PK „Ahmica“ i PK „Jelenčica“ iz Rožaja, PSK „Berane“ iz Berana, PK „Vučji zub“ iz Trebinja, PSK „Pobeda“, PK „Radnički“ i PK „Železničar“ iz Beograda, PK „Spartak“ iz Subotice, PK „Železničar“ iz Vršca, kao i EKO katun „Grebaje“, vlasništvo Srđana Pavićevića, u znak pažnje za izuzetnu sardnju, i kafani „Kolata“, vlasništvo Evlijana Bekteševića, koja im služi kao bazni kamp za sve pohode na Prokletije.</s>
|
<s>Glavna→Zavicaj→USTAVNI SUD UKINUO SPORAZUM OPŠTINE PLAV I REŽIJSKOG ODBORA ZA REKONSTRUKCIJU VODOVODA ZAVRŠ–ĐURIČKA RIJEKA</s><s>Radovi na rekonstrukciji vodovodaPriključak za vodu naplaćivali do 5.000 euraPriključak za vodu naplaćivali su po 1.500 eura od onih mještana koji su učestvovali u radovima na vodovodu, a po 3.000 eura od onih koji nijesu.</s><s>Priključak za vikendice naplaćivali su po 3.500 eura, a onima iz inostranstva i do 5.000 eura, kaže Ibrahim Huseinović i naglašava da građani očekuju da sada nakon odluke Ustavnog suda budu obeštećeni</s><s>PLAV – Rekonstrukcija vodovoda sa kojeg se napajaju potrošači iz mjesta Završ, Đurička rijeka i Kumanica, u plavskoj opštini, koja je započeta u septembru 2013. godine, problematizovana je sklapanjem sporazuma između Opštine Plav i Režijskog odbora do te mjere da je u postupak morao da se umiješa i Ustavni sud.</s><s>Vodovod su izgradili mještani ovih sela još daleke 1977. godine za potrebe oko 85 domaćinstava, a kasnije proširili za oko još 30.</s><s>Kada je krenula priča o njegovoj rekonstrukciji sklopljen je sporazum između Režijskog odbora i Opštine Plav.</s><s>Potom je, kako tvrde mještani, po nalogu lokalne uprave promijenjen sastav Režijskog odbora i u sporazum unesena odluka da sredstva od naplaćivanja priključaka i vode ubira Opština.</s><s>Na takvu odluku žalio se dio mještana, na čelu sa Ibrahimom Huseinovićem, koji se otvoreno pobunio i uputio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore na ocjenu ustavnosti i zakonitosti ovakve odluke.</s><s>Ustavni sud je na sjednici održanoj 27. juna 2017. godine donio odluku o ukidanju sporazuma o realizaciji rekonstrukcije vodovoda. – Ukida se sporazum o realizaciji rekonstrukcije seoskog vodovoda „Završ–Đurička rijeka” broj 031-613, od 20. septembra 2013. godine, koji su zaključili predsjednik Opštine Plav i predsjednik Režijskog odbora, i prestaje da važi danom objavljivanja ove odluke – navedeno je u odluci Ustavnog suda.</s><s>Huseinović kaže da nakon odluke Ustavnog suda građani s pravom očekuju da budu obeštećeni i da im se vrati novac koji su morali da daju za priključak na vodovod, te da će odštetu tražiti i oni mještani kojima je pristup pijaćoj vodi bio uskraćen, iako je voda dobro od opšteg interesa. – Sprovođenje odluke Ustavnog suda očekuje se u što kraćem roku i od Skupštine opštine Plav i od predsjednika Opštine Orhana Šahmanovića, koji je učestvovao u zaključivanju sada ukinutog sporazuma.</s><s>Vjerujem da će nadležni organi hitno reagovati kako bi se vodovod ustupio na gazdovanje Komunalnom preduzeću, te kako bi se ovaj subjekat na propisan način starao o zdravlju ljudi sa ovog prostora i kako bi imao ispravnu i hlorisanu vodu – kaže Huseinović i podsjeća da je Režijski odbor na čelu sa Hasanom Huseinovićem, koji je tada vodio radove na rekonstrukciji, promijenjen od strane Opštine i formiran novi kako bi se omogućila zloupotreba.</s><s>Smijenjeni odbor, kaže Huseinović, realizovao je projekat vrijedan 107.000 eura, gdje je pored kaptiranja voda izvršen iskop oko 12 kilometara kanala i položeno 5,5 km crijevi više profila.</s><s>Projekat je rađen u saradnji sa Vladom Crne Gore i Opštinom Plav, koji su učestvovali sa 15.000, odnosno sa 9.000 eura. – Upozoravao sam da Opština Plav i novi Režijski odbor rade nezakonite radnje.</s><s>Pokušavali smo protestima i preko nadležnih organa to da spriječimo, ali nijesmo uspjeli i ja sam onda uputio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.</s><s>Po tom, sada ukinutom sporazumu, na ime priključka za vodu naplaćivali su po 1.500 eura od onih mještana koji su učestvovali u radovima na vodovodu, a po 3.000 eura od onih koji nijesu.</s><s>Priključak za vikendice naplaćivali su po 3.500 eura, a onima iz inostranstva i do 5.000 eura.</s><s>Na taj način, a i po ocjeni Ustavnog suda, povrijeđeno je načelo legaliteta iz člana 145 Ustava Crne Gore jer su pomenuti subjekti tim sporazumom uređivali materiju koja se uređuje zakonom.</s><s>Dakle, jasno i očigledno je bilo da su zaobiđene institucije sistema, prije svega Skupštine opštine, koja je morala, i u buduće mora, da se bavi ovim i sličnim pitanjima, kao i da se ovaj vodovod povjeri na gazdovanje Komunalnom prdduzeću, koje bi se staralo o kvalitetu i količini vode, mjerenju utroška, hlorisanju i drugim radnjama – ističe Huesinović.</s><s>On naglašava da su Opština Plav i Režijski odbor, pored nezakonitosti, napravili i niz nedopustivih radnji sa polja (ne)humanosti, jer su svoje komšije i prijatelje, u najvećem dijelu sirotinju, izložili enormnom plaćanju za priključak na vodovodnu mrežu.</s><s>U Opštini bez komenatara</s><s>Tadašnji načelnik odjeljenja za privredu i razvoj, a sada šef inspekcijskih službi Rahman Markišić je u novembru 2016. godine odbacio tvrdnje Huseinovića kao neistinite, tvrdeći da je rekonstrukcija vodovoda urađena u duhu propisa i vodne dokumentacije. – Kao načelnik odjeljenja za privredu i razvoj, po podnošenju zahtjeva za izradu tog projekta više puta sam sa saradnicima izlazio na teren i pratio rad Režijskog odbora, kao nosioca posla na rekonstrukciji vodovoda.</s><s>Sve je proteklo u duhu propisa i vodne dokumentacije, tako da odbacujem sve navode koji se pokušavaju staviti na teret tom odboru, meni i mojim saradnicima – kazao je tada Markišić.</s><s>U telefonskom razgovoru obavljenom 5. oktobra 2017. godine, na pitanje kada će biti ispoštovana odluka Ustavnog suda, Markišić je zatražio da mu se pitanja upute na imejl adresu, što je i učinjeno, kako bi se upoznao s odlukom Ustavnog suda i konsultovao s predsjednikom Opštine i SO.</s><s>Sjutradan, ponovo na telefonski poziv novinara „Dana” Markišić je odgovorio da on o tome ne može da govori već da treba da se obratimo predsjedniku Opštine i SO.</s><s>Predsjednik Opštine Orhan Šahmanović nije se javljao na telefonske pozive „Dana”, a predsjednik SO Izet Hadžimušović odgovorio je da to njemu nije poznato, jer vodovod Završ–Đurička rijeka nije ni bio predmet rasprave organa na čijem je on čelu.</s><s>-Meni to pitanje nije poznato jer nije ni bilo predmet rasprave SO, tako da ipak to treba da odgovori predsjednik Opštine, a ukoliko u međuvremneu bude aktuelizovano za organ na čijem sam čelu, onda ćemo i postupiti po onome šta su naše nadležnosti – odgovorio je Hadžimušović.</s><s>USTAVNI SUD UKINUO SPORAZUM OPŠTINE PLAV I REŽIJSKOG ODBORA ZA REKONSTRUKCIJU VODOVODA ZAVRŠ–ĐURIČKA RIJEKA — No Comments</s>
|
<s>Predstavnici opstine Gusinje se sastali sa ambasadorom Kine u Podgorici</s><s>Na sastanku: predstavnici opstine Gusinje i ambasade Kine u Podgorici</s><s>GUSINJE – Predsjednica opstine Gusinje Anela Čekić i potpredsjednik opstine Huso Brdakic, u Podgorici imali sastanak sa ambasadorom Kine u Crnoj Gori Cui Zhiwei.</s><s>Na sastanku su razgovarali o projektima koje bi finansirala kineska ambasada i bratimljenju sa nekim kineskim gradom.</s><s>Ambasador Zhiwei je obecao odredjene donacije u Gusinju koje ce finansirari ambasada Kine u 2018. godini i najavio da ce tokom ovog mjeseca posjetiti Opstinu Gusinje gdje ce imati prilike da vidi resurse i potencijale kojim raspolazemo pa na osnovu toga privuci kineske investitore da ulazu u Gusinju u oblastima turizma, zdrave hrane, tekstile industrije.</s><s>Ambasador Zhiwei je najavio da ce rukovodstvu opstine Gusinje organizovati posjetu NR Kini.</s><s>Predsjednica opstine Gusinje Anela Cekic se zahvalila na prijemu i dosadasnjoj donaciji ambasade Kine koje se ogledala u navabci racunara za opstinu Gusinje vrijednosti 5.000 eura.</s><s>Sastanku su pored ambasadora Zhiwei prisustvovali i sefica politickog odsjeka u ambasadi Yu Xi i politicki savjetnik Zhang Xiang.</s><s>Oni su nakon sastanka za goste iz Gusinja priredili rucak u znak gostoljublja i pocetka saradnje sa opstinom Gusinje u kineskom restoranu Zheng He u City kvartu u Podgorici.</s>
|
<s>I ove godine mnoge strane TV kuće najavile dolazak i posjetu Prokletijama</s><s>Guinje –Posljednjih godina na hiljade turista, raznih studijskih grupa, planinarskih ekspedicija iz mnogih zemalja Evrope obilaze planine Prokletije i druge prirodne dragulje ovog kraja.</s><s>-Zahvaljujući grafičkom prikazu svih planinskih staza na Prokletijama, puteva za planinski biciklizam , panoramskim mapama za internet koje su predstavile prirodne bisere ovog kraja, interesovanje, turista, ljubitelja prirode, planinara-alpinista i drugih gostiju je nevjerovatno veom veliko, tako da su se već ovih dana mnoge TV kuće iz inostranstva najavile da žele da posjete i urade nekoliko TV reportaža za svoje TV gledaoce, kaže Josef Smeknev, dugogodišnji gost u gusinjskom kraju.</s><s>Reporter švajcarske televizije KANAL A1, Josef Smeknev, inače poznati alpinista u ovoj zemlji, je krajem decembra prošle godine boravio na Prokletijama, i tom prilikom za Pobjedu izjavio da će početkom maja ove godine – kada je priroda najljepša obići Prokletije, a onda planine Albanije BiH-e i Hrvatske.</s><s>-Naše prvo odredište biće Gusinje i obilazak Alipašinih izvora, vodopada i kanjona Grlja, Oka Skakavice, atraktivnih dolina Grebaje i Ropojana.</s><s>Potom ćemo snimiti vrh Zla Kolata (2.534 mnv) „krov Crne Gore“ i masive Karanfila, kazao je Smeknev.</s><s>I Češka televizija je najavila dolazak u ovom kraju i snimanje dvoiposatne reportaže o prirodnim ljepotama gusinjskog kraja.</s><s>-Dolazak su najavile TV kuće iz Austrije, Madjarske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, kao i jedna TV kuća Kanal 77 iz Londona ističe Smeknev.</s><s>Vjerujemo, dodaje Smeknev da će boravak mnogih inostranih televizijskih kuća u ovom kraju biti i od velikog značaja, i najbolja promocija gusinjskih prirodnih bisera kakvih je malo u svijetu.</s><s>Vaša lokalna zajednica treba da na njbolji mogući način iskoisti ovo priodno bogattvo, i da vam turizam bude najprioritetnija privredna grana.</s><s>Ja i moje kolege iz mnogih evropskih i svjetskih kuća ćemo se potruditi da animiramo TV gledalište i da dodju u guinjskom krju i uvjere se u jedinstvenu prirodu „kao iz bajke“ kazao je Smeknev.</s>
|
<s>Ni traga ni glasa za nasega sugradjanina Ismeta Kanjizu</s><s>Ismet Kanjiža, crnogorski državljanin, rođen 28.11.1964. godine, nestao je 21. januara u Kosovom Polju, oko 1 sat poslje ponoći, tokom posjete rođaku na Kosovu.</s><s>Porodica nestalog muškarca apelovala je na sve koji imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla da pomogne u pronalaženju Kanjiže, da jave najbližoj policijskoj stanici, ili njegovom bratu i prijatelju na dole navedene brojeve.</s><s>U trenutku nestanka, Kanjiža je na sebi imao crno-sivu jaknu i plave farmerice.</s><s>Policija Kosova u Kosovom Polju obaviještena je u vezi ovog slučaja kojeg je potom inicirala, a o nestaloj osobi su obaviještene sve policijske stanice i granični prelazi.</s><s>Istraga je u toku.</s><s>O tome je upoznata Kancelarija za vezu unutar Policije Kosova, koja je kasnije informisala Crnogorsku Ambasadu u Prištini.</s><s>„Mi smo od te kancelarije dobili informaciju da na graničnom prelazu Kosova i Crne Gore postoji informacija da je ta osoba samo ušla na Kosovo, ali ne i da je izašla sa Kosova.</s><s>U kontaktu smo sa osobama koje su prijavile slučaj, i do sada još uvijek nismo uspjeli da pronađemo tu osobu, ali je tražimo“, rekla je Vjolca Hoti, kapetan policijske stanice u Kosovom Polju.</s><s>Ona je dodala da je slučaj pod policijskim istražiteljem, da su provjereni i video snimci iz lokala ’Eni’ tokom te noći i „da se primjećuje osoba da se kreće nekoliko puta oko te lokacije, i da se udaljava od nje“.</s><s>Iz Crnogorske Ambasade u Prištini navode da nema novih informacija u vezi nestale osobe.</s><s>Ambasada je provjerila da li se on nalazi na Neuropsihijatrijskoj klinici, gde obično vode ljude koji se pronađu na ulici pod dejstvom alkohola.</s><s>Međutim, nestala osoba nije bila na klinici.</s><s>Bošnjački političari na Kosovu o ovom slučaju saznali su putem medija, ali nije bilo zvaničnih reakcija sa njihove strane.</s><s>Emilija Redžepi je u izjavi za Radio Kosovo 2 rekla da je pokušala da stupi u kontakt sa predsjednikom opštine Kosovo Polje, ali bezuspješno.</s><s>Ismet Kanjiža rođen je u Beranu a živi u Gusinju.</s><s>Povod posjete Kosovu je posjeta rodbini.</s><s>Ukoliko neko od građana ima neka saznanja o Ismetu Kanjiži, to mogu da prijave najbližoj policijskoj stanici, ili na brojeve telefona brata nestalog, Enisa Kanjiže – 049 447-763 ili se obratite redakciji Radio Kosova 2 na [email protected]</s>
|
<s>Video snimak Turske televizije TV Rumeli tokom posjete kuli Redzepagica</s>
|
<s>Inicijativu koju treba svi da podržimo</s><s>GUSINJE – Inicijativni odbor ljudi u Gusinju bi trebao da se ovih dana organizuje – i predloži osnivanje Ljetnje škole za djecu iseljenika iz Amerike, i drugih zemalja Zapadne Evrope i Skandinavije.</s><s>-Vjeujemo da bi u saradnji sa Centrom za iseljenike Crne Gore , Zavodom za školstvo i opštinom Gusinje ova inicijativa imala punu podršku i razumijevanje kod gradjana Gusinja , Plava i ljudi iz dijaspore da se stvore uslovi da se za djecu predškolskog i školskog uzrasta po prvi put u našem kraju organizuje i osnuje Ljetnja škola jezika i kulture Crne Gore za djecu iz dijaspore (Amerika, Zapadna Evropa i Skandinavija) pod nazivom „Crna Gora moja domovina“, kaže grupa iseljenika iz Gusinja, koja dugo godina živi i radi sa svojim porodicama u Njujorku.</s><s>Škola koju bi pohadjalo pedesetoro djece uzrasta od pet do 14 godina iz SAD-e, Zapadne Evrope i Skandinavije, održavala bi se od 20 do 30 jula u atraktinoj dolini Grebaje .</s><s>Ovakav vid Ljetnje škole je besplatan – a druge prateće troškove snosio bi Centar za iseljenike u partnerstvu s opštinom Gusinje, dok bi nastavu plaćao Zavod za školstvo Crne Gore.</s><s>Program Ljetnje škole za djecu iseljenika podrazumijeva jezičke radionice, radionice crnogorske kulturne , istorijske i prirodne baštine , kao i dramske i likovne radionice.</s><s>Važan dio programa je i upoznavanje sa crnogorskim narodnim običajima, pjesmama i igrama iz pojedinih krajeva Crne Gore, a posebno tradicionalni običaji i kulturna i istorijka baština Gusinja i Plava.</s><s>U okviru programa Ljetnje škole bili bi planirani i prateći programi poput raznih takmičenja i raznih izleta.</s><s>U svakom slučaju, ova inicijativa zaslužuje punu pažnju i razumijevanje, jer je, prije svega, edukativnog karaktera i od značaja za mladju populaciju da upoznju svoju postojbinu.</s>
|
<s>Krv dalo 20 maturanata</s><s>AKCIJA DOBROVOLJNOG DAVALAŠTVA ORGANIZOVANA U PLAVU</s><s>PLAV -U organizaciji Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi „Plav“, na čelu sa njegovim predsjednikom Ramom Gutićem, u Domu zdravlja organizovana je akcija davanja krvi za maturante Srednje mješovite škole „Bećo Bašić“ i jedan broj građana.</s><s>Akcija, kojom je koordinirala doktorka Kumrija Cikotić, izvedena je pod nazivom „Maturanti 2016“, a krv je dalo 20 maturanata i 10 građana.</s><s>Ovogodišnja akcija je druga po redu u kojoj maturanti ove škole učestvuju u davanju krvi, a organizovana je povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore –jedinica u Beranama, kojom rukovodi doktor Budimir Budo Ivanović. – Akcija ima izuzetan značaj iz razloga što ti mladi ljudi, koji su tek zakoračili u punoljetstvo, pokazuju jedan visok stepen humanosti i osjećajnosti prema svakom kome ta krv može jednog dana da zatreba i da mu spasi život.</s><s>Značajno je i to što oni ovim činom kod sebe stvaraju naviku da učestvuju i u narednim ovakvim akcijama, ili čak mnogi od njih budu redovni davaoci krvi, što je u vremenima u kojima živimo, ili koja nailaze, veoma značajna stvar pogotovo što zaliha krvi nikad nema dovoljno.</s><s>Sponzor za ovu akciju je Opština Plav, kao i uvijek u ovakvim prilikama.</s><s>Maturanti za uzvrat dobijaju zahvalnice i majice sa nazivom našeg udruženja.</s><s>Akciji su se odazvala i četiri pripadnika Granične policije – istakao je Gutić.</s>
|
<s>Bar: Lopovi Ruskinji opustošili kuću i ostavili ceduljicu sa porukom</s><s>Dvojica mladića iz Bara Dragan Agović (19) i maloljetni I. M. (16) osumnjičeni su da su opustošili kuću Ruskinje Vere Avdyunich u mjestu Bartula kod Bara, o stavljajući za sobom samo ceduljicu sa porukom „J.... ga nema više šta da se ukrade”, nezvanično saznaju DN u policiji.</s><s>Po povratku kući Ruskinja je bila i više nego zatečena jer su je na ulazu dočekala obijena vrata.</s><s>Ipak, pravi šok doživjela je tek po ulasku unutra.</s><s>Svoj dom nije mogla da prepozna Inventar, bijela tehnika i drugi aparati bili su ukradeni, a osim listice sa bezobzirnom porukom, na zidovima dnevne sobe su bili ispisani grafiti.</s><s>„Lopovi su odnijeli baš sve.</s><s>Nije imala ni stolicu da sjedne”, pojasnio je sagovornik DN iz policije.</s><s>Avdyunich je o svemu obavijestila policiju čiji su službenici preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, uspjeli da u kratkom roku rasvijetle slučaj.</s><s>Akcija je rezultirala i pronalaskom svih ukradenih stvari koje su, po saznanju DN, vraćene vlasnici.</s><s>Agoviću i njegovom maloljetnom sugrađaninu se osim ove pljačke, na teret stavlja još nekoliko teških krađa počinjenih u periodu od septembra prošle do februara ove godine takođe u Bartuli.</s><s>Oni su, kako se sumnja, obijali vrata na kućama iz njih iznosili pokućinstvo televizorore, šporete, mašine za veš, ugaone garniture, lustere, kamere.</s><s>Uprkos brojnim krađama koje im se stavljaju na teret, dvijica osumnjičenih Barana nijesu zadržana u policijskom pritvoru već je, po nalogu Osnovnog državnog tužioca, prijava protiv njih podnijeta u redovnom postupku.</s>
|
