Split (5)

train · ~70.6M rows (showing the first 2.73M)

text stringlengths 17 1.59M
<s>Drešković: Moja smjena je kuvana u kuhinjama šumarske mafije</s><s>“Naslovi objavljeni u dnevnim novinama koji su istrgnuti iz konteksta i koji imaju za cilj diskreditaciju moje ličnosti nemaju nikakve veze sa istinom i stvarnim stanjem da u kasi NP ’Prokletije’ ’fali para’.</s><s>To se može vrlo lako utvrditi preko zvaničnih dokumenata, postupaka preporuka i implementacije Državne revizorske komisije (DRI), izvještaja revizora kao i preporuka i zaključaka Upravnog odbora gdje se tačno kaže da usljed nekvalitetne i nepotpune dokumentacije nedostaje određeni iznos isplata u glavnoj blagajni preduzeća”, kazao je Drešković, dodajući da se “nikako ne može raditi o manjku u kasi NP na čijem čelu je bio do nedavno.</s><s>Azra Vuković, direktorica NPCG je kazala “Vijestima” da je Drešković smijenjen zbog nedostatka dijela novca, a Škatarić zbog loših međuljudskih odnosa.</s><s>Ona je dodala i da njihove smjene nemaju političku pozadinu.</s><s>Škatarić se u više navrata predstavljao kao uticajni član DPS-a u Golubovcima, dok je Drešković kadar iz nekadašnjeg jedinstvenog SDP-a.</s><s>“Ovo je još jedan bezuspješni pokušaj koji ima za cilj kaljanje mog obraza i poštenog rada i angažmana uopšte.</s><s>Sve je to brižljivo kuvano u kuhinjama šumarske mafije čiji su se trenutni politički interesi podudarili sa interesima onih koji su stekli enormna bogatstva nezakonitim radnjama u šumama kao i novo-korumpiranih, ali i onih koji sebe smatraju dosljednim čuvarima državnih interesa”, kazao je Drešković, dodajući da on ostaje u NP “Prokletije”, te da će i dalje odgovorno raditi svoj posao, bio direktor ili ne.</s><s>Drešković je pozvao one koji smatraju da se ogriješio o zakon da podnesu prijave protiv njega.</s><s>”Samo tako će se doći do istine.</s><s>Ako to odmah ne urade, neka javnost procijeni ko je u pravu”, kazao je on.</s>
<s>California priprema referendum o nezavisnosti</s><s>Kalifornijski državni sekretar Alex Padilla dao je prethodno zeleno svjetlo predlagačima inicijative „California država“, poznatije kao Calexit po uzoru na Brexit i izlazak Velike Britanije iz EU, da započnu prikupljanje 600.000 potpisa neophodnih za podnošenje zvaničnog prijedloga.</s><s>To bi bilo nešto više od osam posto upisanih birača u Californiji koja je najnaseljenija američka država sa približno četrdeset miliona stanovnika.</s><s>Pitanje troškova</s><s>Ako inicijativa uspije, birači bi odlučivali na referendumu 2019. godine o tome da li California treba postati posebna država.</s><s>Kako navodi Fox News, pitanje bi glasilo: „Da li California treba postati slobodna, suverena i nezavisna država?“</s><s>Padilla, međutim, kaže kako bi takva odluka donijela Californiji mnogo troškova, prenosi AFP.</s><s>Ideja o nezavisnosti Californije postala je sve primamljivija mnogim građanima te države nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.</s>
<s>Težak život izbjeglih i raseljenih lica u naselju „VRUJA“ kod Gusinja</s><s>GUSINJE – Daleke l993.godine, na lijevoj obali plahovite rijeke Vruje – niklo je naselje „VRUJA“ kao novi dom izbjeglih i raseljenih lica sa prostora bivše Jugoslavije.</s><s>Izgradjeno je sredstvima UNHCER-a, i na početku je bilo utočište za oko 150 izbjeglih lica.</s><s>Do 2002.godine stanari ovog naselja dobijali su raznovrsnu pomoć od mnogih medjunarodnih i domaćih humanitarnih organizacija i asocijacija, kao i Crvenog krsta Crne Gore, preko Komeserijata za izbjegla i raseljena lica.</s><s>Od tada do 2007.godine, kako ističe grupa izbjeglih lica, osim drva za ogrijev smo dobijali i ništa više.</s><s>Nakon toga, brigu o izbjeglim i raseljenim licima preuzima Zavod za zbrinjavanje izbjeglih i raseljenih lica , ali da tu brigu nijesmo osjetili, već smo prepušteni stihiji, kaže grupa izbjeglih i raseljenih lica u ovom naselju.</s><s>-Prosto je nevjerovatno i neshvatljivo da nam zemlja u kojoj imamo status stanovanja i boravka – ne može stvoriti makar minimalne uslove dostojnim življenja, a mislimo da joj je to i obaveza.</s><s>Mi smo u velikim nevoljama, jer nemamo ni osnovnih sredstava za život, a struja nam je isključena već nekoliko mjeseci od strane Elektroprivrede – jer dugujemo za utrošenu električnu energiju.</s><s>Moljakali smo kod svih opštinskih i državnih organa i kod EPCG-e da nam se postojeći dug za struju otpiše, i da startujemo od nule utroška, medjutim – dobijali smo negativne odgovore, ističu ova lica-stanari naselja.</s><s>Inače, u naselju „VRUJA“ veliki je broj starih, bolesnih, iznemoglih lica, a ponajviše maloljetne djece.</s><s>Zima je skoro na pragu, a mi nijesmo obezbijedili ni makar jedam metar ogrijevnog drveta.</s><s>Vjerujte kada je u pitanju zagrijavanje naših prostorija, da je stanje alarmantno, ističe grupa izbjeglih i raseljenih lica, koji su zamolili da im ne spominjemo ime.</s><s>Pored bezbroj životnih muka koje nose sa sobom mnogi roditelji nijesu u stanju da svojoj djeci plate prevoz do srednje škole u Plavu, jer mjesečna karta košta oko 30 eura koje oni nemaju.</s><s>Krajnje je vrijeme da se „neko“ ipak sjeti, jer je to prije svega ljudska obaveza i na kraju krajeva državno pitanje – da se ovim nevoljnicima što prije pomogne.</s><s>Uprotivnom – biće to obraz sredine u kojoj borave i ove zemlje.</s><s>Težak život izbjeglih i raseljenih lica u naselju „VRUJA“ kod Gusinja — 2 Comments</s><s>Izbjegla i raseljena lica u naselju “Vruja” kod Gusinja bi trebala da podnesu tuzbu kod nadleznog medjunarodnog suda u Strazburu i na druge adrese za svoj polozaj u kojem se nalaze.</s><s>Malo se gdje na zemljinoj kugli moze naici na slicne neuhumane uslove, kao sto se ovi strtadalnici nalaze.</s><s>Tuzba bi prvo trebala da se odnosi na njihov smjstaj u naselju “Vruja” koje se kod prve vece kise poplavi i voda im udje u ionako neuslovne stanove.</s><s>Oni koji koji su ove stanove pravili na neuslovnom mjestu bi morali da krivicno odgovaraju, a Drzava da ovoj sirotinji naknadi stetu koja im je do sada pricinjena u vise navrata.</s><s>U svakom civilizovanom drustvu su socijalci, raseljena lica i drugi, zasticeni od drzave i ista im placa ogriv, struju, stan, hranu,... samo ne za luksuz.</s><s>Dje mi ovo zivimo, i da li je moguce da se u 21 vijeku neko ovako igra sa sirotinjom kao u naselju “Vruja” ?</s><s>Sramota nevidjena....</s>
<s>Brze vožnje ugrožavaju život pješaka i bezbjednost u saobraćaju</s><s>GUSINJE – Svakodnevno u glavnoj gradskoj sobraćajnici u Gusinju od prostora gdje se nalazi objekat pekare pa do nove džamije – možete primijetiti d pojedini neodgovorni vozači voze prekomjernom brzinom, čime umnogome ugrožavaju živote prolaznika ( posebno starijih osoba i djece) a i druge učesnike u saobraćaju.</s><s>Vjerujte, da se ovo dešava skoro svakodnevno.</s><s>I pored toga što gradjani glasno negoduju, posebno gosti kafana i restorana koji imaju ispred objekata svoje terase.</s><s>Ponekada se stiče utisak – da se u tom trenutku u samom centru Gusinja održavaju „auto reli trke“.</s><s>Prosto nevjerovatno da pojedinci za volanom ne prezaju da pod punim gasom prodju sa svojim vozilima kroz sami centar Gusinja ostavljajući iza sebe oblake prašine.</s><s>Saobraćajna policija s vremena na vrijeme navraća u ovom gradu – ali to je nedovoljno.</s><s>Bez stalnog prisustva policije nema ni sigurnosti u saobraćaju.</s><s>Gradjani kažu, da bi lokalna samouprava trebalo da preuzme stvar u svoje ruke.</s><s>Prije svega, gradonačelnica Anela Čekić, koja bi svojom uredbom ili odlukom „naredila“ da se glavnom gradskom saobraćajnicom vozi „normalnom“ brzinom, a da se od 15.juna uvede zabran saobraćaja od 19 sati pa do 02 sata poslije ponoći.</s><s>Ovaj zabran bi treblo da traje sve do 1.septembra ove godine dok traje udarna ljetnja sezona.</s><s>Ako želimo da nam gosti, turisti i drugi posjetioci uživaju u toku boravka u zavičaju – onda lokalna samouprava pod hitno mora da uvede red u sobraćaju i odredi termine zabrane saobraćaja glavnom gradskom saobraćajnicom.</s><s>Time bi se stvorio potrebn prostor za čuveno gusinjsko korzo, zaštitili šetači i drugi prolaznici, a posebno životne namirnice koje se nalaze izložene ispred trgovinskih radnji.</s><s>U toku zabrana saobraćaja na ovom potezu – vozila se usmjeravaju pored upravne zgrade zadruge do odredjenog odredišta, ili sporednim ulicama od kafića „Galaksija“, odnosno od objekta Vezirove džamije gdje vozila mogu da idu u željenom pravcu.</s><s>Time se glavna gradska saobraćajnica u Gusinju u terminu od 19 – 02 sata pretvara u šetališnu zonu – kako to čine i svi ostali gradovi u našoj zemlji.</s>
<s>“Džeko se već dokazao, Kalinić debituje među velikanima”</s><s>U borbi za treće mjesto, posljednje koje vodi u Ligu prvaka – Roma i Fiorentina su direktni suparnici, a nakon lošeg dijela prve sezone, Roma je napokon uhvatila pobjednički ritam, te su uspjeli nanizati šest uzastopnih pobjeda.</s><s>Menadžer rimskog kluba Luciano Spalletti je imao samo riječi hvale za svoje suparnike.</s><s>“Fiorentina je ekipa koja je mnogo napredovala u posljednje četiri godine.</s><s>Igraju moderan fudbal, imaju dobru i snažnu ekipu.</s><s>Imaju ogromnu podršku u Firenci i zaista dobru ekipu, a utakmica će sigurno biti jako dobra i zanimljiva.</s><s>Nadam se da Olimpico neće biti prazan unatoč bojkotu navijača”, rekao je Spalletti pred sutrašnji susret ova dva rivala, te dodao:</s><s>“Pjanić i Nainggolan su u konkurenciji za utakmicu, na De Rossija neću računati, dok ću o Džeki razmisliti do petka i donijeti odluku da li će krenuti od prve minute.</s><s>Sutra moramo biti bolji nego ikada i imam povjerenje u svoje igrače koje izvedem od prve minute.”, kaže Spalletti, a na pitanje ko je bolji, Nikola Kalinić ili Edin Džeko, odgovara:</s><s>“Oni imaju različite karakteristike.</s><s>Džeko je bolji sa loptom, dok Kalinić pravi bolji pritisak na protivničke defanzivce.</s><s>To su dva sjajna igrača, s tim da se Džeko već dokazao na najvišem nivou, Kalinić ove sezone igra u Seriji A i igra odličnu debitantsku sezonu”, zaključio je Spalleti.</s>
<s>GUSINjE -Škola fudbala Sportskog društva „Trojan“, čiji je trener Selim Feratović, nedavno je proslavila jubilej, 10 godina postojanja i uspješnog rada.</s><s>Tim povodom organizovan je bio turnir u malom fudbalu sa Školom fudbala iz Berana.</s><s>Turnir je održan u prostorijam gusinjske Škole fudbala, uz učešće tri sekcije „Trojana”. – U Školi fudbala imamo tri sekcije – pretpionire, pionire i petliće.</s><s>U sklopu tih aktivnost proglasili smo najbolje igrače u prethodnoj sezoni, što su zavrijedili Dženaz Mrkulić iz sekcije petlići, Safet Ćosaj, iz sekcije predpioniri i Belmin Bektešević, iz sekcije pioniri.</s><s>Želim da se zahvalim direktoru srednje škole u Plavu Rifatu Baliću, što nam je u sali te škole ustupio termine za treniranje i odigravanje utakmica.</s><s>Zahvalni smo i Nevzetu Belom Kasumoviću, Bjelopoljcu iz Australije, koji nam je obećao da će biti generalni sponzor za održavanje tradicionalnog bajramskog turnira koji se održava u ljetnjem periodu, kao i Siniši Kovačevu iz Podgorice koji je za klub donirao dresove – istakao je Feratović.</s><s>On je podsjetio da su učestvovali i na humanitarnom turniru u Podgorici, kao i u Petrovcu povodom otvaranja tamošnje Škole fudbala.</s><s>Slijedi im učešće na turniru u Podgorici pod nazivom „Porto kup“.</s><s>Planiraju da Sportsko društvo „Trojan” obogate još jednom sekcijom –ženskim odbojkaškim klubom, zašta, kako kažu, imaju interesovanja.</s>
<s>Drugi o nama</s><s>Veoma često u svojoj istoriji predstava o Crnoj Gori se stvarala na osnovu prikaza velikog broja izvanjaca.</s><s>Značajan broj njih pohodio je Crnu Goru, pa je njena slika dopirala do svih krajeva svijeta, iako je u to vrijeme bilo dosta izolovana.</s><s>Nije mali broj ni onih koji i danas “otkrivaju” Crnu Goru i svoj doživljaj prenose koristeći savremena sredstva komunikacije koja su svima dostupna.</s><s>Evo jednog video zapisa, koji su napravili autori “Geography now” (Geografija sada).</s><s>Na specifičan način prikazuju Crnu Goru, pa osim prikazanih ljepota, upravo takav pristup je razlog više da pogledate video.</s><s>Related Articles</s><s>Žabljak, 25. avgust 2019.</s><s>Posljednji koncert prvog Wild Beauty Art festivala, održao se na Crnom jezeru a njegov protagonista bio je pijanista svjetske reputacije, Kemal Gekić.</s><s>Ovaj rođeni Splićanin, koji već duže vrijeme živi i [...]</s><s>U subotu, 05. avgusta 2017. godine, u hotelu Tara u Bečićima, otvorena je izložba pod nazivom „Slike mojih prijatelja“.</s><s>Autor izložbe Branko Kovačević, vlasnik Galerije “Most”, iz umjetničkog fonda svoje galerije opredijelio se za radove [...]</s><s>Poznata latvijska izdavačka kuća Omniscriptum Publikum iz Rige koja objavljuje evropske autore i publikacije na engleskom i francuskom jeziku, objavila je izbor iz poezije na engleskom jeziku Neptunes spear (Neptunovo koplje) crnogorskog i mediteranskog pjesnika [...]</s>
<s>Arun Basuljević ostvaruje svoj san</s><s>Nekadašnji “Mahopac High (2014 zvijezda)” i Georgetown nogometni klub, potpisali su svoj prvi ugovor sa New York Red Bullsom, objavio je u utorak tim.</s><s>“To je neverovatan osećaj kad san postane stvarnost”, rekao je Basuljević za Dnevni glas u utorak uveče. “Ostvariti svoj dječiji san je nešto stvarno neopisivo”.</s><s>“Uvijek sam govorio da kada dođe ovaj trenutak, prvo bih se morao zahvaliti mojim neverovatnim roditeljima koji su mi dali svaku platformu za uspjeh”, dodaje on. “Oni su konstantno vjerovali u moju viziju i bez njih, ništa od ovoga ne bi bilo moguće.</s><s>Dijeljenje radosti sa njima i dvojicom moje brace je najbolji dio ovoga uspjeha”.</s><s>Red Bulovi su potpisali Basuljevića kao “domaćeg igrača” nakon igranja tri sezone u Džordžtaunu.</s><s>Centrafor je osvojio najveca priznanja priznanja u svakoj od svih tri sezone.</s><s>Basuljević je proglašen “Big East Rookie godine” 2014. godine.</s><s>“Arun je tip kojega smo dugo pratili”, rekao je trener Red Bullsa Jesse Marsch. “Odličan je na svim nivoima.</s><s>Morali smo da ga posmatramo u Džordžtaunu i sa našim timom U-23 tokom ljeta, Primjecujemo da je on u trenutku njegovog razvoja i da ima smisla da ga dovedemo u naše okruženje kako bih svakodnevnim radom pomogli mu u njegovom narednom koraku. ”</s><s>Basuljević je trenutno Red Bulls timu za pred-sezonski kup Tuscona u Arizoni.</s>
<s>Sinan Sakic jedan od najvećih pjevača narodne muzike umro u 62. godini života</s><s>Sinan Sakić je iza sebe je ostavio skoro 30 albuma, suprugu Sabinu sa kojom je u braku od 1981. godine, kao i dva sina – Alena i Rašida Foto: ATA Images</s><s>Sve se obrušilo na njega, sirotog...</s><s>Reči Šabana Šaulića nakon smrti Sinana Sakića teraju suze na oči, a jedan njihov san ostaće nedosanjan</s><s>Koncerti u Beogradu bili su mu omiljeni, a poslednji je pred 12.000 ljudi održao 3. juna na svom najdražem mestu – Tašmajdanu.</s>
<s>SENADU ĐEŠEVIĆ PRIMIO PREDSJEDNIK OPŠTINE PLAV</s><s>PLAV -Profesoricu srpskohrvatskog jezika i jugoslovenskih književnosti, Senadu Đešević, povodom dobijanja titule najbolji nastavnik sa prostora eks JU, primio je predsjednik opštine Plav Mirsad Bajraktarević, uručivši joj skroman poklon za postignute rezultate.</s><s>Đeševićevoj je titula koju dodjeljuje Asocijacija najboljih nastavnika eks JU uručena u Skoplju 2. marta.</s><s>Naglašeno je da savremeni obrazovni sistem zahtijeva od nastavnika, entuzijaste, da izgrađujući kod učenika ključne kompetencije, bude osoba od povjerenja, vaspitač, savjetodavac, autoritet, ali i prijatelj učenika.</s><s>Što je Senada Đešević i potvrdila dobijanjem ovog prestižnog priznanja.</s>
<s>U Gusinju truju pse lutalice</s><s>GUSINjE – Predsjednica Udruženja za zaštitu životinja Gusinje – Plav Natalija Boričić istakla je da se na više mjesta u gradu i okolini mogu vidjeti mrtvi psi s pjenom na ustima.</s><s>Kaže da je riječ o novom trovanju pasa lutalica, kojih, kako i sama kaže, ima previše, ali je njihovo ubijanje nehumano i nedopustivo.</s><s>Boričićeva je trenutno u Americi, ali su joj volonteri društva poslali fotografije mrtvih pasa. – Ovo je tužna i ružna slika koja se često dešava i to pred očima javnosti, a nadležni nikad ne reaguju.</s><s>Volonteri su mi poslali fotografije tih jadnih umorenih životinja.</s><s>I pored svih naših prijava protiv N.N. lica koja na području Gusinja i Plava truju nezbrinute životinje, reakcija nadležnih je izostala i trovanje je nastavljeno.</s><s>Ne samo što su ugrožene životinje već i djeca, jer su u dodiru s psima, pa se postavlja pitanje da li nadležni čekaju da se nečije dijete otruje pa da onda reaguju – ogorčena je Boričićeva.</s><s>Sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove u Opštini Gusinje Refik Pirović kazao je da će naložiti inspekcijski nadzor i utvrditi o čemu se radi i na osnovu toga preduzeti mjere iz svoje nadležnosti. – Nedopustivo je da se dešavaju takve radnje i da se trovanjem rješava problem napuštenih životinja.</s><s>Angažovaću inspekcijsku službu da se utvrdi o čemu se radi, nakon čega ću preduzeti potrebne radnje iz svoje nadležnosti i, u saradnji sa drugim nadležnim službama, naložiti da se vinovnici tih radnji identifikuju i sankcionišu – kazao je Pirović.</s>
<s>Radončić na sudu: Nisam kriv</s><s>“Postupak će pokazati svu maštovitost i tendencioznost tužioca i uvjeren sam da će proces dokazati da ja nisam kriv”, rekao je Radončić.</s><s>Prije izjašnjenja o krivici Radončićev advokat Asim Crnalić je tražio od sutkinje Minke Kreho da razmotri mogućnost ukidanja pritvora i informaciju o navodnim nezakonitim aktivnostima SIPA-e dok je Radončić bio na liječenju u UKCS-u.</s><s>Sutkinja je rekla da se ne može raspravljati o ukidanju pritvora te da Sud nije obaviješten o aktivnostima SIPA-e, ali da će od Tužilaštva BiH zatražiti informaciju po čijem nalogu je SIPA bila na Kliničkom centru.</s><s>Advokat Crnalić je za medije pojasnio da je SIPA na UKCS-u istraživala istoriju bolesti Radončića, te od ljekara tražila informacije o njegovom zdravstvenom stanju.</s><s>Također, SIPA je i od ambulante porodične medicine tražila informacije o zdravstvenom stanju Radončića.</s><s>Radončić se o krivici trebao izjasniti 11. marta, kada je održano ročište na kojem su se Bakir Dautbašić, Bilsena Šahman i Zijad Hadžijahić izjasnili da nisu krivi.</s><s>Prvooptuženi Radončić se tada nije pojavio na ročištu jer se zbog zdravstvenih problema bio smješten u sarajevski Klinički centar.</s><s>Bolnicu je svojevoljno napustio prije dva dana i vratio se u pritvorsku jedinicu Suda BiH.</s><s>Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 15. februara 2016. godine optužnicu koja Fahrudina Radončića tereti da je počinio krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, krivično djelo ometanje rada pravosuđa i krivično djelo davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.</s>
<s>Glavna→Region→Radončiću prekršena prava, povrijeđena mu privatnost i nanijeta šteta reputaciji, šef EULEX-a u Prištini mora reagirati</s><s>Ta Komsija je 19. oktobra 2017.godine, donijela jednoglasnu odluku da je EULEX prekršio ljudska prava Fahrudina Radončića i nanio tešku štetu njegovoj reputaciji.</s><s>Naveli su da iz riječi optužnice izgleda da je počinio ozbiljan zločin, iako to ne služi nikakvoj svrsi u slučaju protiv Nasera Kelemendija (par.</s><s>49 Odluke).</s><s>Istaknuto je da je tužilac bez valjanog razloga uveo privatni život njegove supruge kao navodni razlog za mržnju prema žrtvi.</s><s>Zaključak ove odluke jeste, da je tužilac prekršio Naredbu Eulexov suda iz decembra 2014.godine da se ne smije pominjati ime Fahrudina Radončića u kontekstu optužnice,te da su potezi tužioca bili takvi da su „stigmatizirali i imali ogroman uticaj na njegov privatni život i reputaciju.“ (par.</s><s>53 Odluke)</s><s>Također, utvrđeno je da je uključivanje imena Fahrudina Radončića u optužnicu moglo imati konsekvence, odnosno veoma negativan uticaj na njegov politički status (par.</s><s>57 Odluke).</s><s>Komisija za nadzor rada EULEX-a je naložila konkretne mjere šefu EULEX-ove misije na Kosovu i to da:</s><s>– Šef EULEX-ove misije sačini deklaraciju s kojom će potvrditi da su okolnosti navedenog slučaja dovele do kršenja ljuskih prava Fahrudina Radončića.</s><s>– Šef EULEX-a misije je bio dužan Odluku dostaviti svim tužiocima Eulexa kako bi se informisali o njihovoj općenitoj obavezi da prioritet njihovog rada bude zaštita prava i sloboda ne samo osumnjičenih i optuženih lica već i trećih lica u krivičnom postupku.</s><s>Kako Šef EULEX-ove Misije nije dostavio deklaraciju do 10.01.2017.godine Komisija ga je upozorila da to mora učiniti.</s><s>RADONČIĆEV TIM PRIPREMA TUŽBE</s><s>Nakon ovakve Odluke, pravni tim Fahrudina Radončića će narednih dana odlučiti o podnošenju tužbe vrijedne više miliona dolara u Washingtonu.</s><s>Uz to, bit će podnijete i dodatne tužbe protiv tužioca Tužilaštva BIH Dubravka Čampare.</s><s>On je suportovao kosovskog kolegu pogrešnim ulaznim informacijama i time značajno partipicirao u političkom procesu protiv Radončića i političkim štetama koje je predsjednik SBB-a imao u izbornoj kampanji za člana Predsjedništva BiH 2014. godine.</s><s>Kao što je poznato, nezakonito spominjanje Radončičevog imena na Kosovu, dogodilo se u istom periodu kada je on obznanio svoju kandidaturu.</s><s>Cijeli proces „stigmatiziranja Radončića“ praktično je montiran u Sarajevu, dok je tužilac Hughes bio neka vrsta oficijelnog spikera tužilačko-političke montaže iz Sarajeva.</s><s>Radončiću prekršena prava, povrijeđena mu privatnost i nanijeta šteta reputaciji, šef EULEX-a u Prištini mora reagirati — No Comments</s>