<s>Počele sportske manifestacije u plavsko-gusinjskom kraju</s><s>PLAV – FK „JEZERO“ i FK STARI AERODROM – bili su uspješni organizatori Prvog memorijalnog turnir Kupa „Enver Đešević“ uzrasta od 2004.</s><s>Do 2008.godine, održanom na odlično pripremljenom fudbalskom terenu u kompleksu „Komnenovo selo“ nedaleko od Plava, na samoj obali Plavskog jezera.</s><s>Učesnici turnira bili su – Jezero, Polimlje, Stari aerodrom, Brskovo, Berane, Meteor, OFK Berane i Sedmica.</s><s>Pobjednici uzrasta 2004.godine bili su: 1. OFK Berane, 2. Stari aerodrom, 3. Meteor.</s><s>Pobjednici uzrasta 2006.godine bili su: 1. Brskovo, 2.OFK Berane, 3. Sedmica Pobjednici uzrasta 2007.</s><s>Godine su : 1. Jezero, 2. OFK Berane, 3. Stari aerodrom Pobjednici 2008.godine su : 1.Stari aerodrom, 2. Meteor, 3.OFK Berane Miško Neković, direktor svih kategorija podmlatka FK Jezero ima samo riječi hvale za održani turnir Kup „Enver Đešević“ u Plavu.</s><s>-Prezadovoljan sam igrama , disciplinom i na kraju rezultatima koji su prikazani na ovom turniru.</s><s>Pokazali su ovi dječaci da su budućnost crnogorskog fudbala – rekao je Miško Neković.</s><s>Predstavnici ekipa koje su učestvovale na prvom memeorijalnom Kupu „Enver Đešević“ u Plavu, izrazili su veliko zadovoljstvo uslovima i boravkom u „Komnenovom selu“ na obali Plavskog jezera.</s><s>U nedjelju, 10.jula, u Gusinju će početi tradicionalni turnir u malom fudbalu pod nazivom „Elmaz Mazo Čekić“ – koji će se održati na školko-sšportskom poligonu OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju.</s><s>Svaka ekipa uplaćuje po 70.eura, a igra se po sistemu 4+1, uz tri zamjene.</s><s>Obezbijedjene su i novčane nagrade, čiji je fond 5.000 dolara.</s><s>Prva nagrada je 3.500 dolara, druga 1.000 a treća iznosi 500 dolara.</s><s>Organizator memorijalnog turnira je „DRUŠTVO PRIJATELJA“ iz NEY YORKA.</s>
|
<s>ŽRIJEB ZA LIGU EVROPE-Klop zadovoljan što je izvukao Junajted, Sevilja na Bazel</s><s>Premijerligaški derbi između Liverpula i Mančester junajteda, te duel španskih timova Atletik Bilbaa i Valensije, obilježiće osminu finala Lige Evrope.</s><s>“To je sjajno.</s><s>Zaslužujemo te utakmice.</s><s>Nije lak protivnik.</s><s>Juče sam razgovarao sa članovima stručnog štaba i željeli smo da izvučemo Mančester junajted”, rekao je trener Liverpula Jirgen Klop.</s><s>“Odigrali smo dobru utakmicu protiv Junajteda u prvenstvu u januaru i izgubili smo 0:1.</s><s>Nismo zaslužili taj poraz.</s><s>Ove utakmice nam daju priliku da poboljšamo skor.</s><s>U ovoj fazi takmičenja nema lakih utakmica.</s><s>Mančester junated?</s><s>Dobro”, dodao je Klop.</s><s>Dvostruki uzastopni bBranilac titule Sevilja igraće protiv Bazela, dok se Borusija Dortmund sastaje sa Totenhemom.</s>
|
<s>Apel za pomoc Adilu Radoncicu</s><s>Gusinjanin Adil Radoncic 39-godisnjak i otac dvoje djece sa stanom u Makedoniji, je u kriticnom zdrastvenom stanju zbog toksicnog trovanja unutrasnjih organa koji izazivaju unutrasnje krvarenje.</s><s>Doktori si izvrsili operaciju i otpustili iz bolnice ne garantujuci njegov oporavak.</s><s>Njegova rodbina je uplasena za njegov zivot i smatra da je jedini nacin za njegovo ozdravljenje lijecenje u Turskuj gdje bi mu pruzili doktori u toj zemlji adekvatnu pomoc i upucuju apel svim dobronamjernim ljudima da svojim novcanim prilozima pomognu prikupiti 25 000$ s’kojima bih pokrio troskove u jednoj od Turskih bolnica.</s><s>Pomoc se moze uplatiti preko interneta na stranici “GO Fund me”</s>
|
<s>Edini Kastrati potvrdjeno 12 godina zatvora</s><s>Kastrati se optužnicom teretila za teško ubistvo djeteta.</s><s>Tokom postupka bila je isključena javnost.</s><s>Kastrati se teretila da je svoje muško dijete, od četiri mjeseca, 29. juna prošle godine bacila u Plavsku rijeku.</s><s>Beba je, kako stoji u obdukcionom nalazu, preminula usljed utopljenja.</s><s>U nalazu vještaka konstatovano je da je okrivljena u vrijeme djela bila u stanju smanjene uračunljivosti, ali ne bitno da nije mogla da shvati značaj učinjenog djela.</s><s>Kastrati je ranije priznala djelo, ali je rekla da se kaje zbog ubistva.</s>
|
<s>U GUSINJU OZVANIČENA INICIJATIVA O FORMIRANJU MEĐUNARODNOG NACIONALNOG PARKA</s><s>GUSINjE – Povodom inicijative da cjelokupni masiv Prokletija, koji se prostire u tri regije – Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu, bude međunarodni nacionalni park.</s><s>Taj projekat, kako je istakao stručni saradnik u NP „Prokletije“ Enes Drešković, pokretač inicijative, rađen je dugo godina preko nevladinog sektora, i prvobitno bilo odlučeno da se on zove – Prokletije park mira.</s><s>Drešković je podsjetio da je 2009. godine proglašen NP Prokletije koji je zaživio 2012. godine, kada je i na kosovskoj strani proglašen NP „Bješket e nemuna“, te da sada žele da institucionalno ovaj projekat podignu na veći nivo. – Želimo da ovu inicijativu ozvaničimo i da se njome bave opštinske i državne institucije.</s><s>Ono što smo do danas uspjeli da radimo jeste da smo stvorili partnere, kako u Crnoj Gori, tako i u Albaniji i na Kosovu, a neizmjerno smo zahvalni učesnicima iz SAD, gdje je najveći doprinos dao direktor IPP organizacije Tod Valters.</s><s>Idemo dakle korak po korak, da cio taj masiv Prokletija jednog dana bude jedna cjelina.</s><s>U tom pravcu, mislim, najkasnije do godinu dana, moći ćemo okupiti predstavnike pograničnih opština iz sve tri zemlje da ovaj projekat definišemo najkasnije do 2019. godine i kandidujemo kod svih IPA fondova.</s><s>U naučno-istraživačkim radovima imamo podršku od nekoliko univerziteta i profesora iz SAD, i na bazi njihovih iskustava znaćemo da na pravi način iskoristimo ono što nam je priroda podarila – istakao je Drešković.</s><s>Direktorica preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore Azra Vuković naglasila je da je jako važno da se uspostavi i održava dobra komunikacija i saradnja sa zaštićenim područjima sve tri strane Prokletija. – Tu priču smo sa nivoa javnog preduzeća pokrenuli potpisivanjem memoranduma o saradnji sa Nacionalnom agencijom za zaštićena područja u Albaniji i tu smo već uspostavili jako dobru komunikaciju i saradnju.</s><s>Ono što želimo da uradimo jeste da i sa kosovske strane imamo svoje partnere i da kompletno upravljanje zaštićenim područjem, odnosno čitavim planinskim masivom Prokletija, bude sinhronizovano i na jedan adekvatan i zajednički način da se odvija kako bismo napravili najbolje moguće rezultate za ovo područje – istakla je Vukovićeva.</s><s>Predsjednik opštine Plav Orhan Šahmanović rekao je da će lokalna uprava rado biti partner u ovom projektu i pomoći koliko je u mogućnosti da predložena inicijativa zaživi.</s><s>Šahmanović je naglasio da bi inicijativu trebalo da podrže resorna ministarstva i Vlada Crne Gore, ali da nije siguran, jer, kako je rekao, „oni nijesu imali volje niti htjenja da ulože u razvoj Plava, a izostala su ulaganja i na ravnomjernom regionalnom razvoju”.</s><s>Na sastanak je bila pozvana i predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić, ali se nije pojavila.</s><s>Obuka na Ohajo univerzitetu</s><s>Direktor IPP organizacije Tod Valters, koji je partner na projektu Ohajo univerziteta iz SAD, i koji u Crnu Goru već devet godina dovodi studente i profesore i radi na raznim prekograničnim projektima, kazao je da je njihov glavni cilj saradnja između Crne Gore, Kosova i Albanije u nacionalnim parkovima. – U tim parkovima mi proučavamo četiri stvari: održivost vodenih basena, eko-turizam, zaštitu šuma i zaštitu životne sredine.</s><s>Ono što nalazimo kao prioritet jeste da u tim parkovima budemo u katunima i da sarađujemo sa tim porodicama, pričamo sa njima, da upoznamo vašu kulturu, tradicionalne igre, način života, što je zapravo neka multikulturalna razmjena.</s><s>Postoji još nekoliko bitnih stvari ovdje, a to je da radimo sa četiri različita univerziteta –u Podgorici, Prištini, Tirani i sa našim u Ohaju.</s><s>Mi dovodimo naše magistre i doktore nauka kako bi proučavali ovu okolinu i donosili neke nove projekte iz Amerike.</s><s>Još jedna bitna stvar jeste da radimo sa NP Prokletije već dugo godina, a sad nam je cilj da ljudi iz ovog parka pođu u Ameriku na naše univerzitete kako bi se upoznali sa upravljanjem nacionalnim parkovima tamo i ovdje primijenili naše metode i kako bi se ovdje dovelo što više profesionalnih ljudi koji se bave ovim pitanjima – naglasio je Valters.</s>
|
<s>Čestitka Medžlisa Islamske zajednice Gusinje</s><s>GUSINJE – Povodom nastupajućeg Mubarek mjeseca Ramazana, svim Vjernicima Islamske vjeroispovijesti u domovini i dijaspori, čestitamo nastupajući Mubarek mjesec, uz želju da ga provedete zajedno sa svojim porodicama u zdravlju, veselju i blagostanju.</s><s>Neka nam ovaj mjesec bude mjesec ibadeta, međusobnog razumijevanja, praštanja, međusobnog zbližavanja i jačanja našeg zajedništva.</s><s>Ramazan Šerif Mubarek Olsun Medžlis Islamske Zajednice Gusinje</s>
|
<s>Kisa omela okupljanje na Alipasinim izvorima za 13 Juli</s><s>GUSINjE – I ove godine 13. jula održan je tradicionalni sabor na Alipašinim ili gusinjskim izvorima.</s><s>Što zbog kiše, što spleta drugih okolnosti, sabor nije bio ni izbliza posjećen kako je to bivalo u nekim, kako mnogi kažu, srećnijim vremenima.</s><s>Dođu tu zavičajci iz cijelog svijeta, jer je to za njih više od običaja.</s><s>Postavljeni su štandovi i šatori, improvizovane tezge, gdje može da se kupi hrana s roštilja i razna pića, čuje živa muzika i zaigraju zavičajna kola, druži i upozna.</s><s>Nekad je bivalo da se tu tog dana sklopi i po više brakova, ali sada toga nema.</s><s>Kod najvećeg ledničkog vrela u Evropi i ove godine našao se poznati humanitarac iz Njujorka Bajram Babi Koljenović, sa suprugom Đukom i svastikom Fanom koja sa porodicom živi u Švedskoj.</s><s>Koljenović kaže da svake godine odmor tempira da je u zavičaju i na Alipašinim zvorima za 13. jul i 2. avgust kada su sabori.</s><s>On lokalnoj upravi najviše zamjera što jako malo radi na valorizaciji prirodnih ljepota Gusinja. – Evo, kako mi pričaju ovdje, cijelo proljeće je bilo sunčano i fino, i umjesto da se tada nešto radi oni to rade ovih dana.</s><s>Isključe nam vodu povazdan, kažu pucaju vodovodne cijevi, a kad smo mi iz dijaspore tražili da oni samo urade projekat a mi ćemo investirati, odbili su kao i puno toga.</s><s>Evo na izvorima pala kiša i napravilo se blato, a sve to se moglo riješiti sa nekolika kamiona šljunka.</s><s>Mi iz dijaspore sakupljamo i dajemo pare a kad dođemo ovdje nigdje ništa značajnije da vidimo da je urađeno.</s><s>Može se uraditi i parking, neke klupe, igraonice za djecu, nešto da privuče gosta.</s><s>Ovako izgleda kao da se radi da se gost odbije.</s><s>Evo, mostić preko otoka mi smo finansirali, samo sam je dao 500 dolara, ali je slabo urađeno.</s><s>Ovdje je samo velika priča, veliko ime Gusinje, Izvori, Grabaje, Grlja, a da tu dovedete goste samo možete da se zastidite – negoduje Koljenović.</s><s>On se prisjeća kako je ovdje na izvorskoj obali, nekad prije oko 45 godina bila kafana brvnara, sa terasom i nekolike stepenice kojima se išlo u vodu gdje su se pića hladila, da se onako sa stepenica moglo dohvatiti.</s><s>-Tu u kafani i na terasi se sjedjelo, pilo, mezilo i uživalo, a sad ni kafane, ni naroda, niti išta da vas privuče.</s><s>Drugo je što je ovo naš rodni kraj pa nas privlači svaka ova čuka, drvo i brdo, ali za stranca ovdje nema od provoda i odmora ni riječi – priča Bajram Babi Koljenović.</s><s>Za štimung bili su zaduženi poznati gusinjski muzičari i pjevači Rifat i Veri Behljuljević.</s><s>Kažu slabo je para pa i pazara, a i kiša je učinila svoje.</s><s>Sve to je kažu nekako i normalno, ali nije da dođu opštinski inspektori da naplate mjesto za tezgu bez obzira što ništa od uslova nije stvoreno, a čak ni prostor nije definisan čiji je. – Ovdje sviramo preko 40 godina, ali ovakvu krizu ne pamtimo.</s><s>Kriza je i u svijetu, a nama da ne pričamo.</s><s>Nekad se ovdje igralo i po nekoliko kola istovremeno jedno pored drugog, da se nije moglo razminuti od naroda, a danas jedva i da se i zaigralo.</s><s>No sve to nekako i da se razumijem, ali da dođu inspektori na današnji dan da naplate taksu, kad se ni tri kola nijesu odsvirala, to je van pameti.</s><s>Pogotovo je van pameti da se naplaćuje prostor koji je totalno neuređen, ništa vam nije omogućeno za nesmetan rad.</s><s>Ne zna se ni čije je, opštinsko ili privatno –razočarani su Behljuljevići.</s><s>Izvori se u popodnevnim satima presele u centar Gusinja –kafiće i druge ugostiteljske objekte, gdje, ako vrijeme dozvoli startuje i čuveno Gusinjsko korzo, koje traje do sredine avgusta, kada zavičajci odlaze svojim destinacijama, bar malo ispunjeni zavičajem i sa željom da i naredne godine budu opet tu, kod Alipašinih izvora.</s>
|
<s>DODIK POTUČEN DO KOLJENA SAMO 28,6 % STANOVNIKA MANJEG ENTITETA IZIŠLO NA GLASOVANJE</s><s>Više od 1,2 miliona građana RS-a s pravom glasa danas je imalo priliku pokazati stav o tome da li podržavaju obilježavanje i proslavljanje Dana RS-a.</s><s>Zabilježena je izlaznost veća od 28 posto, a prvi rezultati glasanja mogu se očekivati oko 21 sat.</s><s>U predstavništvima u inozemstvu gdje su građani mogli glasati na referendumu, glasalo je blizu 500 ljudi.</s><s>Inače, glasanje na području cijele Republike Srpske danas je proteklo mirno i bez incidenata.</s><s>Uprkos tome, još u petak Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) je povećalo mjere sigurnosti u povodu održavanja referenduma o Danu RS-a te je bio formiran štab “Izbori 2016” koji je pratio i poduzimao mjere i radnje u cilju održavanja povoljne sigurnosne situacije u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.</s><s>Bez obzira na zabranu Ustavnog suda BiH vlasti u entitetu RS-a su sprovele referendum za koji je prije nešto više od mjesec dana formirana i Komisija koja je izvršila neophodne pripreme za glasanje.</s>
|
<s>Na gradilištu džamije mrtva svinja s imenom Merkel</s><s>Nemačka policija je saopštila da je na gradilištu džamije u Lajpcigu pronađena mrtva svinja na kojoj je bilo napisano ime nemačke kancelarke Angele Merkel.</s><s>Na lešu životinje je crvenim slovima bilo napisano “Mutti Merkel”, prenela je agencija AP, pojašnjavajući da je “Mutti” ili “mama” nadimak Merkelove.</s><s>Portparol policje Uve Fojgt je rekao da se “čini verovatnim da je reč o činu ksenofobije”.</s><s>Incident je osudio gradonačelnik Lajpciga Burkhard Jung.</s><s>Nakon što je 2013. obznanjen plan izgradnje džamije u Lajpcigu, nepoznati počinioci su u više navrata na gradilištu ostavljali svinjske glave.</s>
|
<s>Glavna→Svijet→Ubio ženu jer mu je smetala dok je gledao meč Đokovića i Mareja: “Tražio sam da bude tiha”</s><s>Moisei Beiniašvili iz Izraela je sa nekoliko udaraca čekićem usmrtio svoju suprugu Maliku jer mu je smetala dok je gledao finale ovogodišnjeg Australijan opena.</s><s>Sedamdesetšetogodišnji čovek je zadao svojoj ženi nekoliko udaraca čekićem u glavu, a vapaje nesrećne žene su čule komšije koje su odmah reagovale.</s><s>Ubio ženu jer mu je smetala dok je gledao meč Đokovića i Mareja: “Tražio sam da bude tiha” — No Comments</s>
|
<s>Zasto hvalimo Plav i Gusinje, a zivimo tako daleko od njih ?</s><s>Zasto je ovaj prirodno bogat kraj ostavljen da nazaduje i da se nalazi u halu u kojem jeste, nije tesko odgonetnuti.</s><s>Aktuelna vlast nije nikada iskazala volju da u ovom pogranicnom prostoru na tromedji sa Albanijom i Kosovom bilo sta vise ucini i investira, a da bi nevolja bila jos veca, strucni i kreativni kadrovi su se lagano “iskradali” sa ove svete i drevne Ljuge, odlazeci na drugim i bogatijim destinacijama , vracajuci se Plavu i Gusinju periodicno i na nacin kao sto musafiri posjecuju mjesto koje im je drago i koje zele da vide i obidju.</s><s>I danas smo svjedoci da armija mladih ljudi koja se ne moze uhlebiti na ovom prostoru, za boljim zivotom ide u inostranstvo, od Zapadne Evrope i Amerike pa do drugih Drzava u okruzenju.</s><s>Neki su tamo nasi dijasporci stekli zeljeni kapital i prilicno zapodili, drugi su pak zaglavili, izgubili porodicu i harmoniju zivota koju su uzivali kad su bili ovamo.</s><s>Halapljivost i pohlepa za sto brzim bogatstvom, dovela je neke nase zemljake u velika iskusenja i neugodnosti.</s><s>Vjeru svojih predaka umjesto da ju bastine i osnaze oni ju zanemaruju, svoj nacionalni identitet lagano ali sigurno pocinju da gube, a broj porodica u kojima vlada simetrija i ravnoteza je iz dana u dan sve manji.</s><s>Stvarno cinjenicno stanje namece zakljucak da su mnogi nasi sunarodnici brzim i nepromisljenim napustanjem svog Vatana docekali zaval i usli u snazna i nepredvidiva iskusenja.</s><s>Oni danas nijesu u stanju da nekim individualnim potezima izmijene stanje na bolje, na nacin sto ce u svom Zavicaju izgraditi ili obnoviti kucni prag, podici jedan ugostiteljski objekat ili neku malu privatnu firmu.</s><s>Nasa Dijaspora mora da donese STRATESKI PROGRAM RADI FINANSIRANJU U ZAVICAJU, preko kojeg bi posjedovali i osigurali svoje akcije za ulozeni novac, sve u cilju izgradnje privatnih fabrika, zicara, hotela, razvoja sportskog, rekreativnog i zdravstvenog turizma, poljoprivredne proizvodnje i sl.</s><s>Jedino sa ovakvim krupnijim programima i planovima moze se zaustaviti iseljavanje stanovnistva, omoguciti nasem okruzenju da ima gdje doci, boraviti i uzivati, a investitorima pruziti priliku da oplode svoj kapital, te da i dalje investiraju na ovom nasem svetom prostoru.</s><s>Plav i Gusinje su jos uvijek nasi to jest onih koji zive u njima, a ako ih napustimo bice onih drugih koji ce ih u dogledno vrijeme naseliti ili kolonizirati?!</s><s>Upamet smo braco i ucinimo nesto za svoj kraj dok jos ima vremena!</s><s>Zasto hvalimo Plav i Gusinje, a zivimo tako daleko od njih ? — 1 Comment</s><s>Hvala ti na ovom tekstu.</s><s>Nadam se da ce neko,bar,poceti razmisljati da nesto ucini u ozivljavanju naseg vatana.</s>
|