<s>Ankara — Najmanje 34 osobe su poginule, a 125 je ranjeno u snažnoj eksploziji automobila-bombe koja je potresla centar Ankare, saopštili su turski zvaničnici.</s><s>Ala je najavio da će ime organizacije odgovorne za napad biti saopšteno po okončanju istrage, što se očekuje u ponedeljak.</s><s>On je naveo da se ni u jednoj zemlji ne može imati 100 postotni uspeh u sprečavanju terorističkog napada.</s><s>Preliminarni rezultati istrage ukazuju da je ekstremistička Radnička partija Kurdistana ili neka grupa povezana sa njima odgovorna za napad, javlja Rojters, pozivajući se na izjavu neimenovanog turskog bezbednosnog zvaničnika.</s><s>Turska prokurdska Narodna demokratska partija izdala je saopštenje u kojem osuđuje napad.</s><s>Kako navode, „dele veliki bol sa sugrađanima“.</s><s>Hurijet dodaje da je jedan broj vozila zapaljen, a na mesto eksplozije stiglo je mnogo ambulantnih vozila.</s><s>Eksplozija je odjeknula u blizini centralnog Geven parka u 18.35, a turski list “Hurijet” navodi da je u blizini i zgrada Ministarstva prosvete.</s><s>AP navodi da se eksplozija dogodila blizu autobuske stanice kod Kizilaj trga.</s><s>Prema navodima privatne NTV, eksplodirao je automobil, dok stanica TRT izveštava da je eksplozija usledila posle sudara automobila i autobusa.</s><s>Svedoci kažu da se dim sa mesta eksplozije može videti i sa 2,5 kilometara udaljenosti.</s><s>Policija je zatvorila područje i zabranila prilaz novinarima zbog mogućnosti da postoji još jedna bomba.</s><s>Podsećamo, u eksploziji automobila bombe pre tri nedelje u glavnom gradu turske ubijeno je 29 osoba.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→MJEŠTANI SA PROSTORA KOMARAČKE I METEŠKE RIJEKE VRATILI KAMIONE SA MATERIJALOM ZA RADOVE NA HIDROELEKTRANI</s><s>– Dvije mHE na Babinopoljskoj rijeci su urađene i nekako smo prešli preko toga, ali da se grade još dvije, na Komaračkoj i Meteškoj rijeci, čime cio ovaj prostor, gdje gravitira oko sedam, osam sela, ostaje bez vode, ne možemo da dozvolimo.</s><s>Čujemo da te projekte radi sin Mila Đukanović, Blažo, pa se pitamo koliki su to apetiti te porodice i imaju li oni neku mjeru da zadovolje te apetite i stanu više.</s><s>Danas smo se okupili ovdje da spriječimo pronošenje materijala za gradnju mHE na Komaračkoj i Meteškoj rijeci.</s><s>Kamioni sa materijalom su evo vraćeni i ne postoji način da dozvolimo tu gradnju, a ako budu navaljivali na tome, i one sagrađene ćemo porušiti.</s><s>Riješeni smo da branimo svoj mir.</s><s>Ovdje nas je oko pet, šest hiljada koji živimo od poljoprivrede i stočarstva i šta da radimo sa tom našom stokom i imovinom.</s><s>Evo ovih dana je Babino poljska rijeka, koja je u nacionalnom parku Prokletije, već presahla i dolazi do pomora riba u njoj, a ugrožena je i kompletna divljač jer bez vode života nema.</s><s>Nemamo kome da se obratimo!</s><s>Ti naši iz Opštine, najprije oni prethodni, sigurno su dali saglasnost za ove radove, ne pitajući nas- rekao je Pehjčinović.</s><s>I njegov komšija Salih Kandić, žustro negoduje i pita šta radi ova država i smatra li ona da je ovaj narod njen.</s><s>Kandić tvrdi da ni po cijenu života neće puštiti izgradnu hidreoelektrana.</s><s>-Svejedno smo nastradali.</s><s>Pitanje je ili da poginemo braneći naša prava i egistenciju ili da se selimo sa ovih prostora, jer pri ovome šta nam spremaju bolja je smrt.</s><s>Imamo 21 jaz za navodnjavanje od tog vodozahvata gdje sad namjeravaju da grade mHE i oni tom gradnjom više neće imati funkciju.</s><s>Branimo ovu sirotinju što smo stekli znojem i krvlju, a što hoće da nam oduzmu radi svog bogaćenja.</s><s>Ako je tačno da ovo rade Đukanovići, pa ako je tako je li moguće da oni sve mogu da imaju u ovoj zemlji pa i muku ovog napaćenog naroda.</s><s>Na kraju, ne interesuje nas ko je i šta samo da nas ostave da možemo na svojim imanjima da radimo i živimo, da nas ne protjeruju odavde, ovo je i naša zemlja.</s><s>Vidimo da su napali i Šekular, Murinu, andrijavačke rijeke..., svi mi moramo zajedno da skočimo i da ne damo ono što je naše i spasimo ovaj jadni sjever.</s><s>Zato, pozivamo da dođu svi ministri, i poljoprivrede, i održivog razvoja i turizma, i ekologije, i ljudskih prava, svi, kompletna vlada da dođe ovdje i da razgovaramo, i da vide naše muke i šta nam se radi, pa ako su ljudi da nas zaštite, ako ne mi smo po temelju poginuli –poručuje Kandić.</s><s>Svi okupljeni bili su saglasni da nove radove mHE neće dozvoliti ni po koju cijenu, da će u tom pravcu već u petak održati zajednički sastanak, formirati odbor koji će da prati sve te aktivnosti i stalno biti na oprezu da ne promakne ni jedna radnja koja bi išla na njihovu štetu a na ruku onih koji su namjerili izradu hidroelektrana.</s><s>Izdala nas Bošnjačka stranka</s><s>– Bošnjačka stranka za koju smo mislili da je na strani svog naroda, najviše nas je izdala.</s><s>Ona se utopila u DPS i ona za nas više ne postoji.</s><s>Pogledajte samo šta uradiše sa majkama, tu sramotu Crna Gora nije zapamtila.</s><s>Udariti na majke, na taj stub porodice, to je crn obraz – istakao je Pejčinović.</s><s>MJEŠTANI SA PROSTORA KOMARAČKE I METEŠKE RIJEKE VRATILI KAMIONE SA MATERIJALOM ZA RADOVE NA HIDROELEKTRANI — No Comments</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Na sastanku sa dijasporom predstavnici opstine Gusinje obecali bolju saradnju i niz projekata u narednom vremenu</s><s>Na sastanku sa dijasporom predstavnici opstine Gusinje obecali bolju saradnju i niz projekata u narednom vremenu — No Comments</s>
<s>AERODROMI CRNE GORE URUČILI DONACIJU DJEČJEM VRTIĆU „PLAV”</s><s>PLAV –Preduzeće Aerodromi Crne Gore, pozitivno odgovorivši na zahtjev direktorice Javne predškolske ustanove Dječji vrtić „Plav“ Minele Tošić Markišić, i toj ustanovi donirali i uručili 2.000 eura.</s><s>Markišićeva je pri uručivanju donacije istakla njen značaj za tu ustanovu i zahvalila donatoru, kao i Ministarstvu prosvjete koje je posredovalo u traženju ove donacije.</s><s>Donaciju je u ime odboar direktora preduzeća Aerodromi Crbne Gore uručio Dževat Redžematović.</s><s>On je izrazio nadu da će preduzeće koje predstvlja i ubuduće imati razumijevanja za potrebe ove i drugih predškolskih i školskih ustanova, te da ovo neće biti jedina njihova pomoć namijenjena opštini Plav i sjeveru zemlje.</s><s>Markišićeva je istakla da Ministarstvo prosvjete uvijek izlazi u susret zahtjevima svojih ustanova za pomoć, što su ovaj put uspjeli zahvaljujući razumijevanju odbora direktora preduzeća Aerodromi Crne Gore.</s><s>-Djeca su naša budućnost i u njih trebamo zajednički da ulažemo i doprinosimo njihovoj boljoj budućnosti, jer djeca su nešto najiskrenije i najsvjetlije.</s><s>S obzirom da se iz opština Plav i Gusinje u proteklom periodu desilo veliko iseljavanje mladih prema zemljama Zapadne Evrope i Amerike, cilj nam je da rješavamo te osnovne probleme sa kojima se susrećemo i stvaramo uslove za bolji život i opstanak djece i omladine na ovim prostorima.</s><s>U tom pravcu izražavam veliko zadovoljstvo i zahvalnost ovom donacijom, te se u svoje ime i ime svih iz Dječijeg vrtića Plav, zahvaljujem ministarstvu i odboru direktora preduzeća Aerodromi Crne Gore, posebno našem Plavljaninu Dževatu Redžematoviću koji nam je donaciju uručio –kazala je Markišićeva.</s>
<s>UREDJENJE CARSIJE U GUSINJU NIJE PRIHVACENO NA SKUPSTINSKOJ SJEDNICI</s><s>Primjedbe na zapisnik sa prošle sjednice lokalnog parlamenta imali su Ruždija Radončić (BS) i Azdren Čelaj (DS Albanaca u CG).</s><s>Radončić je tražio da se malo više povede računa oko forme i smisla onoga šta odbornici kažu.</s><s>-Skoro uvijek se mijenja forma i smisao onoga šta odbornici izgovore u svojim diskusijama, što ne bi smjelo da se dešava jer ono što odbornik kaže mora da se prenese onako kako je on kazao, a ne kako bi neko htio.</s><s>Mnogo je i padeških i gramatičkih grešaka u zapisnicima i o svemu tom mora se povesti računa – sugerisao je Radončić.</s><s>Čelaj je istakao kako se u zapisniku „bježi od istine, pokušava se krađa i zaobilaženje istine, postoji neka panika i strah od nečega, što je srž ukupnog problema“.</s><s>-Kada se ne objavljuje snimak sa SO onda se u zapisniku može pisati šta god ko želi.</s><s>Dakle, kada se sjednica pusti građanima da čuju, sami će vidjeti ko šta priča onako kako on to iznosi, a ne da se mijenjaju misli pa ispada da odbornik svoju diskusiju ne prepoznaje, te iz tog razloga mi za ovaj zapisnik nećemo glasati – rekao je Čelaj.</s><s>Fahrudin Dervišević (PzG), pozvao se na član 166 poslovnika Skupštine, gdje kaže stoji da se Skupštine snimaju da se emituju građanima, ovdje i u dijaspori, da li preko lokalnih medija, portala..., da oni čuju iz usta odbornika ko šta priča, kako teče sjednica.., što je i smisao snimanja, jer se i za to izdvajaju velika sredstva.</s><s>Na primjedbe je odgovorio sekretar SO Enver Dedušaj, koji, kako je kazao, i uređuje zapisnik, jer nemaju lice kojemu bi to bio posao.</s><s>Prihvatio je da su moguće i te gramatičke i padeške greške, ali osporio da se forma mijenja.</s><s>Zatražio je da kad su primjedbe te vrste treba reći gdje to nije rečeno istinito i šta nije u redu.</s><s>Zapisnik je na kraju ipak usvojen.</s><s>Odbornička pitanja</s><s>Po tački pitanja i odgovori odbornik SNP Mihailo Jovović, zatražio je od direktora Direkcije za uređenje prostora i finansije da mu u pisanoj formi odgovori šta je za Gusinje učinjeno od momenta uspostavljanja apsolutne vlasti.</s><s>-Pošto je prošlo više od 365 dana od kako je uspostavljena apsolutna vlast i imate podršku svih 23 odbornika, a možda i od svih 30 u datom trenutku, pitam Vas šta ste uradili dosad za razvoj Gusinja i bolji standard građana, te šta ste uradili od onih silnih obećanja u predizbornoj kampanji, ili je to, kako ja vidim, ostalo mrtvo slovo na papiru –pitao je Jovović.</s><s>Azdren Čelaj je pitao šta su uradili opštinski organi u vremenu kad su bili požari u Vusanju, te kad su imali sastanak s predsjednikom fudbalskog Saveza Crne Gore Dejanom Savićevićem, šta je tamo diskutovano i šta je obećano?</s><s>-Da li je nešto planirano za stadion u Vusanju, kad znamo da se na njemu održava najveća manifestacija?</s><s>Dalje, narkomanija je ovdje veliki problem, u Gusinju imamo takvih koji se tom trgovinom bave i ja danas nijesam vidio da neko je podigao to pitanje kao nešto što zabrinjava sve.</s><s>Takođe, nema put do domaćinstva Bećira Đonbalaja u Vusanju, najvećeg stočara na ovim prostorima, pa pitam zašto!?- rekao je Čelaj.</s><s>Šaban Preljvukaj (DS u CG), pitao je predsjednicu opštine koliko treba da čeka odgovor na odbornička pitanja, podsjetivši da su ona bila prije nekoliko mjeseci i još nije dobio odgovor na njih.</s><s>Pitanje je bilo za prevoz učenika iz Martinovića do matične škole u Gusinju, a drugo šta je sa putem Zagrađe-Čardak, gdje je ljetni izdig stočara.</s>
<s>Gusinjanin Djordje Bojović (32) smrtno stradao u nesreci na brodu gdje je radio</s><s>Dodali su da osiguravajuće društvo radi na ispitivanju uzroka nezgode.</s><s>“Hansa Shipping je maksimalno uključena u cilju utvrđivanja nesreće i transporta posmrtnih ostataka do porodične kuće u Gusinju.</s><s>Na brodu je bilo još sedam crnogorskih pomoraca.</s><s>Tijelo preminulog će biti dopremljeno u Podgoricu letom iz Istanbula, gdje će ga sačekati porodica i predstavnik Hansa Shippinga.</s><s>Ukoliko sve bude po planu, sahrana će biti obavljena 3. jula u 14 sati u Gusinju”, saopšteno je “Vijestima” iz agencije.</s><s>Istakli su da je Bojović bio”vrijedan, disciplinovan i pouzdan pomorac omiljen među našim i stranim pomorcima zaposlenima na kompaniji”.</s>
<s>ZASTO NAM JE PROPISAN POST?</s><s>Post je obaveza koju nam je naredio Uzviseni Stvoritelj svjetova Bog.</s><s>Obavljajuci post postajemo blizi dragom Allahu jer On za post daje posebnu nagradu.</s><s>Svaki nas post mora biti nanijecen u ime Boga i Njegovog zadovoljstva.</s><s>Ako smo kojim slucajem u postu da bi smo smrsali, usparali na hrani i slicno, neispravno smo postupili.</s><s>Kada odlucimo da postimo moramo zanijetiti (odluciti) da to cinimo u i ime i radi Allaha velicanstvenog.</s><s>Kada dodje vrijeme za uzimanje hrane obracamo se dragom Bogu da smo postili zbog njega i da jedemo hranu koju nam je On dao.</s><s>Za vrijeme posta nasa dusa mora biti maksimalno smirena i uravnotezena, a ona to i jeste.</s><s>Postac se od zore do aksama odrice hrane, jela, pica i ostalih tjelesnih uzivanja.</s><s>Vrseci post nasa psiha prepoznaje puno stvari koje ne prepoznajemo kada uzivamo u hrani, picu i ostalom.</s><s>Svaki postac celici svoje tijelo i svoj duh, a sa postom postajemo jaci, odvazniji i stameniji.</s><s>Nijesu duzne da obavljaju post osobe koje su dusevno obolele kao i one koje su smrtno bolesne.</s><s>Post se ne smije odlagati za neko drugo vrijeme, vec se uvijek u nacelu vrsi kada je propisan u mjesecu Ramazanu.</s><s>Mjesec posta Ramazan ima noc Lejletu kadar u zadnjoj trecini, koja je vrednija od decenija drugih dana i noci.</s><s>U mjesecu posta (Ramazanu) je pocelo objavljivanje Kur’ana kao putokaza ljudima i odvajanja dobra od zla.</s><s>Mi sa svojim postom jacamo najodabraniju Bozju vjeru Islam, koji je spas za sve nas.</s><s>Sto se propisivanja posta tice, on je propisan kako nama, tako i narodima prije nas.</s><s>Nije dakle post samo vjerska norma, vec je on nasa dobra navika i nas stil zivota.</s>
<s>AKO SMO HILJADU PUTA PALI, VALJA PROBAJTI JOS JEDNOM</s><s>Cesto nas puta savjetuju ako smo hiljadu puta pali ili padali i posrtali, da ne valja odustajati i da jos jednom treba probati i pokusati.</s><s>Usponi i padovi su sastavni dio ljudskog bica, nesto sto nas prati kao nasa sjenka.</s><s>Hiljadu padova i i hiljadu prvi pokusaj nas usmjeravaju ka necemu sto se zove ostvarenje cilja, pobjede, izbjegavanje tih i tolikih poraza, padova i posrnuca.</s><s>Zivot je satkan od mnogih stvari, sitnica i krupnica, prepreka, izazova, zadataka, od planova i potrebstina.</s><s>On trazi ne samo da nesto odradimo za sebe i svoje najblize, vec i za one druge koji nam nijesu srodnici, a koji su muftac da im se pomogne i pruzi ruka.</s><s>Usponi i padovi su realnost sa kojima se se ljudski rod srece.</s><s>Kada uspijemo u nekom poslu i nekoj radnji to nas osokoli i ucini nas takvim da se ponosimo sobom, a kada u necemu ne uspijemo, to nas pokoleba, razalosti, ucini nas poljuljanim i potistenim.</s><s>Sevep i kismet kazu idu uporedo, nesto se odvija onako kako smo mi to zeleli i planirali, nesto se pak dogadja onako kako je sudjeno i zapisano da bude.</s><s>Uvijek moramo biti uporni, kreativni i sa vodiljom da u necemu uspijemo da ne sjedimo skrstenih ruku.</s><s>Ako smo se samo pomjerili i nesto najmanje uradili, pomjerila se i nasa nafaka, otvorila se ili uvecala.</s><s>Pametni i vidoviti ljudi znaju da iz poraza i pada kojeg dozive izadju jaci i snazniji.</s><s>Iz pada kojeg su dozivjeli oni izvuku pouku i zeljeno iskustvo, sto im u buducim poslovima posluzi da uspiju.</s><s>Pametan covjek se na greskama uci, a sa ucenjem se napreduje i donose se bolje i kvalitenije odluke u interesu svom, svoje familije i sire zajednice.</s><s>U biti je ljudskog bica da poslije poraza i pada trazi mogucnost izlaska iz postojece situacije, trazi se nova prilika kako bi se iz pada ili poraza izaslo jace.</s><s>Situacija se dodatno usloznjava ako padova, poraza ili posrnuca bude vise ili odjenom, pa se u tom momentu ne zna odakle da se pocne sa podizanjem, popravljanjem ili sanacijom onoga sto nam se dogodilo.</s><s>Nasa izdrzljivost i nas sabur nam pomazu da se nadamo boljem sjutra, te da vjerujemo da je sunce tu negdje u blizini i kada kisa pada.</s><s>Oni koji su uporni i saburljije znaju da neminovno posle naseg pada ili poraza dolazi svjetlost, a sa njom i nas povratak, popravak i uspjeh.</s><s>Nasa izdrzljivost i upornost su vodilje i garant naseg uspjeha, sto moramo prenosti i na nase potomstvo.</s><s>Jer koliko god da smo toga materijalnog i nematerijalnog ostavili svojim naslednicima, i njih zivot iznova dovodi u iskusenja, testira njihovu izdrzljivost, upornost i snagu da iz mogucih poraza izadju jaci, svjeziji i snazniji.</s><s>Puno talenata i ljudi posebnog istancanog dara nije uspjelo u zivotu, samo zbog toga sto su se oslanjali na svoj talenat i na svoju darovitost u odredjenim oblastima, zapostavljajuci pri tom da radom i upornoscu taj talenat trebaju razvijati, jacati i bastiniti ga.</s><s>Imali su ga pa nemali, jer je valjalo to svoje urodjeno svojstvo oznaziti, ojacati ga i dovesti do vrhunca.</s><s>Ljudski rod je ne slucajno razlicit, raznovrstan i kreativan.</s><s>Svako trazi svoju nafaku i svoju srecu, neko ostvari vise neko manje.</s><s>Svi ljudi misle razlicito jer u suprotnom bi ispalo da niko ne misli dovoljno i pravilno.</s><s>Ukoliko smo uporni u zivotu, ako smo saburlije to jest strpljivi, ako cuvamo druge od sebe i ne cinimo drugima ono sto ne bi zeleli da neko nama ucini, na dobrom smo putu da budemo zadovoljni na ovom dunjaluku kratkom i da smo stekli odredjeni kredit i garancije za onaj drugi vjecni Svijet.</s>
<s>Ne-odgovornost opstine placaju gradjani Gusinja</s><s>-Podsjetimo da je Fondacija “Gusinje” iz Njujorka uz saradnju najboljih eksperata pri vladi C.G. sacinjela plan i ponudila tadasnjoj novoj opstinskoj administraciji koji je podrazumijevao zaposljavanje politicko neovisnih sluzbenika (eksperata) u svojstvu (savjetnika) asistenata, pri kljucnim pozicijama administracije, a koji bi se finansirali iz budzeta organizacije.</s><s>Takodje se podsjetimo da je ovaj plan odbacen uz obrazlozenje tadasnjeg Predsjednika SO gusinja (u vise navrata), da gusinjskoj administraciji “nijesu potrebni ovi kadrovi i da imaju svojih” i da je ove predloge vladajuca struktura oz pomoc ostrascenog medija iz Njujorka tumacila kao “mijesanje u politiku”.</s><s>-Podsjetimo da je Fondacija “Gusinje” predlagala gusinjskim partijama da naprave snaznu koaliciju u kojoj bi nasle mjesto sve politicke stranke koje misle dobro gusinju i da su neki prestavnici stranaka tada izvrgavali organizatora izbjegavajuci sastanak na ovakve teme.</s><s>-Podsjetimo da je Fondacija”Gusinje” zapocela gradnju opstinskog objekta u gusinju i ulozila preko 76,000$ od svojih donatora iz dijaspore a da je nova opstinska vlast ovu cinjenicu obrazlozivala “nepoznatom”, kao i da Fondacija “Gusinje” kao organizator i su-finansijer ovog projekta nije konsultovana pri nastavku i u toku radova nove opstinske administracije na ovom objektu, kako bi se radovi sto prije zavrsili.</s><s>-Podsjetimo da je “Fondacija “Gusinje” na zahtjev MZ “Drugi Avgust” Gusinje svake godine finansirala manifestacije promotivnog karaktera naseg zavicaja pod nazivom “gusinjsko ljeto”, a da nova opstinska administracija nije nijednom ulozila slican zahtjev kako bi se nastavio trend organizovanja i da je takav odnos rezultirao “umiranjem” ovog znacanog dogadjaja.</s><s>-Podsjetimo da je Fondacija “Gusinje” finansirala projekat, ponudila fimansiranje za “uredjenje uzeg jezgra carsije” i da je poslan zahtjev (predlog) novoj opstinskoj administraciji za sprovodjenje u djelo istog i da osim izrazene volje predsjednice opstine Gusinje nijesu preduzimani konkretni koraci.</s><s>-Podsjetimo da je presjednica opstine Gusinje u svojim predhodnim putovanjima u Njujorku kao predstavnik i u korist gradjana gusinja nije inicirala nijedan sastanak sa “SPREMNIM” investitorom za projekte u gusinju – Fondacijom “Gusinje” i da se nije bar deklarativno pojavila na najvecu manivestaciju u toku ljeta “Piknik dijaspore” kako bi se susrela i razmijenila misljenja sa njenim sugradjanima. (Radi boljeg razumijevanja pomenucemo i to da je njen izostanak na ovoj manifestaciji “opravdavala” kao nezvanim “gostom” medjutim opste je poznato da organizator osim stranim gostima iz drugih krajeva ne upucuje zvanice).</s><s>-Podsjetimo da je predsjednica opstine Gusinje mjestanima sela Koljenovic onemogucavala koriscenje sopstveno-finansiranog projekta prikljucivanja na gradsku mrezu za osvetljavanje sela u periodu od dvije godine i da je to ucinjeno tek nakon pritiska nekoga sa strane.</s><s>Naravno da na sve ove izrecene cinjenice i neodgovornost, odgovorni u opstini Gusinje nemaju validne razloge i svi njihovi izgovori se vezuju za protektovanje usko-stranackih interesa ili licnog revansizma, dok iz perspektive sitce se zakljucak da na ovaj nacin funkcionisanja, celnici opstine (ne)svjesno uskracuju gradjanima gusinja pravo, na bolji i sigurniji zivot u svojem rodnom mjestu.</s>
<s>Izjava Barak Obame povodom mjeseca Ramazana</s><s>“Dok Americki Muslimani slave sveti mjesec Ramazan, To me podsjetilo da smo svi jedna američka porodica.</s><s>Ja čvrsto stoji sa američkim muslimanskim zajednicama u odbijanju glasova koji žele da nas podijele ili ograničavaju naše vjerske slobode ili građanska prava.</s><s>Stojim posvećn očuvanju građanskih prava svih Amerikanaca bez obzira na njihovu religiju ili izgled.</s><s>Pridruzujem se u proslavi za našu zajedničku humanost i predanosti za miru i pravdu za sve“.</s>
<s>Vitamini za uspjesan brak</s><s>Jedan od najvecih Muslimanskih praznika – Bajramski praznik stize u nase domove za neki dan.</s><s>Ovih dana se mnogo govori o ovom prazniku kako bi se podsjetili vjernici da cine lijepa djela preama okolini, dustvu na poslu ili kod kuce.</s><s>Jedno od tih preporucljivih cinjenja za Muslimane su i savjeti, Kako se muskarci trebaju ophoditi prema svojoj zeni?.</s><s>Mnogo je danas predrasuda i iskrivljenih shvatanja na ovu temu kod ne-Muslimana ali nazalost i kod nekih Muslimana.</s><s>Ummu Sara Žužić je visoko obrazovana u Islamskom ucenju i svoje steceno znanje cesto prenosi medijskim putem svojim pratiocima i na svojoj drustvenoj mrezi.</s><s>Za one koji zele vise znati kako pronaci put do zeninog srca i kako se treba ponasati u braku, redakcija</s><s>Gusinje-info.com je izdvojila slijedeci tekst a koji se odnosi na muskarce.</s>
<s>Ibrahim Huseinovic – Zasto je nazadovala Plavo-gusinjska kotlina</s><s>Gusinjskoplavska ili plavskogusinjska kotlina vazi za jedno od najljepsih mjesta na kugli zemljinoj po onome sto je Stvoritelj Svjetova mogao darivati jednom kraju.</s><s>Bukvalno, na ovom prostoru imate dvije klime, kontinentalnu i planinsku, imate jezera na hiljadu i dvije hiljade metara nadmorske visine, mozete u Gusinju i Plavu da se kupate tokom ljetnje sezone, a da se u istom periodu bavite zimskim sportovima na planinskim visovima Prokletija, da jedete plavskogusinjskog grozdja i lubenice, paprika i paradajza iz drevne Ljuge....</s><s>Ono sto je majka ‘priroda’ darivala to jest nadoknadila ovom kraju, neki ljudi su mu oduzeli i oskrnavili ga, sa zeljom da nas rasele sa ovog prostora, da ne bude nas nego njihov, a opse je poznato da je planina onih koji na istoj drze i napasaju stado.</s><s>Autor kolumne: Ibrahim Huseinovic</s><s>Gusinjska Kaza je bila velegrad za mnoge danas velike gradove, koji u vrijeme procvata ove Kaze gotovo i da nijesu postojali.</s><s>Dokaz svega toga su i danas ocuvane ulice pravilno postavljene i projektovane, sto prilici svakoj urbanoj sredini i mjestu.</s><s>Ukidanjem i davanjem statusa opstine Gusinje, vlast je zeljela da pokaze da ona sve moze i hoce, posebno kada su njeni interesi u pitanju.</s><s>Gubljenje statusa je rezultiralo time da se pravoslavnom zivlju naprave olaksice time sto ce im Plav kao administrativni centar biti blizi, a oni u njemu lakse otaljavati svoje razlicite poslove.</s><s>Vracanje statusa opstine je jedan zakasnjeli cin koji je uslijedio nakon tolikog broja raseljenih gusinjana po Svijetu, ali ipak ciljano motivisan da se i od tog malog broja zitelja koji su ostali, nesto dobije i od njih usicari.</s><s>Ono sto najvise boli u cijeloj ovoj prici jeste cinjenica da vlast najlakse dolazi nasih glasova i da su nasi glasovi najeftiniji.</s><s>Nikada nijesmo imali lidere koji bi pregovarali i koji bi postavljali uslove za ono sto vlast dobija od naseg naroda.</s><s>A dobija bezrezervnu lojalnost i glasove.</s><s>Medjunacionalna tolerancija u nasoj Ljugi je nesto sto bi svim ostalim moglo posluziti kao uzor.</s><s>Nekada u je u proslosti jedan pravoslavac trazio od naroda nase Ljuge da ga glasaju za narodnog poslanika, a za protiv uslugu garantovao je da nasem narodu niko vise batine nece davati.</s><s>Idelana ponuda koja se obijerucke prihvatila, jer je nas narod bio umoran od progona i neosnovanog mucenja.</s><s>I danas smo svedoci da nijesmo spremni da sami upravljamo, a svako tutorstvo i mentorstvo sa strane donose nam nevolje.</s><s>Oni sa strane, drugi i drugaciji od nas, nam se rugaju da smo nesposobni i nespremni da samostalno donosimo odluke, gdje uocavaju prostor da nas mogu do kraja zamrsiti i uniziti.</s><s>A da bi sve islo po toj liniji petokolonasi iz nasih redova odradjuju valjano svoj posao kako se ne bi doslo do pravog rjesenja i kako bismo uvijek bili u pat poziciji.</s><s>Plav i Gusinje su uvijek bili jedna dusa i jedno tijelo i tako mora biti do Sudnjega dana.</s><s>Oni nikada ne mogu biti suprostavljeni jedan drugom.</s><s>To potvrdjuju i ‘rane’ mlade gusinjske demokratije iz koje se uocava da samo pojedinci mogu biti u konfliktu licnih interesa i sujeta, koje se pod hitno moraju rijesiti, bas onako kako su to znali da rjesavaju nasi uvazeni preci.</s><s>Tudja ruka nikada nije mogla svrab da pocese.</s><s>Sloga kucu gradi, a nesloga ju razvaljuje.</s>
<s>NA „OTVORU“ VODOPADA GRLJE HULIGANI SRŠUILI ZAŠTITNU OGRADU I RUKOHVATE</s><s>GUSINJE – Prije tri godine RAZVOJNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA ZA BJELASICU, KOMOVE i PROKLETIJE na čelu sa direktoricom Tatjanom Medenicom, a u okviru projekta prekogranične saradnje „MONTEAL“, postavljena je zaštitna ograda na vodopadu Grlja, finansirala je Evropska unija preko kancelarije u Podgorici.</s><s>Na ruiniranu zaštitnu ogradu prije nekoliko dana naišao je i svojim aparatom zabilježio „huliganski čin“ poznati crnogorski planinar i ljubitelj prirode Zuvdija Zuvdo Bajraktarević, predsjednik PK „Prokletije“ iz Plava.</s><s>-U toku jednodnevne planinarske ture, toga dana sam posjetio i vodopad Grlja.</s><s>Odmah sam primijetio da je zaštitna ograda polomljena – što me je posebno iznenadilo.</s><s>Kome to smeta, ako se zna da je ograda postavljena radi bezbjednijeg posmatranja vodopada.</s><s>Vjerujem da će nadležni organi otkriti počinioca ili više njih, ističe Bajraktarević.</s><s>Zaštitna ograda sa svojim rukohvatima bila je od velikog značaja ljubiteljima prirode jer je omogućavala bezbjedan prilaz i posmatranje .</s><s>Medjutim, prije nekoliko dana nepoznati počinilac ili više njih „udarili su“ po zaštitnoj ogradi na „otvoru“ vodopada Grlje – koji se smatra „Spomenikom prirodnih biera“ gusinjske prirode, i demolirali sve zaštitne elemente ograde.</s><s>Tužno i do zla Boga ružno !.</s><s>Ljubitelji prirode, nevladine organizacije, mještani i veliki broj planinara iz ovog kraja i regiona osudili su ovaj vandalski čin, i zatražili od nadležnih državnih organa da odmah preduzmu mjere i radnje da se počinilac ili više njih pronadju i sankcionišu.</s><s>Iz policije je saopšteno da je izvršen uvidjaj – i da preduzimaju sve aktivnosti i otkriju počinioce.</s>
<s>RANCEK, KAKO GA AH OD MERAKA ZOVU</s><s>Rancek, kojeg tako od miloste zovu , obicni je prevrtljivac i stetocina, neislamske konfesije.</s><s>Sto se ono kaze, zednog bi covjeka preko vode preveo.</s><s>Zavrsio je fakultet koji je nakon nekoliko godina, kroz promjenu obrazovnog sistema propaoi ukinut, a ono sto je on svojevremeno predavao izbaceno iz obrazovnog sistema.</s><s>Trebalo je da se dokvalifikuje u odredjenom optimalnom roku, ali on za tako nesto nimalo nije hajao, po onom starom provjerenom receptu – kom je majka planinka, moze bezbrizan biti.</s><s>Na prvi se pogled on zna zalijepiti svakom onom, za koga smatra da ga moze iskoristiti, prosto steknete utisak da vas jos koji minut nije vidjeo da bi naprosto crkao za vas.</s><s>Njegova profriganost je tolika da se tesko moze opisati, a ko upadne u njegovu zamku, naprosto mu je guska pecena.</s><s>Zemljak Rancek neislamske konfesije ima jako razvijeno culo sluha, po cemu se snazno dokazao u Islamskoj sredini koju Ljutik nazivaju.</s><s>Kao takav je bio i ostao jaki amanecar da i najmanji sum zna da proprati i prenese ga u onako vrucem stanju Centrali.</s><s>Njegovo culo sluha sve moze da proprati, zapazi i osjeti.</s><s>Lukavstvo i susnjarenje su mu pomogli da se preko firme u kojoj se uposlio prije trideset i vise godina, obilato zaradjujuci u njoj, domogne i najace pozicije u sindikatu Centrale u svojoj struci, sve sa jednim ciljem da pojedincima iz Ljutika onemogucava da ostvaruju ono sto ih po Ustavu i Zakonu pripada.</s><s>Stanovi se prave naveliko u Centrali u cemu ponajvise imenovani pomaze jer je visoko pozicioniran, kako bi do istih dosli sunarodnici njegove konfesije, a zasto ne i on, te da bi iste izgubili ovi drugi islamske konfesije iz Ljutika i njemu slicnih mjesta.</s><s>Da bi Rancek radio svoj posao do perfekcije, izborio se i za tehnicka pomagala, tj. video nadzor, s’kojom iz svoje kancelarije moze sve da neometano prati i gleda , vjerovatno i da cuje.</s><s>No, za svaki slucaj njegov njuh za informacijom i podatkom do kojeg zeli direktno preko svojih usiju da dodje, uvijek ga tjera da se ne oslanja iskljucivo na video tehniku koju je osigurao da ima instaliranu u svojoj kancelariji, te da ni njoj ne vjeruje do kraja, pa s’toga praktikuje da se lagano prisunja do drugih kancelarija i tu uho ‘poturi’ prije nego udje i nesto izmisli da sluzbeno trazi.</s><s>Malo ili nimalo je poslova planirano, odradjeno ili ugovoreno u Ljutiku, a da imenovani nije bio prisutan i da se nije obreo prilikom njihovog obavljanja i ugovaranja.</s><s>A onda brze bolje trka sa vremenom, da se odmah doturi izvjestaj iz prve ruke pretpostavljenima, sto odradjuje do perfekcije.</s><s>Rancek neislamske konfesije ocekuje da dobije obilatu nagradu od njegove Centrale, jer radi u sredini zvanoj Ljutik koja po njegovom uvjerenju nije bas laka, te da se bavi rudaskim poslom, buduci da po njegovom misljenju radi i ima kontakte sa ljudima koji su druge vjere i nacije u odnosu na njega.</s><s>Rdjavo lice i ponasanje je u vise navrta pokazao za jedne, a sasvim drugacije za njegove.</s><s>Koliki je broj svojih zrtava zacrtao ostaje da se vidi.</s><s>Ljutik je inace sredina idealna da moze da se piljari, podmece i improvizuje.</s><s>Svoj je posao Rancek radio i radi profesionalno i sa duznom paznjom.</s><s>Bas kao da je kroz strucnu obuku prosao.</s><s>Dusa je blaga, od svega je poceo da se umara jer je dugo u svom poslu.</s><s>Ocekuje da dobije zasluzenu zamjenu u nekom ko je mladji, a da on sa svoje strane dobije u Centrali bar stotinak kvadrata stanbenog, moze i stanbeno-poslovnog prostora, za svoj profesionalni minuli rad.</s><s>Kako da to nije zasluzio kad je direktno bio sevep da se stanovi njegovim kolegama islamske konfesije ne prave u mjestu Ljutik citaj (Plavu), vec u Centrali (citaj Podgorici), za pripadnike njegove neislamske konfesije: zasto ne i za njega!</s><s>Poziv nadleznim sluzbama Opstine Plav da se preko donacija nasih uspjesnih ljudi iz Dijaspore, osiguraju sredstva za kupovinu adekvatnog placa u Plavu ili da taj plac osigura sama Opstina, kako bi mogli da se grade stanovi za zaposlene u prosvjeti, bas onako kako se to cini u Podgorici, Budvi, Baru, Niksicu, Zabljaku i drugim crnogorskim gradovima.</s><s>Sve u cilju da nam se ne dogadja ovo sto nam se dogadja.</s>
<s>EKOLOZI UPOZORAVAJU NA ŠTETE OD PROLJEĆNJEG PALJENJA BAŠTA, LIVADA I PAŠNJAKA</s><s>POŽARI UNIŠTAVAJU VOĆE, LJEKOBILJE I ŠUMSKO VOĆE GUSINJE – Ekolozi, ljubitelji prirode i mnoge druge nevladine organizacije upozoravaju ovih dana na štetnost proljećnjeg paljenja nepokošenih livada i pašnjaka naglašavajući da na taj način gradjani uništavaju prirodu , prvenstveno zemljište, floru i faunu, rijetko ljekovito, aromatično i medicinsko bilje.</s><s>Posebno ekolozi upozoravaju da s ovakvim ponašanjem prema prirodi onemogućava da se time na tim površinama i po nekoliko decenija ne pojave rijetke vrste koje su ionako pred izumiranjem – a istovremeno se zagadjuje životna sredina.</s><s>Predstavnici iz mnogih nevladinih organizacija ističu, da prilikom ovih požara vatra uništava i sve mikroorganizme i bakterije koje preradjuju zemlju .</s><s>Tu ostaje radioaktivni pepeo – koji potom spiraju kiše, zagadjujući površine gdje su se desili požari, ali i vodotoke koje koriste ljudi, stoka i divlje životinje.</s><s>I drugi ljubitelji prirode apeluju na gradjane da se uzdrže od paljenja livada i pašnjaka, kao i podmetanja šumskih požara, jer najveću štetu čine upravo sebi i najužoj lokalnoj zajednici gdje žive.</s><s>Pritom , paljenjem livada i pašnjaka često dolazi do izazivanja ozbiljnih i obilnih požara – gdje većinom stradaju stambeni i pomoćni objekti.</s>
<s>Unuk ubio babu i dedu, meštani šokirani</s><s>U boljevačkom selu Sumrakovac, kod Zaječara, noćas se dogodila porodična tragedija kad je unuk bio babu i dedu.</s><s>Alen Marković je usmrtio babu Ljubicu Marković (85) i dedu Milana Markovića (88) udarcima sekirom.</s><s>Ljubica je preminula na licu mestu, dok je Milan preminuo u bolnici u Boru.</s><s>Policija je saopštila da je osumnjičenom za ubistvo u okolini Boljevca određen pritvor.</s><s>“Osumnjičeni se tereti da je u okolini Boljevca, u porodičnoj kući svog dede ubio svoju babu i dedu, nanevši im više udaraca sekirom”, saopštila je Policijska uprava Zaječar.</s><s>“To je strašno, ja ga takvog ne znam, da bude toliko agresivan i da ubije nekog.</s><s>Njega svi znaju u selu i bio je mnogo dobar”, ispričala je Alenova nevenčana supruga.</s><s>“Ja sam šokirana, dečko nije bio takav.</s><s>Pre dve večeri, imali smo tu naš seoski običaj, palili smo vatru i svi smo se okupili.</s><s>Bio je i on”, kaže meštanka ovog boljevačkog sela.</s>
<s>Mičigen: Sedmoro mrtvih u nasumičnoj pucnjavi muškarca</s><s>Najmanje sedam osoba je ubijeno, među kojima jedna djevojčica, a nekoliko je ranjeno kad je napadač u gradu Kalamazu, u američkoj saveznoj državi Mičigen, u više navrata otvorio vatru na njih, saopštila je danas lokalna policija, koja je ubistva opisala kao nasumična.</s><s>Dvoje povrijeđenih su u kritičnom, a jedan u teškom stanju, prenijela je agencija AP.</s><s>Zamjenik šerifa okruga Kalamazu Pol Matijas je naveo da je policija nakon kraće potrage uhvatila napadača, kojeg je prethodno opisao kao starijeg belca, između 50 i 60 godina, koji vozi automobil tamno plave boje.</s>
<s>Dzemal Mehović – heroj Srbije</s><s>Novopazarac Džemal Mehović se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme za porodicu Yildiz iz Istanbula, koja se vraćala sa odmora iz Turske.</s><s>“Krenuo sam put Niša sa svojim rođakom, gdje sam sutra trebao uzeti neke stvari za svoj kafić u Novom Pazaru.</s><s>Od samog polaska bio sam nekako nervozan.</s><s>Put je bio sav u snijegu i ledu.</s><s>Govorio sam sebi, pa koji je istizah da večeras ideš po ovoj mećavi, no sudbina je tako htjela”.</s><s>“Negdje oko Aleksinca, primjetih automobil, koji je dolazio iz suprotne trake auto-puta, a koji se kretao haotično, iz trake u traku na toj njegovoj strani puta.</s><s>Bio sam siguran da proklizava i da je u problemu.</s><s>Nakon nekoliko sekundi, Mercedes sa Njemačkim registracijama je udario u bankinu sa njegove desne strane, probio je i obreo se u jarku”.</s><s>“Vidjevši šta se dogodilo, ja i moj rođak smo zaustavili naše vozilo i trčeći se zaputili ka Mercedesu, sa suprotne strane.</s><s>U mukom mraku, tridesetak metara od auto-puta, čuli smo krike sa zadnjeg sjedišta, dok se naprijed ništa nije čulo”.</s><s>“Najpre otvorih vozačeva vrata i vidjeh da je čovjek bez svijesti.</s><s>Izvukoh ga napolje i izvadih mu jezik, jer ga je progutao, kako bi naš narod rekao i počeo se gušiti.</s><s>Kada vidjeh da dolazi sebi, prebacih se na suvozačevo sjedište.</s><s>Tu je bila njegova supruga bez svijesti također.</s><s>I nju izvukoh napolje i snijegom je počeh umivat i kvasit lice.</s><s>Nakon nekih dva minuta i ona dolazi sebi”.</s><s>“Moj rođak se pobrinuo za djecu sa zadnjeg sjedišta.</s><s>Pružio im je svu pomoć i govorio im je da su babo i majka živi”.</s><s>Tek nakon pet, šest minuta saznadoh da je porodica iz Turske i da su sa prezimenom Yildiz.</s><s>Čovjek me je grlio i ljubio kao i mojeg rođaka.</s><s>Djeca i žena također.</s><s>Plakali su i smijali se.</s><s>Tu smo se i upoznali, razmijenismo i vizit karte.</s><s>Mi srećni i nekako pozitivno usplahireni a tek oni?.</s><s>‘Ubrzo je pristigla i druga pomoć od onih koji su bili na putu, donosili su ljudi vidu, sokove, čajeve iz termostata, hranu i ćebat.</s><s>Mi se poselamismo i pozdravismo sa svima, sa abijem i ablom, njihovom djecom i krenusmo put Niša, a oni ostadoše čekati Hitnu pomoć, koja je trebala stići na licu mjesta, za 40 minuta”.</s>
<s>DOGOVORILI SE: Amerika Rusiji prepušta Ukrajinu, a Siriju dele na tri pokrajine?!</s><s>U igri je neka vrsta dogovora, ali mi još uvek ne znamo detalje.</s><s>To je ono što sama CIA u suštini govori kroz izjave pripadnika više svojih tink-tankova.</s><s>I to je pravi smisao skriven ispod redova najnovijeg pažljivo tempiranog intervjua Baraka Obame, piše analitičarPepe Eskobar.</s><s>Svedoci smo špijunskog trilera.</s><s>Niko o tome ne govori, ali postoje indicije da Rusija ne bi proglasila delimično povlačenje iz Sirije, pre napretka na mirovnim pregovorima u Ženevi, da nije postignuta velika pogodba sa Vašingtonom.</s><s>Obama je u intervju nastojao da opere ruke, priznajući da američke obaveštajne službe nisu konkretno identifikovale vladu Bašara al-Asada kao odgovornu za hemijski napad u Guti.</s><s>A onda je nagovestio da tačke poput Ukrajine ne doživljava kao vitalni interes SAD – nešto što je u suprotnosti sa suštinom doktrine Zbignjeva Bžežinskog.</s><s>Ili spominjanje Saudijske Arabije kao pobačaja američke spoljne politike – nešto što je izazvalo oštru reakciju bivšeg drugara Osame bin Laden i nekadašnjeg gazde saudijskih službi Princa Turkija bin Fejsala.</s><s>Čini se da je kompromis neizbežan.</s><s>I to bi značilo da je politika promenjena na nivoima iznad Obame – koji je u suštini glasnik.</s><s>Ipak to ne znači da su agresivni planovi jastrebova zaustavljeni.</s><s>Ruske službe nikako ne mogu verovati američkoj administraciji inficiranoj ratnohuškačkim ćelijama neokonzervativaca.</s><s>Osim toga, doktrina Bžežinski je pretrpela neuspeh, ali nije mrtva.</s><s>Deo plana Bžežinskog je bio poplava nafte i veliki pad cena koji bi da uništio Rusiju.</s><s>To je izazvalo štetu, ali drugi deo plana, namamljivanje Rusije u rat u Ukrajini, gde su Ukrajinci trebalo da budu topovsko meso u ime „demokratije“, je neslavno propao.</s><s>Zatim, bilo je maštarija da bi Sirija mogla da uvuče Rusiju u živo blato – ali su i one neslavno propale sa ruskim tajm-autom.</s><s>Kurdski faktor</s><s>Ubedljiva objašnjenja za (delimično) povlačenje Rusije iz Sirije su lako dostupna.</s><s>Bitno je da vazdušna bazaHmeimim i pomorska baza u Tartusu ostaju netaknute.</s><s>Ključni ruski vojni savetnici i instruktori ostaju.</s><s>Vazdušni napadi i napadi balističkim raketama iz Kaspijskog mora ili Mediterana – ostaju na snazi.</s><s>Ruske vazdušne snage nastavljaju da štite snage razmeštene po Damasku i Teheranu.</s><s>Koliko god je Rusija smanjila svoje snage, Iran (i Hezbolah) nisu.</s><s>Teheran je trenirao i naoružao ključne paravojne snage – hiljade vojnika iz Iraka i Avganistana se bore rame uz rame sa Hezbolahom i zvaničnom Sirijskom arapskom vojskom, koja će dalje napredovati na terenu.</s><s>Dok se spremaju Ženevski pregovori, ove činjenice su sada relativno čvrste.</s><s>Što dovodi do glavnog kamena spoticanja u Ženevi – koji mora da bude uključen u eventualnu veliku pogodbu.</s><s>Velika pogodba je zasnovana na trenutnom prekidu vatre (ili „prestanku neprijateljstava“), koji je daleko od konačnog.</s><s>Pod pretpostavkom da svi zadrže sadašnje pozicije, mogla bi se pojaviti federalna Sirija.</s><s>U suštini, postojale bi tri glavne pokrajine: Sunistan, Kurdistan i „Kosmopolistan“.</s><s>Sunistan bi uključivao pokrajine Deir ez-Zor i Raku, pod pretpostavkom da se one očiste od ISIS.</s><s>Kurdistan bi postojao duž granice sa Turskom – nešto što bi potpuno sludelo Sultana Erdogana.</s><s>„Kosmopolistan“ bi ujedinio Alavite, Hrišćane, Druze, i sekularne sunite iz delova Sirije koje sada kontroliše Asad, od Damaska do Latakije i Alepa.</s><s>Ali, odgovor Ankare bi predvidljivo bio grub: svaki kurdska federalna jedinica u severnoj Siriji za Tursku predstavlja ne samo crvenu liniju, već i „egzistencijalnu pretnju“.</s><s>Ankara može pasti u zabludu da bi Moskva sada pogledala na drugu stranu ako bi Erdogan naredio vojnu invaziju na sever Sirije, sve dok se ne dira pokrajina Latakija.</s><s>Ipak, u senci se sada krije mogućnost i da ruske službe mogu biti spremne da se nagode sa turskom vojskom – što bi moglo da dovede do obaranja Erdogana i otvori put za ponovno uspostavljanje rusko-turskog prijateljstva, suštinskog za evroazijske integracije.</s><s>Moskva – a to je apsolutno ključno – podržava Kurde.</s><s>Dakle, oni moraju biti deo pregovora u Ženevi.</s><s>Ruska dugoročna strategija je složena: ne treba biti strogo usklađen ni sa Damaskom, ni sa diskreditovanom „opozicijom“ koja ima podršku i oružje iz Turske i monarhija iz Zaliva.</s><s>Obamina ekipa, kao i obično, gleda sa ograde.</s><s>Tu je i „NATO saveznik“ ugao – ali čak i Vašington gubi strpljenje sa Erdoganom.</s><s>Geopolitički dobitnici i gubitnici</s><s>Samo su poslovično tupavi zapadni korporativni mediji uhvaćeni nespremni najnovijim ruskim diplomatskim udarom u Siriji.</s><s>Ruski princip je doslednost.</s><s>Rusija dosledno unapređuje strateško partnerstvo sa Kinom, koje se gradi paralelno sa hibridnim ratom u Ukrajini.</s><s>Čak i zvaničnici NATO-a sad priznaju da bez ruske diplomatije nema rešenje rata u Donbasu.</s><s>U Siriji, Moskva je ostvarila izuzetan podvig što je Obamu i njegovu ekipu izvukla na svetlost iz magle neokonzervativnog rata.</s><s>Prvo je rešeno pitanje hemijskog arsenala Sirije pošto je Obama upao zamku objavom da mu je to bila crvena linija.</s><s>Obama je bukvalno dužnik Putina i Lavrova, koji su ga bukvalno spasli ne samo od ogromne sramote, već od još jednog upadanja u bliskoistočno blato.</s><s>Ruski ciljevi u Siriji navedeni u septembru 2015. godine su sada ispunjeni.</s><s>Džihadisti svih boja su u rauslu – uključujući i preko 2.000 njih iz ruskih republika na Južnom Kavkazu.</s><s>Damask je pošteđen od promene režima poput slučajeva Sadama ili Gadafija.</s><s>Prisustvo Rusije u Mediteranu je bezbedno.</s><s>Rusija će pažljivo pratiti trenutni „prekid neprijateljstava“; i ako neki ratni huškač odluči da pojača „podršku“ ISIS-u ili „umerenim pobunjenicima“, Mosvka će se vratiti u trenu.</s><s>Što se tiče Erdogana, on može da sanja zonu zabranjenog leta, ali činjenica je da je severozapadna tursko-sirijska granica sada potpuno zaštićena sistemima protivvazdušne odbrane S-400.</s><s>Pripadnici libanskog Hezbolaha, Foto: AP</s><s>Osim toga, bliska saradnja koalicije – Rusija, Sirija, Iran, Irak i Hezbolah – sugeriše promenu geopolitičkog položaja, gde NATO više nije jedini gazda.</s><s>Ova koalicija može da se posmatra kao najava buduće, ključne, globalne uloge Šangajske organizacije za saradnju.</s><s>Na kraju, od ključnog značaja je da se naglasi da je rat u Siriji energetski – a pobednik će biti u boljoj poziciji da snabdeva Evropu prirodnim gasom – to će biti ili gasovod Iran-Irak-Sirija, ili rivalski gasovod iz Katara do Turske, koji bi podrazumevao poslušan Damask.</s><s>Sada još uvek može izgledati besmisleno govoriti o pobednicima i gubitnicima u pet godina dugoj sirijskoj tragediji.</s><s>Nije gotovo dok poslednji džihadista peva o Raju.</s><s>U međuvremenu, „tajm aut“ traje, a Rusija posmatra.</s>
<s>Crveni alarm u HR, već počeo haos u saobraćaju</s><s>Zagreb — U Hrvatskoj su meteorolozi za danas najavili opasne vremenske uslove, uz preteći orkanski vetar, kišu i sneg, a u saobraćaju je već zavladao haos.</s><s>Kako navodi “Jutarnji list”, u unutrašnjosti i ponegde uz obalu najavljena je kiša, a više padavina očekuje se u Gorskom kotaru i području Like gde će mestimično padati i sneg, uz olujne udare u planinskim predelima.</s><s>Na Jadranu će duvati umerena do jaka bura, mestimično s olujnim, a u podnožju Velebita i orkanskim udarima.</s><s>Meteoalarm je objavio crvenu uzbunu za Istru i severno primorje zbog najavljenih orkanskih udara bure, koja bi na mahove mogla dostići do 145 kilometara na sat.</s><s>Tako su za veći deo Jadrana najavljeni opasni vremenski uslovi, odnosno narandžasta opasnost, a u dalmatinskom zaleđu očekuju se udari bure do 110 kilometara na sat, odnosno do 145 kilometara na sat.</s><s>Za Zagreb i celu severozapadnu Hrvatsku objavljena je žuta uzbuna, koja upućuje na potencijalno opasne vremenske uslove, a najavljeni su udari severoistočnog vetra do 95 kilometara na sat.</s>
<s>Dječak iz Sirije koji je Kur’anom rasplako žiri (jako emotivno)</s><s>Dječak od 12 godina, koji je svojim učenjem ostavio žiri, kao i cijeli Liban bez daha, preljep podsjetnik na blagodat Kur’ana.</s><s>Pogledajte kako je žiri reagovao.</s>
<s>ČLANOVI UO FONDACIJE „GUSINJE” IZ NJUJORKA UPUTILI POMOĆ ZA LIJEČENJE DARKE JOVOVIĆ</s><s>GUSINjE -Na zahtjev Zorana Jovovića iz Gusinja, upućenog Fondaciji „Gusinje“, za pomoć pri liječenju teško oboljele supruge Darke, majke četvoro djece, članovi Upravnog odbora fondacije prikupili su 1.550 dolara.</s><s>Predstavnik fonadije u Gusinju Suljo Đonbalić uručio je porodici Jovović doniranu pomoć i istakao da fondacija za tekuću godinu još nije utvrdila budžetska sredstva pa je dio članova UO riješio da pomoć da iz svojih ličnih sredstava.</s><s>-Kao poznanici porodice Jovović, vođeni tradicijom i potrebom dobrog činjenja nijesmo imali dilime već smo odmah prikupili neophodna sredstva.</s><s>Najveća želja nam je da ovaj naš skromni doprinos pomogne da se naša sugrađanka i njena porodica lakše bore sa svim tim nedaćama i troškovima koje svaka bolest nosi sa sobom, i da njeno liječenje bude sa srećnim ishodom.</s><s>Kao neprofitabilna i humanitarna organizacija imali smo do sada znatan broj zahtjeva za pomoć, čak sa prostora eks Jugoslavije, i uvijek, gdje smo god procijenili da je neophodno, izašli smo u susret, što ćemo i u buduće raditi sa zadovoljstvom, bez obzira o kome se radi, koje vjere je i konfesije.</s><s>Naš cilj je da pomognemo u liječenju i ublažavanju bolova –ističe Đonbalić.</s><s>Porodica Jovović se zahvalila članovima UO na pomoći koja im je udijeljena, jer će im, kako su kazali, ova sredstva značajno pomoći pri troškovima putovanja i nabavke terapije.</s><s>-Zbog težine bolesti moja supruga je primorana da se liječi u Beogradu, gdje je izvršila dosad devet operacija karcinoma, ali doktor nije smio da izvrši i desetu operaciju pošto se bolest obnavlja, već je ostavio mogućnost da se konzilijarno odluči da li je moguće raditi zahvat transplatacije.</s><s>Stoga smo posebno zahvalni donatorima, našim komšijama i dobrim ljudima iz fondacije „Gusinje”– naglasio je Jovović.</s><s>ČLANOVI UO FONDACIJE „GUSINJE” IZ NJUJORKA UPUTILI POMOĆ ZA LIJEČENJE DARKE JOVOVIĆ — 2 Comments</s><s>Za svaku je pohvalu pomaganje fizickim i pravnim licima od strane Fondacije Gusinje i posebno od clanova UO ove fondacije.</s><s>Pomoc koju pruzaju drugima je stvarna a ne prividna i simbolicna.</s><s>Trositi posebno svoj licni novac je nesto sto mogu darezljivi i ljudi uvijek spremni da pomognu onima kojima je pomoc potrebna.</s>
<s>Glavna→Zenski kutak→Zdravlje→Organizam će vas opomenuti: Ovo su znaci da ne konzumirate dovoljno namirnica koje su bogate vitaminom C!</s><s>Vitamin C je sastojak koji možemo pronaći u većini namirnica.</s><s>Stručnjaci govore kako je ovaj vitamin, u manjoj ili većoj meri, dio gotovo sveg voća i povrća.</s><s>Iako ga lako nalazimo u prirodi, a naše tijelo ga rado prihvata, loše životne navike i prehrana siromašna hranljivim sastojcima može dovesti do manjka vitamina C i do zdravstvenih tegoba.</s><s>Ovaj vitamin od vitalne je važnosti za naš imunitet, kožu čini zdravom i pomaže kod zarastanja rana.</s><s>Vitamin C važan je i za zdravlje kostiju, a bez njega tijelo ne može prihvatiti gvožđe i određene proteine prijeko potrebne za zdravlje vena, ligamenata i tetiva.</s><s>Znakovi da tijelu nedostaje vitamin C:</s><s>1. Konstantan osjećaj psihičke i fizičke iscrpljenost.</s><s>2. Promjene raspoloženja popraćene bezrazložnom ljutnjom i nervozom.</s><s>3. Pad imuniteta zbog čega se tijelo ne može boriti protiv virusa, bakterija i drugih loših mikroorganizama koji uzrokuju infekcije i alergije.</s><s>4. Krvarenje desni, kvarenje i promjena boje zuba.</s><s>5. Stvaranje modrica na tijelu bez nekog opravdanog razloga.</s><s>Organizam će vas opomenuti: Ovo su znaci da ne konzumirate dovoljno namirnica koje su bogate vitaminom C! — No Comments</s>
<s>Zmija – nepozeljni putnik u avionu (video)</s><s>Da vam zmija padne na glavu prilikom putovanja avionom nije vise samo masta iz Holywoodskog filma “Sneak on plane”, nego upravo i jeziva realnost koju nebiste zeljeli dozivjeti ni u vasem snu.</s><s>Slucaj koji se dogodio prosle subote u avionu Meksicke kompanije Aeromexico je upravo bas kao iz pomenutog filma, gdje je jedan od putnika u avionu snimio veliku otrovnu zmiju koja se pojavila iz prtljaznika iznad glava i potom stropustala na podu aviona.</s><s>Niko od putnika nije povrijedjen a Pilot aviona je bio primoran sletjeti na jednom od obliznjih areodroma kako bi izbacili iz aviona opasnu zivotinju.</s>
<s>Mini zubar iz kuhinje: Začin koji momentalno zaustavlja zubobolju</s><s>Olakšajte sebi bol na potpuno prirodan način, dok ne stignete kod stomatologa.</s><s>Najjednostavniji potez prilikom zubobolje, ako niste u prilici da brzo dođete kod stomatologa, jeste da u usta stavite jedan ceo karanfilić!</s><s>Možete da probate i sa kombinacijom ljute crvene paprike i karanfilića.</s><s>Ovaj postupak može izazvati trenutno “goreći” osećaj u ustima, ali to traje samo par minuta.</s><s>Pošto ljuta paprika može da iziritira desni, pazite da smesa dođe samo u dodir sa zubom.</s>