<s>Saopstenje privremenog odbora Izborne Skupstine</s><s>Optuzivanjem svih njihovih neistomisljenika crnogorcima, nevjernicima i izdjanicma zele unistiti autoritet svakog ko nije sa njima.</s><s>Ocito je da su umjesto vjere usavrsili politiku a posebno zapamtili onu krilaticu napadni da ne bi bio napadnut jer su upravo oni ti koji imaju tijesnu saradnju sa svima onim za koje nas optuzuju da jesmo.</s><s>Po pitanju suda zelimo se izjasniti i ukazati na istinu.</s><s>Prvo, Privremeni odbor nije tuzio Islamsku Zajednicu vec grupu nasilnika koji su nasilno okupirali nasu zajednicu i koji i posle mnogo pokusaja nisu pristali na mirno rjesenje nastalog problema.</s><s>Zadnja njihova neistina je zadnje saopstenje koje su objavili na svojim web stranicama a povodom zakazane Skupstine dzemata 14 Januara jeste da je sud zabranio odrzavanje iste sto je notorna laz jer je sud kategoricki odbio njihov zahtjev za zabranu Skupstine.</s><s>Radi istine vam dostavljamo originalni sudski dokumenat.</s><s>Na kraju zelimo vas pozvati da stanete na strani istine i aktivno ucestvujete u Skupstini 14 Januara i svojim ucescem doprinesete sredjivanju stanja u nasoj zajednici.</s><s>Odgovorno tvrdimo da nam nije zelja podjela ni po kojoj osnovi vec apsolutno jednistvo i prosperitet nase zajednice.</s><s>Zelimo vidjeti nasu zajednicu, zajednicu koja ce nas sve okupljati i u kojoj cemo svi mi naci smiraj i spas od virusa podjela i asimilacije koji nas je uveliko zakacio.</s><s>Samo ne odazivanje i pasivnost ce doprinijeti nastavku podjela i problema a samim ti i nasim nestankom.</s><s>Zato vas pozivamo da se ne osvrcete na prijetnje i neistine od strane bivesg ilegalnog odbora i ucestvujete na Skupstini dzemata 14 Januara u sto vecem broju.</s><s>Islamska Zajednica je Institucija ciji je osnovni cilj da jaca vjersko osjecanje kod svog dzemata, posebno kod mladih ljudi, s krajnjim ciljem da se sacuva vjerski identitet potomstva.</s><s>Ono sto je Dzemat uradio do sada sa svojim Odborom je za svaku pohvalu, medjutim nas nizak nivo svijesti, nas nefs i ljubomora, dovode kod nekih do toga da sve mogu priznati samo ne uspjeh onih koji su uspjesni i ucinkoviti.</s><s>Samo sa jakom Islamskom zajednicom, jakim Odborom i jakim teolozima mozemo opstati kako u Zavicaju, tako i u Dijaspori.</s><s>Ljudi od vjere dobro znaju pravila dzamije kako se u nju ulazi, isto tako znaju kako se treba ophoditi prema drugim ljudima, te da se niko ne smije uhoditi.</s><s>Allah je najveci i najmocniji, i On ce nam suditi za sve sto budemo cinili i sto cinimo na ovom varljivom Dunjaluku.</s><s>Imam strasno dobro rijesenje za obadvije grupe.</s><s>Da se ne bi vi svadjali vise,kako bi bilo da se obadvije grupe razrijese I posalju u penzije a da dodju neki mladji ambiciozni ljudi koji ce voditi malo vise racuna sta treba ovome narodu a ne da nas vucete po sudova ka brave I opravdavate se ka zle zene po internetima.</s><s>Znaci zahavalimo vam se na svemu uradjenom do sada I VOLJNO slobodni ste sto mislite o tome?</s><s>Ziva sramota sta radite od naroda koji proba da sacuva svoje u tudjini.</s><s>SRAMOTA,SRAMOTA I BRUKA I nista vise za sve vas I nas.</s><s>Ovo grupa ljudi,je privremeni odbor koja je izabrana od strane Dzemata koja radi u inters sacuvanja indetitea nase Zajednice .</s><s>Ja sam jedan od ove grupe i mogu ti garantovat da nijedan od nas ne trazi poziciju samo trazimo prave i iskrene ljude koji ce raditi i predstavljati nasu Islamsku Zajednicu .</s><s>A ti bujrum sjutra na Skupstini pa se uvjeiri kosmo i sta predlazemo .</s><s>Ova grupa ljudi,je privremeni odbor koji je izabran od strane Dzemata koji radi u interes occuvanja identiteta nase Zajednice .</s><s>Ja sam jedan iz ove grupe i mogu vam garantovati da nijedan od nas ne trazi poziciju samo trazimo prave i iskrene ljude koji ce raditi, postovati i predstavljati svoj Narod i nasu Islamsku zajednicu .</s><s>A ti bujrum sjutra na Skupstinu pa se uvjeiri ko smo i sta predlazemo .</s>
|
<s>Dan – KRIZA VLASTI U GUSINJU NAKON ODLUKE</s><s>Izvršni odbor Partije za Gusinje (PzG), koja je druga po snazi u vlasti, zbog nepoštovanja dogovora od strane DPS-a pri sklapanju koalicije, zatražio je od Glavnog odbora da raskine vladajući savez.</s><s>Kako je za „Dan” precizirao predsjednik Izvršnog odbora PzG Fahrudin Dervišević, prilikom sklapanja koalicionog dogovora sa DPS-om, bilo je precizirano da njima pripadne pet funkcionerskih mjesta, dva savjetnička i jedno rukovodioca jedne javne ustanove.</s><s>Takođe, bilo je dogovoreno da preuzimanjem 19 radnika iz plavske opštine, odlukom arbitražne komisije o razgraničenju, participira i njih pet iz PzG, što nije ispoštovano. – Od svega dogovorenog dobili smo samo dva funkcionerska mjesta – potpredsjednika opštine i sekretara za Opštu upravu.</s><s>Na zadnjoj sjednici SO izglasali smo budžet za 2018. godinu, ali smo u Opštinskoj izbornoj komisiji zakinuti za člana te komisije, kao druga po jačini partija u vlasti.</s><s>Kulminacija svega jeste preuzimanje 19 radnika iz plavske opštine, na osnovu odluke arbitražne komisije, ali je predsjednica opštine Anela Čekić, ne konsultujući nas kao koalicione partnere, donijela odluku da se ne ispoštuje participacija naših pet ljudi, što čini 26,08 odsto od tog broja.</s><s>Po toj njenoj odluci, naš bi, dakle, bio samo jedan čovjek, ali po njihovom odabiru, što nikako ne možemo da tolerišemo.</s><s>Preuzimaju se ljudi iz DPS-a, DUA, SD i BS.</s><s>Naše preporuke sa sjednice IO o raskidu koalicije uputili smo Glavnom odboru koji će donijeti konačnu odluku o istupanju iz koalicione vlasti.</s><s>Kao predsjednik IO, o svemu tome sam upoznao Rešada Adrovića, koordinatora DPS-a za Gusinje.</s><s>Ovako nepoštovanje opštinskih funkcionera DPS-a prema nama dovelo je u pitanje i našu podršku prema predsjedničkom kandidatu na državnom nivou – kazao je Dervišević.</s><s>Dodao je da, pored svih ovih stvari, od koalicionog partnera nije prihvaćena ni njihova inicijativa, i Fondacije Gusinje iz Njujorka, o popločavanju užeg jezgra čaršije, što su kandidovali na klubu odbornika a što je odbijeno na sjednici SO. – Dakle, i tu našu inicijativu zajedno sa Fondacijom Gusinje, za koju je bio urađen i projekat, naši partneri u vlasti su odbili, a samo nas je podržao odbornik SNP-a Mihajilo Jovović, tako da mi u takvoj vlasti nemamo šta više da tražimo.</s><s>A, osionost te vlasti ogleda se i u tome da je na sceni apsolutni nepotizam, što potkrepljuje činjenicu da izvršnu vlast u Opštini sačinjavaju četiri-pet porodica, što se evo ponavlja i preuzimanjem ovih službenika iz plavske opštine – zaključuje Dervišević.</s><s>Lokalni parlament sačinjava 30 odbornika: 9 DPS, 6 PzG, 4 SD, 3 koalicija DUA i Albanska alternativa, 2 BS, 4 DS Albanaca i po jedan SDP i SNP.</s><s>Opozija su DS Albanaca, SDP i SNP, a sad i PzG.</s><s>Dan – KRIZA VLASTI U GUSINJU NAKON ODLUKE — 1 Comment</s><s>ma cini mi se da je najbolje za Gusinje ,da Fujko i cijela PzG napuste politicku scenu u Gusinju.</s><s>Nekako je vrlo simptomaticno ,da,kad god se Fujku,koji uzgred receno,nicim nije ni zasluzio,da je neki relevantan faktor,ne ispunjavaju licne zelje,dize prasinu.</s><s>Moj savjet njemu je da se mane politike i okrene necemu ,sto mozda i zna raditi.</s>
|
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→IZ SARAJEVA JADRANSKOM MAGISTRALOM I PUTEM PREKO SKADRA, TAMARE I GUSINJA ZA PLAV</s><s>Dana 2.aprila 2017.godine na bolji je svijet preselio u mjestu Tarcin opstina Hadzici( BiH), nas zet Preljevic Vehbije Nedzib u svojoj 52 godini zivota.</s><s>Da mu se Allah smiluje, oprosti mu sitne grijehe i uvede ga u dzennet, amin ja Rabbi.</s><s>Zanimljivo je spomena da su cetiri odive iz bratstva Husejnovica (Hota) udate za cetiri rodjena brata Preljevica koji su rodom iz Brvina kod Brodareva.</s><s>Imalo se na ovoj dzenazi vidjeti i nauciti puno lijepih islamskih adeta koji se u Plavu i Gusinju ne prakticiraju, izmedju ostalog tamo dzenazu klanja rahmetliji izmedju 95 i 99 posto prisutnih, a istog dana se u dzamiji gdje se i gasuli umrli uci Kur’an pred dusom rahmetlije od strane muskaraca do dzenaze, i zena koje dodju u dzamiju nakon sto se mejt krene prema mezarju.</s><s>Mjesto Tarcin gdje zive nasi zetovi je poznato iz zadnjeg rata po tome sto su u silosu ovog sela drzani zarobljenici koji su se kasnije razmjenjivali za pripadnike bosnjacke nacionalnosti .</s><s>Sada se bas na tom prostoru prave lukzuzni hoteli i veliki broj vila za potrebe Arapa i drugih stranih drzavljana u vrijednosti od dvije milijarde dolara, nesto sto se samo poseljeti moze tom kraju drage na drzave Bosne.</s><s>U povratku za Plav, ja i moja dva brata smo odlucili promijeniti uobicajenu marsutu, pa smo preko Cajetine, Pluzina, Pljevalja i Niksica stigli u bokokotorski zaliv kako bismo cestitali zenidbu nasem bratanicu Ademu Adu Hoti sa njegovom izabranicom Fatjonom Preljvukaj.</s><s>Plan je bio da se ono sto se kaze jednim metkom dva zeca dobiju u cemo smo i uspjeli.</s><s>Susret sa mladim bracnim parom je dio dirljiv i za pamcenje, ipak nam je valjao da nakon jednog sata odmora i lijepog doceka nastavimo dalje putovanje jadranskom magistralom preko Budve, Sutomora, Bara, Dobrih Voda, Sukobina, Skadra i Tamare prema Gusinju i Plavu.</s><s>Iako smo Tarcin i Sarajevo napustili u ranim jutarnjim casovima, oko 5 sati izjutra, u Plav smo svojim domovima stigli u 9 sati navecer.</s><s>Bilo je jako prijatno proci novom magistralom kroz Albaniju, preko Rapse, Tamare, Selce i Ljepuse u vecernjim satima, buduci da je mrak vec padao kada smo prolazili kroz Skadar, a elektricno se svjetlo pocelo paliti.</s><s>Elektricna svjetlost je obasjavala Skadar, njegova okolna sela, Tamaru, Gusinje i Plav, isto onako jako kakvu smo svjetlost ostavili prolazeci Sarajevom u ranim jutarnjim satima.</s><s>Bas smo bili pocasceni da iz Bosne tj. okoline Sarajeva, jadranskom magistralom i putem preko Skadra, Tamare i Gusinja dodjemo na svoju krajnju destinaciju Plav gdje smo se ovatanili, brizno cuvajuci svoj vatan koji se uvijek iznova pozeli i nedostaje, koliko god da se lijepo provedete na stranu van njega.</s>
|
<s>Svecano u Njujorku povodom 10 godina nezavisnosti Crne Gore</s><s>Povodom desetogodisnjeg jubileja drzavnosti Crne Gore u Njujorku se osjecala praznicna atmosfera.</s><s>U Battery Gardens Restaurant blizu Brooklyn Brige (mosta) sastala se elita porijeklom iz raznovrsnih krajeva Crne Gore kao i stranih gostiju kako bi proslavili dan nezavisnosti i drzavnosti 21 Maj.</s><s>Uz prigodan kulturno-zabavni program, hranu i pice odrzana je ceremonija medju brojnim gostima razlicitih profila od politickih predstavnika Crne Gore, biznismena i dr. koji zive i rade u Njujorku u sire.</s><s>Povodom svecanog praznika pored ostalih, prisutnima se obratio i glavni predstavnik Crne Gore u Njujorku ambasador gos.</s><s>Zoran Jankovic:</s><s>Prisjetimo se na trenutak sto se desavalo na danasnji dan prije 10 godina.</s><s>Siguran sam u ovom trenutku neki od vas vec bili u Crnoj Gori, u ocekivanju svitanja tog sudbonosnog dugo cekanog 21 maja.</s><s>Neki od vas su bili u vazduhu pomjerajuci svoj casovnik za 6 sati unaprijed, shvatajuci da je taj dan vec stigao.</s><s>Cak i dio vas, koji nije uspio zbog poslovnih i drugih razloga da otputuje tih dana u Crnu Goru, svojim srcima ste bili uz one kojima je pripala ta istorijska sudbina da svojom rukom zaokruze “DA”, i ponovo vrate drzavnost Crnoj Gori.</s><s>Velicanstveno je bilo tih dana u Crnoj Gori, ali nista manje nije bilo svecano ni ovdje u Njujorku.</s><s>„Upravo ovdje, u ovom istom parku, u ovom istom restoranu slavilo se novoj, ali staroj državi Crnoj Gori.</s><s>Slavili su svi, kao i što večeras slavimo, stavljajući u drugi plan svoja nacionalna, vjerska i druga osjećanja, stavljajući u prvi plan svoj osjećaj pripadnosti građanskoj, multikulturalnoj i multivjerskoj Crnoj Gori.</s><s>10 godina je prošlo, nekome brzo, nekome sporo.</s><s>Neko će reći moglo se i više, moglo se i bolje.</s><s>Možda se iz ovog ugla bolje vidi, a možda ni ovaj ugao ponekad nije optimalan.</s><s>Ipak, ono što je teško osporiti je da je Crna Gora po mnogim parametrima lider u regionu, da ima najveći rast stranih investicija, značajno povećanje životnog standarda, značajno napredovanje u proizvodnji hrane i turizmu.</s><s>Ono na šta smo posebno ponosni je učvršćivanje međusobnog povjerenja i stvaranje građanskog društva jednakih šansi, oslobođenog bilo koje vrste diskriminacije.</s><s>Na tom putu računamo na vašu podršku, na podršku naše iseljeničke zajednice, koja će kroz novu strategiju i novo zakonodavstvo dobiti snažnije mehanizme uticaja na stanje u matičnoj državi“.</s><s>U tom smislu pozdravlljamo rad svih klubova, udruzena i fondacija, koji nam svojim afirmativnim ponejad i kritickim stavovima prenose svoja zapazanja</s><s>„Sarađivaćemo sa svim udruženjima, bez obzira da li imaju teritorijalni ili nacionalni predznak, ali i pozdravljamo osnivanje novih organizacija koje u svojim programima baštine građanski koncept udruživanja, sa akcentima na što većem broju mladih ljudi.</s><s>Jedno od takvih se osniva upravo ovih dana, a čujemo da će nositi ime ’21 maj’.</s><s>U tom smislu srdačno pozdravljamo ideju i obećavamo čvrstu saradnju.</s><s>Na kraju, dozvolite mi da pozdravim sve vas koji ste došli da proslavite sa nama, a posebno naše goste koji su došli iz svih krajeva SAD.</s><s>Naše slavlje je već započelo u ponedjeljak velikim humanitarnim golf turnirom ‘Montenegro open’, sa preko 100 takmičara, entuzijasta iz Crne Gore i njihovih gostiju, čiji benefit će osjetiti i specijalne ustanove koje se staraju o djeci u Crnoj Gori“ i njihovih gostiju ciji benefit ce osjetiti i specijalne ustanove koje se staraju o djeci u Crnij Gori.</s><s>Zoran Jankovic je pozvao prisutne da ucestvuju na ovu manifestaciju i zahvalio se prisutnima kao i vlasniku restorana “Battery Gardens” Polu Nikcaju na pomoci u organizovanju ovog skupa.</s><s>U nastavku pokledajte nekoliko fotografija sa proslave:</s>
|
<s>Mehmed Delić iskopao školjke stare pet miliona godina</s><s>Čistio sam njivu.</s><s>Na dubini od 70 centimetara pronašao sam prvu školjku.</s><s>Počeo sam kopati te sam ih još pronašao.</s><s>Skupio sam ih za svoju zbirku, rekao je Mehmed Delić iz Delića u BiH koji je pronašao fosile školjaka stare oko pet miliona godina.</s><s>Panonsko more prije pet do šest miliona godina “napustilo” je naše prostore.</s><s>Ipak, još i danas je moguće naići na dokaze o postojanju tog mora, pa čak i na njegove ostatke.</s><s>Najnoviji dokaz otkriven je u BiH nedaleko od Gračanice, uz cestu Gračanica – Orašje.</s><s>U zaseoku Borik na prostoru grada Soko postoje iskopine koje sadrže goleme količice sedimenta, šljunka i pijeska, za koji kažu stručnjaci da su ostatak Panonskog mora.</s><s>Najveća potvrda o postojanju Panonskog mora su fosili školjaka i morski organizmi.</s><s>U zaseoku Delići, šest kilometara od Gračanice, gotovo svaka kuća ima svoju kolekciju okamenjenih školjaka.</s><s>– Nedaleko od kuće čistili smo njivu.</s><s>Bilo je tu svakakvog raslinja koje smo vadili.</s><s>Na dubini od oko 70 centimetara pronašao sam prvu školjku.</s><s>Ostao sam u čudu.</s><s>To me je zainteresiralo pa sam počeo kopati okolo po njivi i našao sam ih još nekoliko.</s><s>Sakupio sam ih dovoljno za svoju zbirku – kaže Mehmed Delić iz istoimenog zaseoka u blizini grada Soko.</s><s>Dodaje da su mu stručnjaci iz Sarajeva rekli da su fosili školjaka koje je pronašao stari oko pet milijuna godina.</s><s>– Kad su došli kod mene, tražili su me da im ih predam.</s><s>Ali rekao sam im da ću ih dati jedino uz potvrdu da će mi ih vratiti.</s><s>Ali otišli su i nisu više dolazili.</s><s>Neću dati nikome ove okamenjene školjke.</s><s>Ostavit ću ih kod sebe za buduće naraštaje pa neka se priča o postojanju Panonskog mora prenosi s koljena na koljeno – kaže Mehmed.</s><s>Željko Zuanović, svećenik u Klakaru, nedaleko od Slavonskog Broda, vrsni je poznavatelj školjaka te je zaključio da su fosili školjaka i ježinaca dokaz da je prostor u Slavoniji, Posavini i sjevernoj Bosni prekrivalo Panonsko more.</s><s>– Dokaza o postojanju Panonskog mora na navedenim prostorima je jako puno.</s><s>Nismo svjesni koliko smo bogati, no nažalost ti prostori se uništavaju – rekao je Zuanović.</s><s>O postojanju Panonskog mora dokaz je megalodon koji je u Slavoniji živio prije 17 miliona godina, u razdoblju miocena.</s><s>Njegov zub brižno čuva Ivica Samardžić, direktor Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije.</s><s>Inače, megalodon, predak velike bijele psine, u ustima je imao tisuće zuba, a u čeljust bi mu moglo stati deset ljudi.</s><s>U Delićima često neko traktorom izore fosile školjaka ili kamen sa šupljinama.</s><s>Gotovo svaka kuća ima kolekciju fosila.</s><s>U Panonskome moru u pojasu jakih valova živjeli su školjkaši debelih ljuštura, a u dubljem moru tankih nježnih ljuštura.</s>
|
<s>Glavna→Zanimljivosti→‘NEZAVISNI’ U DUŽNIČKOM ROPSTVU: Jugoslavija je 1991. bila dužna 15 milijardi dolara, danas njene bivše republike duguju 145 milijardi dolara, a narod je gladan!</s><s>Eskalacija dugoročnog zaduženja SFRJ nastala je naročito između 1975. i 1980. godine, kada je sa oko šest milijardi dug porastao na oko 16 milijardi američkih dolara.</s><s>No, tada se za razliku od sada domaćinski trošilo i pametno investiralo.</s><s>Jugoslavija je, za razliku od mnogih dužnika, na vreme ispunjavala svoje spoljne obaveze.</s><s>Cela Jugoslavija dugovala tek 15 milijardi dolara</s><s>Nekadašnje republike nakon sticanja nezavisnosti zadužene 145 milijardi dolara</s><s>Države nastale posle raspada SFRJ danas imaju ukupan spoljni dug od oko 145 milijardi američkih dolara (oko 133 milijarde eura), što je devet puta više nego krajem 1991.</s><s>Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju danas pojedinačno veći spoljni dug, nego što je bio za celu SFRJ.</s><s>Ako se po kriterijumima međunarodnih finansijskih institucija, zemlja smatra visoko zaduženom kada je odnos njenog spoljnog dugovanja i BDP prešao 80 odsto, onda su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija visoko zadužene zemlje.</s><s>Najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije je Hrvatska, čiji je spoljni dug ove godine dostigao oko 49 milijardi eura, zatim slede Slovenija sa 45 milijardi eura, Srbija sa 27 milijardi eura, Makedonija sa šest milijardi, a na začelju liste su BiH sa pet milijardi i Crna Gora sa oko dve milijarde eura.</s><s>Spoljni dug svih šest država u poslednjih pet-šest godina zabeležio je veliki rast.</s><s>BiH se od rata samo zaduživala.</s><s>Od kraja rata do danas ekonomska politika BiH svodi se na zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija kako bi finansirala administraciju i ostale budžetske potrebe, zatim se ponovo zadužuje kako bi pokrila prethodni dug i finasirala obaveze i sve tako.</s><s>Ekonomistica Svetlana Cenić odgovara: „Vodi u propast i večito ropstvo.</s><s>Namerno neću da kažem dužničko, jer je ta reč već postala izlizana.</s><s>Zadužujemo se u neproduktivne svrhe, za kupovinu vremena i plaće za administraciju.</s><s>Nema zaduživanja za istraživanje i razvoj.</s><s>Radićemo koliko moramo da vratimo dugove, tući će nas bičem ko robove, umesto da ulažemo u istraživanje i razvoj“.</s><s>Dovoljno je samo da pogledamo strukturu nezapsolenih i sve će nam biti jasno, dodaje Cenić.</s><s>BiH je, prema njenim rečima, poslednja po broju visokoškolovanih ljudi, na biroima je sedam posto nezapsolenih sa visokom školskom spremom, a najviše je nekvalifikovanih osoba.</s><s>„Zašto se prvo traže izmene zakona o radu kada je višak zapsolenih u administraciji?</s><s>Najavljuju da će to biti poslije izmena zakona o radu, ali neće, sve će pasti na leđa nejakih radnika, oni će biti topovsko meso, a administracija će i dalje uživati“, pojašnjava Cenić.</s><s>Najavljene reforme, prema njegovim rečima, samo su kozmetika, niko se ne usuđuje povući prave poteze – napraviti rez u zapošljavanju u administraciji i krenuti u uspostavljanje vladavine prava.</s>