<s>BAJRAM KOLJENOVIĆ IZMEĐU GUSINJA I LAS VEGASA</s><s>Isječci iz dvije knjige Bajrama Anđela Koljenovića napisane u Las Vegasu.</s><s>Prva nosi naslov ,,Krv Crne Gore,,.</s><s>Druga ,,Zaboravljeni vojnici,,.</s><s>Sve do 1969. godine njegova adresa je: Federativna Jugoslavija, republika Crna Gora, zadnja pošta Gusinje iznad Plava.</s><s>Već tri decenije nastanjen je u Sjedinjenim Državama, federalna država Nevada, zadnja pošta: svjetski kockarski centar Las Vegas.</s><s>Majka Nurija ga je u Gusinju uvijek zvala ,,Anđele moj mili,,.</s><s>Kad se ,,amerikanizirao,, ono ,,Anđeo,, preraslo je u englesko Angelo i svelo na skraćeno američko drugo ime: Enđi.</s><s>Mugdim KARABEG,,...</s><s>Kad razmišljam o prošlosti u mašti mi se pojavljuju davnašnje slike mog zavičaja koje sam upamtio za svagda.</s><s>Prizori male crnogorske udoline kojom vijuga žuboravi potočić.</s><s>Brda koja svojim vrhovima i padinama ukrašavaju pejsaž.</s><s>Modrine osunčanog neba.</s><s>Ljudi koji obrađuju divnu, plodnu zemlju.</s><s>Djeca kako trče po poljima pokošenih trava.</s><s>Postoje tri veličanstvene rijeke koje naviru ispod visokih vrhova Trojan planine na Žutom Platou mog zavičaja.</s><s>Grnčar, Dolja i Vrulja.</s><s>Te tri rijeke se spajaju upravo ispod mog Gusinja, mog rodnog gradića.</s><s>Onda teku kao jedna rijeka – Ljuća.</s><s>Obale su joj ukrašene hiljadama tužnih vrba.</s><s>U vodamo joj se ljeskaju modrine osunčanog neba... * ,,...</s><s>Zavoljeo sam ovaj veliki grad Las Vegas u kojem se već tri decenije budim svako jutro.</s><s>Neki ljudi ga nazivaju ,,grad grijeha,,.</s><s>Ali ja ga istinski osjećam kao vlastiti dom i nazivam ga mojom kućom.</s><s>Kad posmatram taj grad noću, sa bezbrojnim svjetiljkama koje blješte u središtu ljupke doline usred pustinje, okružene zagrljajem romantičnih sjenki okolnih brda koja se neprestano grle, taj prizor mi liči na nestvarnu oazu Raja...,,</s><s>Šta je sve doživjeo, kuda je sve i kroz šta je prošao, čime se sve bavio, s kime je sve sarađivao od 1970. pa do 2007. godine – to ostaje dobrim dijelom priča koja odslikava Bajramov stvarni život.</s><s>Ali isto tako je dobrim dijelom pod sjenkom tajni i prećutkivanja.</s><s>Jer Bajram Anđelo zvani Enđi, kad piše i priča o sebi, učini se u prvi mah da vam kaže sve od ,,A,, do ,,Ž,,.</s><s>Ali ostaje utisak da je mnogo toga prećutao.</s><s>Da je rekao samo ono što je na početku ili pri samom kraju pojedinih poglavlja njegovog burnog života.</s><s>Vjerovatno je to posljedica što je vezan posebnim obavezama da ne može u javnost iznositi ono što Amerikanci nazivaju ,,klasifajd,, činjenicama.</s><s>Drugim riječima što spada u domene strogih državnih tajni.</s><s>Bio je među krijumčarima tekstila, oružja i drugih roba na području Mediterana, odmah nakon izlaska iz Titove Jugoslavije.</s><s>Pa je bio među američkim mafijašima i tjelohranitelj i bliski prijatelj nekih poznatih zvijezda američke estrade u Las Vegasu.</s><s>Frenka Sinatre, Dina Martina, pjevača Njutn Vejna, estradne zvijezde Voltera Kena, osoblja koje je okruživalo teškog milijardera Hjuza, ,,kralja,, američke štampe.</s><s>Pa da je bio među mafijašima i švercerima droga.</s><s>Nagovještava kako je sarađivao sa obavještajnim službama, ali ne otkriva na kojim zadacima i koga je ,,špijunirao,,.</s><s>Jedino kaže da je pomogao američkim vojnim obavještajcima prilikom priprema NATO napada na Miloševića i da je redovno nosio pištolj ispod pazuha a noću ga držao pod jastukom.</s><s>Sigurno je, međutim, da je taj nekada ,,mali,, nepoznati mladić iz malo poznatog crnogorskog gradića Gusinja postao svjetski putnik, jedna vrsta avanturiste – globtrotera, i popularna ličnost američkog velegrada Las Vegasa.</s><s>Danas najrađe priča i o svom angažovanju na raznim vidovima pomoći napadnutoj Bosni i Hercegovini i okrvavljenom bh. narodu.</s><s>Negdje 1950. godine, dok je bio zametak u majčinim unutrinama, oca već duže vrijeme nije bilo kod kuće.</s><s>Odveden je na Goli otok.</s><s>Nije ga bilo ni kad se Bajram rodio.</s><s>Pustili su ga na slobodu dvije godine kasnije.</s><s>Ali jedne noći ponovo je nestao.</s><s>Javiše da je opet na Golom.</s><s>Bajram tada nije razumijevao riječi ,,Goli otok,,, ,,informbiro,,, ,,kominterna,,, ,,staljinista,,, ,,izdajnik Titovog puta u socijalizam,,...</s><s>Ali radoznao i inteligentan po prirodi shvatio je mnogo toga već u sedmoj godini života.</s><s>Volio je svog oca Halima više od bilo čega na svijetu.</s><s>Bio je Halim krupan, ozbiljan, autoritativan, sposoban za svaki rad, pošten iz dna duše.</s><s>Saznao je Bajram za sukob jugoslavenske Komunističke partije na čelu sa Titom sa neprikosnovenim vladarem Sovjetskog saveza i idealom proletera svijeta drugom Staljinom koji je izbio u javnost 1948. godine.</s><s>Bajram Andjelo Koljenović, sa kćerkom i sinom</s><s>– Pričali su mi da je moj otac Halim, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i prvih godina Titove vladavine, bio najistaknutiji čovjek u našem Gusinju.</s><s>Njemu su dolazili da presudi o sporovima, da pomiri zavađene, da riješi neku zamršenu situaciju u gradu i na selima.</s><s>Bio je, kako se tada govorilo, stari, predratni komunista i poprilična revolucionarna vlast u Gusinju do 1948. godine.</s><s>Onda se pred Oznom trebalo izjašnjavati ko je za Tita a ko za Staljina.</s><s>Mome Halimu bila su oba ta revolucionara sastavni dio srca i duše i rekao je da je i za jednog za drugog.</s><s>Pošto nije htjeo da prekriži u sebi Staljina dospio je na Goli otok.</s><s>Kada su ga pustili na uslovnu slobodu prvi put, opet su ga obilazili agenti bezbijednosti i pitali da li je promijenio mišljenje.</s><s>Inadžijski je i crnogorski ,,tvrdoglavo,, odgovorio da on nikad ne mijenja svoja mišljenja ako su poštena.</s><s>Opet su ga odveli na Goli...</s><s>Prije Rezolucije Informbiroa porodica Halima Koljenovića živjela je prilično dobro.</s><s>Nakon očevih odlazaka na Goli osiromašili su i jedva dolazili do sredstava za skromno preživljavanje.</s><s>Još kao nedorasli mladić radio je Bajram čas ovo čas ono, uglavnom fizički, da bi ponešto zaradio za porodicu.</s><s>U tome je jačao svoje tijelo i svoje fizičko i psihičko biće.</s><s>U njemu je narastao duh buntovnika pa i avanturiste i začinjala se ideja da se ne pusti kao lađa bez kormila niz ustalasane vode života, već da postigne nešto veće i značajnije.</s><s>Zajedno sa tugom zbog nevolja oca u njemu je, zbog očevih muka, rasla plima mržnje prema komunističkoj domovini.</s><s>Otac koji je, uprkos stradanjima, ostao dokraja patriota Jugoslavije nije mu dao da ide u inostranstvo prije nego što odsluži vojni rok u JNA.</s><s>Igrom slučaja tu se proslavio.</s><s>U jednoj vježbi gdje se redovna vojska tobož bori protiv terorista neko je ispalio bojevi rafal prema položaju na kojem je prilegao Bajram.</s><s>Meci su mu izrešetali ruku.</s><s>– Govorili su o amputaciji sve dok doktor Papo nije rekao da njemu prepuste operaciju jer da tom hrabrom mladiću treba spasiti ruku.</s><s>Nakon ozdravljenja vozio sam automobil namijenjen prevozu generala.</s><s>Saznao sam mnoge vojne tajne i ponekad u vožnji raspravljao sa generalima i admiralima o tome da li Jugoslaviji za mornaricu JNA treba nabavljati teške krstarice za odbranu Jadrana ili male torpedne čamce koji se ne mogu lako uništiti.</s><s>Bio sam za ovu drugu varijanti.</s><s>Jedan admiral me je pomno slušao i rekao da je to i njegova varijanta.</s><s>Kasnije su uistinu gradili te male borbene, torpedne čamce.</s><s>Inače o mom navodnom podvigu pisale su sve novine pa sam se u Gusinje vratio kao vojnik – heroj.</s><s>Čim je odslužio vojsku našao je načina i puteve da emigrira.</s><s>Od tada pa dalje nije dolazio ni u Jugoslaviju ni u svoj zavičaj.</s><s>Kročio je izukrštanim putevima svijeta, od nemila do nedraga.</s><s>Najprije se našao među krijumčarima u vodama Mediterana, između Italije, Palestine, Afrike i Bliskog istoka.</s><s>Ukrcao se na jedan ribarski brod kojim je komandovao Talijan Luka.</s><s>On mu je rekao da odmah pomogne ribarima izvlačiti mreže iz mora.</s><s>Bajram se bez gunđanja dao na posao i odmah se preznojio.</s><s>Kasnije ga polako uvode u njegov pravi ,,posao,,.</s><s>Prije toga obučavali su ga u borilačkim vještinama i rukovanju oružjem.</s><s>Osluškujući razgovore oko sebe otkrio je da njihov i još neki slični brodići krijumčare ,,gospodska,, odijela napravljena u radionicama ,,crnog tržišta,, u Italiji pod etiketama najpoznatijih svjetskih firmi.</s><s>Na kraju mu Palestinac Faik, kojega je sreo prvi put u Bolnici ,,Vemea,, u Beogradu otkri da se iza sve te robe kriju sanduci sa oružjem namijenjenim Palestincima.</s><s>Plovili su čak do Tunisa gdje su oružje preuzimali drugi krijumčari da bi ga otplovili do Bejruta.</s><s>Bajram dobiva talijanski, tuniški i pasoš Šri Lanke.</s><s>Uz četvrti socijalističke Jugoslavije.</s><s>Njegovi pretpostavljeni ga sve više hvale.</s><s>Susretao je u Italiji ,,kumove,, koji su ga po svemu podsjećali na filmske šefove mafije.</s><s>Ali, prema Faikovom savjetu, nije ništa zapitkivao.</s><s>Dobivao je za svoj trud dobre pare, lijepo se oblačio prilikom boravka u lukama, zabavljao sa lijepim djevojkama, dobro jeo i pio u uglednim restoranima.</s><s>Jednog dana, nakon dvije godine plovidbe, rekoše mu da je položio sve ispite i da putuje za Njujork.</s><s>Tako se Bajram Angelo Koljenović nađe u Americi, ,,zemlji snova,,, o kojoj je često maštao.</s><s>Kasnije se Bajram obreo u Las Vegasu u kojem se ustalio i osnovao porodicu.</s><s>Oženio je djevojku dalekoistoičnjačkih korijena, po imenu Maniku, s kojom ima dvoje djece.</s><s>Radio je u raznim hotelima, odmaralištima i kockarnicama.</s><s>Bio ,,čuvar reda,, u objektima tog ,,grada kocke i grijeha,,.</s><s>Angažovali su ga kao tjelohranitelja poznatih ličnosti jer je bio energičan i neumoljiv ako neko prekrši ustaljene norme ponašanja.</s><s>Zauzimao mjesta rukovodioca restorana i hotela.</s><s>Otvorio je i svoj vlastiti restoran na prilazima Las Vegasa.</s><s>Sklapao lako prijateljstva sa ,,zvijezdama,, američke estrade i filma.</s><s>Kada je predsjednik Regan svojevremeno amnestirao desetak miliona ilegalnih useljenika na tlu SAD otvorio je agenciju za naturalizaciju.</s><s>Bio je cijenjen i dobro došao u svako društvo zbog svoje oštroumnosti, govorljivosti, poznavanja historije, snalažljivosti i pridržavanja uspostavljenog načina ponašanja.</s><s>– Svakako, čuo sam za raspad Jugoslavije i za borbe između Srba, Hrvata i muslimana.</s><s>Vidjeo sam putem televizije kako ubijaju ljude i ruše ljepote Bosne i Hercegovine.</s><s>Ali u prvi mah to sam doživljavao kao tragične događaje negdje daleko, desetak hiljada kilometara od Las Vegasa, koji nemaju mnogo veze sa mnom.</s><s>Jednog dana javila mi se, međutim, telefonom jedna djevojka, tražeći da je primim.</s><s>Kad je došla kod mene rekla je vrlo hladno i gotovo zapovjednički: – Ja sam iz Bosne.</s><s>Čula sam za tebe i stigla da zatražim i tvoju pomoć narodu Bosne i Hercegovine koji teško strada.</s><s>Rekli su mi da si ti avanturista i da imaš ovdje dosta uticajnih veza.</s><s>Čuo si sigurno šta i danas rade od Bosne i Hercegovine.</s><s>Zahtjevam da odmah poduzmeš sve što treba da bi pomogao mojoj, a donekle i tvojoj domovini. – Bio sam u prvi mah zatečen i zbunjen.</s><s>I istovremeno osjetio grižnju savjesti jer sam uistinu znao za tragediju BiH, ali nisam dublje razmišljao o tome ima li načina da joj pomognem.</s><s>A bilo je...</s><s>Bajram Andjelo Koljenović sa sinom Halimom i kćerkom Nakom čija okupacija je sport...</s><s>Bajram je nakon tog susreta nastojao da upozna što veći broj svojih američkih prijatelja sa situacijom u BiH, sa stradanjima muslimana i potrebi da se pomogne zemlji na koju je sa dvije strane izvršena agresija.</s><s>On u svojoj knjizi ,,Izgubljeni vojnici,, opisuje akcije svog prijatelja i saradnika Pejsa, inače pripadnika religije Mormona u američkoj državi Jutah, kao i borbe Hrvata i Bošnjaka u Mostaru.</s><s>Pejs je pratio konvoje sa hranom, odjećom, medicinskom opremom i drugim materijalima preko Hrvatske u BiH.</s><s>Boravio je u Tuzli gdje su isporučivali pomoć, ono što bi ostalo nakon što su naoružani Hrvati uzimali ono što im se dopalo.</s><s>Upoznao se i sa gradonačelnikom Bešlagićem.</s><s>Pomogao je Pejs da se preurede utvrđenja odbrane oko Tuzle, jer je bio dobar znalac ratnih vještina pošto je ratovao u Vijetnamu.</s><s>– Ja i Pejs smo jedne prilike susreli Mustafu Delimustafića u Cirihu.</s><s>Dok smo sjedili za stolom u jednom restoranu Delimustafić se hvalio svojim akcijama doturanja oružja napadnutoj, reče svojoj Bosni.</s><s>Kad je malo popio bio je iskreniji.</s><s>Govorio je kako se na krijumčarenju oružja najbolje zarađuje.</s><s>I kako mu je svejedno kome će ga dostaviti.</s><s>Muslimanima, Srbima ili Hrvatima.</s><s>Onom ko najviše plaća.</s><s>Glavno je da lova teče.</s><s>Ja mu nisam rekao da govorim i naš jezik, pa se hvalio svojim kolegama.</s><s>Htjeo sam tada da ga dobro izudaram.</s><s>Ali bio je takav, obični švercer a ne patriota.</s><s>Bajram je kontaktirao sa ambasadom BiH u Vašingtonu i ambasadorom Alkalajem dostavljajući im korisne informacije.</s><s>U vrijeme priprema napada NATO snaga na Srbiju zbog Miloševićevih zločina na Kosovu, Koljenović je bio konsultant vojnih obavještajnih službi SAD.</s><s>Kada je služio rok u JNA saznao je za mnoge vojne tajne.</s><s>To je koristilo Amerikancima prije bombardovanja vojnih ciljeva na tlu Srbije.</s><s>Bajram je u to vrijeme boravio i na ratnim brodovima ,,Saratoga,, i ,,Angel Regan,, sa kojih su za vrijeme operacije ispaljivane rakete ,,tomahavk,,. * Na kraju prve knjige ,,Krv Crne Gore,, Bajram piše o vlastitom viđenju budućnosti svoje zavičajne države.</s><s>On vidi Crnu Goru kao budući ,,Monako,, svijeta.</s><s>Zemlju jadranskih ljetovališta, odmarališta, provoda, telekomunikacijskih čvorova savremenog tipa, bankarstva i mira.</s><s>Bez viševjekovnog prolijevanja krvi i raspirivanja međuetničkih i međuvjerskih trvenja i klanja, što je detaljno obradio u svojoj ediciji.</s><s>Uvjeren da će taj trenutak crnogorskog preporoda sigurno stići.</s><s>Kroz junaka svoje druge knjige, Mormona Pejsa, ulazi i u probleme dugoročne egzistencije muslimana BiH.</s><s>Kroz usta Pejsa on priča o historiji Mormona koji su svojevremeno, u 19. vijeku, postali omrznuti u središnjem dijelu SAD, zbog svoje sektaške kršćanske posebnosti, dobre organizacije života, upornog rada i pravične raspodjele dobara između njihovih porodica.</s><s>Odskaka li su u mnogo čemu u odnosu na svoju okolinu.</s><s>Bili su, zbog zavisti susjeda, prisiljeni da idu pješke hiljadama milja do države Jutah u kojoj su, tokom 150 godina, izgradili svoj mali raj i postali ravnopravni članovi američke zajednice.</s><s>– Ta spremnost na ispaštanja, žrtve i očuvanja svog posebnog religiozno–etničkog bića nije izgrađena u duhovnosti bh. muslimana, kaže sa tugom Bajram Koljenović, inače izvanredan poznavalac historije svijeta a posebno Balkana, jer je čitao sve što mu je iz te oblasti dolazilo do ruku.</s><s>U tom pogledu potrebna je prelomna prekretnica.</s><s>Jer svaki narod mora da najprije organizuje i čuva sam sebe, pa onda će ga i drugi poštovati i čuvati.</s><s>Inače nisam neki vjernik, družim se ovdje sa pripadnicima svih religija i etničkih grupa.</s><s>Nije mi najbitnije je li neko musliman, Mormon, Jevrej ili krišćanin.</s><s>Bitno mi je da li je dobar i pošten čovjek i može li biti odani prijatelj. ...</s><s>Ovo je samo djelić priče o burnom životu Bajrama Angela Koljenovića.</s><s>Istrgnut iz njegove dvije objavljene knjige i njegovih pričanja.</s><s>BAJRAM KOLJENOVIĆ IZMEĐU GUSINJA I LAS VEGASA — 5 Comments</s><s>Kad se pise o svom rodnom kraju o svom djetinjstvu o svom zivotnom putu onda je to iz duse iz srca, jer se nemoze drugacije.</s><s>Siguran sam da vecina nas Gusinjana pronalazi sebe u ovom romanu.</s><s>Sjajno Baco.</s><s>Kad se pise o svom djetinjstvu, o svom kraju,o svom odrastanju onda je to istinski iz srca jer se drugacije nemoze.</s><s>Svako ima svoj zivotni put a vecina nas Gusinjana sebe moze pronaci u ovom tekstu.</s><s>u svemu komentar was je postovan uzecu slobodu da predlozim da procitate knjige mislim da biste tek onda naslji i ostale casne ljude iz Plava i Gusinja u mom pisanom slovu.</s><s>Svaka cast coeku,al’ de malo smanjite sarana,o cemu (ili on)pricate,sjecamo se mi jos jakih ljudi iz Gusinja,i do rata a i poslije rata.</s><s>Lijepo je sto on ima veliko misljenje o svojima.</s><s>Rijetko ili nikako nase majke nisu koristile rijec andjeo,pose u Koljnovice itd,itd,.</s><s>Covjek ima maste mozda nesto uradi na strani,ali malo teze u nasem kraju,bar za sada,jos ima zivih sudionika vremena o kome doticni pise,za 50-100 godina ko zna mozda mu i prodje.</s>
<s>Cestitka za Ramazanski Bajram od Ibrahima Huseinovica</s><s>DRAGA BRACO I SESTRE U ISLAMU ESELAMU ALEJKUM, ZADOVOLJSTVO MI JE I CAST STO MOGU DA VAM CESTITAM RAMAZANSKI BAJRAM, POZNATIJI KAO FITR BAJRAM , DA GA AKO BOG DA PROVEDETE U NAJBOLJOJ MOGUCOJ ATMOSFERI, SRECI, ZDRAVLJU, RAHATLUKU I PUNOM BLAGOSTANJU.</s><s>SVAKI BAJRAM JE ZA MUSLIMANE SIROM SVIJETA KRUNA NJIHOVOG PREGNUCA, ODRICANJA I RADA U DUHU NASE SVETE VJERE DINI ISLAMA, JACANJA I ZBIJANJA NASIH REDOVA U ALLAHOVO UZE, BAS ONAKO KAKO NAM JE TO NAREDIO I PREPORUCIO NAS MILJENIK I POSLANIK MUHAMMED SALALLAHI ALEJHI VESELEM.</s><s>PUNO JE PRIPADNIKA DINI ISLAMA PRIJE OVOG ZASLUZENOG ISLAMSKOG PRAZNIKA BAJRAMA BILO U PUNOM IBADETU, POSTECI MJESEC DANA NA NACIN I ONAKO KAKO NAM JE NAREDJENO U DUHU NASE SVETE VJERE.</s><s>MOLIM UZVISENOG ALLAHA, GOSPODARA SVJETOVA, DA PRIMI NAS POST, NASE DOVE, TROSENJE IMETKA U IME ALLAHA I NJEGOVOG ZADOVOLJSTVA I DRUGA NASA DOBRA DJELA.</s><s>MOLIM GA DA SE SLABIMA I NEMOCNIMA SMILUJE I DA IH UCINI OD ONIH SA KOJIMA CE BITI ZADOVOLJAN, A DA BOLESNIMA POPRAVI ZDRAVLJE.</s><s>MOLIM GA DA JEDNI PREMA DRUGIMA BUDEMO U SKLADNIM ODNOSIMA, ONAKO KAKO SU NAM TO ALLAH I NAS MILJENIK NAREDILI.</s><s>RAMAZANSKI (FITR) BAJRAM JE PRILIKA DA SE POSLE MJESECA DANA OBAVLJENOG POSTA SRDACNO SUSRETNEMO SA SVOJOM RODBINOM, PRIJATELJIMA I KOMSIJAMA, TE DA CUVAMO I BASTINIMO RODBINSKE I PRIJATELJSKE VEZE.</s><s>A ONIMA KOJI NIJESU POSTILI A BILI SU DUZNI DA TO CINE, MOLIM ALLAHA DA IM SE SMILUJE I UPUTI IH NA PRAVI PUT KAKO BISMO ZAJEDNO PODUPRLI I OJACALI JEDAN OD OSNOVNIH STUBOVA VJERE – RAMAZANSKI POST.</s><s>JOS JEDNOM Urime Festa e Bajramit :) Srecan Ramazanski Bajram :)</s>
<s>MANJINA I VECINA</s><s>U zivotu i u ljudskom rodu, opsteprihvacene rijeci su manjina i vecina.</s><s>Zivot ih je kao takve formirao i potvrdio.</s><s>Pravilo je da vecina kolo vodi, a manjina da vecinu prati i njoj se priklanja.</s><s>Nikad manja riba nije mogla vecu da proguta, nikad jedan ili dvojica nijesu mogli da urade i zavrse kao sto su to cinili petoro ili desetoro.</s><s>Svakom drzavom obicno vladaju oni koji su najbrojniji ili koji imaju najveci procenat svojih pristalica.</s><s>Ali od svakog pravila znaju postojati izuzeci, pa se dogadja da manji i na izgled slabiji savlada veceg i jaceg od sebe u borbi, sportskom takmicenju i slicno.</s><s>Takodje se dogadjalo i dogadja se da pojedini tirani i iskljucivi vladari ne postuju volju vecine svojih gradjana i rade onako kako se njima tupi i kako naume da rade i postupaju.</s><s>Manjina i vecina se ne posmatraju samo u kvantitativnom – kolicinskom smislu, vec i po kvalitativnim – vrijednosnim svojstvima.</s><s>Sveta uputa Kur’an, primjera radi svjedoci da su vjernici i vjernice u manjini u odnosu na one druge koji su ateisti i koji ne vjeruju, te da ce takav odnos snaga biti do Sudnjeg dana.</s><s>Vrhunski sportisti, osobe sa znanjem i raznim vjestinama nikad nijesu, niti mogu biti vecina, vec su to pojedinci i dragulji koji manjini pripadaju.</s><s>Osoba bez znanja se nikada ne moze ravnati sa ucenom – znavanom osobom, isto kao sto se ne moze ravnati tama sa svjetloscu.</s><s>Smatra se da je jedan uceni covjek u Islamu bolji od hiljadu poboznjaka koji nemaju znanje.</s><s>Takodje se smatra da bi Plavu i Gusinju druge tice pjevale da su imali ucenije i hrabrije ljude koji bi doprinijeli boljoj poziciji ovih mjesta koja se smatraju za najmanje razvijena podrucja.</s><s>Manjini pripadaju oni sa posebnim svojstvima, sklonostima, afinitetima, vecini pak oni koji ne iskacu iz ustaljenog klisea, koji su uobicajeni i tipicni.</s><s>Cesto puta nam na um pada da li da se priklonimo manjini ili vecini, ciji da smo dio, kome da pripadamo.</s><s>Rjesenja uvijek donosimo individualno i u zavisnosti od konkretne situacije i procjene.</s><s>Jedno je zasigurno izvjesno da je puno stvari u zivotu unaprijed predodredjeno, jer se nas kod ili sifra kakva cemo djela raditi, koliko cemo biti uspjesni, da li cemo i koliko biti srecni, stvara jos dok smo u majcinoj utrobi tokom naseg zaceca.</s><s>Jer Allah je jedan, utociste je svakom, nije rodio i rodjen nije i niko Mu ravan nije.</s><s>Milostiv je i mocan.</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→ISLAMSKA GROBLJA U ZAVICAJU MORAJU BITI PUNO VISE UREDJENA NEGO STO JESU</s><s>Burejde, r.a., veli da je Allahov Poslanik, a.s. rekao: ” Bio sam vam zabranio posjecivanje kabura (mezarluka) a od sada ih posjecujte.</s><s>Aisa, r.a., kaze: ” Allahov Poslanik, a.s., kad god bi kod mene konacio, izlazio bi pred kraj noci u mezarluke Beki’u, pa bi rekao: “Neka je mir sa vama, domovi ljudi vjernika, doslo vam je ono sto vam je obecano (smrt), a sutra (narednih dana) doci se edzel (smrt) onima sto su ostali, i mi cemo se ako Allah dadne, vama pridruziti!.....</s><s>U plavsko-gusinjskoj kotlini ima vise groblja (mezarluka), gradskih, seoskih plemenskih.</s><s>Sva su ona vise manje dovedena u odredjeni red i sklad ali to ni izdaleka nije dovoljno.</s><s>Gradsko grodblje u Gusinju je sa donacijom Dijaspore dovedeno u odredjeni sklad, postavljeno je nekoliko staza i u svim vremenskim uslovima pristup mezarima i obavljanju dzenaza je zadovoljavajuci.</s><s>I pored svega uradjenog uvijek se moze naci da nesto nije dovrseno, primjera radi mezarluke valja uvijek popravljati jer su izlozeni propadanju, a tu je i ciscenje korova, trave i svega ostalog sto stvara ruznu sliku ukoliko nije blagovremeno odradjeno.</s><s>Gradska groblja u Plavu su jos posebna prica.</s><s>Odbor islamske zajednice iskazuje nemaran odnos prema Hrankovica, Sehovica i Meteriz mezarju.</s><s>Prije petnajestak godina pokernuta je i uspjesno realizovana akcija ogrdjivanja gradskih mezarluka, kako bi glasine tipa ” kao tursko zapusteno groblje” bile stvar proslosti.</s><s>Istina je da materijalne prilike potomaka onih koji su preselili nijesu iste, te da ni svaki mezar ne moze sijati istim sjajem, ali gradska i druga groblja uvijek moraju biti ociscena od trave i korova, moraju postojati kapije i puna zasticenost mezarja.</s><s>To nazalost nije slucaj, pa Odbori islamskih zajednica Plava i Gusinja moraju taj posao raditi kako to civilizaciski trendovi nalazu, ili pak ako to ne mogu da odrade na valjan nacin da Javnom komunalnom preduzecu omoguce da vrse te i druge slicne poslove.</s><s>Obicno smo spremni da kazemo kada vidimo neko uredjeno neislamsko mezarje da su ti narodi civilizovani i da njihov visok nivo svijesti utice da sve tako bude.</s><s>Bolji poznavaci prilika pak znaju drugu stranu medalje, jer ako porodica umrlog ne vodi brigu o njegovom mezaru onda tamo to cini drzava po duplo vecim cijenama, pa niko ne prepusta da mu drzavna firma zavrsava posao, vec oni to sami zavrsavaju kako bi jeftinije prosli.</s><s>U puno slucajeva se porodica onog koji je preselio nadje u “nebranom grozdju” kada prilikom posjete mezarluka naidje na pravi haos u nepokosenoj travi, neociscenom korovu i tome slicno.</s><s>Sve to ide na obraz clanova Odbora IZ.</s><s>Dzematlije strogo osudjuju opisani javasluk i opisano stanje vezano za groblja u plavsko-gusinjskoj kotlini, te ocekuje brzu i valjanu intervenciju kojom bi sve ove manjkavosti bile otklonjene.</s><s>Jer, islamski je zacrveniti se i priznati da dzemat daje kapom i carapom islamskim zajednicama pred dusom svojih umrlih i po drugim osnovama, sto je dokaz da sredstava ima, a da nedostaje vise organizacije i odgovornosti, kako bi nasa groblja tj. mezarluci bili onakvi kakvi trebaju da budu.</s><s>Nasi preci koji su preselili zasluzuju da pocivaju na daleko uredjenijim mezarlucima od ovih koje im nude sadasnji Odbori i imami koji su clanovi tih Odbora.</s>
<s>Enis Baković šef Kriminalističke policije</s><s>„Nakon sagledavanja aktuelne situacije, u kojoj je potrebno dati konkretnije odgovore na bezbjednosne izazove koji se postavljaju pred policiju, a shodno zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Uprave policije Slavko Stojanović postavili su lica koja će obavljati poslove pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije i Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata“, saopšteno je iz Uprave policije.</s><s>Osim navedenog, kadrovske promjene izvršene su i na nivou Centra bezbjednosti Bar i Odjeljenja bezbjednosti Kotor.</s><s>Novi načelnik CB Bar je Drago Spičanović, dosadašnji šef Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, dok je novi načelnik OB Kotor Marko Radusinović, dosadašnji viši policijski inspektor u Odsjeku za bezbjednost drumskog saobraćaja – Sektor policije opšte nadležnosti.</s><s>Miloš Radulović i Igor Popović, koji su do sada bili načelnici CB Bar i OB Kotor, obavljaće druge poslove i zadatke u okviru policije, saopštava se.</s><s>Borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva određene reforme u organizacionom smislu kao i osnaživanje kadrovskih potencijala.</s><s>Dinamiku postizanja rezultata u ovoj oblasti pratiće u narednom periodu i kadrovske promjene u okviru policije, saopštavaju iz Uprave policije.</s>
<s>Gusinje: Još se čeka na formiranje postizborne koalicije</s><s>Kaže Anela Čekić , predsjednica Opštinskog odbora DPS Gusinje</s><s>GUSINJE – Razgovori, pregovori i dogovori su već u poodmakloj fazi, i vjerujemo da ćemo za nekoliko dana konačno postići i potpisati koalicioni sporazum, ističe Anela Čekić, aktuelna predsjednica opštine Gusinje i predsjednica OO DPS Gusinje.</s><s>-Da bi formirali vlast treba nam pored naših devet i još najmanje sedam mndata, jer gusinjski lokalni parlament broji 30 odbornika.</s><s>Ja po ko zna koji put ponavljam da je Demokratska partija socijalista Gusinja otvorena za saradnju i stvaranje koalicije sa svima, a posebno sa onima sa kojima dijelimo iste programske zadatke i ciljeve.</s><s>Medjutim, isto tako posebno naglašavam da naša partija neće stvarati nikakvu koaliciju sa onima koji bi mogli biti kamen spoticanja u razvoju Gusinja i sa kojima ne bi mogli realizovati ni jedan projekat.</s><s>Takvi koalicioni partneri nam ne trebaju naglašava predsjednica Čekić.</s><s>Po njenim riječima, razgovori koji su u toku – vjerujem da će biti završeni za nekoliko dana, bolje rečeno za četiri-pet dana.</s><s>Ono što je posebno važno, moramo zajednički dogovoriti i to unijeti u koalicionom sporazumu da sve planirane razvojne projekte realizujemo do kraja mandata oog saziva, kaže Čekić.</s><s>Gusinjske Socijaldemokrate koji su osvojili četiri mandata su veoma jasni u pogledu mogućih koaliionih partnera.</s><s>-Za nas Socijaldemokrate koalicioni partner može biti onaj politički subjekt koji prihvata naše principe i predizborni program.</s><s>Sa takvim partnerima možemo se vrlo brzo dogovoriti a sve u interesu naših gradjana.</s><s>Čini nam se da će do koalicionog dogovora doći samo onda kada se bude ispoštovao na razvojni plan i program opštine Gusinje.</s><s>Vjerujemo da će do toga doći već ovih dana – jer ni gradjani više ne mogu čekati, isključiv je Dženadin Radončić, predsjednik OO SD Gusinje.</s><s>U svkom slučaju, gradjani Gusinja i okoline konačno očekuju da se do kraja ove nedjelje formira vlast, i da opština krene da normalno funkioniše.</s><s>Jer, pred novim sazivom Skupštine opštine Gusinje – je mnogo zadataka i obaveza.</s><s>Prije svega, formiranje komunalne službe, vatrogasne jedinice i Službe spasavanja, lokalne turističke organizacije, pokretanje aktivnosti izgradnje objekta gradske zelene pijace i mnogih drugih infrastrukturnih sadržaja.</s>
<s>Bajramska cestitka</s><s>Poštovani citaoci islamske vjeroispovijesti, želimo da dane Kurban Bajrama provedete u miru, zdravlju, sreći i međusobnom poštovanju, da trenutke radosti podijelite sa najbližima, prijateljima i komšijama.</s>
<s>Adnan Ćatić peti put svjetski prvak!</s><s>Njemački bokser bh. porijekla Adnan Ćatić (37) alias Felix Sturm po peti put je postao svjetski prvak po WBA verziji u supersrednjoj kategoriji.</s><s>On je u Oberhausenu, gdje je imao veliku podršku navijača odlukom sudija nakon 12 rundi porazio ruskog boksera Fedora Čudinova (28) koji je do večeras bio neporažen u karijeri.</s><s>Dvojica sudija glasala su u korist Sturma (115-113), dok je treći sudija bio neodlučan (114-114).</s><s>Tako se Ćatić uspio revanširati Rusu koji ga je prvi put pobijedio odlukom sudija u maju 2015. godine.</s><s>Nakon pobjede obratio se i navijačima na bosanskom jeziku.</s>
<s>Državni tužilac tražio je da optužim Orića kako oni ne bi optužili mene!</s><s>Da su udruženja žrtava genocida iz Srebrenice s pravom reagirala na sve češće slučajeve pritisaka na Podrinjce da svjedoče protiv Bošnjaka kojima se sudi u Sudu BiH, potvrdio nam je i Alija Husejinović iz Konjević-Polja, koji trenutno živi u Tuzli.</s><s>On kaže da je u Ugljeviku imao susret s državnim tužiocem (ime poznato redakciji), koji je tražio od njega da svjedoči protiv Nasera Orića, a zauzvrat on ne bi bio procesuiran za optužbe koje se njemu, navodno, stavljaju na teret.</s><s>Pozvan telefonom</s><s>– Bilo je to, mislim, prije dvadesetak dana.</s><s>Telefonom me kontaktirao nepoznat čovjek, ne mogu se sjetiti da li se predstavio, ali me, nakon što sam mu potvrdio da sam to ja, upitao mogu li doći u Ugljevik, jer tužilac Tužilaštva BiH želi sa mnom razgovarati.</s><s>Zainteresiralo me šta je to i odlučio sam otići u Ugljevik.</s><s>Zakazali smo susret pred supermarketom “Bingo” u Ugljeviku – prisjeća se Husejinović.</s><s>U zakazano vrijeme, navodi, stigao je u Ugljevik, gdje ga je u malom kafiću u sklopu “Binga” sačekao čovjek koji mu se predstavio kao tužilac u slučaju Nasera Orića.</s><s>– Rukovali smo se i on mi je odmah kazao šta želi od mene.</s><s>Bio je direktan.</s><s>Tražio je da svjedočim protiv Orića, a da ću ja onda imati zaštitu od optužbi za nekakvih pet ubistava u Kravici koja se, navodno, meni stavljaju na teret.</s><s>Odmah sam mu odgovorio da ja nemam šta da svjedočim, a on i Tužilaštvo BiH, ako imaju bilo kakve dokaze protiv mene, neka me gone.</s><s>Nije ništa drugo od mene tražio niti me ucjenjivao, ali mi je, kada sam ustao, kazao da ćemo se, vjerovatno, ponovo službeno sresti – ispričao nam je Husejinović.</s><s>Drugi slučajevi</s><s>On ističe da zna još neke ljude koji su, slično njemu, pozivani da svjedoče u slučaju Orića te da je čuo da je jedan od tih, izuzetno sumnjivog morala i biografije, pristao na uvjete koje mu je Tužilaštvo ponudilo.</s><s>Radi se o čovjeku iz Bratunca poznatom po činjenju raznih krivičnih djela.</s><s>– Izgleda da tužilac nije znao da sam se ja, kada je bio okršaj u Kravici, već nalazio u Tuzli.</s><s>Poznato je da sam 27. decembra 1992. godine s jednim rođakom pješice prešao neprijateljske linije i stigao u Tuzlu, gdje sam odmah stupio u redove Armije RBiH.</s><s>Inače, o razgovoru s tužiocem obavijestio sam Orićevu odbranu, Sud i Tužilaštvo BiH – navodi Husejinović.</s>
<s>Završeno tradicionalno druženje Gusinjana na Ali-pašinim izvorima</s><s>GUSINJE–Dan oslobođenja, 2. avgust, Gusinjani širom svijeta nestrpljivo iščekuju.</s><s>Tada se tradicionalno okupljanje na Ali-pašinim izvorima da se ražele domovine, porodice i prijatelja.</s><s>I ove godine je bilo tako.</s><s>Od ranih jutarnjih sati počelo je okupljanje zavičajaca iz čitavog svijeta.</s><s>Žurili su Gusinjani pristigli iz Amerike, Njemačke, Francuske, Švedske, Švajcarske i drugih zemalja Evrope,čak i iz daleke Kanade, da zauzmu mjesto.</s><s>Došli su i sa bližih adresa – iz Albanije, BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije...</s><s>Muzika dopire sa svih strana, igraju se stara tradicionalna narodna gusinjska kola i pjevaju stare gusinjske pjesme.</s><s>Naser Dervišević došao je sa porodicom iz Njujorka. – Nostalgija za zavičajem, za Crnom Gorom – najljepšom državom na svijetu, želja da se sretnem sa rođacima, komšijama i prijateljima, potreba da mi djeca ne zaborave maternji jezik, da održe i podrže vezu sa zavičajem, povuku me da svake godine sa porodicom dođem iz Njujorka ovdje, gdje caruje ljepota netaknute prirode –kaže Dervišević.</s><s>Dodaje da obavezno zapišemo da je gusinjska priroda najljepša na svijetu.</s><s>Njegov zemljak Safet Kolenović kaže da samo oni koji znaju šta je nostalgija razumiju njihova osjećanja.</s><s>-Ko nije osjetio čežnju za zavičajem, teško može shvatiti kako su nam hiljade kilometara puta kratke kada krenemo ovamo.</s><s>Znate, imamo mi dosta para.</s><s>Zaradimo ih teško.</s><s>Imaš sve, ali nemaš komšiju, druga, prijatelja da se podijeli radost i tuga –priča Kolenović, inače glavni urednik portala „Gusinje – Info.com“.</s><s>Nešto bliže rodnoj grudi živi Momčilo Bulatović.</s><s>No,injega nostalgija vuče. – Ja sam rođeni Gusinjanin.</s><s>Tu imam i svoju kuću.</s><s>Sa porodicom svake godine dolazim na Ilindan da zajedno sa zemljacima proslavim ove zavičajne susrete.</s><s>Ovdje je sve kao u bajci – kaže Bulatović, koji dugo živi u Beogradu.</s><s>Među zavičajcima na Ali-pašinim izvorima bilo je i turista.</s><s>Jedan od njih, Dragan Petrović, došao je sa Cetinja. – Želio sam da osjetim i ovaj dio Crne Gore.</s><s>Prosto sam iznenađen koliko je ovdje ljepote na jednom mjestu.</s><s>Čista izvorska hladna voda, okolo visoke Prokletije gdje se još na nekim mjestima zadržao snijeg.</s><s>Pa ovo je prosto nevjerovatno – rekao je Petrović.</s><s>Svi su zapazili kako je juče najviše bilo mladih koji njeguju običaj okupljanja na Ali-pašinim izvorima.</s><s>Za ugostitelje koji su rano ujutro razapeli šatore i napravili stolove i klupe nije bilo problema da ohlade piće – limenke i flaše hladili su u rukavcima izvora, u vodi čija je temperatura uvijek pet stepeni.</s><s>Došli su i trgovci da prodaju svoje suvenire.</s><s>Zavičajni susreti na Ali-pašinim izvorima trajali su do 22 sata, a druženje se nakon toga nastavilo u gusinjskim lokalima i na čuvenom gusinjskom korzou.</s><s>Sjećanje na heroje</s><s>U prijepodnevnim satima članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, povodomDana oslobođenja Gusinja, 2. avgusta, položili su cvijeće na spomenik palimprvoborcima Beću Bašiću, Alju Hotu, Voju Novoviću i Jusufu Redžepagiću u selu Dolja kod Gusinja, zatimna spomen-bistu prvoborca Džafera Nikočevića i na spomen-ploču palimborcima i žrtvama fašističkog terora koja se nalazi na zgradi opštine.</s>
<s>Otuđili se od naroda i običaja</s><s>GUSINjE – Tradicionalna manifestacija „Dani dijaspore”, koja se duži niz godina odvijala u organizaciji Fondacije „Gusinje“ iz Njujorka odvijala u Grebajama 31. jula, a prošle godine predata Opštini Gusinje da to dalje ona nastavi, ove godine nije organizovana.</s><s>Po inerciji narod se i ovog 31. jula okupio na Grebajama.</s><s>Bilo je više hiljada posjetilaca koji su iščekivli da se neko od nadležnih iz lokalne uprave pojavi i otvori manifestaciju, ali kada se niko nije pojavio nijesu krili razočarenje.</s><s>Dan divan kao rijetko kada, Grebaje sa svojim vrhovima raširilo ruke i u zagrljaj primilo zavičajce.</s><s>Ugostitelji se potrudili da jela i pića ima u izobilju, da raspoloženje bude na nivou pobrinuo se poznati muzičar Veri Behljuljević, ali nemar lokalanog rukovodstva ostavio je, kako su okupljeni istakli, prazninu u duši, jer „oni odavde, a i oni iz dijaspore, nijesu to zaslužili”.</s><s>Starina Šaćir Radončić kaže da je na Grebajama od kada je počela ova manifetacija. –Uvijek je ovaj skup otvaran od ljudi iz dijaspore uz prisustvo opštinara iz Plava, a potom i Opštine Gusinje.</s><s>Ne znam šta bi ove godine, koji je razlog!?</s><s>Pa to je obaveza rukovodstva da je sa narodom i da uvaži narod, pogotovo naše ljude iz svijeta koji su ovaj naš kraj zdušno pomagali i takoreći žive nas drže.</s><s>Iz Fondacije „Gusinje” su došli i ove godine, ali iz vlasti nema ama baš nikoga –zamjera Radončić.</s><s>I Halim Gačević ne krije razočarenje ovakvim odnosom vlasti prema svojim građanima i onima koji žive daleko od zavičaja. – Narod je danas ovdje došao po navici, ali evo iz Opštine nema nikoga, pa ni da otvori ove susrete.</s><s>Ne može se vlast ovako ponašati prema narodu, a očekivati da je isti taj narod podržava i bira na izborima.</s><s>Ovo je manifestacija na koju smo navikli i ne smije se nakon toliko godina prekidati, jer to narod neće dozvoliti.</s><s>Za to i još mnogo čega dobiće odgovor na poredstojećim izborima.</s><s>Fondacija je to radila svojski, a prošle godine predala Opštini i evo odmah stalo, što je neprimjereno, neshvatljivo i nedopustivo, ako ne namjeravaju da ukinu mnaifestaciju iz nekih njihovih razloga – izričit je Gačević.</s><s>Predstvnik Fondacije „Gusinje” iz Njujorka Dževat Kastrat bio je i ove godine na Grebajama, baš kao i prvi čovjek te organizacije Refko Radončić.</s><s>Ni oni nijesu krili razočarenje odnosnom loklne uprave prema manifestaciji koja traje godinama. – Osnovali smo ovu manifestaciju, organizovali je i sponzorisali.</s><s>Duži niz godina ona je na zadovoljstvo svih nas okupljala, zbližavala i uveseljavala nas, branila da se zaboravljamo i služila koheziji i jedinstvu.</s><s>Prošle godine smo je predali Opštini da ona to ubuduće organizuje, kao i ostale aktivnosti za narod i od interesa za cijelu opštinu, ali oni se spotakoše na prvom koraku.</s><s>Da su nam se obratili pomogli bismo kao i dosad, ali njih evo nema ni da dođu da je otvore, a kamo li da teže da ona dobija na značaju.</s><s>Bila je ustanovljena i manifestacija „Gusinjsko kulturno ljeto” dok smo je mi gurali i podržavali.</s><s>Sada ni od nje ništa, tako da nijednog kulturnog događaja u organizaciji Opštine Gusinje više nema.</s><s>Ukupan njihov odnos prema ovom narodu, a i prema nama iz dijaspore, ne da je neočekivan, već nezamisliv i razočaravajući – kaže Dževat Kastrat.</s><s>Iz lokalne uprave se nijesu oglašavali povodom manifesatcije „Dani dijaspore”.</s>
<s>Korisnih inicijativa nikad dosta</s><s>GUSINJE – Obzirom da je plavsko-gusinjski kraj poznat po prirodnim plantažama raznog voća i šumskog bilja, to zavredjuje pažnju da se stvpre preduslovi da se ovo bogatstvo iskoristi na najbolji mogući način.</s><s>Borovnica, šumski plodovi (borovnica, jagoda, malina, kupina, šipuraka i drugi razni plodovi), ljekovito bilje koje gusinjske livade, pašnjaci, šumski proplanci „nude kao na tanjiru) , čista izvorska voda , predstavljaju veliki potencijal .</s><s>Kontinentalno voće je posebna priča i bogatstvo gusinjskog kraja i okoline.</s><s>Ovo prirodno blago predstavlja ogromni potencijal za ualaganje i proizvodnju ekološke hrane – od kojeg bi lokalna zajednica i gradjani imali velike i značajne koristi.</s><s>U tom pogledu, opštinski rukovodioci i njihove nadležne službe, nije na odmet, treba ozbiljno da razmisle o osnivanju i izgradnji „Kuće voća i šumskog ljekobilja“ , sa pratećim sadržajima – gdje bi se voće i ljekobilje otkupljivalo i od njega proizvodilo u posebnom pogonu razni proizvodi i od voća i od ljekobilja.</s><s>Takav jedan objekat-pogon bio bi od ekonomske koristi jer bi se zaposlio odredjeni broj mladih ljudi a i lokalna zajednica bi imala značajnu korist.</s><s>Gradonačelnica opštine Gusinje, Anela Čekić, jedinstvena je u stavu – da je ova inicijativa o izgradnji „Kuće voća i šumskog ljekobilja“ veoma pozitivnog karaktera i da ćemo o istoj razmisliti , kazala je Čekić.</s><s>Ona je dodala, da bi izgradnjom ovog objekta i preradom kontinentalnog i šumskog voća i ljekobilja doprinijeli da se zaposli jedan broj mladih ljudi, a proizvode uz dobar marketing – koji bi postali gusinjski i crnogorski brend, mogli bi plasirati u našoj zemlji, regionu, i šire.</s><s>Zato je ljetnje sezona i tradicionalne turističke manifestacij jedinstvena prilika da se pozovu investitori i medjunrodni donatori, posebno naši uspješni gradjani koji žive i rade u inostranstvu, da ulažu u zavičaj i doprinesu njegovom bržem ekonomskom razvoju.</s>
<s>Strani investitori zainteresovani za gradnju eko-katuna u dolini Grebaje</s><s>GUSINJE – Posljednjih nekoliko godina, pored domaćih, sve je veće interesovanje i stranih investitora za izgradnju eko-katuna u atraktivnoj dolini Grebaje, kao i u Ropojani ispod najvišeg vrha u Crnoj Gori (Zla Kolata 2.534 mnv).</s><s>Danas je dolinu Grebaje obišla delegacija iz Švajcarske, iz grada Ciriha, zainteresovana za izgradnju eko-katuna u ovom dijelu Crne Gore.</s><s>-Mi smo spremni da odmah pomognemo početak izgradnje eko-turitičkih katuna posebno ovdje u Grebajama.</s><s>Boravak u malim, udobnim kolibama, poput tradicionalnih čobanskih, predstavljao bi svjevrsnu atrakciju i doživljaj za posjetioce.</s><s>Pored koliba nalazile bi se i kuhinje, tuš-kabine, toaleti i svi drugi prateći sadržaji, koji bi se uklapali u ambijentlni prostor NP „Prokletije“, kazao je Simeon Rajken, vodja delegacije planinara iz Švajcarske.</s><s>On je naglasio, da u cijelom ovom poslu trebalo da razgovaramo sa nadležnim službama vaše lokalne zajednice, usaglasimo mišljenja, sredimo papire i sve ostalo što prati jednu investiciju i realizaciju projekta.</s><s>Mi imamo, gotove projekte, koji su uradjeni po standardima.</s><s>Samo je na vašoj opštini da prihvati jednu ovakvu inicijatiu, kazao je gospodin Rajken.</s><s>Svakako, izgradnjom ovakvih objekata na atraktivnim turističkim lokacijama doprinijelo bi bržem razvoju planinskog turizma u gusinjskom kraju.</s>
<s>U NP „Prokletije“ – Centar za posjetioce</s><s>GUSINJE – Izgradnjom objekta Centra za posjetioce Nacionalnog parka „Prokletije“ čija je vrijednost iznosila oko 100.000 eura, i koji je završen 2013.godine, Gusinje je sa okolinom dobilo jednu značajnu ustanovu – koja predstavlja žilu kucavicu predstavljanja NP „Prokletije“ , postojeće turističke lokalitete i druge sadržaju.</s><s>Objekat Centra za posjetioce NP „Prokletije“ smješten je na desnoj obali rijeke Dolje, na raskrsnici gdje se račvaju putevi za Alipašine izvore i prema kanjonu i vodopadu Grlja, Ropojani ,Oku Skakavice i Zla Kolati, najvišem vrhu u Crnoj Gori sa visinom (2.534 mnv).</s><s>Ova projekat ili „žila kucavica“ NP „Prokletije“ realizovan je sredstvima Regionalne razvojne agencije za Bjelasicu, Komove i Prokletije, kao i JP Nacionalni parkovi Crne Gore.</s><s>Važno je napomenuti da se postavljeni naplatni punktovi imati ulogu kontole naplate ulaza za posjetioce, dok lokalno stanovništvo koje ima imovinu u okviru kompleksa NP „Prokletije“ neće plaćati ulaznice.</s><s>Inače, u samom prostoru ovog objekta na prvom spratu nalzi se dosta promotivno-propagandnog materijala i sadržaja, čiji u kretori bili pripravnici u NP „Prokletije“ – gdje je formirana i veb/prezentacija parka.</s>
<s>Ruždija Rašić, predsjednik Udruženja penzionera i invalida rada u Gusinju</s><s>GUSINJE – U ovom planinskom kraju, zima je skoro na pragu.</s><s>Nabavka ogrijeva za zimu za mnoge gradjane gusinjske opštine predstavlja veliki problem.</s><s>Za drva , koja koristi više od 90 odsto Gusinjana, prosječno je potrebno oko 400 eura.</s><s>Metar košta 30 eura, a prosječnom domaćinstvu je potrebno najmanje deset metara.</s><s>Pored toga, za šeganje je potrebno izdvojiti tridesetak eura, a za cijepanje još najmanje toliko.</s><s>Pored nezaposlenih, penzioneri su najugroženija kategorija koja se najviše suočava sa ovim problemom.</s><s>Veliki je broj onih, koji imaju primanja ispod 100 eura, dok su drugima ta primnja manja od 200 eura.</s><s>Prema riječima predsjednika lokalne penzionerske organizacije Ruždije Rašića, siromaštvo većine penzionera vidljivo je na svakom koraku i u svakoj sferi života.</s><s>-Mnogi primaju penzije ispod svakog minimuma i neophodna im je pomoć.</s><s>Ti ljudi obraćaju se mjesnoj organizaciji penzionera i invalida rada u Gusinju, a mi im najčešće pomažemo sa odredjenim minimalnim novčanim sredstvima koje odredi Savez penzionera Crne Gore – Komisija za bolji standard penzionera, ali je mnogo veći broj onih penzionera koji od nas traže da im pomognemo u nabavci ogrijevnog drveta, što mi nemamo nikakvih sredstava za takvu namjenu, ističe Rašić.</s><s>Kako će riješiti pitanje grijanja, to samo oni znaju.</s><s>Ranije, dok je poslovao ŠIK „BOR“ u Plavu, penzioneri su znatno lakše rješavati ovo važno pitanje, ali danas niko ne može da im pomogne.</s><s>Veoma je mali broj onih koji su spremni na taj korak – rekao je Rašić i uputio apel uspješnim privrednicima i ljudima dobre volje da pomognu najugroženijim penzionerima u nabavci ogrijeva.</s>
<s>ZUMBER HADZINA LJUDSKOST I KOSIJE KOJE JE TOLIKO PUNO PUTA OSVOJIO</s><s>Bila mu je uzivancija da ima brze jahecake.</s><s>Pored lijepog sedla, za svoje je konje uvijek osiguravao abahiju.</s><s>Taj sukneni konjski pokrivac pomagao je njegovim konjima da se posle napornih treninga i trka ne prehlade ili ne pozegnu..</s><s>Acik je davao do znanja svima koji su ga pratili i takmicili se sa njim u ovom njegovom hobiju, da mu ne mogu biti konkurencija i da im to ne moze poci za rukom, te da svaki njegov konj na kosiji obicno osvoji istu i time pobijedi.</s><s>Obliznji gradovi Skadar, Pec i Pazar bili su mu omiljene destinacije gdje je mogao doci do najboljeg konja, najkvalitetnijeg sedla i abahije.</s><s>Ali u tim gradovima je trazio i nalazio puno vise od pomenutog.</s><s>Dolazio je u kontakt sa razboritim i karakternim osobama sa kojima je kovao trajna prijateljstva uvijek testirana i potvrdjivana kroz pazare koji su mu bili poslastica.</s><s>Rijec je o rahm.</s><s>Zumber Hadzi iz sela Vusanje, Arbanasu iz Ljuge plavskogusinjske.</s><s>Bio je ahbab sa mnogim ljudima na glasu iz pomenutih obliznjih gradova.</s><s>Nacija im nije mogla biti prepreka za prijateljstva i kontakte, jer su ih vezali isti ili slicni adeti, tradicija, kultura ophodjenja, tvrda rijec i nadasve postenje.</s><s>Znao je da angazuje i placa osobu da mu dodatno vodi brigu o njegovim konjima hehecacima, kao i onima za nosenje tereta i vucu, placajuci na taj nacin ajluk, mjesecnu nadoknadu.</s><s>Imao je konje raznih boja, ali oni pjegavi po glavi, alabasi, najvise su ga odusevljavali.</s><s>Bilo je musterija koji bi dolazili da kupe konje do kojih bi on dolazio ili bi ih sam podizao, govoreci mu “aman za aman prodaj nam konja”.</s><s>A kada bi se odlucio da kojeg proda, nikakav novac ga nije mogao navesti da proda najboljeg kojeg je cuvao za sebe.</s><s>Njegovi su konji mogli pristati za eletinu carsku konjicu akindjiju.</s><s>Belcim je Arbanas Zumber zeleo, da za vrijeme svog dunjaluckog zivota, sebe obelezi ne samo kao osobu na velikom glasu po svom karakteru i moralu, vec i po tome sto je imao ceif za jahecim konjima s’kojima ce pobjedjivati i uzimati kosije.</s><s>Znao je da ako koja kosija pripadne drugima, sto se veoma rijetko desavalo da ce razocarati svoje simpatizere, da ce ih zaviti u crno i da ce ga proklinjati rijecima ” Dalga ga Husagina sinula”.</s><s>Zato je nastojao da uveseli pobjedama mnoge koji su bili uz njega i da izbjegne pomenutu kletvu.</s><s>U tome je u cjelosti uspjeo.</s><s>Njegove pozne godine i starost su bile duman da za uvijek odustane od takmicenja u konjskim trkama, te da se posveti pljecniji i pripremi za onaj drugi, bolji Svijet.</s><s>Ostalo je vjecito sjecanje i prica o Zumber Hadzinoj ljudskosti i kosijama koje je toliko puno puta osvojio.</s>
<s>Odlazak iz rodnog mjesta opisano u pismu</s><s>Danas pisem i to dijelim s vama!</s><s>Crna Gora je moja i nasa,tako me je od malih nogu ucio Slavko Perovic!</s><s>Gusinje je svetinja nasa!</s><s>Zivio sam da postanem covjek koji ce dijeliti sudbinu zajedno s vama,stvorio porodicu da bi ih odgajao kao prave patriote Gusinja,da bih simbolicno doprinio nasoj maloj zajednici.</s><s>Uspjesan sam i srecan al nisam zadovoljan,zato cu vam danas reci da idem i napustam svoje ognjiste i zatvaram svoj topli dom!</s><s>Zao mi je sto administracija opstine Gusinje nije dala niti jedan jedini razlog za opstanak ljudi koji su Gusinje voljeli bez interesa,cisto svojom ljubavlju iskreno!</s><s>Nismo bili spremni da cujemo GLAS ljudi koji su iskreni i srdacni gusinjani!</s><s>Ja necu upucivati kritike,govorim iz svojeg srca!</s><s>Nisam zagovornik napustanja svojeg ognjista ali sam jedan od onih koji nije stoper ljudima za bolje sjutra!</s><s>Moje srce je pocijepano odlukom o odlasku,pisem a ruke mi drhte...</s><s>Zelim svima vama svu srecu koju zelim sebi i svojoj porodici,zelim da kad se vratim medju svoje,naidjem na zadovoljstvo svojih sugradjana,mladih kadrova i srecne,najsrecnije zajednice!</s><s>Ja cu otic iz Gusinja ali Gusinje nikada nece otici iz mojeg srca i moje ljubavi!</s><s>Čarsijo moja ostaj mi srecna,nadam se uspjesna i vazda nasmijana!</s><s>Od srca vas pozdravljam i zelim dobro zdravlje,srecu i napredak.</s><s>Volim te Gusinje i sve sto tebi pripada”! 💔💔💔💔💔💔💔💔💔💔💔💔💔💔💔</s>