|
<s>Bosanac u Austriji kažnjen sa 70 eura zbog podrigivanja</s><s>Glasno podrigivanje na javnom mjestu u Austriji je kažnjivo, u šta se početkom meseca uverio jedan bečki ugostitelj koji je, zbog podrigivanja dobio da plati kaznu u iznosu od 70 eura.</s><s>Edin Mehić, porijekliom iz BiH, se na svom Facebook profilu požalio da je dobio da plati kaznu zato što je glasno podrignuo na stanici Praterstern, a na njegovu nesreću u blizini se nalazio policajac koji je to čuo i ocijenio da se radi o povredi Paragrafa 1. bečkog pokrajinskog-bezbjednosnog zakona.</s><s>U podužem tekstu kojim je pokušao da se opravda, Bečlija je napisao da je pojeo ćevape, kao i uvijek malo ljuće i sa lukom, i potom “izgubio kontrolu” nad sobom i podrignuo.</s><s>Prema njegovim riječima, on je 20 metara od “mesta zločina” osjetio ruku na svom ramenu, a kada se okrenuo vidio je policajca koji mu je saopštio da će podnijeti prijavu zbog kršenja javnog reda.</s><s>Najprije nije bio siguran da li se policajac šali, a na kraju mu je preko društvenih mreža zahvalio “što se brine da njihov kraj bude bezbjedniji”.</s>
|
<s>SNOVI SE OSTVARUJU: Sanja Bobar i Ibra Vukelja predstaviće kolekcije u Njujorku!</s><s>Nacionalna nedjelja mode Crne Gore s ponosom najavljuje da će se predstaviti u okviru jednog od najpoznatijih modnih događaja – New York Fashion Week!</s><s>Na zvaničnom programu njujorške nedjelje mode, putem platforme Art Hearts Fashion, nacionalna nedjelja mode Crne Gore će predstaviti dva crnogorska modna dizajnera.</s><s>Zahvaljujući ugovoru koji je potpisala Nacionalna Komora za Modu Srbije sa platformom Art Heart Fashion, od ove godine, dizajneri Montenegro Fashion Week-a su u mogućnosti da predstave svoje kolekcije na najprestižnijim Nedjeljama mode u Americi – NYFW, LA FW, Miami FW i Washington DC FW-u.</s><s>Ovaj odlazak omogućen je zahvaljujući direktorici Serbia Fashion Week-a, -Svetlani Horvat koja je potpisala ekskluzivni ugovor o zastupanju u 18 zemalja Evrope, među kojima je i Crna Gora sa ovom zvaničnom platformom NYFW-a.</s><s>U septembru, na New York Fashion Week-u, u sklopu Art Heart Fashion, svoje kolekcije predstaviće i crnogorski dizajneri – Sanja Bobar i Ibra Vukelja.</s><s>Sanja Bobar</s><s>Snovi se ipak ostvaruju.</s><s>Nedjelja mode o kojoj maštaju svi dizajneri svijeta, New York Fashion Week, koji se održao od 9. do 14. aprila ove godine, ugostio je i srpske dizajnere – Zvonka Markovića, Marinu Mićanović, Batu Spasojevića...</s><s>Marina Mićanović – revija u Njujorku</s><s>Nedjelja mode u Njujorku predstavlja više od same ljepote i mode.</s><s>Nastao je 1943. godine kao potreba američkih kupaca i modnih novinara koji nisu imali mogućnost da putuju u Pariz.</s><s>Počevši od 1993. godine, svakakog aprila i septembra, Njujork postaje centar svjetske mode.</s><s>Tu se održava ovaj planetarno prepoznatljiv događaj gdje se na jednom mjestu susreću najbitniji blogeri, dizajneri, novinari, poznate ličnosti, modeli i diznajeri.</s><s>Koliko je značajan ovaj događaj govori činjenica da je za nedjelju dana NYFW posjetilo više od 100 000 hiljada ljubitelja mode, koji su za državu donijeli više 500 miliona dolara.</s>
|
<s>Glavna→Zanimljivosti→Ruskinja na parkingu oštetila 17 automobila: Evo koliko će morati da plati za prekršaj (VIDEO)</s><s>Pijana Ruskinja udarila je 17 automobila na parkingu i kažnjena je novčanom kaznom u iznosu od 400 evra i oduzimanjem dozvole na osam godina.</s>
|
<s>Orkanski vjetrovi „haraju“ gusinjskom kotlinom</s><s>Iz lokalne uprave apeluju da se uzdrže da svoja vozila parkiraju na trotoarima da ne bi došlo do saobraćjnog kolapsa.</s><s>Gradske i prigradske ulice se redovno čiste i uredjuju od snijega, – a danas ćemo pokušati da se probijemo do najudaljenijih sela, posebno tamo gdje se nalaze djeca, stare iznemogle osobe i bolesnici.</s><s>Kako sada stvari stoje, područje u gusinjskoj kotlini će sjutra i prekosjutra (subota i nedjelja) biti pod uticajem veoma ledene vazdušne mase sa sjeveroistoka Evrope i oblasti zapadnog Sibira, koja će usloviti da se temperatura spusti do minus 25 stepeni Celzijusa.</s><s>Od nedjelje u popodnevnim satima se očekuje postepeni porast temperature vazduha u gusinjskom kraju, najavlju iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.</s><s>Snabdijevanje električnom energijom je uredno, kao i vode za piće.</s><s>Magistralni put Gusinje-Plav-Murino-Andrijevica-Berane je prohodan za saobraćaj zahvaljujući danonoćnom radu radnika „CRNAGORAPUT“- radna jedinica Berane.</s>
|
<s>NE CEKAJMO DA O NAMA PISU DRUGI, JER SVRAB TUDJA RUKA POCESAT NE MOZE</s><s>Ljudima sa ovoga prostora je mozda zapisano da su granicari i da moraju vidjeti naprijed i iza sebe, te da ne dozvole da ih zmija dvaput iz iste rupe ujede.</s><s>Oni zive na jednom od najlesih prostora Bogom danih, gdje izviru i proticu cisti i nezagadjeni izvori sve od Ljuge drevne pa do sinjega mora.</s><s>Surovi zivot i klima ih dodatno celice, jer se oni vise od drugih moraju odijevati i grijati, vise kao granicari moraju biti oprezni i predostrozni, brdovite i neplodne svoje parcele teze obradjivati, svoju istoriju i proslost bastiniti i iz nje pouke izvlaciti.</s><s>Puno je ljudi sa ovoga prostora koji se duhovno uzdizu i usavrsavaju, zeleci da na taj nacin izadju iz sivila i bledila prosjecnosti.</s><s>Oni u tom svom naumu u cjelosti uspijevaju Bozjim emrom, jer On ljudima sa ovog drevnog prostora daje mudrost i cini ih namjesnicima razlicitih prostora, u drevnoj Ljugi i izvan nje.</s><s>Posebne i drugacije ljude valja forsirati i biti im od pomoci kako bi svoj dar, talenat, umijece i svoje specificnosti razvili i uvecali.</s><s>No, ne valja zanemarivati niti zajednicke imenitelje zitelja drevne Ljuge koji su svi bez izuzetka puni hrabrosti i ljuckotine, koji znaju odvojiti zito od kukolja, dobro od onoga sto ne valja, koji znaju kad zasvirati a kad zadjenuti, kako se sacuvati od drugih i druge sacuvati od sebe.</s><s>Znajuci dobro da svako vrijeme nosi svoje breme, prilagodjavanje novom vaktu i drugacijim uslovima zivota je nesto sto je neminovno za gorstake plavsko-gusinjske Ljuge.</s><s>Ranije je vise na cijenu bilo junastvo i burnija, danas se junakom smatraju i svi oni koji se dokuce najviseg obrazovanja u razlictim oblastima i sverama drustvenog zivota, kako bi kao obrazovani i uceni valjali sebi, svojoj familiji i siroj drustvenoj zajednici.</s><s>A ljudi jesu i moraju biti razliciti Bozjim emrom po visini i ljepoti, po moralu i dobroti, po hrabrosti, znanju i mnogim drugim licnim svojstvima i obiljezjima.</s><s>Nikako ne bi bilo dobro da svi mislimo isto, jer kada bismo svi mislili jednako, to bi bez sumnje znacilo da niko ne misli dovoljno i koliko je neophodno, a mi to sebi ne smijemo dopustati.</s><s>Svako iz svoje riznice znanja i umjeca mora ponuditi nesto specificno, svoje, posebno i dragocjeno u cilju zajednickog napretka i blagostanja.</s><s>Predci nase drevne plavskogusinjske Ljuge ostavili su nam na bastinjenje jednu veliku i neponovljivu istoriju sa kojom bi se mogli diciti i ponositi svi na ovoj kugli Zemljinoj.</s><s>Na nama je kao njihovim naslednicima da tu i takvu svijetlu istoriju i tradiciju slijedimo i da u tom pravcu nikada ne posustajemo</s>
|
<s>Primjer za pohvalu-Kako treba urediti mezarje svojih najmilijih</s><s>Uredjenje gusinjskog groblja je u zavrsnoj fazi koja ce biti zavrsena ove godine.</s><s>Novi izgled poslije dvo-godisnjeg izvodjenja radova na njemu poprima jedan novi – bolji utisak i sliku uredjenog groblja na kojemu ce mnogi pozavidjeti.</s><s>Zavrsna vaza koja ce obuhvatiti postavljanje klupa za sjedenje, elektricne prikljucke, vodu, kolica za transport i jos neke dekorativne elemente zaokruzice u cijelosti uspjesno izvodjenje projekata, koji su zajednicki uradili IZ i Fondacija Gusinje.</s><s>Vec sada ovaj projekat je ocijenjen i pohvaljen od svih gradjana gusinja.</s><s>Medjutim pored ovih osnovnih infrastrukturnih poduhvata koji su uradjeni u domenu mogucnosti organizatora i izvodjaca radova, potrebno je uraditi jos jedan korak da bi mezarje u gusinju opravdalo ime uredjenog groblja.</s><s>Naime svima je poznato da je cijelu povrsinu groblja zahvatilo nekontrolisano rastuca trava i neravan teren koji pored otezavanja kretanja prekrivaju ljepotu samom groblju.</s><s>Ove neprilike neki nasi gradjani su vec rijesili oko grobova svojih najmilijih sa malim novcanim ulaganjem.</s><s>Kako su ispricali za gusinje-info, prvo su poravnali teren oko grobova i onda posijali novu travu na postavljenom sloju tresite zemlje.</s><s>Objavili smo slike da se i sami uvjerite kako to izgleda.</s><s>Nadamo se da slike mogu posluziti kao uzor i drugima da isto ucine.</s>
|
<s>UKRAO DA BI SE OZENIO</s><s>Nije prezao da popre i do komsiskih kokosinaca i da tamo napravi rusvaj veci nego sto bi ga lisica ucinila.</s><s>Cijela njegova mladost i odrastanje su protekli u nepromisljenim radnjama i postupcima i u davanju otpora svojim roditeljima da istraje u svemu navedenom sto je cinio i sto je izazivalo prezir prema njemu i njegovim postupcima od strane okruzenja u kojem je zivjeo.</s><s>Roditelji su sa svoje strane bili povrijedjeni, bespomocni i ponizeni sto im sin ide takvim stopama.</s><s>Zalostile su ih njegove kradje i ponasanje koje nije bilo svojstveno ogromnoj vecini cetitih osoba iz Ljuge plavskogusinjske.</s><s>Njegovi roditelji ne da su zeleli da ga odvrate od loseg zanata kojeg je uzeo i kojem se opredijelio, vec bi rado sve njegove pocinjene kradje pripisali sebi, kao da su ih oni ucinili, samo kad bi on prestao da radi to sto radi.</s><s>Prolazilo je vrijeme a mladi obicni lopov se u jaku zvjerku pretvarao.</s><s>Hvatao se sve losijeg i losijeg drustva, da je nesrecne njegove roditelje pocela panika da hvata.</s><s>Skoro i da su digli ruke od njega vidjevsi da on svoju melje i da su bespomocni kada je on u pitanju, ipak su izbjegavali da ga kunu to jest proklinju, jer su znali da se kletva roditelja prima i da ce mu sa njom jos vise otezati i u bezizlaznu ga stranputicu ostaviti.</s><s>Molili su Boga da mu se smiluje i da mu popravi njegovu narav kako ne bi cinio ono sto cini.</s><s>A njemu je more bilo ravno do koljena, bukvalno je iz teze u tezu i vecu kradju i lopovluk ulazio.</s><s>Izuzetno je bio pametan i inteligentan, pamet je imao al s’pametom nije shvacao i postupao kako pravila nalazu.</s><s>Pri susretu sa vrsnjacima svojim koji su se skolovali i obrazovali, on bi prema njima iskazivao posebne manire i netrpeljivost, govoreci im, sta im vrijede te njihove diplome velicine pola ponjave, te da ce on bez tih i takvih diploma bolje u zivotu uspjeti.</s><s>Ohrabren ranijim kradjama i necasnim radnjama za koje nije bio na pravi nacin kaznjen i u red doveden, odlucio je ovoga puta da u drugoj sredini, van svoga prebivaliste provali u jednu banku, iznoseci iz nje veliku kolicinu novca, do kojeg je dosao bez puno muke i bez znoja.</s><s>Odmah je pozurio i ozenio se, a toliki novac do kojeg je dosao provalom banke, omogucio mu je da lakse i brze ostvari jedan tkav cin.</s><s>Kako je nedugo nakon kradje bio uhvacen i bio prinudjen da vrati ukradeni novac iz banke, kazao je da se na jednu ovakvu necasnu rabotu odlucio, da bi se ozenio.</s><s>Cijelo svoje dunjalucko vrijeme ‘junak’ ove price je proveo ka guska kroz maglu.</s><s>S kradje na kradju, s nevolje na nevolju.</s><s>Bio je omrazen u ocima svojim , svoje porodice, rodbine, prijatelja i okruzenja koje ga je poznavalo.</s><s>Kao da je i njemu samom na kraju bilo jasno da od harama i brze zarade nema nista.</s><s>Brzo su ga sustigle starost, a nakon nje i smrt.</s><s>Sebe je obelezio po losim, umjesto po dobrim djelima i postupcima.</s><s>Zaboravljen je kao i da se nije radjao na ovom dunjaluku.</s>
|
<s>Osumnjiceni ubica uhvacen i sproveden</s><s>Osumnjiceni koji je hicem iz pistolja usmrtio Imama Maulama Akonjee i teze ranio njegovog pomocnika u Njujorku je uhvacen u Subotu navece i sproveden radi dalje istrage – saopstili su iz policije.</s><s>Policija nije saznala motiv zlocina ali sumnja da je ubistvo pocinjeno iz mrznje i da je planirano unaprijed.</s><s>Ubica je spanske rase i pucao je s’ledja zrtve u glavu iznenada bez ikakvog dijaloga i upozorenja.</s><s>Kamere video nadzora su zabiljezile slucaj a osumnjicenom je zapisao registarske oznake biciklista kojeg je zakacio autom prilikom bjektstva sa mjesta zlocina i koji je prijavio slucaj policiji.</s>
|
<s>Naredba ne smije da se krši: Stočari, nigdje ne prevozite goveda!</s><s>U Crnoj Gori u ovom trenutku imamo potvrđeno 155 slučajeva bolesti goveda kvrgave kože u sledećim opštinama: Mojkovac (44), Berane (39), Bijelo Polje (35), Kolašin (20), Plav (5) , Rožaje (5), Gusinje (4) i Žabljak (3).</s>
|
<s>Okončana sedmočasovna drama u Sidneju, ima mrtvih</s><s>Naoružani napadač koji je ubio jednu i ranio dve osobe u fabrici u industrijskom predgrađu Sidneja, a zatim se sa taocima zabarikadirao, izvršio je samoubistvo.</s><s>Nakon sedmosatne drame, troje talaca napustilo je zgradu, a nedugo zatim začio se pucanj koji je napadač ispalio u sebe, potvrdili su zvaničnici.</s><s>Muškarac naoružan automatskom puškom upao je u fabriku i pucao, a zatim se zatvorio u zgradi.</s><s>Pregovarački tim policije ubrzo je stigao.</s><s>U saopštenju policije Novog Južnog Velsa se navodi da su po pozivu stigli na mesto incidenta, gde su zatekli troje ljudi sa povredama od vatrenog oružja, prenela je agencija AP.</s><s>Jedan 43-godišnji muškarac je preminuo na licu mesta, dok su druga dvojica prebačena u bolnicu i u stabilnom su stanju, prenosi BBC.</s><s>Jedna povređena osoba hitno je operisana, dok je druga zadobila površinske povrede u donjem delu tela.</s><s>Jedan muškarac je uhapšen na licu mesta zbog ometanja istrage.</s>
|
<s>Pomozimo Andrijani Knezevic – link za pomoc</s><s>Njena porodica nema mogućnosti da snosi sve troškove budući da nemaju baš nikakva primanja.</s><s>Otac je radio na primorju, ali je zbog zdravstvenog stanja morao da prestane da radi.</s><s>On se trenutno nalazi na odeljenju u KBC, nakon što mu je nedavno otkriven rak debelog crijeva koji je metastazirao na luća i jetru i čekaju ga hemoterapije.</s><s>Prijatelji dobre volje pomozimo Andrijani !!!!</s><s>Svi oni koji zele da uplate svoju pomoc, kliknite na sledeci link, https://www.gofundme.com/9byysk</s>
|
<s>Profesor Rizah Gruda</s><s>Profesor Rizah Gruda, rodjen je u Gusinju 1946.godine.</s><s>Završio je prirodno-matemtički fkultet u Prištinigrupa za geografiju.</s><s>Radio je kao profesor geografije u OŠ „Rifat Burdžević – Tršo“ u Novom Pazaru, gdje je i penzionisan.</s><s>Živi u Novom Pazaru i Gusinju, naizmjenično.</s><s>Objavio je knjige: Privredne aktivnosti Plavsko-gusinjske kotline“, „Sandžak“, „Muslimanska bratstva u Crnoj Gori“, „Gusinje od kapetanije do mjesne zajednice“, „Nacionalno biće Sandžaka“ i najnoviju šestu knjigu „Istaknuti Bošnjaci gusinjskog kraja“, čija je promocija održana prije nekoliko dana u prepunoj velikoj Sali Centra za kulturu u Gusinju.</s><s>Izdavač najnovije knjige je Centar za bošnjačke studije iz Tutina.</s><s>Knjigu je štampala štamparija TCIP u Vrnjačkoj Banji u tiražu od 1.500 primjeraka.</s><s>Prema riječima mr Halila Markišića, publiciste i književnika iz Rožaja, sve knjige Rizaha Grude čine jednu monumentalnu tvorevinu koje na najbolji način prezentuju kulturno-istorijsku baštinu Bošnjaka.</s><s>Na vrhove Prokletija Rizah pedeset ljeta izlazi, to čini danas sa istom ljubavi i divi se ljepoti zelenookih jezera, kulama i čaršijama, naglas izgovara stihove i prkosne strofe Radovana Zogovića, plemenitog pjesnika Esada Mekulija, sledjenu tišinu pjesnika Dušana Kostića.</s><s>Osluškuje hujanje vjetrova i vremena kao muzičke arije poznatog gusinjskog kompozitora Redžepa Mulića, kazao je Markišić.</s><s>U toku višedecenijskog stvaralaštva Rizah Gruda je obavljao niz značajnih profesionalnih dužnosti.</s><s>Bio je narodni poslanik u Parlamentu republike Srbije u prvom sazivu od 1990 do 1995.godine.</s><s>Bio je predsjednik Bošnjake kulturne zajednice Sandžaka u dva mandata.</s><s>Član je NUNS-a( Nezavisno udruženje novinara Srbije) i mnogih drugih medjunarodnih udruženja i aocijacija.</s>
|
<s>Enes Dreškovic, direktor Nacionalnog parka “Prokletije” ostace upamcen kao prvi direktor Nacionalnog parka “Prokletije” i kao glavni akter u suzbijajnju kriminalnih radnji bezpravne sjece sume na terenu Plava zatim kao hrabar i castan radnik predan svojoj funkciji.</s><s>Medjutim kako se priblizavaju politicki izbori u Crnoj Gori ocogledno se menja i struktura radnika na javnim funkcijama, a sto se moze protumaciti (nazalost) da struktura zaposljavanja u Crnoj gori je naveliko motivisana politickim previranjima a ne profesionalnom podobnoscu.</s><s>Smjenu Enisa Dreskovica je prenijela portal Analitika:</s><s>Direktorka Javnog preduzeca za nacionalne parkove Crne Gore Azra Vukovic, smijenila je bez objašnjenja, direktore NP “Skadarsko jezero” i NP “Prokletije” Gorana Škatarica i Enesa Dreškovica, saznaje Portal Analitika iz nekoliko izvora bliskim tom javnom preduzecu.</s><s>Škataric, po obrazovanju doktor nauka, slovi za uticajnog funkcionera DPS-a gradske opštine Golubovci, dok je Dreškovic kadar iz nekadašnjeg jedinstvenog SDP-a.</s><s>Vukovic je na mjestu direktorke Nacionalnih parkova došla kao aktivitkinja NVO Green Home, nevladine organizacije na cijem se celu dugo godina nalazio sadašnji predsjednik Pozitivne Darko Pajovic.</s><s>Informaciju da su se desile smjene, potvrdio nam je sada bivši direktor NP “Skadarsko jezero” Goran Škataric. “Tacna je Vaša informacija o smjenama”, rekao nam je kratko Škataric.</s><s>Informaciju o smjeni potvrdio nam je i Enes Dreškovic.</s><s>Prema opštim ocjenama, Škataric i Dreškovic su bili prepoznati kao borci protiv krivolova odnosno nelegalnih aktivnosti u tim nacionalnim parkovima.</s>
|