<s>Kriva vrba – Raskrsnica za zbunjivanje vozača</s><s>Naime, na toj raskrsnici, idući od Gusinja prema Plavu, bio je postavljen znak „stop” za vozače koji dolaze iz pravca Gusinja.</s><s>Naime, sada je put od graničnog prelaza prema Plavu, i obrnuto, sa pravom prvensta.</s><s>Ali, kako prije raskrsnice već neko vrijeme nema znaka za obavezno zaustavljanje saobraćanje je ravno „ruskom ruletu”.</s><s>Takođe, iz pravca Plava nije postavljen nikakav saobraćani znak koji bi upozorio vozače koji sa te raskrsnice nastavljaju prema Gusinju, jer su i oni na put sa pravom prvenstva prolaza.</s><s>Problem usložnjavaju teretnjaci koje angažuju koncesionari za odvoz pijeska iz korita rijeke Grnčar.</s><s>Kako je kolovoz pod nagibnom, često se sa kamiona koji su prepunjeni, prosipa materijal ivicom saobraćajnice.</s><s>To može izazvati saobraćajnu nezgodu.</s><s>Gusinjanin Murat Julević, čija je kuća u blizini raskrsnice, iako je u zavičaju jednom ili dvaput godišnje, uočava i ukazivuje na ove propuste putara.</s><s>Kaže, umjesto da nadležni reaguju, čeka se da problem bude veći pa da se onda saniraju oštećenja. – Horizontalna i vertikalna signalizacija moraju biti pravilno postavljene jer jedino tako neće zbuniti vozače.</s><s>Ne smije se uvijek čekati da se nešto, nedaj bože, desi pa da se reaguje.</s><s>Vidim i da će put prema granici propasti prije no što i zvanično bude pušten u saobraćaj.</s><s>Teretnjaci svakodnevno vuku pijesak iz korita rijeke Grnčar, to se prosipa po saobraćajnici, a to stvara probleme svim učesnicima u saobraćaju, jer gume proklizavaju po prosutom pijesku – kazao je Julević.</s><s>Za održavanje signalizacije u svojoj opštini odgovorna je svaka lokalna uprava.</s><s>Međutim, saznajemo da zbog obima posla najčešće interveniše Direkcija za saobraćaj Crne Gore.</s><s>Reagovaće Direkcija za saobraćaj</s><s>– Vertikalnu i horizontalnu signalizaciju održavaju lokalne samouprave na prostoru svojih opština, ali zbog obima posla i loših finansijskih mogućnosti opština na sjeveru, to najčešće odrađuje Direkcija za saobraćaj Crne Gore.</s><s>Dakle, u najkraćem roku ćemo sagledati problem i što je moguće brže riješiti nepovoljnu situaciju.</s><s>Problem nam pričinjava i to što su saobraćani znakovi č esto na meti nesavjesnih građana, pa zamjena signalizacije na širem prostoru iziskuje velika novčana sredstva – kazao je Feho Alibašić, direktor Direkcije za saobraćaj Crne Gore.</s>
<s>5. Američki zarobljenik u Vijetnamu je na televizijskom prenosu “otreptao” morzeovom azbukom “TORTURE”, što na engleskom znači mučenje, da bi ih upozorio na uslove.</s><s>Postoje boje koje su previše komplikovane da bi ih ljudsko oko prepoznalo i zovu se “nemoguće boje”.</s><s>Ljudsko oko može da napravi pokret bez “seckanja” jedino ako prati neki predmet koji se pokreće.</s><s>Preko 2 miliona različitih aktivnih “delova” čini oko funkcionalnim.</s><s>Izraz “Za treptaj oka” je nastao zato što je kapak najbrži mišić u telu.</s><s>Treptaj traje između 100 i 150 milisekundi i moguće je trepnuti 5 puta u sekundi.</s>
<s>Maksimalno iskoristiti turističke potencijale Gusinja i okoline</s><s>Prirodni dragulji kakvih je malo u Evropi i svijetu, kao što su atraktivni Alipašini izvori, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice, čuvene doline Grebaje i Ropojana, najviši vrh u Crnoj Gori Zla Kolata na planini Bjelič kod Gusinja, bistre planinske rijeke Vruja i Grnčar, mnogobrojne pećine, planinarski i alpinistički sadržaji, eko-katuni i nekoliko novih hotelsko-ugostiteljskih sadržja i smještaja – je potencijal za brži ekonomski razvoj ove najmladje crnogorske opštine, kaže Anela Čekić, predsjednica opštine Gusinje.</s><s>-Programom prekogranične saradnje gdje se podrazumijeva povezivanje ljudi, zajednica i privreda pograničnih regiona, stvaraju se svi preduslovi uz korišćenje ljudskih , prirodnih a posebno turističkih reursa za što brži razvoj naše opštine, ističe predsjednica Čekić.</s><s>Pored putokaza do svih prirodnih dragulja u našem kraju, sada imamo turističku signalizaciju koja „pokriva“ –istorijske spomenike, kao što su čuvena Balića kula u Gusinju, katoličku i pravoslavnu crkvu u Gusinju i Vezirovu džamiju takodje u Gusinju.</s><s>Postoji markacija izletničkih staza do svih prirodnih bisera, planinskih vrhova i drugih turističkih lokaliteta – naglašava Čekić.</s><s>Tu je nekoliko hotelsko-turističkih sadržaja, kao što su hoteli „ROSI“, „GUSINJSKA KULA“, „EKO-KATUN GREBAJE“, „EKO-NASELJE KARANFIL“, HOTEL „CITY“ i restoran „NAPOLIS“, kao i mnogi drugi turistički sadržaji – što svakako čine smještajni potencijal za sve turiste, goste i putnike namjernike koji žele da pojete i borave u ovom kraju.</s><s>Tu su i planinarski domovi „Branko Kotlajić“ vlasništvo beogradskih planinara i planinarski dom „Karanfil“ – koji su smješteni u dolini Grebaje.</s><s>U svakom slučaju, kaže na kraju predsjednica Čekić, za gusinjski turizam dolaze mnogo bolji dani.</s><s>Maksimalno iskoristiti turističke potencijale Gusinja i okoline — 1 Comment</s><s>Anela vise si ucinila za Albance i vise si Albanaca zaposlila nego svog naroda.</s><s>Dali se nekad pitas jeli se za ovo borio narod Gusinjski i njegova Dijaspora.</s><s>Ovo je prokletstvo Gusinjskog naroda da radi protiv sebe.</s><s>U nijednoj normalnoj sredini necete naci da Vlast vise poklanja paznje onima koji su protiv te sredine i koji su bili protiv povracaja opstine Gusinje.</s><s>Predsjednice Cekic dok vam god budu drazi oni koji su protiv nase opstine Gusinje od pravih Gusinjana nikad necemo poci naprijed.</s>
<s>Prof. Dr. Marko Knezevic uputio kritike opstini i drzavi</s><s>PLAV – Profesor dr Marko Knežević izrazio je nezadovoljstvo odnosom Opštine Plav, ali i države, prema ekskurzijama i ekspedicijama koje na ovom prostoru obavljaju svoje profesionalne ili turističke aktivnosti.</s><s>Kao najsvježiji primjer naveo je boravak studenata četvrte godine Geografskog fakulteta iz Beograda, pod vođstvom prof. Mile Pavlović.</s><s>Studenti iz Beograda svake godine borave u Plavu radi izvođenja terenske nastave, a prof. dr Knežević navodi da su suočeni sa problemom nepostojanja adekvatnih parkinga, vodičke službe i katastrofalno lošim putevima kojima se dolazi do zanimljivih destinacija za proučavanje. – Studentska ekskurzija ovdje je boravila 19. i 20. juna i imala noćenje u Komnenovom etno-selu, a ja sam kao geograf i nekadašnji predavač, bio angažovan za vodiča i stručnog saradnika za nastavu na dijelu Prokletija i Čakora.</s><s>Studenti su u prilici da ovdje, na relativno malom prostoru, dožive sve oblike glacijalnog, rječnog, kraškog i kombinovanog reljefa, da se upoznaju sa raznim prirodnim rijetkostima i fenomenima kakvih nema u drugim krajevima.</s><s>Ali, i iskusni i vješti vozač imao je ogromne poteškoće da uskim i krivudavim putem provuče autobus do Vusanja i Čakora, kačivši rastinje i ivicu puta.</s><s>Pri posjeti Kuli Redžepagića nastao je problem oko parkiranja, jer u gradu nema parkirališta ni za automobile, a kamoli za autobuse.</s><s>Predložio sam vozaču da se za tih petnaestak minuta parkira na autobuskoj stanici, koja je od skoro privatizovana, međutim, čuvar stanice to nije dozvolio – ističe Knežević.</s><s>On pojašnjava da je prema ranijem značaju put prema Čakoru kategorisan kao magistralni, ali ga je, kako kaže, država asfaltirala kao da je lokalnog značaja. – Put je samo presvučen, asfalt preko makadamskog kolovoza je izgradio još kralj Aleksandar Karađorđević 1925. godine.</s><s>Postavljanjem kolobrana krivine su čak postale oštrije i opasnije za autobuse – navodi prof. Knežević i dodaje da svake godine ekskurzija studenta geografije iz Beograda ostvari zavidnu turističku potrošnju u Plavu što opštini donese prihod koji, kako kaže, nije za potcjenjivanje.</s><s>A za uzvrat, osim prirodnih ljepota, malo šta dobiju. – Plav, koji je pedesetih godina prošlog vijeka bio metropola planinskog turizma u Crnoj Gori nije stvorio ni najelementarnije uslove za razvoj ekskurzionog turizma.</s><s>Ono što ovu ekskurziju privlači jedino su prirodne ljepote i izvanredni uslovi za terensku nastavu, kao i dobre usluge u Komnenovom etno-selu, ali ih sve ostalo odbija, o čemu bi opštinski oci trebalo da razmisle, kao i republički kada je u pitanju problem magistralnih puteva – poručio je prof. dr Knežević.</s><s>Prof. Dr. Marko Knezevic uputio kritike opstini i drzavi — 2 Comments</s><s>Nije nas kraj kilometrima od ekskluzivnog turizma,mnogo je dalje,ma ovo ‘ekskluzivno’strcii toliko je nepovezano sa nasim krajem,da ce proci mnogo godina i godina a ekskluzive nidje.</s><s>Nije da nema turista ali niko nema hajra od njih,jer neumijemo im uzeti novac.</s><s>Nisu grdne kafane i poneka osrednja turizam,nisu vise ni za dijasporu,a toga najvise ima.</s><s>Zapitajte se imali se idje pojesti ista da lici na nesto i da se ne dogodi da gost bude ‘zakinut’ pocesto uz odobrenje gazde.</s><s>Ma moglo bi se o tome koliko hocete,ali zalosno brate i dalje nudimo samo netaknutu prirodu,guzvu i bircuze,e tako se turizam ne razvija,ali bogu hvala tu je nasa dijaspora,j*bo turiste.</s><s>U mom tekstu koji sam dao novinaru, nigdje se ne pominje ekskluzivni turizam u Plavu, jer ga zaista nema.</s><s>Slažem se sa nekim primjedbama u ovom komentaru.</s><s>Bar da se nudi netaknuta priroda.</s><s>Nema ovamo takve prirode.</s><s>Turistima na ulazu u dolinu Grbaju, koja je trebalo da bude rezervat nacionalnog parka Prokletije naplaćuju taksu i mnogi se prevare, jer umjesto da vide divlju ljepotu ove tjanstvene doline, nailaze na divlje sagraćene objekte bez ikakvog plana i reda.</s>
<s>Studenti geografije iz Beograda na terenskoj nastavi u Plavu</s><s>PLAV – Studenti četvrte godine Geografskog fakulteta iz Beograda na čelu sa profesoricom Milom Pavlović nalaze se na petodnevnoj terenskoj nastavi u Crnoj Gori.</s><s>Predavanja su imali na prostoru Durmitora, Nikšićkog polja, Ostroga, Plavskog jezera, Prokletija i Čakora.</s><s>Kako je pojasnila profesorica Pavlović, putovanje iz Beograda usmjerili su preko Šumadije i Zapadnog Pomoravlja, Starog Vlaha i Raške i planinsko-kotlinsko-dolinske Crne Gore.</s><s>Na Durmitoru im je, kaže ona, veliku pomoć pružio prof. dr Slobodan Kasalica, koji je kao vrsni poznavalac ukupnih geografskih prilaka toga prostora zainteresovao studente za sve karakteristike i zanimljivosti područja što je na Prokletijama uradio prof. dr Marko Knežević. – Od Durmitora, preko Nikšićkog polja, svratili smo i obišli ostrošku svetinju, a na Prokletijama doživljavamo nova oduševljenja, jer je ovdje priroda fascinantna To je ujedno prava geografska laboratorija, gdje studenti mogu da vide sve ono što im predajemo u amfiteatrima iz fizičke geografije i onih predmeta koji su im neophodni da bi mogli da polažu regionalnu geografiju.</s><s>Ovo je za studente jako značajno, jer smo se zatvorili u sale i učionice kao prije sto godina, a upravo je teren za geografa, jer, nije džabe rečeno da geograf uči očima i nogama.</s><s>Gdje je inspiracija i koncentracija kao u tom prirodnom amfiteatru, gdje nema dremeža i usnulosti već se sve vidi i upija – naglašava prof. dr Mila Pavlović.</s><s>U terenskoj ekspediciji kao gosti i ljubitelji prirode bili su i geografi prof. dr Dragica Živković i Ljiljana Živković.</s><s>Prenoćište je bilo organizovano u Komnenovom etno-selu, kompleksu na samoj obali Plavskog jezera, gdje je, kako je istakla Pavlovićeva, sve veličanstveno, a osoblje predusretljivo i srdačno, na čemu im je izrazila veliku zahvalnost.</s>
<s>Potrebna pomoć za liječenje: Pomozimo maloj Seleni</s><s>Dragi prijatelji dobrocinitelji, Ovdje su rijeci suvisne...</s><s>Svako dobro, Svako dobro Vam želim, Maja Boljević Anica-Maja Boljević Izvršna direktorica \| Executive Director Fond za aktivno građanstvo – fAKT \| Fund for Active Citizenship – fAKT Tel/Fax: +382 20 665 600 \| @: [email protected] \| [email protected] Vaka Đurovića 20/1 – Nova Varoš II \| 81000 Podgorica, Crna Gora www.faktcg.org \| www.facebook.com/faktcg \| www.nagradaiskra.me ——————————— http://www.vijesti.me/vijesti/potrebna-pomoc-za-lijecenje-pomozimo-maloj-seleni-921829 Potrebna pomoć za liječenje: Pomozimo maloj Seleni Svi koji žele i mogu da pomognu mogu to uraditi: • uplatom na žiro-račun: 565-0100100035876-65 (Lovćen banka AD Podgorica na ime Aida Ramusović) ili • slanjem SMS sa brojem 3 na 14543 Trogodišnjoj Seleni Mandić dijagnostifikovan je neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži.</s><s>Svi koji žele i mogu da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 565-0100100035876-65 (Lovćen banka AD Podgorica na ime Aida Ramusović) ili slanjem SMS sa brojem 3 na 14543.</s><s>Apel koji su Selenini roditelji uputili preko sajta helpselena.me prenosimo u cjelosti:</s>
<s>U osnovnim školama u Plavu, Gusinju i Murinu</s><s>PLA/GUSINJE/MURINO – U okviru redovnih aktivnosti Uprave policije Crne Gore, danas je u OŠ „Hajro Šahmanović“ u Plavu, OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju i OŠ „Petar Dedović“ u Murinu, održan saobraćajni čas za prvačiće.</s><s>-Mališane smo upoznali o bezbjednosti u saobraćaju, njihovom ponašanju kada se nadju na ulici, i upozorili i da budu veoma pažljivi kada se kreću sami ili u grupama.</s><s>Što se tiče pripadnika policije Odjeljenja bezbjednosti u Plavu, oni će voditi redovne aktivnosti o vašoj bezbjednosti, i upozoravti vozače budu obazrivi kada vi prelazite pješačku stazu, kazao je Saša Dašić, zamjenik komandira za saobraćaj u Odjeljenju bezbjednosti u Plavu.</s><s>Potom su predstavnici OB-i Plav, mališanima uručili flajere – raspored časova.</s>
<s>Gusinje: Zašto propada jedan od višedecenijskih simbola Ali-pašinih izvora</s><s>GUSINJE- Ni ove, kao ni prethodnih više od deset godina, tokom tradicionalnih avgustovskih iseljeničkih i gastarbajterskih skupova, nije se moglo u nekada čuveni nacionalni restoran na Ali-pašinim izvorima.</s><s>Zdanje koje je arhitektonski, ambijentalno i još pomnogo čemu bilo jedinstvena turističko-ugostiteljska legitimacija HTP ,,Plavsko jezero“ sada je – ruina.</s><s>Hotelsko-turističko preduzeće sa sjedištemu Plavu više ne postoji, a zemljište na kojem je (bio) restoran pripalo je, nakon restitucionog postupka, starim vlasnicima.</s><s>Bez izuzetka</s><s>U pojedinim periodima privatizacione procedure su otvarane, pa zatvarane, iako je zainteresovanih za kupovinu bilo...</s><s>U gusinjskoj opštini kažu da privatizacija naprosto nije bila moguća, jer je povratak imovine starim vlasnicima obuhvatio i lokaciju na kojoj je i restoran, bez obzira na to što je sam objekat pripadao ondašnjem preduzeću i evidentiran je kao društvena, odnosno državna imovina.</s><s>Zato je i morao biti izuzet iz procesa privatizacije, a o njegovom mogućem izmještanju na drugu lokaciju svojevremeno se razmišljalo, ali su stručnjaci upozorili da bi to bio prilično komplikovan posao, no – bez željenih efekata.</s><s>Po njihovom mišljenju, i u tehnološki i tehnički najsavršenijim uslovima suštinski bi bilo nemoguće do kraja očuvati arhitektonsku, a pogotovo ambijentalnu autentičnost ne samo glavnog, nego i takozvanih pratećih objekata.</s><s>Veliko je pitanje u kojoj bi mjeri izvorne materijale od kojih su izgrađeni bilo moguće ,,demontirati“, a zatim ih ponovo upotrijebiti u istom omjeru, na istim mjestima, sa stabilnom statikom i nenarušenom autentičnom estetikom, u ne autentičnom ambijentu, odnosno na nekoj drugoj lokaciji.</s><s>Ima nade</s><s>Na pitanje znači li to da za obnovu jednog od višedecenijskih simbola Ali-pašinih izvora nema nade – predsjednica opštine Anela Čekić odgovara odrečno.</s><s>-Uvjerena sam da se može pronaći model kojim će se stvoriti uslovi za revitalizaciju restorana, s jedne i striktno, u skladu sa zakonom, ispoštovati sva prava starih i aktuelnih vlasnika, s druge strane –kaže ona.</s><s>I domicilnom stanovništvu, a posebno našim iseljenicima i brojnim gostima tokom ljetnjih i zimskih mjeseci, sasvim je jasno da Ali-pašini izvori nijesu isti sa ili bez starog restorana – naglašava ona.</s><s>Toga smo, kao odgovorni ljudi, svjesni i u opštinskim strukturama, pa sam sigurna da ćemo uz dogovor sa vlasnicima koji žive u Americi, iako godinama nijesu dolazili u Gusinje, a zatim uz pomoć brojnih udruženja Gusinjana u Njujorku i Fondacije Gusinje, uspjeti da nađemo adekvatno rješenje.</s><s>Na obostrano zadovoljstvo i u korist razvoja ovog kraja, zaključuje predsjednica Čekić.</s><s>A po kakvim obrascima će cijeli projekat obnove starog restorana biti pokrenut, trebalo bi da bude definisano do kraja ove godine.</s>
<s>Montenegro airlines morao da sleti prinudno</s><s>Pojašnjeno je da je, pri standardnoj brzini na visini od 2.440 metara, ptica udarila u vetrobran koji je napukao, pa su piloti od kontrole leta tražili da se spuste na nižu visinu i vrate na aerodrom.</s><s>Odgovorili su da je nakon sletanja mehanizacija kompanije “Air Berlin” procenila da vetrobran ipak mora da se zameni.</s><s>“Kako je odmah bilo jasno da će procedura zamene nešto duže trajati, svi putnici su smešteni u hotel i u nedelju u ranim jutarnjim časovima prebačeni drugim avionom ‘Montenegro Airlinesa’ u Podgoricu”, saopštili su iz kompanije.</s><s>Nemački radio “Hagen” objavio je u nedelju da je veliki broj građana sa brigom posmatrao neobično dešavanje na nebu.</s><s>“Putnički avion je najmanje pet puta, na samo 1.000 metara visine, obletao oko Hagena, južnog Enene – Rug okruga i Vupertala, sa spuštenim točkovima...</s><s>Odmah nakon poletanja je posada prijavila tehničke smetnje, što je potvrdio saradnik aerodoroma u Diseldorfu”, piše na portalu radija.</s><s>Navodi se da je nakon 70 minuta u vazduhu “avion neplanirano ponovo sletio u Diseldorf”.</s><s>“S obzirom na to da je avion bio pun goriva, standardna procedura nalaže da avion bude u holdingu (kruženju) oko aerodroma, neko vreme kako bi potrošio višak goriva i postigao težinu dozvoljenu za sletanje”, pojasnili su.</s><s>Iz kompanije su kazali da su točkovi aviona tokom kruženja bili otvoreni, jer je to dio standardne procedure kako bi se, usled većeg otpora, brže potrošilo gorivo, navode “Vijesti”.</s>
<s>Naša posla</s><s>FUDBALSKE TALENTE IZ PLAVSKO-GUSINJSKOG KRAJA NIKO NEĆE !</s><s>Iako se radi o urodjenim fudbalskim talentima, desetine mladih fudbalera tavori u ovdašnjim klubovima – Iako su Plav, Gusinje i Murino, godinama pravi rasadnici veoma talentovanih mladih fudbalera, za to niko ne mari, jer nemaju svoje „menadžere“, „debele veze“ i nijesu „tatini sinovi“ da bi prešli u neki veliki klub.</s><s>-Žalosno je i velika je to nepravda, kada se zna koliko je mladih talentovanih fudbalera Jezera, Gusinja i Polimlja ostalo bez svoje fudbalske budućnosti, zahvaljujući prije svega, nemaru ili inatu takozvanih fudbalskih moćnika.</s><s>Zar je moguće, da primjera radi, Enko Radončić, standardni prvotimac plavskog drugoligaša ne može imati mjesto u nekom crnogorskom prvoligašu.</s><s>Pa to je igrač za svačiji ukus, izraziti golgeter, veoma brz i nadasve prodoran, i što je najbitnije veoma mlad.</s><s>Ali, nema sreće.</s><s>Čitamo ovih dana – kada je u toku prelazni rok, kako se neki „talenti“ iz Podgorice i primorskih prvoligaša, čast izuzecima, prosto „šetaju“ iz kluba u klub i stižu kao velika „pojačanja“.</s><s>I, što je još interesantnije, kako čitamo ovih dana mnogi inostrani klubovi kao da „plaču“ za njima, ljutito analizira ovakvu situaciju, profesor Ismet Brdakić, fudbalski trener i nekada poznati fudbaler.</s><s>A, plavsko-gusinjskih fudblera , pravih bisera ovog sporta, u ovom trenutku je na pretek.</s><s>Tu je mladi Krcić, standardni reprezentativac kadetske reprezentacije Crne Gore, Redžepagić, Drešković i mnogi drugi- -U ovom kraju ponikli su reprezentativci Džudović, Medunjanin, a da je bilo malo više dobre volje to je mogao biti i Dženan Radončić, bivši fudbaler Gusinja, Rudara iz Pljevalja i beogradskog Partizana.</s><s>A, onda je otišao u Južnoj Koreji gdje je nekoliko godina „harao“ južnokorejskim fudbalskim terenima.</s><s>Gusinje je posebna priča.</s><s>Već je stasalo nekoliko pravih fudbalskih bisera koje bi svaki prvoligaš poželio.</s><s>Tu je Denijal Čekić, pravi virtuoz, Huseinović, Mrkulić, Radončić, Pjetrović i još nekoliko njih.</s><s>Ali, oni nijesu „tatini sinovi“.</s><s>Ista je slika i u murinskom Polimlju.</s><s>Ovim mladim talentima na ovim prostorima je najveći domet – igranje za Jezero.</s><s>I ništa više.</s><s>Staro je fudbalsko pravilo : „Da je velikom fudbaleru – mjesto u velikom klubu“.</s><s>Ovdje na ovim fudbalskim prostorima na sjeveru naše države – to je bar za sada, misaona rečenica.</s><s>Zato nam je i fudbal – takav kakav jeste!</s>
<s>Godinama u plavskoj, a sada i u gusinjskoj opštini nema biranja sportista godine</s><s>Plav/ Gusinje – Godinama, ili bolje rečeno još do sada od kako u ovom kraju postoje razni sportski klubovi koji postižu dobre rezultate, pojedinci ili sportski kolektivi – nije orgnizovana akcija na kraju kalendarske godine da bi se proglasio sportista godine, najbolji klub , najbolji mladi sportista ili najbolji trener.</s><s>Naime, još se nije desilo da neko pokrene pitanje – zašto nadležna služba u opštinkoj administraciji zadužena za sport , godinama „zaobilazi“ obavezu da u saradnji sa sportskim radnicima i novinarima proglasi najbolje u odlazećoj godini i dodijeli im nagrade.</s><s>Zašto su sportisti u ovom kraju toliko daleko od od svojih kolega u drugim krajevima i gradovima.</s><s>Kao da su njihovi rezultati na sportskom polju – nešto manji ili drugačiji.</s><s>Mesud Čekić, sportski direktor i trener FK Gusinje, i fudbalska legenda ovog kraja, kaže – da ga prosto čudi da je prošlo nekoliko decenija da se još niko nije sjetio da organizuje proglašenje najboljih sportista na kraju godine.</s><s>-Na području Plava, Gusinja i Murina ima oko dvadesetak klubova, gdje je zastupljen fudbal, rukomet, košarka, karate i mnogi drugi sportovi – gdje neki od klubova ili pojedinaca zaslužuje da se proglase za najbolje i uruče im se skromne nagrade.</s><s>Nijesu to neki veliki troškovi, ali po svemu sudeći – svi smo zatajili, kaže Čekić.</s><s>On dodaje, da se nada da će u najmladjoj crnogorskoj opštini Gusinju, sportski radnici , novinari i nadležna opštinska služba za sport smoći snage – da se jedna takva akcija organizuje na kraju godine i zaslužni sportisti ili sportski kolektivi – proglase za najbolje i uruči im se neki skroman poklon ili nagrada.</s><s>Oni to zaslužuju, kazao je Čekić.</s><s>I profesor fizičkog vaspitanja i poznati sportista Ismet Brdakić, dijeli mišljenje Mesuda Čekića.</s><s>-Ovaj kraj je rasadnik sportista svih profila.</s><s>Tu su iznikli poznati fudbaleri kao što je Miodrag Džudović, Dženan Radončić i drugi, Jezero je prije par godina bilo član prve crnogorske fudbalske lige, tu su ženski omladinski rukometni klub, košarkaški klub, prvi atletičar iz ovog kraja Haris Koljenović, koji je prošle godine trčao na Njujorškom maratonu i mnogi drugi, ali su svi ti sportski rezultati otišli u zaborav.</s><s>Nepravda je to, prije svega, prema sportu, ističe profesor Brdakić.</s><s>Predlažem, kazao je Brdakić, da se pri nadležnoj opštinskoj službi u opštini Plav i Gusinje, formira komisija koja će biti zadužena da prati dostignuća u sportu na ovom području i da na kraju godine inicira izbor i proglašenje najboljih u sportu i pojedincima dodijeli nagrade.</s><s>Jer nema bolje prezentacije ovog kraja od sporta.</s><s>Svi smo svjesni toga i trudićemo se da ova 2016.godina u tom pravcu bude prekretnica.</s>