<s>Konvencija Demokratske partije soijalista održana danas u Gusinju</s><s>GUSINJE – Danas je u Gusinju održana konvencija Demokratske partije socijalista pred lokalne i parlamentarne izbore u Gusinju i na državnom nivou, na kojoj je govorio pored ostalih, Milo Djukanović, predsjednik DPS Crne Gore i premijer Vlade Crne Gore.</s><s>-Gradjani Gusinja i Vaša dijaspora dali su nemjerljiv doprinos na obnovi nezavisnosti Crne Gore, što smo Vam neizmjerno zahvalni.</s><s>I danas, ovaj kraj je je svijetla tačka – kada je u ratnom vrtlogu sačuvan mir i to posebno zbog toga – što ovdje žive ljudi različite vjerske, nacionalne i kulturne pripadnosti.</s><s>To nam je pomoglo da i u najtežim vremenima prodjemo i zaobidjemo ratni vihor.</s><s>Nijedne manjine u okruženju nijesu zdušno podržale svoju državu, kao što su to uradile manjine u Crnoj Gori.</s><s>I po tom pitanju smo veoma zahvalni manjinama u našoj državi.</s><s>Ovo je pitanje povjerenja u svoju državu.</s><s>I treba da još više učvršćujemo povjerenje izmedju države, njenih gradjana, a posebno manjinskih naroda.</s><s>Na čelu sam partije koja je gradjanske orijentacije.</s><s>Ma kakav bio izborni rezultat, naša ruka je stalno ispružena prema manjinskim naodima i prema partijama koje ih okupljaju.</s><s>Ovo nije pitanje životne matematike, ovo je pitanje životne mudrosti.</s><s>DPS Crne Gore, je državotvorna partija i ona treba da pokaže mudrost, i da okuplja oko sebe manjinske partije i njihove partije.</s><s>Jerćemo jedino tako sačuvati stabilnost, jer ćemo jedino tako poštedjeti manjinske narode svih onih iskušenja i pritisaka koji doalze na nestabilnom Balkanu.</s><s>Crna Gora je opet pred jednim važnim iskušenjem, pred, kako mi to kažemo, istorijski važnim izborima.</s><s>Izbori su toliko važni, iz istih razloga kao što nam je bio važan referendum.</s><s>Na referendumu 21.maja 2006.godine mi smo se borili za slob odu da odlučujemo o svojoj budućnosti.</s><s>I uspjeli smo.</s><s>Danas kao što vidimo imamo ista lica, iste politike, i iste prijedloge da se odreknemo svoga prava da upravljamo našom sudbinom.</s><s>Ali smo im mi odgovorili – odlučno ne.</s><s>A njima će pravi odgovor stići 16.oktobra povjerenjem DPS-u.</s><s>Zato je mnogo važno, da Crna Gora podstiče stabilnost i mir na Balkanu i da idemo putem evropskog i evroatlantskog razvoja.</s><s>Drugi razlog je razvoj naše države, i prosperitet naših gradjana, kazao je izmedju ostalog Djukanović.</s><s>On je dodao, da što se tiče Gusinja, najmladje crnogorske opštine, Vlada će i u narednom periodu pomoći da gradjani osjete boljitak, podrži otvaranje manjih preduzeća i pogona, kako bi mladi ljudi ostali ovdje i formirali svoje porodice.</s><s>Put preko teritorije Republike Albanije od Podgorice do Gusinja je sve izvjesnije da će se završiti u narednoj godini, što će svakako biti od životnog značaja za gradjane u ovom kraju.</s><s>I tako približiti glavni grad sjeveru naše države.</s><s>Na konvenciji su još govorili, Anela Čekić, predsjednica opštine Gusinje, i OO DPS Gusinje, te nosilac liste za izbore 16.oktobra, Mirsad Adrović , poslanik u crnogorskom parlamentu, Ibrahim Omeragić, kandidat za odbornika, Srdjan Pavićević, kandidat za odbornika, Samin redžepagić, predsjednik Savjeta mladih DPS Gusinje i drugi.</s>
|
<s>Bajramske posjete samo od onih koje ste posjetili</s><s>Prvi je dan Kurban bajrama.</s><s>Atmosfera vrhunska kako u Plavu, tako i Gusinju.</s><s>Samo jos da su vremenske prilike bile povoljnije.</s><s>Kise ovih dana nam ne fali, pa smo se ponadali da ce se sa Kurban Bajramom vrijeme blehnuti.</s><s>Al’ sve sto je od Allaha, dobro je.</s><s>Puno kurbana je je proslo sokacima Plava i Gusinju, adet je da se naruceni i kupljeni kurban dovede kod onoga sto sto ga narucio, kako bi prije klanja prenocio u njegovoj kuci.</s><s>I sam sam el hamdulilah zaklao kurban radi Allaha i Njegovog zadovoljstva, a uz pomoc starijeg sina koji mi je poslao novac za tu namjenu.</s><s>Pokusao sam da sa 50-60 komada kurbanskog mesa podmirim toliko koliko svoju rodbinu, komsije i familije slabijeg materijalnog stanja.</s><s>Zeleo sam da uz pomoc mog mladjeg sina, inace uspjesnog studenta likovne akademije odradim bas danas posao oko podjele kurbanskog mesa, kako bi u sto vecoj relaksaciji proveli preostale bajramske dane u setnji i docekivanju rodbine i prijatelja.</s><s>Danas sam prednost dao mojim gusinjanima, pa sam na jedno tridesetak mjesta podijelio kurbansko meso prijateljima, rodibini i nasoj braci i sestrama smjestenim u izbjeglickom naselju.</s><s>Jako smo lijepo ugosceni kod brata mog zeta Meda Nikocevica, koji se zbog loma noge vec dugo nalazi na postelji, isto tako su mene i mog sina lijepo ugostili dajdzici mog zeta Huseina Nikocevica, Meko i Ragip Dervisevic u selo Grncar, docek kakav se samo pozeleti moze.</s><s>Lijepo nam je bilo i kod mog bliznjeg rodjaka Mehmeta Huseinovica koji zivi u naselju za raseljena lica u Gusinju.</s><s>Allah svima da ukabuli za gostoprimstvo, posebno u ovim nasim predivnim blagdanima.</s><s>Jedna neobicna pojava i desavanje i danas su mi se potvrdili.</s><s>Putujuci od Plava prema Gusinju od sela Martinovica pa na dalje naisli smo na kisu koja je u kontinuitetu padala najmanje dva sata.</s><s>I to ne mala, vec dosta jaka kisa.</s><s>A u Plav za citavo to vrijeme ni kapi kise.</s><s>Neki kazu da je kisa olicenje bericeta, a drugi tvrde da je u kisu jedan bericet a u sunce devet.</s><s>Ko ce mu ga znati.</s><s>Jedno je izvjesno da u puno slucajeva u Plav ni kapi kise ne padne a u Gusinje iste bude i na pretek.</s><s>Jedan narod, a s’neba razlicita dogadjanja.</s><s>Allah tu enigmu sigurno zna.</s><s>A ono sto je takodje primjetno, a sto ranije nije bio slucaj, u dosta slucajeva narod ceka da mu odes od bajrama da bi ti uzvratio bajramsku posjetu.</s><s>To nije lijep manir, jer su se ljudi ranije takmicili ko ce vise bajramskih posjeta napraviti i u sto vise domova Bajram cestitati.</s><s>Danas nazalost se formiraju neke krive navike i postupanja, sto ne bi smjelo da se dogadja.</s><s>A i djece je sve manje od bajrama.</s><s>Kazu da im nije isplativo da idu od kuce do kuce jer za 2-3 mogu kupiti sve to i da se ne umaraju.</s><s>Danas mi je nazalost samo jedno dijete doslo ispred kuce da cestita bajram iako mi je kuca pored Doma zdravlja, prakticno u centar grada.</s><s>Na moje pitanje ciji si ti dobri decko sto si dosao da mi cestitas bajram, kazao mi je svoje ime i prezime.</s><s>To je dijete pravoslavne vjere.</s>
|
<s>U Gusinju, u ponedjeljk 14.novembra</s><s>ODRŽAĆE SE KONSTITUTIVNA SJEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE GUSINJE</s><s>GUSINJE – Predsjednik Odbora Povjerenika, dr Elvis Omeragić.</s><s>Sazvao je Konstitutivnu sjednicu Skupštine opštine Gusinje, na kojoj će se podnijeti Izvještj Opštinske izborne komisije opštine Gusinje, a potom verifikovati mandati odbornika.</s><s>Opštinsk izborna komisij opštine Gusinje je raspodijelil mandate na sljedeći način : 1.Lista SDP – Ranko Krivokapić – Gusinje svima 2 mandata: Dr Elvis Omeragić i Esad feratović 2.Demokratski savez u Crnoj Gori – Zi Bujar Hasndjekaj 4 mandata i to: Bujar Hasandjekaj, Azren Celaj, Antigona Kukaj i Shaban Prelvukaj.</s><s>3.Bošnjačka stranka Crne Gore – Rafet Husović-Naša snaga za Gusinje – 1 mandat : Šefkija Bektešeić 4.Partija za Gusinje – 6.mandata i to: Dr Rusmin Laličić, dr Said Čekić, Ragip Deljnin, Aiša Gačević, Mesud Čekić-Meče i Fahrudin Dervišević.</s><s>5.Demokratska partija socijalista Crne Gore – Gusinje Sigurnim korakom-DPS Milo Djukanović – 9 mandata i to : 6.Anela Čekić, Ibrahim Omeragić, Semih Redžepagić, Demir Bajrović, Ferka Jarović, Srdjan Pavićević, Naser Radončić, Šerif feratović i Zef Duši 7.Socijlistička narodna partija Crne Gore – Mihailo Jovoić – 1 mandat i to : Mihailo Jovović 8.Demokratsk unij Albanaca –Albanska Alijansa 3 mandata i to : Fadil Ulaj, Muftar Balidemaj i Enver Dedushaj 9.Socijal Demokrate Crne Gore Ivan Brajović – Dosljdeno za Gusinje 4 mandata i to : Dženadin Radončić, Irfan Dervišević, Medina Hot i Sead Nikočević.</s>
|
<s>ODRŽANA ZAVRŠNA KONVENCIJA PARTIJE ZA GUSINJE</s><s>Večeras je u prepunoj Sali Doma kulture u Gusinju održana završna pobjednička konvencija Partije za Gusinje.</s><s>Uz veliko prisustvo Gusinjana kako iz Gusinja tako i Dijaspore, dom kulture je bio premali da primi sve naše simpatizere i članove.</s><s>Partija za Gusinje je salu napunila Gusinjanima, a ne kao neki koji su mislili da su veliki sa gostima iz okolnih gradova.</s><s>Oficijelni spiker na konvenciji je bio Samin Radončić a na konvenciji je predstavljeno 30 kandidata za odbornike Partije za Gusinje na predstojećim lokalnim izborima koji će se održati u nedjelju 16.oktobra.</s><s>Na samom početku programa proučena je el-fatiha odnosno minut ćutanja za rahmetli Isaka Milja Čekića nedavno preminulog odbornika Partije za Gusinje tj. odbornika prvog saziva Skupštine opštine Gusinje.</s><s>Na tribini su govorili kandidati za odbornike: Semira Kolenović – student, Fejzo Bektešević – privrednik, Refik Pirović – dipl.psiholog, mr Huso Brdakić -dipl.ing.inf.teh, Fahrudin Dervišević – dipl.ecc, Ragip Deljanin – dipl.politikolog, dr Said Čekić, Merdin Čekić -dipl.pravnik, predstavnici dijaspore: Began Čekić – muzički menadžer i Refik Refko Radončić – biznismen, a na kraju se obratio lider Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić.</s><s>Uz dobre i korektne govore oni su pozvali Gusinjane da u nedjelju svi glasaju Partiju za Gusinje broj 4. jer je Partija za Gusinje najviše učinila prilikom povraćaja statusa opštine Gusinje kao i za realizaciju mnogih drugih projekata.</s><s>Prilikom kulturno zabavnog programa članovi KUD-a „Džafer Nikočević“ su odigrali nekoliko gusinjskih kola a na kraju je svoj nastup imao i estradni umjetnik Beki Bekić.</s><s>Poštovane Gusinjanke i Gusinjani u nedjelju Vam je izbor jednostavan Partija za Gusinje broj 4, jer je samo Partija za Gusinje garant sigurne i uspješne vlasti.</s>
|
<s>Kontakt policajci na području plavske i gusinjske opštine na visini zadatka</s><s>PLAV/GUSINJE – U mjesnim centrima, Plavu, Gusinju i Murinu, svoje aktivnosti kao kontakt policaji izvršavaju četiri kontakt policajca – dva u Plavu i po jedan u Gusinju i Murinu.</s><s>Svojim predanim radom i primjerenim ponašanjem u svakoj lokalnoj zajednici kontakt policajci, uspjeli su da u svojim rejonima (lokalnim zajednicama) sa gradjanima uspostave veoma kvalitetnu saradnju, a takodje kod nadležnih u lokalnim samoupravama isposluju da se odrade i odredjene aktivnosti koje doprinose bezbjedonosnoj situaciji.</s><s>U plavskoj i gusinjskoj opštini, odnosno u sva tri mjesna centra u Plavu, Gusinju i Murinu, iz godine u godinu se sve više vodi računa da učenici osnovnepostavljanje gradske rasvjete i srednje škole, kao i polaznici u dječjim vrtićima budu što bezbjedniji.</s><s>Plavski kontakt policajci posebnu brigu vode u glavnoj gradskoj sobraćajnici pored koje se nalaze zgrade osnovne i srednje škole, kao i objekti dječjeg vrtića u Plavu, gdje je kretanje pješaka, posebno djaka nižih razreda mnogo bezbjednije.</s><s>Iste aktivnosti, sprovode i kontakt policajci u mjesnim centrima u Gusinju i Murinu, koji pored brige o bezbjednosti pješaka u saobraćaju, upozoravaju lokalne samouprave o vidnom označavanju pješačkih prelaza i horizontalnih linija.</s><s>Osim ovih aktivnosti, kontakt policajci preko svojih zahtjeva upozoravaju nadležne službe u lokalnoj zajednici da se uklone psi lutalice, koji predstavljaju veliku opasnost posebno za djecu, postavljanje gradske rasvjete u pojedinim ulicama gdje je trenutno nema, kao i obavezno postavljanje prilaznih staza za lica sa invaliditetom koja koriste kolica i da mogu da udju u svakoj ustanovi.</s><s>Gradjani u mjesnim centrima – Plavu, Gusinju i Murinu imaju samo riječi hvale za sve ono što čine i pružaju gradjanima kontakt policajci.</s>
|
<s>Ambasadorka Poljske o gusinju – “ovakve prirode nema nigdje na svijetu”</s><s>Kazala je ambasadorka Republike Poljske Gražina Sikorska, oduševljena prirodnim biserima gusinjskog kraja GUSINJE – Kada je prije tri godine boravila u jednodnevnoj posjeti SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu- i tom prilikom obišla atraktivne doline Grebaje i Ropojanu, Vodopad i kanjon Grlja, Alipašine izvore, Oko Skakavice i brze planinske rijeke Vruju i Grnčar, svojim domaćinima je kazala : „da ovakve prirode nema nigdje na svijetu“.</s><s>-Prosto sm zadivljena prirodnim ljepotama gusinjskog kraja.</s><s>Posebno me je impresinirao ambijentalni prostor atraktivne doline Ropojana iz koje se stameno uzdiže najviši vrh Crne Gore ZLA KOLATA (2.534 mnv), Oko Skakvice, vodopad i kanjon Grlje, čuveni Alipašini izvori, i uvijek „sebično“ lijepa i privlačna jedna od najljepših dolina u Evropi – dolina GREBAJE – koju ogradjuju kameni neboderi vrhovi KARANFILA (srednji, sjeverni i južni) i drugih prirodnih bisera ovog prelijepog kraja.</s><s>Vjerujte, obišla sam skoro cijeli svijet, ali ovakve ljepote nijesm vidjela.</s><s>Ovo je vaše ogromno bogatstvo.</s><s>Ono što želim posebno da istaknem je da ova božanstvena priroda traži i vašu veliku odgovornost – posebno vas koji živite u ovom kraju i maksimalnu zaštitu životne sredine.</s><s>Primijetili smo mnogo smeća, zato je potrebno da zajedničkim snagama uz svesrdnu pomoć medija, eko-rendžera, NVO organizacija i lokalne vlasti riješite ovaj problem, a sve u cilju i interesu razvoja turizma kao njprioritetnije privredne grane gusinjske opštine, kazala je tada ambasadorka Republike Poljske, Gražina Sikorska.</s><s>Ona je tada obećala, da će turističkoj javnosti u Poljskoj predstaviti posebno ovaj gusinjski kraj i njegove prirodne ljepote.</s><s>Nakon njene posjete, broj turista iz Republike Poljske je u posljednje dvije godine znantno povećan, posebno planinara i alpinista koji u ljetnjem periodu uživaju u divljoj ljepoti atraktivnih dolina Grebaja i Ropojane i visokim vrhovima planina Prokletija.</s>
|
<s>Glavna→Region→ISCENIRANA SMRT: Posle 12 godina borbe dokazala da joj je sin ubijen zbog trgovine organima</s><s>Majka mladića koji je pronađen mrtav u svom stanu u Beogradu 2004. godine Suzan Šutović uspela je posle pravne bitke duge 12 godina da dokaže da je njen sin Petar (24) ubijen.</s><s>Prema zvaničnoj verziji, mladić se predozirao, ali prošle nedelje londonski islednici su to opovrgli.</s><s>Sa privatnim detektivima došla je u Srbiju da prikupi dokaze.</s><s>Smogla je snage i zajedno s njima fotografisala je stan u kome je pronađen Petar, beležeći krvave tragove koji su svedočili o nemilosrdnoj borbi.</s><s>Uz sve informacije koje je skupila, tek joj je prošle nedelje zvanično potvrđeno u Londonu da je Petar ubijen.</s><s>ISCENIRANA SMRT: Posle 12 godina borbe dokazala da joj je sin ubijen zbog trgovine organima — No Comments</s>
|
<s>Opjevao planinski biser</s><s>Uprepunoj sali Doma za kulturu u Gusinju održana je promocija druge po redu knjige Rifata Mulića „Gusinjske Prokletije – zavičajne staze”, o kojoj su govorili akademik Zuvdija Hodžić, prof. dr Marko Knežević, dr Dragan Bulatović, mr Halil Markišić i sam autor.</s><s>Akademik Hodžić je istakao da je prosto nevjeovatno kako je autor veoma pedantno i pjesničkim stilom „registrovao” svaku stazu, stijenu, puteljak, vrh i planinu Prokletija. – Knjiga Rifata Mulića ujedno će služiti i kao vodič za sve planinare i ljubitelje planinskih bisera gusinjskog dijela Prokletija.</s><s>On se 40 godina drži sa planinom, koja mu je kako je on sam kazao – život znači.</s><s>I veoma dobro je zapisao, da se Prokletije ne mogu vidjeti, moraju se doživjeti – kazao je Hodžić.</s><s>Knežević je istkao da je veliki značaj knjige i u tome što ona upućuje planinara i sve ljubitelje prirode u tajne planine, u njenu divlju ljepotu, opisujući i sve druge karakteristike Prokletija. – Rifat Mulić je prvi u našem kraju koji je objavio knjige o Prokletijama, prvo „Plavsko-gusinjske Prokletije – četrdeset planinarskih staza”, a sada i ovu.</s><s>Nova knjiga posvećena je planinarima i svim drugim ljubiteljima divlje prirodne ljepote.</s><s>Autor je naučnim osnovama obradio u ovoj knjizi reljef, rijeke, vode, biljni i životinjski svijet, stanovništvo i kulturno nasljeđe.</s><s>Knjiga može da posluži i u osnovnoj školi kao priručnik zavičajne nastave -rekao je Knežević.</s><s>Predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore dr Dragan Bulatović nije krio oduševljenje knjigom Mulića.</s><s>„Ovo je za nas crnogorske planinare danas pravi praznik, jer je ova knjiga veliki doprinos ionako oskudnom fondu planinarske literature Crne Gore.</s><s>Ova knjiga je veliki doprinos oskudnom fondu planinarske literature Crne Gore”, rekao je on.</s><s>Mr Markišić je, pored ostalog istakao, da je Mulić ovom knjigom na kreativan i pragmatičan način dao veliki doprinos promociji prirodnih i kulturnih vrijednosti gusinjskog kraja, prije svega gusinjskih Prokletija. – Mulić je ovom knjigom gusinjske Prokletije približio, prije svega, svom zavičaju, pa onda i crnogorskoj i evropskoj javnosti.</s><s>Ova knjiga će biti neophodno štivo planinarima i alpinistima, a kao dragocjeni izvor informacija naučnim istraživačima različitih specijalnosti, turističkim radnicima, ljudima koji vole planinu, žive na planini i od planine – istakao je on.</s><s>Mulić: Planina moja najveća ljubav</s><s>I sam autor knjige, koju je izdalo PD „Karanfil” Gusinje, a štampao AP „Print”, sa puno emocija je govorio o svojoj najvećoj ljubavi – planini. – Planinareći više od 40 godina po planinama Prokletija – Trojanu, Bjeliču, Boru, Popadiji, Visitoru i drugim planinama ovog prostora, obilazeći njihove teško prohodne grebene, visoke vrhove, strme litice, prikazao sam u ovoj knjizi ono što je najvrednije u ovom kraju, i vjerujem da će knjiga biti od velikog značaja za sve buduće generacije – ljubitelje gusinjskog dijela Prokletija – kazao je Mulić.</s>
|
<s>“Ekonomsko osnaživanje žena u ruralnim oblastima sjeverne Crne Gore”.</s><s>Plav-Ovaj projekat je osmišljen sa ciljem da se kroz niz aktivnosti unaprijedi i promoviše žensko preduzetništvo u ruralnim područjima opština Andrijevica, Plav i Gusinje i da se kroz pružanje usluga u ruralnom turizmu doprinese boljoj ekonomskoj situaciji i položaju žena, koje su ciljna grupa ovog projekta.</s><s>Kao rezultat terenskog rada, koji je obavljen na samom početku projekta, Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RRA BKP) je pripremila bazu potencijalnih pružaoca usluga u seoskom turizmu.</s><s>Ova baza, koja uključuje 60 seoskih domaćinstava, može poslužiti kao osnova za planiranje daljih aktivnosti u ovom sektoru.</s><s>Imajući u vidu veliku potrebu za izgradnjom kapaciteta za pružanje usluga u seoskom turizmu, organizovan je niz obuka na kojima su obrađene relevantne teme, a sa tim ciljem organizovane su i studijske posjete domaćinstvima u opštinama Kolašin i Berane koja se uspješno bave pružanjem usluga u ovom sektoru.</s><s>Tokom projekta, seoskim domaćinstvima su pružene i savjetodavne usluge vezano za kreiranje turističke ponude a izradom promotivih materijala će se doprinijeti boljoj prezentaciji ponude u seoskom turizmu,kazala Snežana Maslovarić Zečević, koordinatorka ovog projekta.</s><s>Kao dodatnu vrijednost ovom projektu možemo istaći saradnju koja je uspostavljena sa turističkim agencijama i portalima pa je polovina domaćinstava koja su bila uključena u projekat potpisala ugovore sa turističkim agencijama, a većina njih je već uspješno ugostila prve goste.</s><s>RRA BKP je na osnovu stečenih iskustava i realnog stanja na terenu pripremila i prisutnima predstavila niz preporuka za unapređenje stanja u sektoru ruralnog turizma.</s><s>Događaju je pored korisnika projekta prisustvovala predstavnica donatora kao i predstavnici lokalnih samouprava u kojima je realizovan projekat, turističkih organizacija i agencija.</s><s>Projekat , čija je vrijednost oko 18.000 dolara, je implementirala Regionalna Razvojna Agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije u periodu jul 2015-jul 2016, a finansirala Ambasada SAD u Podgorici kroz Program malih grantova Demokratske komisije.</s>
|
<s>Redovne akcije učenika Srednje mješovite škole „Bećo Bašić“ u Plavu</s><s>Rifat Balić Direktor SMS Skole Beco Basic” u Plavu</s><s>-I ove godine koja je na izmaku imali smo tridesetak korisnih humanitarnih akcija za pomoć starijim, bolesnim i nesposobnim osobama, za polaznike dnevnog centra „Lipa“ u Plavu, za porodice koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i svima dugima kojima je potrebna makar mala materijlna pomoć, kako bi se i oni osjetili da neko misli na njih, naglašava direktor Balić.</s><s>Takodje, ističe direktor Balić, vodimo računa da i sportskim organizacijama i klubovima udovoljimo i odobrimo korišćenje sportske dvorane besplatno kada su u pitanju humanitarni turniri.</s><s>Takvu jednu akciju smo već organizovali kada je odžan veliki rukometni humatirani turnir, a sva prikupljena sredstva smo uplatili na žiro-račun JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „LIPA“ u Plavu.</s><s>Dogovorićemo se sa humanitarnom sekcijom „Pokažimo veliko srce“ da iduće godine najmanje dva puta u mjesecu organizujemo humanitarne akcije a prikupljena sredstva dodijelimo djeci iz siromašnih porodica, polaznicima Dnvenog centra kao i starim i iznemoglim osobama.</s><s>Vjerujemo, da će nam i iduća godina u ovom pravcu biti – radna uspješna i prije svega u službi humanitarnih aktivnosti, kazao je direktor Balić.</s>
|
<s>ZAVRSKA ZEMLJA I ZENA IZ GUSINJA</s><s>Zavrska zemlja danas slovi za jednu od boljih u plavsko-gusinskoj Ljugi.</s><s>Nerijetko se desava da zemlja koja ima puno vlage iako je plodna nije najpogodnija za odradjivanje, jer posebno tokom proleca dolazi do truljenja i propadanja roda.</s><s>To nije slucaj sa zavrskom zemljom jer je ista okrenuta prema istocnoj strani odakle Sunce izlazi.</s><s>Cinjenica je da je zavrska zemlja vaktilje bila neplodna i neobradjena, uostalom prije nepunih sto godina to je bila jedna nenaseljena povrsina na kojoj su svoja stada koza, ovaca i govedi napasali domacini iz obliznjeg grada Plava.</s><s>Otuda je i ostala izreka: “NEDAO TI BOG ZEMLJU U ZAVRS, A NI ZENU IZ GUSINJA”.</s><s>Salaš za zito</s><s>Izreka koja se odnosila na zavrsku zemlju je na mjestu, jer su nasi preci mnogo znoja prosuli da bi od neplodne zemlje obrasle papradom, trnjem i lijeskama, napravili plodnu zemlju u kojoj maltene sve uspijeva: kolomboc, pasulj, kropmpir, tikva, paradajz, paprika, mahuna, grasak grozdje, bostan... samo jos ne banane.</s><s>Medjutim, ovaj drugi dio izreke, bukvalno je umetnut sa zavrskom zemljom, jer se vjekovima takmicilo cije su djevojke bolje, da li su to plavljanke ili su to pak gusinke.</s><s>Neutralni posmatrac sa strane s’lakocom moze doci do zakljucka da su i jedne i druge prirodno lijepe, visoke i sa puno sarma.</s><s>Dobrota pak i vaspitanje su individualni i zavise od mnogo faktora prije svega od kucnog odgoja i specificne tradicije koju svaka kuca ima i nosi.</s><s>Moguce je da je zenu gusinku koja dolazi iz ravnice malo teze naviknuti na bregovito plavsko okruzenje, uostalom ni njima nije lako napustiti ravnicu i doci na malo drugacijoj destinaciji.</s><s>Licno svjedocim da posjedujem zemlju u Zavrs i da imam zenu Gusinku, te da sam zadovoljan kako na zavrsku zemlju tako i na zenu iz Gusinja. :)</s>
|
<s>Geo-ekološka istraživanja na Prokletijama</s><s>GUSINJE – Profesor sa beogradskog Univerziteta dr Predrag Božović, je na geo-ekološkom kampu u Babinom Polju pored ostalog istakao – da su studenti prije tri godine imali priliku da se upoznaju sa nesvakidašnjim prostorom , te da nakon istraživanja geografa Jovana Cvijića do danas ne postoji ozbiljnija studija o Prokletijama.</s><s>-Ovo je prostor na kome postoji veliki broj lednika, sve naučne ekspedicije, istraživači, studenti i postdiplomci imaju prilku da na licu mjesta vide sve ono što su teorijski učili tokom studija, a ovdje se mogu i neposredno uvjeriti na samom terenu.</s><s>Od kraja 19.vijeka kada je Jovan Cvijić prvi proučavao tragove glacijacije, mi do danas nemamo neku ozbiljnu studiju i poduhvat u utvrdjivanju novih činjenica i pokazatelja vezanih za ledeno doba na planinama Prokletija, a nama preostaje da te procese i oblike koji su se dešavali i koji se dešavaju što više proučimo i da u nekom doglednom periodu objavljivanjem radovima to približimo naučnoj, stručnoj i laičkoj javnosti.</s><s>Jer, upravo smo na području planine Bogićevice naišli na neke tragove i pronašli takoreći kameni lednik iznad Hridskog jezera.</s><s>A takav kameni glečer postoji u Americi, kazao je prof.dr Predrag Božović.</s>
|
<s>STANOVNICI PLAVSKO-GUSINJSKE LJUGE OCEKUJU STO BRZI POCETAK GRADNJE PUTNOG KRAKA TAMARA – PODGORICA</s><s>Putni pravac Skadar – Vrmosa, koji se radi punom parom i koji je u zavrsnoj fazi, ne samo da je od znacaja za domicilno stanovnistvo Drzave Albanije, vec i za gradjane opstine Gusinje, Plav, Andrijevicu, Berane, Rozaje, Bijelo Polje.</s><s>Ovaj magistralni putni pravac ce takodje povezati i dio gradova Drzave Kosovo, prije svega Pec, Decane, Djakovicu... pod uslovom da se otvori u promet putni pravac Plav – Pec preko Cakora i da se nastave i okoncaju zapoceti radovi na putnom pravcu Decane – Plav preko planine Bogicevice.</s><s>Ovaj magistralni put kroz teritoriju Albanije se privodi kraju, velika je vjerovatnoca da se vec sredinom narednog ljeta pusti u promet, sto ce stanovnistvu od Vrmose do Skadra promijeniti zivot i ohrabriti ih da ostanu na svojim vjekovnim topracima, a zna se da su zivjeli u zabitima bez prilaza i puta “dje je samo zec postu mogao donositi”.</s><s>Nadlezni resori Vlade Albanije su u vise navrata dogovarali sa relevantnim subjetima Crne Gore detalje oko ovog putnog pravca, kako bi isti mogli da koriste i crnogorski drzavljani, te da dva do tri puta kracom dionicom dodju do Podgorice i drugih zeljenih destinacija.</s><s>U tom pravcu nasi komsije i braca su postupili disciplinovano i u skladu sa dogovorenim, pa su u neposrednoj blizini mjesta Tamara u Albaniji napravili moderan krak preko svoje teritorije u duzini od par kilometara, kako bi se napravila veza sa Dinosom i Podgoricom kroz Grabon i Cijevnu Zatrjebacku, prosirivanjem i adaptacijom postojeceg putnog pravca.</s><s>Zasluge za realizaciju ove ideje pripadaju prije svega Fondaciji Gusinje NY na celu sa efendijom Refkom Radoncicem i njegovim bliskim saradnicima, a tu je i ne mali doprinos Partije za Gusinje na celu sa dr Rusminom Lalicicem.</s><s>Bukvalno nije bilo osobe koja nije podrzavala i ne podrzava ovaj projekat, jer je rijec o putnom pravcu koji je zila kucalica za stanovnike nase Ljuge, koja u buduce vise nece biti slijepo crijevo kao do sada, vec tranzitno mjesto i kraj u koji ce se moci ulaziti i dolaziti sa svih strana i pravaca.</s><s>Ono sto u ovom momentu pod hitno treba uraditi i nikako ne cekati sjutra, jeste da se krene sa adaptacijom i prosirenjem putne mreze od Dinose prema Grabonu, Cijevni Zatrjebackoj i Tamari, kako bi stanovnistvo u cjelosti bilo uvjereno da je na pomolu definitivno okoncavanje ovog projekta cijem se zavrsavanju svi raduju.</s><s>Smatram takodje da bi izrada ovog putnog kraka od Tamare do Dinose u mnogome uticala i na izbornu volju gradjana uoci predstojecih pralamentranih izbora, jer nije isto ako se sa gradnjom ovog putnog pravca pocne odmah ili se ti radovi odloze za godinu, dvije ili jos kasnije.</s><s>Stanovnici plavsko-gusinjske Ljuge cekaju validno i brzo saopstenje vezano za ovaj putni pravac, kako od nadleznih drzavnih organa Crne Gore, tako i od Fondacije Gusinje iz NY i drugih koji zele dobro Gusinju, Plavu i ostalim nasim krajevima.</s>
|
<s>Na hiljade planinara na vrhu Zla Kolata (2.534 mnv)</s><s>GUSINJE – Iako ga mnogi nadri „eksperti“ osporavaju – da je Zla Kolata (2.534 mnv) „Bajraktar“ medju crnogorskim planinskim vrhovima – ovih dana se sumiraju posjete i broj planinara i alpinista iz zemlje i inostranstva koji su u toku ovog ljeta posjetili najviši vrh Crne Gore.</s><s>U toku ljetnje turističke sezone na vrhu su bili planinari iz svih bivših jugoslovenskih republika, Češke, Slovačke, Francuske, Austrije, Švajcarske, Njemačke i mnogih drugih zemalja Zapadne Evrope i svijeta.</s><s>-Ovdje je sve visoko, i nebo i kamen, stijene, litice i vrhovi, kaže Selmo Hadžibegić, poznati planinar-alpinista iz Sarajeva.</s><s>Prije par godina, posjetio sam Aljasku, jednu od značajnih turističkih destinacija Amerike, čija je priroda veličanstvena, ali ni primaći ovoj ispod i na Prokletijama.</s><s>U atraktivnoj dolini Ropojana, nedaleko od Gusinja, ispod najvišeg crnogorskog vrha Zla Kolate, nalaze se dva , na Balkanu i u Evropi, jedinstvena prirodna bisera – Oko Skakavice i Vodopad i kanjon Grlja, posebno naglašava Hadžibegić.</s><s>Bernard Enrik, češki alpinista i pjesnik, je očaran ljepotama Prokletija i visokim vrhovima.</s><s>-Ovo je za nas planinare neponovljiva ljepota i posebna životna priča.</s><s>Onaj ko ne osvoji planine Prokletije niukom slučaju ne može znati šta je planina.</s><s>Ovi oblaci na vrhu kao da zastaju, kao da zastaju i „paraju“ svoje „trbuhe“, a predjeli ispod njega kao da su oteti od dubokog sna.</s><s>Sve je veličanstveno.</s><s>Ovo je najljepši kutak na ovozemaljskoj kugli, kaže Enrik i dodaje da svake godine dodje u ljetnjem periodu, da ovdje na ovim visokim „kamenim neboderima“ odmori i srce i dušu.</s><s>Naši sagovornici su posebno istakli, da se nadaju da će čovjek znati da sačuva ovu netaknutu ljepote prirode i jedinstvenu tačku na planeti.</s><s>Bernard Enrik je snimio jednočasovnu TV reportažu o vrhu Zla Kolata, Oku Skakavice, vodopadu i kanjonu Grlje, Alipašinim izvorima, desetak pećina, o brzim planinskim rijekama, atraktivnim dolinama Ropojana i Grebaje, Eko-turističkim katunima i kolibama, „Šupljim vratima“ , sniježnom ledniku u „Kotlovima“ ispod vrhova Karanfila i drugim turističkim sadržajima.</s><s>-Vjerujem, kazao je Enrik da će ovom reportažom animirati na hiljade ljubitelja atraktivne prirode i dodju u ovoj kraj – da se dive i uživaju u prirodnim draguljima koji nema u Evropi.</s><s>Vjerujem, da ću uspjeti, kazao je Enrik.</s>
|
<s>ORHAN REDŽEPAGIĆ ISTIČE DA ĆE SE VIŠE RADITI NA VALORIZACIJI NP „PROKLETIJE”</s><s>Što se tiče turističke sezone u nacionalnom parku on očekuje da će se, pored postojećeg u Grebajama, otvoriti najmanje još tri ulazna punkta -na Ropojani, Jasenici i Gradinama, gdje bi kaže konačno počele da se primjenjuju odredbe zakona u vidu naplata ulaznica, kako bi preciznije imali i evidenciju posjetilaca.</s><s>Redžepagić kaže da će insistirati da se vodi računa o čistoći unutar parka.</s><s>Posjeta Grebajama 31 Jula za “Dane Dijaspore”</s><s>-Prošle godine smo raspolagali podatkom da smo imali oko 3.000 posjetilaca, što je jako malo.</s><s>Ulazni punkt imamo samo u Grebaja, pa se posjetioci nijesu mogli ni evidentirati.</s><s>Park je prostorno definisan, ali potrebno ga je obilježiti propisanim oznakama –tablama, da se dakle zna njegova linija prostiranja, što treba da radi Uprava za nekretnine Crne Gore, zajednički sa parkovima i drugim nadležnim državnim organima, a što je trebalo biti urađeno još ranije.</s><s>Očekujemo da uradimo i određene sadržaje, kao dječje igralište u Grebajama..., te da se donesene plan privremenih objekata i da se konačno završi plan posebnih namjena, što će stvoriti uslove za daleko brži razvoj parka kao turističke destinacije.</s><s>Ponudićemo ono što je u ovom trenutku najatraktivnije u okviru tog parka, kao edukativne, pješačke, planinarske i biciklističke staze, kao i izletnički prostor – slučajni izleti u područjima koja nijesu ispitana, istražena, koja su praktično „gluva“, bez struje, mobilne telefonije..., što može biti atraktivno za određenu klijentelu –ističe Redžepagić.</s><s>Pored izletničkog turizma, Redžepagić kaže da će insistirati i na katunskom turizmu, te razvoju speleološkog i alpinističkog turizma, kao i adrenalinskih sportova, što je po njegovom mišljenju nešto što daje veću šansu ukupnom razvoju, a gdje, pored planinarskog Saveza Crne Gore, podršku očekuje i od beogradskog planinarskog društva koje ima svoj planinarski dom u Grebajama.</s><s>-Planinarski dom PD „Radnički“ iz Beograda u Grebajama postoji još od dalekih šesdesetih godina prošlog vijeka, a radi se o prijateljima ovog kraja, koji su izrazili spremnost da nam pomognu u uređivanju na pravi način planinarskih staza i daju malo više reklame parku što je jako bitno.</s><s>Planinarski savez i drugi državni subjekti su obavezni da se uključe u te poslove- ističe Redžepagić.</s><s>Unutar parka bez automobila</s><s>– Moje lično razmišljanje je da posao nas iz parka briga i čuvanje tog prostora, a komercijalnu djelatnost uz plaćanje naknada da obavlja privatni sektor, da li kroz javno- privatno partnerstvo ili klasične koncesije, pitanje je odluke nadležnih organa.</s><s>U cilju održavanja čistoće u tom prostoru primićemo jednog ili dva nova radnika na održavanju ambijentalne higijene, kojima će biti posao čišćenje nacionalnog parka i lociranje divljih deponija, a Komunalno preduzeće sve to bi odvozilo.</s><s>PLAV -U Nacionalnom parku „Prokletije“, kojim odnedavno koordinira Orhan Redžepagić, koji je i član Upravnog odbora preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore, predstoji puno aktivnosti kako bi taj prostor odgovorio namjeni zbog koje je i formiran, i kako bi bio jedna značajnija poluga za razvoj opština Plav i Gusinje.</s><s>Jedno od gurućih pitanja tog prostora je njegovo ekološko stanje, jer je primjetno da se tamo lageruje kamen za nečije potrebe, ima dosta smeća i svega onoga što jednom takvom prostoru ne priliči, a što neprijatno utiče i na posjetioce.</s><s>-Kada sam stupio na ovu dužnost, kao koordinator, dakle prelazno rješenje do izbora direktora, vidio sam taj lager kamena kod samog ulaznog punkta u nacionalni park u Grebajama.</s><s>Odmah sam obavijestio nadležnu ekološku inspekciju radi preduzimanja mjera po tom pitanju u skladu sa zakonom, s očekivanjem da će inspekcija postupiti iz svojih nadležnosti, i na osnovu zapisnika sa lica mjesta narediti uklanjanje tog kamena i to prije početka zvanične ljetnje sezone, koja ovdje u principu počinje početkom juna.</s><s>Da li će se uspjeti da se to ukloni do 1. juna nisam siguran ali očekujem da će inspekcija odraditi svoj dio posla i dostaviti mi rješenje.</s><s>Inače, granica nacionalnog parka u Grebajama treba da bude na Škali, dakle ispred puta koji skreće prema Popadiji, gdje bi trebao da bude i ulazni punkt, a ne tu gdje je –ističe Redžepagić.</s>
|
<s>Izjave ministra Ivanovica i predsjednice opstine Gusinje Anele Cekic (VIDEO)</s>
|
<s>Perspektive rječnog ribolovnog turizma u opštini Gusinje</s><s>Gusinjske rijeke Vruja i Grnčar, kao i dio gornjeg toka rijeke Ljuče – pogodne za brži razvoj ribolovnog turizma GUSINJE – Odvajkada su gusinjske rijeke Vruja i Grnčar – bile stjecište mnogim pasioniranim ribolovcima iz zemlje i inostranstva, ali se vremenom i to interesovanje nekako gubilo, zahvaljujući prije svega, slaboj organizaciji članova ribolovnih klubova-društava i ljubitelja rjećnog ribolova ovdje u Gusinju.</s><s>Medjutim, danas je rječni ribolovni turizam veoma popularan kod vih ribolovaca u Crnoj Gori i inostranastvu.</s><s>Ukoliko se stvore neophodni uslovi, i stvore sve tražene pretpostavke gusinjski rječni ribolovni turizam mogao bi da doprinese bržem ekonomskom razvoju ovog kraja.</s><s>Ovo iz razloga, jer bi od rječnog ribolovnog turizma imali koristi svi, vlasnici hotela, restorani, vodiči, proizvodjači mušica, taksisti i mnoge druge uslužne djelatnosti.</s><s>Nažalost, u mnogim našim lokalnim sredinama ribolov se još smatra kao „dokono gubljenje vremena“, a zaboravlja činjenica da zbog sve manje ribe u svjetskim vodama, danas je ribolov sve manje socijalna zabava, a sve više hobi i sport bogatih ljudi.</s><s>Zato je potrebno više volje i entuzijazma za pravilan odnos prema rječnom ribolovnom turizmu na području gusinjske opštine i bio bi to veoma bitan faktor elitnog rječnog ribolovnog turizma, a upravljanjem istim ne iscrpljuju se prirodni resursi – već se na najbolji način vrši očuvanje naših rijeka i jezera.</s><s>Perspektive rječnog ribolovnog turizma u opštini Gusinje — 2 Comments</s><s>Ova prica oko ribolovnog turizma mi je dosta izuvena stvar.</s><s>Tacno je da ima zagadjenijih rijeka od nasih, ali nema recice ni potoka a da nijesu fekalne vode ukljucene na njih.</s><s>Nidje kolektora, a na svakom cosku bacanje smeca u jedinoj ekoloskoj drzavi.</s><s>Da imamo dobre propise u ovoj oblasti i primjenu istih, bili bismo kulturniji od Nemaca i Svajcaraca.</s><s>Ovako ni riba ni ribolovnog turizma .</s><s>Ne treba biti puno pametan pa znati da su rijeke u nasem kraju raj za ribe i to vrste koje se sve redje mogu loviti ,zbog zagadjenosti rijeka.</s><s>Osnovna stvar koju treba uraditi je obrazovati domace stanovnistvo(a ono da shvati) znacaja te vrste turizma.</s><s>Obavezno poceti obrazovati djecu u skolama o istom,jer i oni moraju znati znacaj a mogu uticati na odrasle.</s><s>O cemu se radi,radi se o tome da se domaci ribolovci nauce fer pecanju i zastiti ribe u vodi,a da se nikako ne koriste dinamiti i sl.eksplozivne sprave jer to jeste zlocin i prema ribama i cijelom kraju i razvoju,ma sta oni mislili.</s><s>Znaci edukacija svih na tom prostoru bi pomogla da se razvije i ocuva riblji fond u rijekama,a ribari ce doc i tako moze krenuti razvoj ribolovnog turizma.</s>