<s>U zimskim uslovima</s><s>ZABRANITI KORIŠĆENJE PLANINARSKIH STAZA U PROKLETIJAMA</s><s>GUSINJE – Kada je prij dvije godine donijeta zajednička odluka planinarskih klubova, Planinarskog saveza Crne Gore i JP Nacionlni parkovi Crne Gore – da zbog bezbjedonosnih razloga planinarske staze u nšoj zemlji u zimskom periodu budu zatvorene do proljeća – bila je za svaku pažnju i pohvalu, ističe Ismet Brdakić-Brda, poznati smučar u gusinjskom kraju.</s><s>-U slučju samovoljnog korišćenja planinarskih staza u vrijeme njihovog privremenog zatvaranja u zimskim uslovima, neorganizovanih zimskih uspona i drugih aktivnosti na njima, nadležni organi i službe ne bi snosile nikakvu odgovornost, naglašava Brdakić.</s><s>Alpinisti-planinari iz mnogih zemalja u regionu i šire godinama pokušavaju da u zimskim uslovima dodju do nekoliko sniježnih vrhova Prokletija, i to u zoni ekstremnog uspona, gdje su alpinističke staze prekrivene visokim snijegom i debelim ledenim pločama.</s><s>Takvi poduhvati „na svoju ruku“ za nekoliko planinara se tragično završilo.</s>
<s>Uprava nagrađuje istaknute iseljenike</s><s>Izmedju ostalih na spisku kandidata za dodjelu nagrade se nalazu i nasi sugradjani i organizacije koji zive i rade u dijaspori a porijeklom iz Plava i Gusinja.</s><s>Ismet Sujak SAD – NAGRADA ZA OČUVANJE DRŽAVNOG IDENTITETA I PRIPADNOSTI CRNOJ GORI</s><s>Enisa Jarovic BEL i Refik Radoncic SAD – NAGRADA ZA DOPRINOS U OBLASTI DIPLOMATIJE I PROMOCIJE CRNE GORE</s><s>Ismet Sujak SAD – I ORGANIZACIJA Montenegro Golf Klub (SAD) NAGRADA ZA DOBROCINSTVO</s><s>Erol Ramusevic B&H NAGRADA ZA DOPRINOS UNAPRIJEĐENJU PRIVREDNOG PARTNERSTVA SA CRNOM GOROM</s><s>Zavicajno drustva Plavljana i Gusinjana SLO – NAGRADA ZA DOPRINOS U OBLASTI KULTURE</s><s>Kompletan spisak kandidata dostupan je na internet stranici Uprave za dijasporu Crne Gore.</s>
<s>Na podrucju Plava i Gusinja rijeke napustile korita</s>
<s>Gusinju oprijedeljeno 469.536 eura</s><s>Iz Egalizacionog fonda Plavu 1,05 miliona, a Gusinju 469.536 eura.</s><s>-Ministarstvo finansija donijelo je plan privremene akontativne raspodjele novca iz Egalizacionog fonda za tekucu godinu, koji iznosi 31 milion eura, saopšteno je iz tog resora, ali i iz Zajednice opština.</s><s>Evo koliko ce dobiti neke od 15 opština: Plav 1,05 miliona (3,41 odsto), Gusinje 469.536 eura (1,51 odsto), Rožaje 2,62 miliona (8,47 odsto) i Petnjica 755.320 eura (2,44 odsto).</s><s>Ove opštine, ukljucujuci i Prijestonicu Cetinje, su i prošle godine bile korisnici Egalizacionog fonda, na osnovu cega je napravljen plan za ovu godinu.</s><s>Generalni sekretar Zajednice opština Refik Bojadžic kazao je Pobjedi da nakon ovog, privremenog, slijedi konacni plan. “Ova sredstva ce se do donošenja konacnog Plana akontativne raspodjele sredstava za 2018. privremeno akontativno rasporedivati opštinama korisnicima Fonda, a na nivou procentualnog ucešca pojedinih opština u ukupnim sredstvima Fonda za 2017.</s><s>Buduci da se Prijestonici Cetinje, shodno Zakonu o Prijestonici, više ne dodjeljuju sredstva Egalizacionog fonda, raspodjela se vrši na 15, umjesto na 16 opština, kako je to bilo do ove godine.</s>
<s>Uhapšen Poljak koji je izazvao požar u Baru</s><s>Nakon proteklih izuzetno napornih i neizvjesnih 24 sata, situacija na svim požarištima u Baru večeras je konačno pod kontrolom.</s><s>Policijski službenici su na osnovu kriminalističkih mjera i radnji došli do saznanja da je ovo lice u cilju lakšeg lociranja i njegovog pronalaska zapalilo vatru.</s><s>Po prijemu obaveštenja na lice mjesta su upućeni policijski službenici, službenici Vojske Crne Gore, nadležne službe kao i lokalno stanovništvo u cilju pronalaska S.D.Z. (27) iz Poljske.</s>
<s>Crna Gora dobija status posmatrača u NATO Savezu</s><s>Đukanović: Novi parlament će odlučiti o referendumu</s><s>Generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg kazao je da će nakon današnjeg potpisivanja protokola Crna Gora učestvovati na svim sastancima NATO-a kao posmatrač</s><s>Potpisivanje Protokola o pristupanju u NATO je početak puta za Crnu Goru a Alijansa će zahtijevati nastavak sprovođenja reformi u vladavini prava, jačanje borbe protiv korupcije, modernizaciju odbrambenih institucija, poručio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.</s><s>Stoltenberg je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Milom Đukanovićem rekao da je impresioniran posvećenošću Crne Gore na putu ka Alijansi i da očekuje da će članstvo Crne Gore donijeti stabilnost regionu.</s><s>„Put nije lak, ima još posla, Crna Gora pokazuje da moguće to ostvariti.</s><s>Očekujem da se nastavi sprovođenje reformi“, rekao je Stoltenberg.</s><s>„Nastavićemo da vrijedno radimo“, rekao je on i dodao da očekuje da će NATO saveznici u svojim parlamentima ratifikovati pristupanje Crne Gore Alijansi bez oklijevanja, i da će iduće godineu ovo doba NATO imati 29 članica.</s><s>„Crna Gora jasno pokazuje namjeru da implementira nove vrijednosti.</s><s>Sa članstvom Crne Gore dobija se nova doza stabilnosti za Zapadni Balkan“ rekao je Đukanović.</s><s>Članstvo Crne Gore dobro je i za NATO, kaže, premijer, jer će tako nastaviti da promoviše sistem vrijednosti Alijanse.</s><s>„Ovo je ohrabrenje i za strane investitore da sa više odlučnosti ulaze na tržište Crne Gore“, rekao je premijer.</s><s>Na pitanje kako će Crna Gora doprinijeti istočnom boku Alijanse, Đukanović je rekao da Crna Gora već učestvuje u brojnim misijama i da će se odgovorno odnositi prema članstvu, da neće biti samo knzument onoga što su prednosti, već i kontributor.</s><s>Stoltenberg je rekao da Crna Gora već doprinosi u Avganistanu, na Kosovu i trust fondovima .</s><s>„Sarađujemo na mnogo načina.</s><s>Siguran sam da će ih biti još više kada postane punopravna članica“ rekao je generalni sekretar Alijanse.</s><s>Upitan pod kojim uslovima bi organizovao referendum o ulasku Crne Gore u NATO, Đukanović je rekao da Ustav ne propisuje obavezu organizovanja referenduma.</s><s>„U ovom momentu ne treba licitirati kako će odlučiti parlament koji će biti konstituisan nakon izbora.</s><s>Odluku o referendumu će donijeti novi parlament“ rekao je Đukanović i dodao da je više puta rekao da nikada ne bi bez potrebe organizovao referendum i zaklanjao se iza volje građana.</s><s>„Da se sjutra organizuje referendum da bi pozitivno mišljenje o članstvu Crne Gore“, kazao je on.</s><s>Đukanović i Stotenberg su se, odgovarajući na pitanje da li ratifikacija pristupanja Cnre Gore Alijansi može biti usporena zbog unutrašnjih problema u nekoj od članica, saglasili da ne vide znake da seto može desiti.</s><s>Države članice NATO-a danas su potpisale protokol o pristupanju Crne Gore tom savezu, što će, kako je rečeno, biti jasan znak da Alijansa nastavlja da pomaže u izgradnji stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.</s><s>Đukanović: Imali smo viziju kada smo obnovili državu, integracioni procesi nemaju alternativu</s><s>„Ovo je važan trenutak za moju zemlju, jednako važan kao i 2. decembra prošle godine, kad ste uputili poziv Crnoj Gori da počne razgovore o pristupanju Alijansi“, kazao je Đukanović.</s><s>Kako je rekao, današnja svečanost za Crnu Goru ima posebnu simboliku, jer korespondira sa proslavom desetogodišnjice nezavisnosti.</s><s>„To je za nas najbolja potvrda da smo 21. maja 2006. godine hrabro i promišljeno zakoračili pravim putem“.</s><s>„Crna Gora je za deset godina došla na korak od članstva u NATO-u i na poodmaklom je putu ka EU.</s><s>Znači da smo imali viziju kad smo obnovili državu i da smo dobro postavili prioritete.</s><s>Kako tada, tako i danas smo jednako odlučni i spremni da ispunjavamo standarde i usvajamo zajedničke vrijednosti država članica“, kazao je premijer.</s><s>On je poručio da želi stabilnu, razvijenu, demokratsku i multietničku Crnu Goru u okviru evroatlantske zajednice i napredak crnogorskog društva.</s><s>„Integracioni procesi Crne Gore su nezaustavljivi i nemaju alternativu.</s><s>Oni su već sad dio naše svakodnevice, budućnost koja je počela i koju ćemo slijediti“, naveo je Đukanović.</s><s>„Nastavićemo da ostvarujemo dobre rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, osiguraćemo većinsku podršku za članstvo Crne Gore u NATO-u.</s><s>Odlučni smo da kontinuirano i neumorno radimo da bi emancipovali naše društvo i pripremili ga za život u ujedinjenoj evropskoj i evroatlantskoj zajednici 21. vijeka“, kazao je Đukanović.</s><s>On je dodao da vjeruje da je ovo značajan događaj za susjede Crne Gore, dodajući da će približavanje Crne Gore Alijansi uticati na jačanje stabilnosti i bezbjednosti u regionu i šire.</s><s>„Naši susjedi dobiće još jednog prijatelja u Alijansi“.</s><s>Kako je rekao, članstvo Crne Gore ima širu geopolitičku dimenziju.</s><s>„Svjesni smo da su ovo osjetljiva i izazovna vremena za Alijansu i shvatamo da je kolektivna bezbjednost važnija nego ikada.</s><s>Naše je očekivanje da članice u što skorijem roku počnu ratifikaciju.</s><s>Budite uvjereni da ćemo vam dati dovljno razloga da taj posao obavite bez odlaganja“, naveo je Đukanović.</s><s>Keri: Crna Gora naporno radila</s><s>Odluke o Crnoj Gori nisu donešne lako i znače da NATO posmatra određenu zemlju sa pažnjom, rekao je državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Džon Keri.</s><s>Keri je rekao da je Crna Gora veoma naporno radila da bi došla do ove tačke i morala je da ispuni određene standarde i radi godinama, kako bi se pripremila za obaveze.</s><s>“Morala je da ispuni određene standarde u vezi sa demokratijom i podrškom naroda.</s><s>Ove odluke nijesu olako donesene i znače da NATO posmatra određenu zemlju sa pažnjom, da ocjenjuje i da na NATO ne utiče niko spolja, već na osnovu kriterijuma za članstvo NATO donosi odluku” rekao je Keri novinarima u Briselu.</s>
<s>Svećenik: Srušili su džamije, učite ezane sa crkava</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Građani Plava, Gusinja, Andijevice, Murine, Kolašina i Bijelog Polja poručuju da će spriječiti gradnju minihidrocentrala</s><s>Iber Hoti kaže da su stanovnici gradova i sela sa sjevera u međuvremenu podnijeli tužbu protiv države zbog toga što je gradnju minihidrocentrala definisala kao društveni interes:</s><s>Građani Plava, Gusinja, Andijevice, Murine, Kolašina i Bijelog Polja poručuju da će spriječiti gradnju minihidrocentrala — No Comments</s>
<s>UGASENI POZARI NA PROSTORU PLAVA I GUSINJA</s><s>GUSINjE/PLAV –Uz velike napore pripadnika Vatrogasne jedinice u Plavu i zaposlenih u NP „Prokletije“ i Upravi za šume –jedinica u Plavu, požar na Prokletijama konačno je ugašen.</s><s>Abidin Musić, komandir Vatrogasne jedinice u Plavu, podsjetio je da su požari počeli na planinama Ruža i Bjelaja na prostoru plavske opštine i Podgoja na gusinjskoj teritoriji.</s><s>-U Vusanju nijesmo imali težih intervencija, ali požar na Ruži i Bjelaji, kao i na Velikom hridu i Horolacu, ugrozio je visoke i kvalitetne šume, koje se većinom nalaze u nacionalnom parku.</s><s>Imali smo i jedan požar u Bogajićima gdje je zapaljeno smeće, a postojala je opasnost da se vatra proširi.</s><s>Specifičan je bio i požar na Ribnjaku, jer se poslije svakog gašenja brzo ponovo aktivirao, što znači da je u pitanju ljudski faktor, kao i kod svih ostalih požara.</s><s>Naporima Vatrogasne jedinice, kao i ljudstva iz NP ,,Prokletije” i Uprave za šume –jedinice u Plavu, a poslednjih nekoliko dana i uz pomoć kiše, svi požari su lokalizovani i konačno može da se predahne.</s><s>Još jednom bih apelovao na sve koji se nađu na planini i prostorima Prokletija i nacionalnog parka, da vode računa o ponašanju, jer svaki opušak, a kamoli loženje vatre predstavlja potencijalnu opasnost od požara –kazao je Musić.</s>
<s>Prijateljski susret KUD “Pogdorski biseri“iz Prizrena i KUD “Džafer Nikočević” u Gusinju (VIDEO)</s>
<s>Glavna→Dijaspora→U posjeti Njujorku ministar prosvjete gos.</s><s>D. Sehovic i predstavnici Fondacije Gusinje dogovorili saradnju za izgradnju sportskih terena</s><s>Damir Sehovic Ministar prosvjete u vladi C.G. je imao sastanak sa predstavnicima UOFG u Generalnom konzulatu C.G. u Njujorku, na kojem su prisustvovali i Željko Stamatović, predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić, kao i konzul Amer Cikotić, gdje je obecao punu podrsku ministarstva na cijem je on celu.</s><s>Govoreći na manifestaciji “Veče dijaspore” u Njujorku, Šehović se zahvalio crnogorskoj dijaspori na nesebičnoj podršci koju pruža Crnoj Gori i brojnim projektima koji su su zahvaljujući njoj realizovani, posebno u opštinama Gusinje i Plav.</s><s>Iskazao je i očekivanje da će i u narednom periodu biti sprovođene slične aktivnosti. – Ministar je podsjetio na posvećenost Vlade ravnomjernom regionalnom razvoju, kao i ukazao na brojne kapitalne projekte koji se realizuju u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na preko dva miliona eura koliko je kapitalnim budžetom za narednu godinu predloženo za opštine Plav i Gusinje- saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.</s><s>Fondacija Gusinje organizuje Donatorsko vece u Njujorku 16.</s><s>Decembra ovog mjeseca za prikupljanje novcanih sredstava od svojih donatora, koje ce koristiti za finansiranje ovog projekta.</s><s>U posjeti Njujorku ministar prosvjete gos.</s><s>D. Sehovic i predstavnici Fondacije Gusinje dogovorili saradnju za izgradnju sportskih terena — No Comments</s>
<s>BASTA ME TRAZI A JA NE MOGU</s><s>Drugi je dan Ramazana na izmaku.</s><s>Postimo el hamdulilah sa puno lakote, ljubavi i ponosa, svjesni da je post spas za sve nas postace.</s><s>Dosla nam je iz Njemacke u ovom svetom mjesecu sestra Fata u zijaret, starija od mene cetiri ljeta.</s><s>Duze nije bila ovamo, jer joj porodicne prilike nijesu to dozvoljavale, tako da nije mogla biti ni na dzenazu nasoj rahmetli majki, koja je na bolji Svijet preselila prije petnajest mjeseci.</s><s>Moja sestra Fata je trazila da posjetimo danas mezar mase majke i naseg rahmetli oca Rustema na mezarju Hrankovica, sto smo i ucinili.</s><s>Suze ju nijesu pitale tokom boravka pored grobova nasih najmilijih i ucenja dova pred dusom njihovom.</s><s>Trazila je halalek od svoje majke sto joj nije mogla biti na poslednji njen ispracaj.</s><s>One su jako bile vezane jedna za drugu, a nasa se majka cesto zalila i isticala bi da se njena kcerka Fata rano odvojila od nje, jer je sa svojih petnajest ljeta otisla na rad u Njemacku kod svoje tetke koja je tamo radila i zivjela.</s><s>Moja je rahmetli majka imala istancani instinkt za svoj evljad poput mnogih drugih briznih majki, a isto tako je imala pravilnu procjenu da uoci slicnosti i razlicitosti svog potomstva.</s><s>Nasu bi sestru Fatu, koja nas od juce zijarati i kojoj smo se jako obradovali, nasa majka posebno mazila, jer je znala sta njenoj kcerki godi, buduci da se rano odvojila od svoje majke i da joj je ranim odlaskom u Njemacku prakticno uskracena majcina ljubav, paznja i bliskost.</s><s>Zeljela je zato nasa rahmetli majku da to stanje i manjkavost toliko koliko sanira, pa bi svojoj kcerki Fati prilikom svakog telefonskog razgovora sa njom, tepala rijecima: Mace, mace mala, ti si nesto krala, mleka iz ormara.</s><s>Iako je mojoj sestri blizu 65 ljeta, ona je uvijek isticala da joj nedostaje macinog mazenja, bas na nacin i u mjeri kako se to cini prema maloletnoj djeci.</s><s>Danas u ovom svetom mjesecu Ramazanu, kada sabiramo utiske o nasim rahmetli roditeljima, nekako u prvom planu proviru sjecanja na nasu majku jer je skorije preselila na ahiret.</s><s>Zakljucili smo da joj je zivot bio tezak, kako njoj tako i nasem ocu, jer su u teskim uslovima porodili i odgajili sedmoro djece, kupovali nekretnine u Zavrsu kod Plava i bitku bili kako bi izasli iz nemastine i oskudice u kojoj su se nalazili.</s><s>Nasa je rahmetli majka mnogo voljela cvijece, pa je ispred nase porodicne kuce u selo Zavrs posjedovala bastu povrsine izmedju 2-3 ara, zasijanu razlicitim cvijecem i ruzama, kojima su mnogi zavidjeli i divili se.</s><s>Kako ne bi sve to otislo u zaborav snimili smo traku o majcinoj basti i njenom prisustvu i radu u njoj.</s><s>Kada je nasa rahmetli majka Nailja oboljela, zar i zelja da radi u svojoj prekrasnoj basti i na imanju nijesu se nikako gubili.</s><s>Jedne je prilike tako bolesna otisla u svoj vrt pun ruza i cvijeca, zadrzala se tamo koliko je mogla, ali se ljutito vratila govoreci: ” Basta me trazi, a ja ne mogu”.</s><s>Neka je rahmet svim nasim rahmetlijama, da im se Allah smiluje i uvede ih u dzennet, amin.</s><s>Sveti mjesec Ramazan je prilika da sto vise dova zanijetimo i proucimo za nase najmilije, jer se one posebno u ovom mjesecu prihvataju.</s>
<s>Duo Bulatović-Nikčević u Karnegi holu – Njujork</s><s>Duo gitara nastupa pred domaćom i međunarodnom publikom već 25 godina, predstavljajući svoje originalne kompozicije u koje vješto utkivaju “jezike” klasične i flamenko gitare.</s><s>Iako variraju u pogledu karaktera, stila, ritma i tempa, kompozicije imaju zajedničku nit crnogorske tradicionalne muzike, filmske i džez muzike, kao i popularnog savremog zvuka.</s><s>Pored predstavljanja domaćoj publici gdje uživaju veliku popularnost, cilj im je što više predstaviti crnogorsku muziku u inostranstvu.</s><s>Željno iščekuju svoj prvi nastup u SAD.</s><s>“Naša muzika predstavlja jedinstveni spoj ljepote Mediterana, ‘izlomljenih’ ritmova Balkana i misticizma Orijenta.</s><s>Daćemo sve od sebe da se njujorkšoj publici predstavimo na najbolji način, i da ujedno predstavimo i Crnu Goru i njenu muzičku tradiciju”, kaže Darko Nikčević.</s><s>Danijela Milić, osnivačica LeitmotivArts-a iza koje stoje mnogobrojni kulturni i muzički događaji koji imaju za cilj promovisanje naših umjetnika u dijaspori.</s><s>“Konačno mi se ukazala prava prilika da u serijalu koncerata koje organizujem u Karnegi holu predstavim i muzičare iz Crne Gore.</s><s>Živim u inostranstvu već četvrt vijeka, ali u duši i dalje nosim zvuke i mirise rodnog kraja koji su tako fantastično ukotvljeni u Darkovoj i Srđanovoj muzici”, kazala je Milić.</s>
<s>Nova lokacija “Royal Kitchen and bath” u vlasnistvu Almira Bektesevica</s><s>Posetite još jedan novo otvoreni lokal Royal Kitchen And bath vlasnika Almira Bektesevic koji se nalazi ovaj put na Astoria (NY) na adresu 25-06 34th avenue.</s><s>Lokal je otvoren za prodajne namjene kuhinjskih kabineta, veliki izbor plocica, marble, granita kao i veliki izbor drvenog parketa za vas stan, plumbinga potreban za vaše domacinstvo.</s><s>Uz to još treba napomenuti i prodaju raznih vrsta sinkova i česmi za kuhinje i kupatila, veliki izbor Jeldwen vrata i brava sa ključevima i bez.</s><s>Jednom rijecju dođite, posetite i uvjerite se u veliki izbor na jednom mjestu.</s><s>Uz to treba i napomenuti i sve vrste građevinskih usluga od renoviranja kuhinji,kupatila do predaje kljuceva za kompletnim renoviranjem u sva moguca osiguranja i dozvole za rad.</s><s>Telefoni 929-522-0926 i 646-386-1420</s>
<s>Pomoc iz Holandije za sportiste Hariza Canovica i Nemanju Spalevica</s><s>PLAV – Na prvenstvu Crne Gore u takmičenju u dizanju tegova Plavljanin Haris Canović, u srednjoj kategoriji do 90 kg, disciplini „pomkeram”, sa podignutih 237,5 kg postavio je novi državni rekord, pomjerivši sopstveni za dva i po kilograma.</s><s>Na istom takmičenju, održanom 30 . aprila u Plavu, još jedan Plavljanin Nemanja Spalević, osvajanjem zlatne medalje ovjerio je vizu za Svjetsko prvenstvo koje će se na jesen održati u Nišu.</s><s>Sobzirom na to da je dizanje tegova sport koji iziskuje posebne uslove za pripreme za velika takmičenja (specijalne teretane sa opremom i spravama), a koje Plav nažalost ne može da pruži, ova dva momka su prinuđeni da svoje pripreme za Svjetsko prvenstvo rade negdje drugo.</s><s>Ako bi im se stvorili uslovi, oni bi, u pokušaju da se na jesen u Nišu domognu jedne od medalja, od početka juna do početka septembra potrebne pripreme odradili u Sarajevu.</s><s>Iz tih razloga Bošnjačko Udruženje Plavljana i Gusinjana „Behar” u Holandiji, na čelu sa predsjednikom Nevzetom Purišićem, pokrenuli su u dijaspori akciju prikupljanja novčanih sredstava da se pomogne ovim vanserijskim sportistima iz Plava i omogući im se tri mjeseca priprema u Sarajevo.</s><s>Svi koji žele da se priključe ovoj akciji mogu kontaktirati nekog iz odbora ovog udruženja ili direktno Nevzeta Purišića, a svaka donacija je dobro došla, jer pomažući ovim sportistima, pomažemo da svijet čuje da na svjetskoj sportskoj mapi postoje i Plav i Gusinje.</s><s>Inače, osvajanjem bronzane medalje na prvenstvu Balkana u dizanju tegova, održanog krajem marta u Sarajevu, na kojem je i postigao normu, Haris Canović postaje prvi sportista iz Plava i Gusinja koji se plasirao na neko svjetsko prvenstvo.</s>
<s>Glavna→Zanimljivosti→Aluminijska folija prvenstveno služi za zamatanje hrane, no ona može biti korisna i za mnoge druge stvari u domaćinstvu</s><s>Aluminijska folija prvenstveno služi za zamatanje hrane, no ona može biti korisna i za druge stvari u kućanstvu, kao što je struganje lonaca, oštrenje škara, efikasnije glačanje rublja...</s><s>Aluminijska folija odličan je izum koji ljudi nedovoljno koriste.</s><s>Naime, osim za pakiranje hrane ona se može koristiti i u raznim drugim situacijama, odnosno kao zamjena za druge predmete.</s><s>Aluminijska folija prvenstveno služi za zamatanje hrane, no ona može biti korisna i za mnoge druge stvari u domaćinstvu — No Comments</s>
<s>MJESTO DJE SE DOMUZ TRAVA IJE</s><s>-Prije dolaska Osmanlija na prostoru Plavsko- Gusinske Ljuge nije bilo Islama na ovom podrucju, pa samim tim ni dzamija u kojima bi se izucavala Allahova vjera i Allahov zakon.</s><s>Za potrebe turskih nizama tj. turskih vojnika koji su cuvali novoosvojene teritorije pocele su se praviti dzamije, kako bi mogli da klanjaju dnevne namaze.</s><s>Nizami su bili zaprepasceni stanjem i halom u kojem se nalazilo domicilno stanovnistvo plavsko-gusinjske Ljuge, kako u ekonomskom, tako i u svakom drugom pogledu.</s><s>Jedan od tih prvih nizama svoja zapazanja i utiske iznio je u svom pismu koje je napisao svojoj familiji.</s><s>Pismo je bilo kratke sadrzine, jasno i precizno napisano: “Na slizbi sam dje se domuz trava ije, dje brat brata trnokopom bije”.</s><s>Siromastvo je ljude tjeralo da se kopriva od vajkada jela taze i susena, od nje se pravila moca, koprivanik i drugi “specijaliteti”.</s><s>Medjutim, isti taj specijalitet su nemuslimani davali domuzima u omutu radi tovljenja, zbog cega je turski nizam bio zaprepascen kako tu istu biljku – travu koriste i ljudi u svojoj ishrani.</s><s>Medjutim lose materijalno stanje, covjeka na svasta zna natjerati.</s><s>Ovaj drugi iskaz turskog nizama, dje brat brata .....vezan je za krvne osvete i za nizak nivo svijesti ljudi koji su znali a i sada znaju da za jednu rijec ostanu jedan drugom na vrat i kada se od dlake u puno slucajeva pravi greda.</s><s>Hvala Bogu da je krvna osveta iza nas, medjutim ona ni dan danas nije iskorijenjena kod Balkanskih naroda.</s><s>Bez obzira na siromastvo nasih predaka i odredjena trvenja i medjusobna neslaganja koja su medju njima postojala, nije se davalo prostora bilo kome sa strane da rovari.</s><s>Plemenske starjesine su drzale konce u svoje ruke, cime je prostora za samovolju pojedinaca bilo malo ili nimalo.</s><s>Obicajne norme i pravila su se morale postovati, a onaj ko to ne bi hteo da prihvati bio je izlozen preziru i kao takav je bio odbacen.</s><s>Danasnji visepartiski pluralizam trebao je pojedincima i grupama da omoguci slobodno i kreatvno iznosenje svojih ideja, vizija i planova, koji bi se kao takvi mogli dopasti sirim narodnim slojevima, i koji bi im bili garant boljeg zivota i veceg standarda.</s><s>Svjedoci smo da nam nizak nivo svijesti ogranicava putokaze perspektive i uzdizanja na nivo koji svi prizeljkujemo.</s><s>Ljudi su u nacelu zbog raznih predrasuda izlozeni stihiji, apatiji i nespremnosti da bilo sta unaprijede ili poboljsaju.</s><s>Opsti interes je podredjen licnom interesu, a sve to na duze staze otvara rane koje se tesko mogu zalijeciti i otkloniti.</s><s>Znatan broj umisljenih i nesposobnih je u stanju sve oprostiti uspjesnom pojedincu, samo nijesu u stanju oprostiti mu njegovu uspjesnost.</s><s>Najgore bijase kada se misli tudjom glavom i kada pojedinci nijesu spremni ni mjau reci cak i onda kada ih tako jako sibaju i “tuku”.</s><s>Jedan je starina iz nase Ljuge docekao zaval da su ga rodjena djeca pocela maltretirati i iskazivati mu neposlusnost.</s><s>Medjutim on se nije predavao i nikada nije zeleo priznati stanje u kojem se nasao.</s><s>Kada mu je njegov susjed prebacio sta mu sve njegova djeca rade( jer je i neposredno to mogao vidjeti), starina mu je odgovorio: “Ponosan sam sa svim ovim sto mi moja djeca cine, hvala Bogu da tebe i tvoju djecu nista ne moze zapasti da mi lose mozete uciniti.</s><s>Puno smo isitnjeni, istanjeni, obezvrijedjeni, razjedinjeni...</s><s>Sve to nije garant opsteg uspjeha i napretka.</s><s>Plavsko-Gusinska Ljuga je mogla biti Svajcarska u malom da je kod svih nas bilo vise razumijevanja, pregnuca i sloge.</s><s>U nedostatku toga imamo sijaset mahala sa svojim strancicama i partijicama, imamo mnostvo nevladinih i drugih organizacija, udruzenja i fondacija, imamo vise dzematskih odbora i cega sve ne drugog.</s><s>Slusajuci tudja usta, nasa ostaju prazna.</s><s>Puni smo tafre i laznog ponosa koji nikom nista ne doprinosi.</s><s>Nase je tkivo oslabilo, napadnuto je iznutra i spolja.</s><s>Prilicno smo pogazili naredbu da se cvrsto Allahovog uzeta drzimo i da se brinemo za stanje u kojem se nalazi nasa uzvisena vjera i mi sami kao njeni pripadnici.</s>