|
<s>Karavan prijateljstva iz ugla Amine Omeragic</s><s>Pise: Asmina Omeragic</s><s>Tradicionalni „ 8. Karavan prijateljstva“ je održan 06.maja tekuće godine.</s><s>Mislim da svi manje – više znamo da se manifestacija “Karavan prijateljstva” organizuje kako bi iz godine u godinu podsticali donosioce odluka u vladama Crne Gore i Albanije za gradnju trase puta Gusinje – Podgorica, preko Albanije dolinom rijeke Cijevne.</s><s>Govorim u množini jer mislim na stanovništvo Gusinja, Plava, Tamare, Dinoše i Tuzija.</s><s>Svakako put Gusinje – Tamara – Dinoša – Tuzi – Podgorica je od velikog značaja i za susjedne opštine u sjevernom dijelu kako Crne Gore tako i Albanije.</s><s>Put od Gusinja do Podgorice preko teritorije Albanije su naši preci koristili vjekovima.</s><s>Nažalost, isti je zatvoren 1948.godine.</s><s>Neka ova godina bude tema za velike umove i znalce našeg podneblja u narednom periodu.</s><s>Danas, ja želim sa vama da podijelim istorijski podatak koji je na 8.Karavanu prijateljstva predočio prisutnima g-din Milan Paunović, načelnik Odjeljenja za integrisano upravljanje granicom i graničnim prelazima. “Međunarodna komisija sastavljena od predstavnika Vlada Britanskog carstva, Francuske, Italije i Japana koja je bila zadužena za razgraničenje između Kraljevine Albanije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca odredila je granicu od granice teritorijalnih voda u Jadranskom moru do zajedničke tačke triju država – Albanije, Grčke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Prespanskom jezeru.</s><s>Međunarodna komisija je utvrđivala granicu od 1922.- 1925.godine i ucrtala je u 11 karata.</s><s>Aneksom 7 Protokola o razgraničenju realizovan je Slobodan prolaz između regije Gusinje i Podgorice, shodno odluci od 06.novembra 1925.godine sa Konferencije ambasadora.</s><s>Protokol su potpisali 26.jula 1926.godine u Firenci britanski, francuski i italijanski izaslanici (predstavnici Međunarodne komisije za razgraničenje) za određivanje granice Albanije u 10 aneksa.</s><s>Ovim se albanska vlada obavezala da će odobriti državljanima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca slobodan prolaz i tranzit u oba smjera putem koji prolazi kroz albansku teritoriju.</s><s>Državljanima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je omogućen slobodan prolaz ovim putem pješice ili na konju ali bez oružja.</s><s>Takođe, slobodno mogu prevoziti stoku, stvari, predmete i namirnice i za prolaz im je potrebna samo putna isprava.</s><s>Prolaz preko teritorije Albanije mora se obaviti u jednom danu, od izlaska do zalaska sunca.</s><s>Kontrolu slobodnog prolaza navedenim putem vršili su graničari dvije države bez plaćanja taksi.</s><s>Ovim Protokolom ugovorne strane su se obavezale da daju neophodne instrukcije za direktno povezivanje lokalnih pograničnih vlasti kako bi se obezbjedila primjena Protokola.” Ukoliko je suditi prema viđenom, vjerujem da će u skorije vrijeme biti formirana nova Međunarodna komisija i da će omiljena trasa cijelog Gornjeg Polimlja na putu prema Podgorici biti ovaj naš dugo priželjkivani put.</s>
|
<s>Japan palestinskim izbjeglicama donirao 38 miliona dolara</s><s>Palestina – U saopćenju Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) navedeno je kako je potpisan Sporazum o pomoći Japana u iznosu od 38 miliona 210 hiljada dolara.</s><s>Japan je donirao 38 miliona dolara Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA).</s><s>U pisanom saopćenju UNRWA-e navedi se kako je danas u Ramallahu potpisan Sporazum između ambasadora Japana u Palestini Takeshija Okuba i zamjenice glavnog komesara UNRWA-e Sandre Mitchell o pomoći Japana u iznosu od 38 miliona 210 hiljada dolara.</s><s>U saopćenju je navedeno kako je ovo dosad najveća donacija Japana Palestini i da će 15 miliona dolara biti izdvojeno za primarne potrepštine, odnosno za ishranu i sredstva za higijenu izbjeglica u Gazi.</s><s>Navedeno je i kako će 20 miliona i 870 hiljada dolara biti izdvojeno za palestinske izbjeglice na Zapadnoj Obali, u Libanu i Siriji, dok će preostala dva miliona 340 hiljada dolara biti utrošeni za izgradnju kanalizacione mreže u izbjegličkom kampu Akabe Jeber na Zapadnoj Obali.</s><s>Mitchell je navela kako će ova donacija u velikoj mjeri podmiriti potrebe palestinskih izbjeglica u zemljama Bliskog istoka, a prvenstveno u Gazi.</s><s>Prema podacima UN-a, od pet miliona palestinskih izbjeglica, dva miliona i 100 hiljada njih nalazi se u Jordanu, milion i 300 hiljada u Gazi, 914 hiljada na Zapadnoj Obali, 500.000 u Siriji i 447 hiljada u Libanu.</s>
|
<s>Haris Koljenović osvojio prvo mjesto</s><s>GUSINjE – Gusinjanin Haris Koljenović (24) osvojio je prvo mjesto na maratonu u Njujorku.</s><s>U kategoriji od 20 do 29 godina, Koljenović je stazu od 21 kilometar i 230 metara istrčao za 1 sat, 19 minuta i 23 sekunde, popravivši lični rekord za tri minuta.</s><s>Koliko je Koljenović bio superioran u ovoj trci, potvrđuje podatak da je drugoplasirani bio skoro osam minuta u zaostatku za njim.</s><s>-U trci je učestvovalo 1.350 atletičara, od kojih se ogroman broj aktivno bavi atletikom, čime prvo mjesto našeg Harisa Koljenovića dobija na značaju.</s><s>U to ime Koljenoviću upućujemo sve čestitke na velikom uspjehu, uz želju da nas još bezbroj puta obraduje dobrim rezultatima –saopšteno je iz njegovog trenerskog štaba.</s><s>Koljenović, već afirmisani mladi maratonac, na trci održanoj 24. oktobra u Riversajd parku na Menhtnu u Njujorku, na stazi dužine deset kilometara, osvojio je takođe prvo mjesto, s vremenom 39,17 minuta.</s><s>Koliko je Gusinjanin i tada bio nadmoćan svjedoči podatak da je drugoplasitani takmičar bio 200 metara iza njega.</s>
|
<s>Poziv sponzorima da podrže manifestaciju</s><s>DRŽAVNO PRVENSTVO U POVERLIFTINGU ODRŽAĆE SE 30.</s><s>APRILA U PLAVU</s><s>PLAV – Sportsko rekreativni klub „Plavius” u saradnji sa Powerlifting savezom Crne Gore, 30. aprila organizovaće Otvoreno državno prvenstvo u powerliftingu.</s><s>Po izjavi predsjednika kluba Mirze Šabovića, Plav se našao pored gradova iz Njemačke, Finske, Bosne i Hecegovine i Srbije, i ovo je po prvi put da se u ovom gradu organizuje ovakav sportski događaj. – S obzirom na to da se radi o ozbiljnom i vrlo zahtjevnom sportskom projektu, formiran je i Organizacioni odbor koji čine osnivači SRK „Plavius” Samir Bašić i Jasmin Medunjanin, te član upravnog odbora kluba Amel Latić, a na čelu Organizacionog odbora je i gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, koji je na traženje članova kluba sa zadovoljstvom prihvatio ponudu-kaže Šabović.</s><s>Šahmanović kaže da prati i podržava rad i aktivnosti kluba „Plavius” koji, kako ističe, već ima zapažene rezultate. – Opština Plav će dati svoj doprinos da ovaj sportski događaj dobije prostor i značaj koji mu pripadaju, tim prije jer se radi o mladim momcima koji su se samostalno organizovali – poručio je Šahmanović.</s><s>Haris Canovic – uspjeh za uspjehom</s><s>Predsjednik kluba Mirza Šabović apeluje na dijasporu kao i na sve zainteresovane sponozore da u okvirima svojih mogućnosti učestvuju u organizaciji otvorenog državnog prvenstva.</s><s>Dodao je da će Organizacioni odbor ubrzo pismeno kontaktirati potencijalne sponozore koji će imati priliku da svoje firme reklamiraju u toku održavanja poverlifting prvenstva.</s><s>-Želim da iskoristim priliku da pozovem sve takmičare iz države i regiona da uzmu učešće u ovom prvenstvu jer je uprava kluba donijela odluku da se kotizacija za takmičinje neće naplaćivati – naglasio je Šabović.</s>
|
<s>Bićemo ponosni domaćini svjetskog takmičenja u mušičarenju</s><s>Savez sportskih ribolovnih organizacija Crne Gore biće organizator Evropskog prvenstva u ribolovnoj disciplini fly fishing za 2019. godinu i to u Plavu, odlučeno je na 38.</s><s>Kongresu Svjetske sportsko ribolovne organizacije (CIPS) u Pragu.</s><s>Tim povodom razgovarali smo sa čelnicima SSRO CG, predsjednikom Nikolom Milićem i potpredsjednikom Omarom Bašićem, o dosad nezabilježenom ribolovnom spektaklu kada je riječ o mušičarenju u Crnoj Gori.</s><s>Ovo prvenstvo će imati veliki značaj za razvoj sportskog ribolova i sveukupnu promociju opština Plav, Andrijevica i Gusinje na čijim vodama će se održati ovo takmičenje.</s><s>• Pred vama je veliki posao?</s><s>BAŠIĆ:– Nadamo se punoj podršci lokalnih samouprava, turističkih organizacija i državnih institucija.</s><s>Igrom slučaja u rasporedu održavanja svjetskih i drugih prvenstava u mušičarenju u 2019. godini, očekujemo da će to biti godina sa najvećim brojem učesnika na jednom evropskom prvenstavu.</s><s>Crna Gora, zahvaljući radu klubova sa sjevara, s punim pravom mogu reći Plavom kao nosiocem, postala je prepoznata ribolovna destinacija u Evropi i svijetu.</s><s>Zbog svog geografskog položaja, lako smo dostupni svim zemljama Evrope, a očekujemo i učešće svih zemalja regiona, kojih nije malo.</s><s>Po nekim preliminarnim procjenama ovaj broj može biti i do dvadeset zemalja sa oko 200 do 300 učesnika, što će prestavljati veliki uspjeh.</s><s>S. Bošković Murino</s><s>Udruženo u ostvarenje cilja</s><s>– Plav i Andrijevica će u 2019. godini biti Crna Gora u malom.</s><s>U naredne dvije godine, pred svima nama je velika obaveza da ovo prvenstvo bude prepoznato kao jedno od onih sa najvišim nivoom i kriterijumima organizacije.</s><s>Sama organizacija prvenstva zahtijeva veliku odgovornost Saveza, kao i njenih članica – sportsko-ribolovnih klubova, lokalnih samouprava i, naravno, državnih institucija.</s><s>Najiskrenije vjerujem da ćemo zajedničkom saradnjom učiniti da se organizacijom i realizacijom predstojećeg takmičenja svi na kraju ponosimo – rekao je Milić.</s>
|
<s>MURINJANI OGORČENI JER JOŠ NIJESU DOBILI SREDSTVA ZA SANACIJU POSLEDICA ZEMLJOTRESA</s><s>Oštećenja u unutrašnjosti kuće Slavka Jašovića u MurinuOd odštete ni traga ni glasaŠta je sa parama koje je Vlada Crne Gore uputila kao prvu pomoć nedjelju dana nakon zemljotresa, kao i sa sredstvima dobijenim iz donacija, pitaju oštećeni Murinjani</s><s>PLAV/GUSINjE – Od zemljotresa koji je 4. januara pogodio opštine Plav i Gusinje, sa epicentrom na planini Visitor, protekla su četiri mjeseca, a, kako navode oštećeni, odštete se još ne dijele ili se to čini, kako kažu, na kašičicu, što ih dodatno povređuje.</s><s>Oštećeni pitaju šta je sa parama koje je Vlada Crne Gore uputila kao prvu pomoć nedjelju dana nakon zemljotresa, kao i sa sredstvima dobijenim iz donacija. – Nije prvi put da se obraćamo javnosti i ukazujemo da smo nezadovoljni, ogorčeni i povrijeđeni zbog odnosa prema nama.</s><s>Oštećeni smo u zemljotresu u januaru koji je epicentar imao upravo na prostoru MZ Murina, a ni nakon četiri mjeseca rješenje se ne nazire.</s><s>Dođoše ili ne dođoše komisije, procijeniše štetu, a bolje da nijesu, jer od odšteta ni traga ni glasa.</s><s>Rekoše – Vlada je odredila odštete od 10 odsto od procijenjenog iznosa, što je više nego mizerno, ali je ipak odšteta.</s><s>Ali računali su da će to narod zaboraviti kao i sve dosad, a nije prvi put da se ovako nešto događa nama u Murinu.</s><s>Počeli su nas krasti još od vremena bombardovanja Murina jer ni tada te nijesmo obeštećeni, ali smo bili zadovoljni što svi nijesmo pobijeni, pa se nijesmo ni žalili.</s><s>Kada su se desile poplave 2012. godine, procijenjene su štete, ali naknada je bila mizerna ili nikakva.</s><s>Iz Opštine Plav se nijesu udostojili da zaštite bar jedan metar ugroženih mjesta –navodi se u saopštenju koje je u ime oštećenih Murinjana „Danu” dostavila Slobodanka Zogović.</s><s>Ona podsjeća i kako su sniježne nepogode uništile dalekovodne i stubove niskonaponske mreže, pa Murino osam dana nije imalo struje.</s><s>Domaćinstvima su štete u namirnicama za zimnicu procijenjene, ali je samo nekolicina njih dobila odštetu.</s><s>Ostali su izgubili još i po 70 eura za advokate.</s><s>U saopštenju se napominje i kako je država namjerila da im oduzme izvorište na Murinskoj rijeci i vodu usmjeri za gradnju hidroelektrane. – Još to nam je ostalo i to nećemo dati!</s><s>Može samo preko nas mrtvih!</s><s>Molimo Vas, opštinski oci Plava, razmislite malo i znajte de je i MZ Murino dio opštine Plav – zaključuje se u saopštenju Murinjana.</s><s>Predsjednik Opštine Plav Orhan Šahmanović, koji je i rukovodilac Opštinskog tima za prirodne nepogode, kazao je nedavno za „Dan” da je ukupna šteta od zemljotresa u Plavu procijenjena na 3.321.987 eura, te da će se dijeliti po prioritetima. – Na računu imamo preko 100.000 eura.</s><s>Država je dala 70.000 interventnih sredstava, 20.000 smo dobili od Opštine Budva, 10.000 od Opštine Kotor, 1.500 od Saveza antifašista Crne Gore, čiji predsjednik je Zuvdija Hodžić, koji je i iz ličnih sredstava uplatio 200 eura, a 5.000 eura je već bilo na računu namijenjenom za štete od zemljotresa.</s><s>Tim sredstvima preventivno ćemo djelovati kod najugroženijih porodica, onih koje trenutno nijesu u svojim domovima, a kojih je otprilike desetak, dok će određeni predmeti ići prema državnoj komisiji, jer pomenutim sredstvima ne možemo sve podmiriti – kazao je tada Šahmanović.</s><s>Sa 50.000 ne mogu da se isplate svi oštećeni u Gusinju</s><s>Oštećeni sa prostora Gusinja ogorčeni su i nezadovoljni što kod njih odštete nijesu ni počele da se dijele, pa se pribojavaju da ne prođu kao i prilikom poplava koje su im lani pričinile veliku štetu, ali i pored procjena, nadoknadu nijesu vidjeli.</s><s>Pitaju se hoće li Opština 50.000 dobijenih od Vlade za interventnu pomoć od zemljotresa da zadrži za sebe, kao i one od poplava. – U januarskom zemljotresu kuće su nam oštećene u mjeri da se neke jedva i mogu renovirati bez većih zahvata.</s><s>Došla je komisija, sačinila zapisnike i očekivali smo da se po tome i postupi.</s><s>Međutim, čak ni informaciju ne možemo dobiti šta se to radi i zašto se odštete ne daju bar iz dijela onih interventnih 50.000 eura od Vlade.</s><s>Šta onda da očekujemo za odštete po ukupnim procjenama – kategorični su Vlatko, Slobo i Veljko Bojović.</s><s>Predsjednik Opštinske komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda u opštini Gusinje Semih Redžepagić kaže da su dio posla završili i 2. marta predmete poslali državnoj komisiji na dalju nadležnost. – Od ukupno 550 zahtjeva obrađeno je 511, a ostali su bili ili dupli ili procijenjeni kao neosnovani.</s><s>Iznos koji smo dobili od Vlade, tih 50.000 eura nije dovoljan da se isplate svi oštećeni, tako da zbog toga i nijesmo počinjali sa isplatama odšteta – kazao je Redžepagić.</s>
|
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→Izgleg plavskog jezera danas & Allahov dragulj trazi da se izgradi i ocisti</s><s>Plavsko jezero je jedan veliki dragulj Allahov, biser nad biserima koji je prepusten nebrizi i stihiji i koji trazi da Drzava na cijoj se teritoriji nalazi, ulozi potrebna sredstva kako bi se ovaj biser prirode valorizovao u turisticke svrhe.</s><s>Prije svega je potrebno ocistiti njegovu obalu, koju od velike kolicine mulja koja dolazi u jezero, napada trska i korov.</s><s>Takodje je potrebno zaustaviti nekotrolisanu eksploataciju sljunka u rijeci Grncar, kojom prilikom mulj otice u plavsko jezero i puni ga sa naslagama od mulja.</s><s>Ovom prilikom dajem svim zainteresovanim subjektima besplatnu ideju, da sa zapadne strane plavskog jezera na planini Visitor naprave ZICARU I HOTEL na vrh planine Visitora, sto bi za turiste sve to bila jedna atrakcija i ugodjaj da mogu da se ljeti kupaju na plavsko jezero, a zimi da se skijaju na planini Visitor uz koriscenje zicare.</s><s>Profitabilni projekat ovakve vrste ciji su tereni udaljeni od Plava na svega 2 km, trebalo bi da realizuje drzava Crna Gora i time da dokaze da prema ovom kraju nije maceha, ili da omoguci zainteresovanim investitorima da sve ovo odrade i za sebe ostvare ociglednu dobit, uz povoljnosti i olaksice koje bi investitor dobio od Drzave.</s><s>Kada je pak rijec o gradnji kvalitetne zicare, opste je poznato da plavski kraj posjeduje bolje skijaske terene od onih koje ima Slovenija, te da bi te zicare mogle da se izgrade na Paljevima koji su od Plava udaljeni 2 km, na planini Bogicevici gdje najvise ima snijega tokom zimske sezone i na Visitoru koji se neposredno uzdize iznad plavskog jezera.</s>
|
<s>PREDSTOJEĆE NAJAVLJENE SUŠE I PIJAĆA VODA</s><s>Najavljene sušne godine nam po prognozama na veliko dolaze, što za stočare i poljoprivrednike i nije baš neka vesela i obećavajuća situacija i stanje.</s><s>Toplota pogoduje turistima i onima sa punim džepovima, kako bi se ugodno osjećali na Suncu i sunčanju, ili kako bi od velikih i ekstremnih vrućina pronašli kakvu hladovinu, kojih i te kako ima na prostoru Ljuge plavsko-gusinjske.</s><s>Živalj ove drevne Ljuge se već naveliko nastanio diljem drugih destinacija širom Dunjaluka, neki nađu vremena i volje da posjete svoj rodni kraj, oni pak mlađi rođeni na drugom prostoru haju i ne haju da posjete i obiđu rodnu grudu svojih predaka...</s><s>Postavlja se pitanje da li će u narednom periodu biti takvih suša koje će za posledicu imati enormno poskupljenje hrane usled njene nestašice ili značajnijeg umanjenja, jer i pored svih rezervi hrane sa kojima raspolažu sve Države, te se rezerve znaju umanjiti ili potrošiti, budući da suše uzimaju svoj danak.</s><s>Svjedoci smo da ljetnje suše na našem području umnogome obeshrabruju mještane da proizvode zdravu hranu i da znaju čime se hrane.</s><s>Puno se voća i povrća kupi na našim pijacama i tezgama, međutim niko ne nudi garanciju da su proizvodi zdravi, jesu li prskani u dozvoljenim količinama ili ne, te koliko takva hrana štetno utiče po naše zdravlje...</s><s>Ima bogatih Država u kojima njihovi stanovnici mogu sebi da priušte kupovinu i upotrebu eko hrane, mi međutim na ovom stupnju razvoja i standarda to nijesmo u mogućnosti, a da bi se tako nešto dogodilo treba sačekati neka bolja i srećnija vremena.</s><s>Ono što je u ovom momentu najbitnije jeste da se ponadamo da neće biti suša karakterističnih za 20. vijek, kada se u nekoliko navrata događalo da naši preci nijesu mogli da osiguraju za sebe i svoju porodicu hljeb nasušni, budući da su nezapamćene suše uzimale svoj danak, jer su domaćini na njivama površine hektar ili dva, nalazili do desetak kilograma žita – neko ni toliko, a isto se nije moglo kupiti niti u okruženju gdje je bilo isto ili slično stanje.</s><s>Vodni resurs u Ljugi plavsko-gusinjskoj se naveliko umanjuje i ugrožava izgrađenim mini hidrocentralama, što će situaciju još više usložiti ako se nastavi sa gradnjom i otvaranjem novih, koje su u najavi.</s><s>Ne samo da ćemo biti uskraćeni navodnjavanjem poljoprivrednih parcela i površina, već se jasno uočava da će Plavu i Gusinju nedostajati pijaće i tehničke vode.</s><s>Bio bi to jedan presedan da sa vodom oskudijeva sredina koja ima tolike rezervoare pitke i nezagađene vode.</s><s>U cijeloj ovoj priči sve je ipak u rukama Stvoritelja koji nam je stvorio i darivao vodu i hranu, koji nas hrani i napaja, dovodi nas u iskušenja i napokon nam iskazuje milost Svoju.</s>
|
<s>Muhammad Ali: Znam gdje idem i znam istinu</s><s>G.O.A.T. – Greatest of all times, najveći za sva vremena, Muhammad Ali, umro je noćas u 74. godini života, za kojih je postigao mnogo više od deset prosječnih života.</s><s>Borac koji nije volio da gubi, izgubio je posljednju bitku svog života.</s><s>Onu za zdravljem, prvo Parkinsonovom bolešću s kojom se patio decenijama i noćas sa srcem.</s><s>Šta uopšte novo reći, napisati o osobi koja je vjerovatno bila najpopularnija u prošlom stoljeću?</s><s>Rođen u Luisvillu u saveznoj američkoj državi Kentucky prije 74. godine, Ali je odmah spoznao i kao dijete da biti „crnac“ u tada još uvijek segregacijskoj Americi nije nimalo lako.</s><s>Odvojena sjedišta za „obojene“ u autobusima, odvojena mjesta u restoranima, izrabljivanje na poslu „obojenih“ koji su radeći isti posao kao “bijelci“ zarađivali i po pet puta manje, bilo je ono što je svaki dan gledao dok je odrastao.</s><s>No, Ali je imao nešto urođeno – pobjednički duh, koji ga je uvijek gurao dalje i koji ga je tjerao da se bori za više, čak i kada nije bilo mjesta optimizmu.</s><s>U sirotinjskim dijelovima USA, nije se mogao nadati formalnom dobrom obrazovanju.</s><s>Malo čemu se i mogao nadati...</s><s>Ipak, postao je bokser i počeo trenirati sa samo 12. godina.</s><s>“Znao sam da ću biti najveći, čak i kada to ni sam nisam vjerovao“.</s><s>Radom, trudom, treninzima i postao je najveći...</s><s>Na Olimpijskim igrama 1960. godine, postaje Olimpijski zlatni šampion.</s><s>Tri puta bio je prvak svijeta.</s><s>Njegova brzina u ringu je i dalje nedostižna.</s><s>Za razliku od svojih protivnika u teškoj kategoriji, koji su svi bili viši od njega, morao je da razvije sopstvenu vještinu.</s><s>A, on se oslanjao na brzinu nogu i jačinu udarca.</s><s>Za te tri titule, pobijedio je Sonija Listona, Džoija Frejzera i Džordža Foremana...</s><s>“Rumble in the Jungle“, meč koji je postao najgledaniji meč u istoriji boksa, u Zairu protiv Foremana ušao je i u antologiju boksa.</s><s>Foreman je bio viši i jači.</s><s>Muhammad Ali u direktnoj borbi, niži od Foremana nije imao šansi.</s><s>Trenirao je mjesecima za ovaj meč, jačajući trbušne mišiće.</s><s>I na iznenađenje svih, pustio je Foremana da ga udara u tijelo, dok je bio na konopcima...</s><s>Nije čak ni uzvraćao.</s><s>Dapače, izazivao ga je riječima “Je li to najbolje što možeš?“.</s><s>Nakon nekoliko rundi, Foreman je već bio umoran od siline udaraca koje je zadavao Aliju u trbušne mišiće.</s><s>Taj umor ga je i koštao meča.</s><s>Kada je Ali osjetio umor protivnika, nokautirao ga je u tri poteza.</s><s>Nikada niko nije pokušao da ponovi ovu taktiku...</s><s>Svijet je ovo vidio samo jednom i pitanje je da li će ikada više.</s><s>Promjena vjere i imena</s><s>Već tada, Muhammad Ali, rođen kao Cassius Clay, promijenio je i ime i vjeru.</s><s>Odbacivši svoje ime kao „robovsko“, prihvatio je islam i postao Ali.</s><s>Na njegovu odluku mnogo uticaja imao je Malcom X, koji je u to vrijeme pripadao „Naciji Islama“ koja je počela da širi uticaj u Americi.</s><s>I već je preduboko bio u politici...</s><s>Koja ga je koštala izgubljenih pet godina karijere.</s><s>Na američkoj nacionalnoj televiziji, jasno je rekao svoje mišljenje, koje ga je preskupo koštalo.</s><s>Rasna segregacija</s><s>Prvobitna odluka Suda je bila da mora da provede pet godina u zatvoru.</s><s>Ipak, pod pritiskom javnosti, Ali je platio samo novčanu kaznu, ali nije mogao u ring.</s><s>Koliko daleko je išla rasna segregacija u Americi tada, koliko Amerikanci nisu bili spremni da prihvate ništa „drugačije“, oslikava njegova borba sa Ernijem Terelom.</s><s>Terel nije želio da Alija zove njegovim novim imenom, već „robovskim“- Clay.</s><s>U meču koji je ostao kontroverzan i danas, te u kojem je Ali pobijedio Terela, jasno se čuje da dok ga udara ponavlja „Izgovori moje ime!“.</s><s>Ta rečenica- Say my name, pokazala ja jasno koliko je Ali odan svojoj vjeri i imenu koji je sa ponosom nosio, kao sunit-musliman, kasnije sufijske orijentacije i koji ne dozvoljava nikome da ga ponizi.</s><s>Ipak, ni „najveći od svih“ nije uspio da ostane imun na provokacije, a ni na izdaje od ljudi koji su mu često bili najbliži.</s><s>Olimpijsku medalju bacio je u rijeku, jer mu nije dozvoljeno ni kao olimpijskom šampionu da večera u restoranu za „bijelce“.</s><s>I „Nacija Islama“ mu je okrenula leđa kada je bankrotirao prvi put, poručujući mu da je bolje da ih ne spominje.</s><s>Malkolm X mu je bio vjeran i prijatelj do momenta kada je ubijen, iako su često imali nesporazume u vezi inetrpretacije i sprovođenja Islama u Americi.</s><s>Slično prijateljstvo Ali je održao sa američkim sportskim novinarom Haurdom Kaselom.</s><s>Sportista stoljeća</s><s>Trener mu je godinama bio Anđelo Dandi, a malo je poznato da mu je lični doktor bio Jugosloven Rajko Medenica.</s><s>Ženio se više puta, a iza sebe je ostavio devetoro djece.</s><s>Lejla Ali, njegova kćerka je također – bokser.</s><s>Prema američkom časopisu Sports Illustrated, Ali je najbolji sportista 20. stoljeća, a prema BBC-u sportska ličnost stoljeća.</s><s>Napisao je i dvije knjige – Najveći: moja priča i Duša leptira.</s><s>U čemu je tajna, ako je ima, njegove veličine i kako je jedan bokser usmjerio pažnju cijelog svijeta, preko sebe, na pitanja ljudskih prava u Americi?</s><s>Muhammad Ali je koristio medije.</s><s>On je bio prva ličnost koja nije pripadala politici, već „svijetu zabave“, a svoju popularnost i uticaj je koristio da skreće pažnju na probleme Afroamerikanaca, a kasnije i na druge probleme u svijetu.</s><s>Zajedno sa bh. ambasadorom pri UN Muhamedom Šaćirbejom i Alijom Izetbegovićem, prvim predsjednikom BiH, došao je na skupštinu Ujedinjenih naroda, da skrene pažnju na položaj Bošnjaka, muslimana u ratu u BiH.</s><s>Njegova posljednja javna izjava bio je poziv takozvanoj „Islamskoj državi“ da ne ubija nevine civile i taoce.</s><s>Iza njega je ostala zaklada „Generacija Ali“ preko koje se finansiraju mladi bokseri i preko koje se i dalje promoviraju Alijeve vrijednosti na kojima je insistirao: tolerancija, uvažavanje drugog i drugačijeg i mir.</s><s>Svijet je prošle noći izgubio čovjeka.</s><s>Legenda živi...</s>
|
<s>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan se obratio na otvorenju 13.</s><s>Samita OIC-a</s><s>Predsjednik Erdogan je u svom govoru na otvorenju Samira rekao da se nada i da želi da Samit donese dobro svim muslimanima svijeta i cijelom čovječanstvu.</s><s>Erdogan koji je naglasio da u suštini svih problema među muslimanima leži podjela na mezhebe je rekao:” Moja vjera nije sunijska niti šiitska, moja vjera je samo islam.</s><s>Ja kao i 1 700 000 mojih braće i sestara sam samo i samo musliman.</s><s>Sve ostale razlike su iza ovog mog vjerovanja.”</s><s>Naglašavajući da je islam vjera mira, Erdogan je rekao: “Terorističke organizacije koje svakodnevno u ime islama, muslimana, napadaju nedužne ljude, njihove živote i imovinu, nikada ne mogu predstavljati islam.</s><s>Naša vjera je vjera mira”</s><s>Predsjednik Turske je izjavio kako muslimani Balkana trebaju snažnu podršku islamskog svijeta.</s><s>“Kao OIC trebamo pružati snažniju podršku muslimanima diljem svijeta.</s><s>Muslimanima u Turskoj Republici Sjeverni Kipar, koji su decenijama u svojevrsnoj izolaciji.</s><s>To je zajednički problem svih muslimana.</s><s>Istovremeno, zajednice muslimana na Balkanu, u jugoistočnoj Aziji i u Africi trebaju snažnu podršku islamskog svijeta”, poručio je turski predsjednik.</s><s>Erdogan je pozvao lidere više od 30 zemalja učesnica Samita na zajedničko djelovanje protiv terorizma i sličnih kriza.</s><s>“Sami trebamo proizvesti rješenja za terorizam i slične krize u našim zemljama.</s><s>To treba da uradimo u okvirima islamskog savezništva umjesto da čekamo neke druge sile da reaguju.</s><s>Zašto uopšte mi muslimani čekamo pomoć drugih u rješavanja tih pitanja?</s><s>Mi to treba rješavati sami.</s><s>Mi treba da reagujemo.</s><s>Međutim, mi ne reagujemo, ne rješavamo pa reaguju drugi.</s><s>Oni reaguju za naftu, a ne za naše blagostanje”, rekao je Erdogan.</s>
|
<s>Glavna→Region→HRVATSKA: Otišao da plati račune, kad se vratio, supruga Ivana i dvoje dece bili su mrtvi!</s><s>– Dario je trčao dvorištem sav izbezumljen.</s><s>Dozivao je pomoć.</s><s>Utrčao sam u kuću i vidio vatru u kuhinji.</s><s>Čim sam otvorio vrata, dočekali su me gusti dim i velika vrućina.</s><s>Kad je otvorio ulazna vrata, na podu je našao Ivanu.</s><s>Ruke su joj, ispričao je, bile krvave i čađave – rekao je komšija koji je pomogao Dariu u pokušaju da spase porodicu</s><s>Dario Šubert iz Dobrovca kod Lipika u Hrvatskoj bio je u povratku iz prodavnice kada je video da njegova porodična kuća, u kojoj se nalaze žena i dvoje dece, gori!</s><s>Pokušao je da spasi suprugu Ivanu (26), sina Sašu (5) i ćerku Emiliju (3), međutim, nije mogao.</s><s>Sve troje su preminuli!</s><s>Požar je izbio iz zasad neutvrđenog razloga, a do tragedije je došlo kada je Dario otišao da plati račune u susedan Lipik.</s><s>U povratku, primetio je dim iz kuće i otrčao da spase svoju porodicu.</s><s>U pomoć mu je pritekao komšija Ante.</s><s>Nije davala znake života ali ju je izvukao u dvorište.</s><s>Potom se vratio u kuću kako bi pronašao decu.</s><s>Išao je od jedne do druge prostorije.</s><s>Našao ih je u prvoj sobi kako leže na podu metar jedno od drugog.</s><s>Oboje su bili prekriveni čađi.</s><s>Prvo je uzeo dečaka i opipao mu puls i izneo ga iz prostorije – rekao je</s><s>Na lice mesta su ubrzo stigli vatrogasci i kola Hitne pomoći.</s><s>Medicinski radnici su pokušali da ožive majku i decu, ali im nije bilo spasa.</s><s>– Pokrio sam lice jaknom jer je dim bio pregust.</s><s>Izneo sam decu u dvorište i nazvao 112.</s><s>Otac je bio u šoku.</s><s>Samo je zapomagao.</s><s>Ubrzo su stigle i ostale komšije i pokušali smo da ih reanimiramo – dodao je komšija.</s><s>Ivanin suprug i majka su završili u bolnici zbog pretrpljenog šoka, a problem da se “povrati” ima i deda Ivan, otac majke koja je poginula u požaru.</s><s>HRVATSKA: Otišao da plati račune, kad se vratio, supruga Ivana i dvoje dece bili su mrtvi! — No Comments</s>
|
<s>Poljaci otkrili najdublju pećinu na Prokletijama</s><s>– Ovogodišnje aktivnosti speleologa</s><s>Entuzijastički pećinski sistem je najduži sistem na Prokletijama u Crnoj Gori.</s><s>Sastoji od četiri pećine koje su pridružene tokom ovih ekspedicija.</s><s>Istraživanje je obavljeno u najudaljenijim dijelovima pećinskog sistema, a otkriveno je 300 metara novih prolaza.</s><s>Kako ističu iz NP Prokletije, istraživanje je nastavljeno i u Crnoj stazi, pećinskom sistemu 03 061-T5, pećini 03 072, 03 075 i Gavranovoj pećini.</s><s>Ova pećina sada ima istraženu dužinu od oko 968 metara i dubinu oko 127 metara.</s><s>Istraživanje površine obavljeno je u gornjem dijelu masiva Bjelič, gdje je pronađena 03 075 pećina.</s><s>– Speleološka istraživanja u nacionalnim parkovima su od izuzetnog značaja sa naučnog i turističkog aspekta.</s><s>Očuvana izvorna priroda, uključujući bogatstvo speleoloških objekata, predstavlja izuzetnu bazu za naučna istraživanja i razvoj raznovrsne turističke ponude NP Prokletije – dodaju iz ove institucije.</s>
|
<s>Legalizacija kvadrata u centru Gusinja košta od osam do 91 euro</s><s>To je predviđeno odlukom o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta i odlukom o opremanju građevinskog zemljišta za nelegalne objekte.</s><s>Prema riječima sekretarke za urbanizam Havaje Prelvukaj, oba dokumenta proslijeđena su na saglasnost Ministarstvu održivog razvoj a i turizma.</s><s>“Lokalna uprava donijela je dvije odluke i na taj način smo ispunili neke od obaveza koje su propisane Zakonom o planiranju i izgradnji objekata.</s><s>Odgovor Ministarstva očekujemo u toku naredne sedmice.</s><s>Prva odluka odnosi se na građane koji su izgradili objekte na državnom zemljištu.</s><s>Iznos naknada za objekte u prvoj zoni je 80 eura po kvadratnom metru i obuhvata centar grada, odnosno 50 metara sa jedne i druge strane glavne ulice.</s><s>Za drugu zonu je predviđena naknada u visini od 60 eura, a riječ je o cjelokupnom području gradskog dijela Gusinja.</s><s>Trećoj zoni pripada područje Dosuda i Dolj a, a vlasnici čiji se bespravni objekti nalaze tamo naknadu će plaćati 20 eura po kvadratu.</s><s>Sela, Kruševo, Vusanje, Martinoviće, Grnčar se nalaze u posljednjoj, četvrtoj zoni gdje legalizacija košta osam eura po kvadratu”, kazala je ona Pobjedi.</s><s>Druga odluka, prema riječima Prelvukaj, definiše naknadu o komunalnom opremanju objekata koj i su izgrađeni na privatnom zemljištu.</s><s>Visina naknade po kvadratnom metru kreće se od tri eura koliko je u četvrtoj zoni, do 11 eura u prvoj.</s><s>U drugoj i trećoj zoni, naknada je sedam, odnosno četiri eura.</s><s>Vlasnici koji se odluče za plaćanje u ratama dužni su da dug isplate najkasnije za dvije godine.</s><s>“Za plaćanje cjelokupnog iznosa odjednom, ukupan iznos naknade će se smanjiti 20 odsto”, kazala je Prelvukaj.</s><s>Ona objašnjava da vlasnici objekata koji su izgrađeni na državnom zemljištu plaćaju obje naknade.</s><s>Odluke su, kaže Prelvukaj, prije nego su proslijeđene Ministarstvu prošle javnu raspravu, ali nije bilo primjedbi.</s><s>Građani nijesu pokazali interesovanje da učestvuju u javnoj raspravi, te stoga nijesmo dobili nijednu sugestiju, primjedbu ili prijedlog kazala je Prelvukaj.</s><s>Opština Gusinje je jedna od tri koje su donijele odluku o “legalizaciji objekta na državnom zemljištu”.</s><s>Osim nje to su još učinile Petnjica i Rožaje.</s><s>Opština Bijelo Polje pripremila je nacrt odluke o komunalnom opremanju zemljišta koji je od utorka na javnoj raspravi.</s><s>Evidencija “divljih objekata ostala u Plavu</s><s>Sekretarijatu za urbanizam Gusinja nije podnijet niti jedan zahtjev za legalizaciju.</s><s>Na pitanje koliko bespravno podignutih objekata ima u opštini, Havaje Prelvukaj nije mogla da odgovori.</s><s>“Nemamo nikakve podatke o broju nelegalnih objekata jer smo mlada opština, a svi podaci o tome nalaze se u lokalnoj upravi Plava.</s><s>Stoga ćemo uskoro formirati komisiju koja će prebrojati bespravne objekte”, ocijenila je Prelvukaj.</s><s>Ona objašnjava da su zbog obaveza koje imaju nakon zemljotresa koji Je pogodio sjever početkom mjeseca u zastoju kada je u pitanju ispunjavanje ostalih obaveza predviđenih Zakonom o planiranju i izgradnji.</s><s>Jedna od obaveza lokalnih uprava jeste imenovanje glavnog arhitekte.</s><s>“Nemamo kandidata koji ispunjava te uslove.</s><s>Jedan od uslova da neko bude izabran za glavnog arhitektu je da ima deset godina radnog iskustva.</s><s>Zbog toga nam je Ministarstvo održivog razvoja i turizma omogućilo saradnju sa glavnim gradskim arhitektom iz Podgorice”, objasnila je Prelvukaj.</s>
|
<s>Lokalne uprave da koriste EU fondove</s><s>Pejović je, kako je saopšteno iz Ministarstva, sa saradnicima, posjetio Gusinje u sklopu projekta Evropski dan u tvom gradu, u okviru kojeg je imao sastanak s čelnim ljudima Opštine, učestvovao na javnoj tribini Ipa 2014-2020 – mogućnosti za lokalne samouprave“ i posjetio Osnovnu školu „Džafer Nikočević“.</s><s>“Ministar je ukazao na značajne mogućnosti koje su Gusinju na raspolaganju iz fondova EU, podsjetivši na dosadašnje projekte u ovoj regiji koji su bili usmjereni na jačanje službe spasavanja, životne sredine i raznolikosti NP Prokletije, seoskog turizma, prikupljanja otpada i mnoge druge.</s><s>Naglasio je da je u pravcu njihovog efikasnog privlačenja neophodno jačati kapacitete zaposlenih u Opštini.</s><s>Poručio je da Gusinje može računati na punu podršku Ministarstva evropskih poslova, kao i zajedničkih sekretarijata pojedinačnih programa, u svim fazama projektnog ciklusa”, navodi se u saopštenju.</s><s>Čekić je istakla da su organi lokalne vlasti opredijeljeni da, u saradnji i partnerstvu s organima državne uprave i organizacijama civilnog društva, rade na jačanju administrativnih kapaciteta neophodnih za napredak u procesu evropske integracije.</s><s>Poručila je da će opština Gusinje aktivno raditi na primjeni evropskih standarda, ali i na izgradnji kapaciteta za privlačenje sredstava iz evropskih fondova koji će doprinijeti razvoju Opštine.</s><s>Ministar govorio učenicima o pristupanju EU</s><s>Sagovornici su razmijenili mišljenje o rezultatima dosad realizovanih projekata saglasivši seda su pred opštinom Gusinje odlične mogućnosti, budući da se nalazi na programskom području više programa, poput bilateralnih s Albanijom, Srbijom i Kosovom, Intereg Ipa za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, kao i tri transnacionalna programa, Dunavskom, Mediteranskom i Jadransko-jonskom.</s><s>Generalna direktorica za evropske fondove Ivana Glišević Đurović je predstavila mogućnosti iz nove finansijske perspektive koje su na raspolaganju Gusinju istakavši da je sredinom novembra planirana objava Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata u koviru programa prekogranične saradnje Srbija – Crna Gora, a tokom 2018. drugi pozivi u okviru progrma Crna Gora – Albanija, Crna Gora – Kosovo, Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora i ADRION-a.</s><s>“Tokom posjete Osnovnoj školi „Džafer Nikočević“, ministar je s osnovcima, kao i srednjoškolcima iz odjeljenja Srednje mješovite škole „Bećo Bašić“ razgovarao o procesu pristupanju Crne Gore EU, njihovom viđenju Unije i očekivanjima od budućeg članstva”, zaključuje se u saopštenju.</s>
|
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.