<s>PRIJATELJSTVO STECENO PREKO FEJZBUKA</s><s>Cesto je voleo da istice nacionalne simbole drage nam Albanije, prije svega zastavu, te da tvrdi da je on Shqiptar.</s><s>To mi je bilo jako simpaticno, znajuci da se ovamo niko iz tog bratstva ne osjeca tako kao on.</s><s>U sali bih mu potvrdjivao, nakon sto smo jedan drugog prihvatili za prijatelje na fb, te da mu ja sve to sto on pise vjerujem, a on je nakon toga poceo da mi pojasnjava da ima veliku zelju da dodje u Plav i Gusinje da upozna svoje rodjake i te predjele, naglasavajuci da mu je ta misija otezana jer njegovi Radoncici slabo ili malo znaju albanski, a on ne zna bosnjacki.</s><s>Ponudio sam mu da dodje u posjetu kod mene i da cu biti pocascen ako se on na jedan takav korak odluci.</s><s>Prihvatajuci moju ponudu, on se prije par ljeta pojavio kod moje kuce sa svojom vjerenicom, bio sam prezadovoljan i vec mi je bilo jasno da mi se njegovim dolaskom otvara prostor da i ja posjetim njega i njegovu familiju, te da upoznam drevni grad Skadar, kolijeku kulture i civilizacije.</s><s>Prilikom boravka u mojoj kuci Ardit me upoznao da su jos njegov djed, i bijaca rodom Cirikovic, u vrijeme vladavine kralja Zoga, emigrirali za Albaniju i u novom Gusinju kod Skadra dobili velike posjede plodne zemlje, da mu se tamo rodio otac i nekoliko njegovih hala to jest ocevih sestara, te da mu je otac sluzbovao kao dipl.agronom u Enverovoj vlasti i da je stekao penziju.</s><s>Takodje mi je saopstio da je Enver Hodzina vlast njima predjenule prezime u Bacani, jer je njegov otac iz straha da ne bude izlozen odredjenom vidu pritiska izjavio da nema nikog od bliznje rodbine u bivsoj Jugoslaviji, sto se tadasnjim vlastima dopalo i zbog toga su mu dali jedan bolji tretman u odnosu na druge emigrante.</s><s>Arditove hale – seste po ocu, danas su u poznim godinama sa puno svog evljada i unucadi koji se medjusobno traze i posjecuju.</s><s>Zive po raznim gradovima Albanije od Skadra do Draca i Tirane, a jedna mu hala sa rodbinom zivi u Makedoniji.</s><s>Kada se Ardit zenio bio sam pozvan na njegovu svadbu sa suprugom Sanijom i kcerkom Norom.</s><s>Naisli smo na docek rijetko vidjen.</s><s>Dva, tri dana prije svadbe tamo je adet da se pravi u kuci mladozenje posebno veselje – vece mladozenje, nesto poput kane za djevojku koja se udaje.</s><s>I taj smo dogadjaj ispratili sa puno emocija i prijatnih trenutaka.</s><s>Da bi nase prijateljstvo bilo jace i prisnije, moj prijatelj Ardit je u jos dva navrata dolazio kod mene u posjetu sa svojom rodbinom, prvi put sa halom i bratom a drugi put sa drugim bratom, halom i svojim ocem.</s><s>Oni ne govore bosnjacki jezik jer su ga zaboravili ili ga nijesu bili u prilici tamo nauciti, uostalom bilo bi im suvisno da se u zemlji u kojoj su se spasili njihovi stari i u kojoj su nasli utociste, osjecaju strancima, prakticno oni sebe vide dijelom cjeline Drzave u kojoj zive.</s><s>Moj prijatelj kojeg sam stekao zahvaljujuci fejzbuk mrezi sa svojim dajom rodom iz Skadra drzi ducan u centru tog grada u kojem prodaju razne vrste ribe iz Skadarskog jezera, dok dva njegova brata zive i rade u Engleskoj sa svojim porodicama.</s><s>Lijepo je, bas je mnogo lijepo imati prijatelja u Skadru.</s>
<s>GLINENO POSUDJE KOJIM SU SE KORISTILI NASI PRETCI</s><s>RUKATKA je posuda napravljena od pecene gline, koja je koriscena za kuvanje jela.</s><s>Ta glinena posuda – serpa, obicno nije imala poklopac, pa se umjesto poklopca koristila kamena ploca.</s><s>Rijec je o starinskoj vrsti serpe u koju se kuvalo varivo , koje je ruku na srce imalo puno bolji ukus od ovog danasnjeg koje se priprema u rosvaj i drugim sudovima.</s><s>Ovaj je termin danas skoro zaboravljen zasta se tacno koristio, pa se umjesto za naprijed navedeno, koristi za hranu koja se kuva.</s><s>Obicno se sada kaze: stavljena je rukatka s pasuljom, cime se sa terminom rukatka, poistovjecuje svaka serpa( od cinke, rosvaja i slicno), a ne ona jedina koja je napravljena od pecene gline.</s><s>Pita pod sačom</s><s>Tradicionalni način – rukatka</s><s>Pasulj na stari način</s><s>CRPULJA je vrsta starinske tepcije koja se takodje pravila od pecene gline.</s><s>Posebna vrsta crpulje u plavskogusinskoj Ljugi zvala se JEGATKA, koja je na svojoj sredini bila probusena, kako bi mogla da se uz pomoc ozega stavlja i skida sa tagara, prilikom pecenja hleba.</s><s>Preko crpulje odnosno jegatke se stavljao uzareni sac (metalni poklopac), a svi zajedno ( crpulja tj. jegatka sa sacem) stavljali su se na vatru i zaru onoliko vremena koliko je bilo potrebno da se hleb ispece.</s><s>Da li se hleb ispekao ili ne, provjeravalo se pomocu ozega, sa kojim se prvo ukljanjao sac, a potom bi se ozegom dodirivala kora hleba, pa ako ozeg ne propadne kroz koru od hleba, to je znacilo da je hlab pecen, u suprotnom valjalo ga je jos malo peci.</s><s>KALJENICA je glinena posuda koja se koristila da se iz nje jede, nakon sto bi se hrana skuvala u RUKATKU.</s><s>I ona je poput RUKATKE pravljena od pecene gline i u stvari je bila vrsta veceg tanjira iz kojeg je jela cijela familija.</s><s>Iz KALJENICE je hranu uzimalo deset i vise clanova porodice.</s><s>Desavalo se da jedna familija broji 20,30, 40 ili vise clanova.</s><s>U tom slucaju se moralo koristiti vise od jedne KALJENICE istovremeno.</s><s>Neke novije vrste rukatke, jegatke(crpulje) i kaljenice, mogu se i danas naci u prodaji ili se koriste po restoranima koji praktikuju pripremu hrane na tradicionalne nacine; Sarajevo, Prizren, Pec, Novi Pazar ....u tom dijelu se posebno izdvajaju.</s><s>Ugostitelji sa Kosova ( Albanci i Goranci), Sandzaklije( Pazarci, Sjenicaci i dr.), pa Bosnjaci sa prostora Bosne i drugi, u puno slucajeva s pravom daju prednost jelu koje se priprema u pomenutim starinskim posudama.</s><s>Sto zbog tradicije, sto zbog kvaliteta hrane koja se priprema u njima.</s><s>Tekst sastavljen po ispovijesti moje majke Nailje, neka je rahmet njenoj dusi plemenitoj, amin.</s>
<s>PLAVSKA PRIVREDA DAVNO ZAMRLA, UPRKOS POTENCIJALIMA I PRIRODNIM BLAGODETIMA</s><s>Ekonomski razvoj opštine Plav značajno je ograničen zbog nisko-akumulativne strukture privrede koja bi pospiješila dalji razvoj, ali i izostanak pomoći sa nacionalnog nivoa.</s><s>Pomoć preduzećima je obezbijeđena iz državnih sredstava preko Investiciono -razvojnog fonda u saradnji sa poslovnim bankama, pri čemu su banke zadržale pravo da procijene rizičnost projekta i mogućnost finansiranja.</s><s>Najznačajniji potencijali za razvoj područja opštine Plav su poljoprivredno zemljište, šume, prirodne ljepote kao turistički resurs, vodni potencijali pogodni za industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju, kao i prirodni kompleksi šumskih plodova i ljekovitog bilja.</s><s>Održivi razvoj opštine treba bazirati na valorizaciji ovih resursa i razvoju sektora usluga u oblasti preduzetništva, odnosno malih i srednjih preduzeća –poručio je Dešić.</s><s>On je podsjetio da je industrijska proizvodnja u periodu od 1950. do 1990. predstavljala glavni pokretač svih privrednih aktivnosti na području opštine Plav.</s><s>U posleratnom periodu, istakao je, uglavnom sredstvima za brzi razvoj nerazvijenih područja, izgrađeno je nekoliko manjih pogona drvoprerađivačke (AD „Bor” i AD „Šumarsko preduzeće” Plav), metaloprerađivačke (AD „Metaloprerada” i AD „Termoplast” Gusinje) i tekstilne industrije (AD „Maksim” Murino).</s><s>-U opštini Plav postojale su tri zemljoradničke zadruge.</s><s>ZZ Plav u okviru koje je bila i sirara (radila od 1990. do 1995.god.) i ZZ „Aljo Hot -Gusinje, u sklopu koje je bila i klanica, pretrpjele su velike promjene, dok je ZZ „Murino”, nakon privatizacije, privedena namjeni i tamo su zasađene malina, heljda, aronija i valerijana.</s><s>Napravljena je hladnjača i sušara za sušenje ljekobilja i drugih plodova.</s><s>Prostor u dolini Ljuče i Lima gdje je najplodnije zemljište, te oko Plavskog jezera, nije se sačuvao u dovoljnoj mjeri od urbanizacije, kao što nije došlo ni do regulacije i hidromeliorativnih radova.</s><s>Raspadom tadašnje države, urušen je ekonomski sistem, a postojeća industrijska postrojenja izgubila su tržište bivših jugoslovenskih republika.</s><s>Proces tranzicije pokazao je neodrživost ovakvih sistema, nakon čega je najveći broj firmi otišao pod stečaj, a kasnije su ugašene ili je proizvodnja svedena na minimum –istakao je Dešić.</s><s>On naglašava da su turizam i ugostiteljstvo prepoznati kao jedan od prioritetnih sektora razvoja opštine Plav, u kojoj širi prostor Prokletija predstavlja izuzetno atraktivan potencijal za razvoj brojnih vidova turizma tokom čitave godine.</s><s>Zbog specifične klime pojedini prostori mogu biti interesantni kao potencijalne vazdušne banje, za razvoj zdravstvenog turizma, dok brojni spomenici materijalne kulture iz srednjeg vijeka i turskog doba predstavljaju dobru osnovu za dalji razvoj kulturnog turizma.</s><s>Sveukupna popularizacija turističke ponude Plava siguran je da može doprinijeti većoj posjećenosti već značajnih manifestacija poput ,,Dana borovnice”, sportova na vodi, Montenegro Winter Kupa, vajarske kolonije, jedriličarske regate i drugih.</s><s>-Osim toga, predviđeni su i najrazličitiji vidovi sportskog turizma.</s><s>Pored već popularizovanog skijanja, snoubordinga i drugih sportova na snijegu, u ovu kategoriju spada i sve popularniji avanturistički turizam.</s><s>On može uključiti ograničeni i strogo kontrolisani lovni i ribolovni turizam, zatim speleologiju, alpinizam, planinski biciklizam i slično.</s><s>Prokletije spadaju u poslednje netaknute divlje predjele u Evropi, sa veoma dobro očuvanim ekosistemima i izvanrednom raznovrsnošću biodverziteta, kao i endemskim vrstama.</s><s>U skladu s tim, kao i širim strateškim opredjeljenjima Crne Gore i njenim obavezama koje proističu iz međunarodnih konvencija o zaštiti biodiverziteta i održivom razvoju, idealan oblik turizma koji ovde treba promovisati jeste ekoturizam.</s><s>Moguće je sprovesti i različite edukativne, stručne programe u cilju unapređenja baštine i prirodnih resursa, čime bi se podstakao razvoj naučnog turizma, a jedna od ključnih prepreka za dalji razvoj turizma jeste nedovoljna saobraćajna povezanost sa drugim djelovima Crne Gore, kao i sa susjednim državama, što umnogome treba da nadomjesti već završeni putni pravac Gusinje-Podgorica, preko teritorije Albanije –optimista je Dešić.</s><s>Drvoprerada i proizvodnja namještaja</s><s>Prema Dešićevim riječima, najznačajnija industrijska preduzeća u opštini Plav sada predstavljaju firme koje se bave drvopreradom i proizvodnjom namještaja: DOO „Kriva breza“, DOO „Brijest“ i „Alpet“. ,,Kriva breza’’ proizvodi unutrašnju i spoljnu stolariju, kompletan program namještaja, patos, lamperiju, a ima i pogon za proizvodnju panela.</s><s>Ima pet stalno zaposlenih radnika, a povremeno se angažuju i sezonski radnici.</s><s>Raspolaže sa 170 m2 prostora i pomoćnim prostorijama. ,,Brijest’’ proizvodi namještaj od punog drveta, kuhinje, spavaće sobe, apartmane, trpezarijske stolove i klub stolove, stolariju i druge vrste namještaja po narudžbini.</s><s>Raspolaže poslovnim prostorom od 500 m2 i prodajnim salonom 300 m2.</s><s>Firma zapošljava sedam radnika. ,,Alpet’’ (nekadašnji AD ŠIK “Bor”) bavi se industrijskom proizvodnjom rezane građe i trgovinom.</s><s>Proizvodno-tehničke sadržaje pilanskog pogona čine stovarište oblovine, stružnici i stovarište rezane građe.</s><s>Proglašenjem nacionalnog parka ,,Prokletije“ ovom preduzeću ukinute su koncesije i trenutno ne posluje.</s>
<s>SVE STO JE LIJEPO, LIJEPO JE</s><s>Plavskogusinjsku Ljugu se krasile u proslosti mnoge lijepe stvari.</s><s>Mozda se ekonomski puno manje imalo, ali su ljudi bili dusevno puniji i zadovoljniji.</s><s>Danas je doslo do socijalnog i drugog raslojavanja, sve prednje je dovelo do toga da svoj svoga nece, da se javila ljubomora, netpljivost i potreba da jedni druge spoticemo umjesto da se pomazemo.</s><s>A lijepih strari je bilo kako u dijelu drzanja do svoje vjere, do svojih obicaja, kulture, tradicije i svega onoga sto krasi svakog pojedinca i njegov kolektivitet.</s><s>Nasi su preci u proslosti puno vise druzili medju sobom, prijatelji i rodbina su se tako zeljno i sa puno cefa okupljali, dogovarali, planirali.</s><s>A oni koji ne planiraju i dobro ne razmisle prije svake odluke, dodju u poziciju ka ono kad brza kucka slijepa stenad rodi.</s><s>Odnos prema musafiru je u proslosti bio perfektan i za svako divljenje i postovanje.</s><s>Mlade bi generacije danas morale puno da uce od svojih prethodnika, te da ne prihvataju na brzinu tudje adete u sredinam gdje zive.</s><s>Ranije su nasi stari blagosiljali musafira koji bi im otvorio vrata i dosao u njihovu kucu, danas nazalost mi znamo da strecamo od dovadzija i da katkad kazemo evo ga taj i taj, mora da lomi vrat kod nas.</s><s>Novac jeste bitan i valja do njega doci i imati ga u posjedu, medjutim on nije garancija nase srece, unutrasnjeg naseg sklada i simetrije.</s><s>To potvrdjuju mnogi primjeri danas, kada se jasno uocava da se familija kao osnovna celija zivota umnogome raspada i kakda u dosta slucajeva niko nikoga ne benda, za razliku od ranijih vremena kada su o svakoj porodici brinuli ne samo staratelj kuce i roditelji, vec i plemenski starjesina, koji nije dozvoljavao da se ruzne stvari dogadjaju u njegovom bratsvu.</s><s>U danasnjem prilicno tmurnom i zabrinjavajucem vaktu, veliki je rizik da nekom kazete da se neke stvari ne odvijaju kako valja i da to treba ispraviti, jer ce vas za vase dobro djelo oglasiti krivim i da ste neko ko nije dobronamjeran.</s><s>Ljudi iz drevne Ljuge plavskogusinjske su u zelji da budu sto pravedniji pri donosenju raznih odluka postupali ne samo u skladu sa casnim Kur’anom, koji je putokaz ljudima da bi odvojili dobro od zla, vec bi trazili i raspitivali se kako se pojedina situacija rjesava po Ljekinom Kanonu.</s><s>Ljudi bi cesto znali da pitaju i da se konsultuju, kako je predvidjeno da se ta i ta svar treba rijesiti po Kanonu Ljeke Dukadjinija.</s><s>Sve u cilju preciznosti, donosenja pravih odluka i nenarusavanja postignutog sklada.</s><s>I vlasti su u proslosti radile i postupale disiplinovano, efikasno i pravedno.</s><s>Za vrijeme turske vladavine na prostoru Balkana, jedan je nizamski vojnik samovoljno i bez saglasnosti domacina, zaklao covjeku katolicke konfesije pjevca tj.kokota.</s><s>Ovaj je molio i kumio nizamskog vojnika da to ne uradi, vjerovatno da nije mogao lako doci do drugog, nizam je pjevca zaklao, a ovaj ode po svoje oruzje i ubije nizama.</s><s>Efikasni turski sud oslobodi katolika odgovornosti za pocinjeno ubistvo, a ovaj predje na Islam, iz osjecaja pravednosti sistema koji mu je tako presudio.</s><s>Danas bez ikakve sumnje iskazujemo nespremnost i nepotizam da sacuvamo sve ono sto su nam ostavili nasi preci.</s><s>A ostavili su nam mnogo toga lijepog i za cuvanje neophodnog.</s><s>Mladi danas ne znaju da postuju starijeg od sebe, njihov je sistem vrijednosti prilicnouljuljan i nedefinisan do kraja, radna disciplina nije kakva bi trebala biti, vjerska i druga osjecanja blijeda i nepotpuna.</s><s>Mozda i nije sve u takvom tonu, jer sve sto je lijepo, lijepo je , a sto nije valja ispravljati.</s>
<s>ERDOGAN: Obraćanje parlamentarcima o posjeti Srbiji i toplom prijemu u Sandzaku</s><s>“U poslednje vrijeme imamo mnogo vazne, plodotvorne posjete.</s><s>Ne postoje rijeci kojima je moguće opistati gostoprimstvo, ljubav i skrenost koju su u Sribiji, a posebno u Sandzaku pokazali prema mojoj zemlji i prema meni.</s><s>Ne-vidjenom gostoprimstvu kakvo nikada nisam doziveo, želim da u svoje licno ime i ime cijele moje nacije zahvalim prije svega gospodinu Vucicu, srpskom narodu, te svoj mojoj braci u Sandzaku, u Novom Pazaru.” Redžep Tajjip Erdogan (Ankara-13.10.2017)</s>
<s>Sinđelić priznao da je organizirao pokušaj napada u Crnoj Gori</s><s>Državljanin Srbije, koji je uhapšen, do detalja istražiteljima ispričao kako su tekle pripreme za planiranje napada u Podgorici 16. oktobra.</s><s>Državljanin Srbije Aleksandar Sinđelić priznao je crnogorskim istražiteljima da je okupio ljude te im osigurao vojnu i policijsku opremu koja bi im poslužila da se 16. oktobra navečer što brže i sigurnije domognu zgrade Skupštine Crne Gore, piše podgorička Pobjeda.</s><s>Pozivajući se na svoja saznanja, podgorički dnevnik piše da je Sinđelić do detalja istražiteljima ispričao kako su tekle pripreme za planiranje terorističkog napada, ko ga je angažirao i s kim je komunicirao iz Crne Gore prilikom operacije koja je trebala izazvati krvoproliće u izbornoj noći 16. oktobra.</s><s>List piše da je Sinđelić, koji se sumnjiči da je, s bivšim šefom srbijanske Žandarmerije Bratislavom Dikićem, organizirao kriminalnu grupu koja je pripremala terorističke napade u Crnoj Gori, saslušan u ponedjeljak u Istražnom zatvoru u Spužu.</s><s>‘Zanimljiva’ prošlost</s><s>Nije poznato, dodaje se, u koga je sve Sinđelić uperio prst.</s><s>Pobjeda saznaje da su ga angažirala dvojica ruskih nacionalista, koja su rukovodila cijelom organizacijom u koju je, prema mišljenju istražitelja, bilo uključeno 500 ljudi.</s><s>Dvojica ruskih nacionalista, čiji identitet nije saopćen, tražila su od Sinđelića da vrbuje članove kriminalne organizacije, spremne da 16. oktobra izazovu nerede, pucaju na građane i likvidiraju premijera Mila Ðukanovića.</s><s>Osim detalja o pripremanju zločina, Sinđelić je istražiteljima rekao i koji mu je motiv bio za angažiranje, kao i Dikićev.</s><s>S obzirom na to da su obojica imala vrlo “zanimljivu” prošlost i radikalna politička opredjeljenja, dvojica ruskih državljana u njima su vidjeli saveznike i povjerili im prljave zadatke, za koje su im, osim novčane nadoknade, garantirali još mnoge povlastice.</s><s>Spreman sarađivati</s><s>Izvori iz istrage tvrde da je Sinđelić spreman sarađivati s crnogorskim istražiteljima, koji su prikupili brojne dokaze.</s><s>Sagovornici lista naglašavaju da hapšenjem terorističke grupe 15. oktobra i privođenjem Sinđelića nije stavljena tačka na ovu priču i da je pitanje dana kada će i ostali osumnjičeni završiti u Spužu.</s><s>Za sada je izvjesno da se očekuje hapšenje dvojice ruskih nacionalista i političara jedne crnogorske opozicione partije, piše Pobjeda.</s>
<s>Potpisan ugovor o direktnim avionskim linijama Njujork – Podgorica</s><s>Današnjim potpisivanjem ugovora o saradnji (code share) Montenegro erlajnsa (MA) sa Er Srbijom, građanima Crne Gore biće dostupne još 32 nove destinacije u Sjevernoj Americi, Bliskom Istoku, sjevernoj, zapadnoj i srednjoj Evropi, Rusiji i Istočnom Mediteranu, saopšteno je Pobjedi iz Montenegro Airlines</s><s>Izvršni direktor MA Zoran Kostić saopštio je da će nacionalni avio-prevoznik imati letove iz i ka Abu Dabiju i Njujorku.</s><s>– Analize pokazuju da 20 odsto putnika Er Srbije iz Njujorka kao krajnju destinaciju imaju Podgoricu, tako da Montenegro erlajns ovom saradnjom uspijeva da osvoji i nama do sada nedostupna tržišta – izjavio je Kostić Pobjedi.</s><s>On je najavio i otvaranje linija za Amsterdam, Atinu, Banja Luku, Bejrut, Berlin, Brisel, Bukurešt, Istanbul, Larnaku, Milano, Ohrid, Prag, Sarajevo, Skoplje, Sofiju, Sankt Peterburg, Stokholm, Štutgart, Tel Aviv, Solun, Zagreb...</s><s>– Na svim letovima planirano korištenje MA koda YM i obratno – objasnio je Kostić.</s><s>Predsjednica kompanije Daliborka Pejović je ocijenila da je strateško partnerstvo sa Etihadom velika šansa za promociju Crne Gore kao turističke i dostupne destinacije, koje će MA omogućiti pristup njihovoj mreži destinacija.</s><s>– Aranžman sa Er Srbijom je šansa za pronalaženje strateškog partnera za MA, što je i opredjeljenje Savjeta za privatizaciju – rekla je Pejović Pobjedi.</s><s>Menadžment MA od početka 2016. godine intenzivno radi na uspostavljanju strateške saradnje sa partnerskim kompanijama Etihad ervejsa.</s><s>Odbor direktora kompanije je na posljednjoj sjednici donio odluku o početku saradnje sa Er Srbijom, koja će biti ozvaničena danas.</s>
<s>Španija: Uhapšen osumnjičeni za propagiranje Islamske države</s><s>Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije navodi da je 20-godišnji muškarac uhapšen u španskoj enklavi na sjeveru Afrike, Seuti.</s><s>Španska policija danas je uhapsila jednog Marokanca zbog navodnog podržavanja terorističke organizacije Islamska država postavljanjem video snimaka i drugog propagandnog materijala na internetu.</s><s>U saopštenju se navodi da je on posljednjih nekoliko nedjelja postao radikalniji, postavljajući na svojim sajtovima video snimke pogubljenja zatvorenika Islamske države, kao i fotografije navodnih pripadnika te terorističke organizacije na kojima je prikazano da nose oružje.</s><s>On je takođe postavio svoju fotografiju na kojoj nosi pištolj.</s><s>Današnje hapšenje dolazi nakon što je u utorak policija u Seuti uhapsila tri osumnjičena pripadnika ćelije džihadista koja je nastojala da regrutuje borce za Islamsku državu, a još jedna osoba je uhapšena u Maroku.</s><s>Španska policija je tokom 2015. uhapsila oko 100 osumnjičenih islamskih ekstremista, dok je poslije terorističkog napada 2004. na željezničku stanicu u Madridu 2004. godine, kada je poginula 191 osoba i povrijeđeno skoro 2.000, privela 600 ljudi.</s>
<s>SREĆAN TI JUBILEJ FONDACIJO !</s><s>Punih deset godina Fondacija nesebično ulaže u školstvo, zdravstvo, sport, kulturne i turističke manifestacije, pruža svaku pomoć nesposbnim licima, nepokretnim osobama, osobama kojima je potrebna medicinska usluga u inostranstvo.</s><s>Punih deset godina razmišlja o poboljšanju gusinjske infrastrukture, uložila je sredstva zajedno sa opštinom Plav na početku sanacije zgrade u Gusinju za potrebe opštine Gusinje.</s><s>Prvi put u postanku Gusinja – zahvaljujući Fondaciji Gusinje je dobilo improvizovani bazen u koritu rijeke Grnčar nedaleko od djačkog mosta – gdje su se mladi organizovano kupali.</s><s>Punih deset godina – pored izgradnje ograde oko objekta Doma kulture u Gusinju, Fondacija je redovno pomagala OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju, gusinjsku zdravstvenu stanicu, JU Dnevni centar „LIPA“ u Plavu , SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu, JU DOM zdravlja „dr Branko Zogović“ gdje je uvaženi gospodin Refik Radončić, pomogao Centar za dijalizu sa oko deset hiljada dolara.</s><s>Punih deset godina Fondacija „utire“ put za bolje Gusinje.</s><s>I, biće, da je tako.</s><s>Uradili su projekat oko uredjenja gradskog groblja u Gusinju.</s><s>Išpartali ga potrebnim stazama, „uveli red“ urbanom izgledu ovog groblja koje tek sada liči na sebe.</s><s>Tu je Fondacija uložila preko 105.000 dolara.</s><s>I, još će, jer treba još po nešto uraditi na ovom groblju.</s><s>Punih deset godina Fondacija je lobirala za izgradnju puta Gusinje – Podgorica preko teritorije Republike Albanije, koji je već ovih dana spreman da primi putnički saobraćaj, jer je asfaltna traka spojena sa Vrmošom.</s><s>Sada se od Gusinja do Podgorice stiže za 1 sat u 45 minuta.</s><s>A, kada bude sve sredjeno biće da za nepun sat stignete do Podgorice.</s><s>Punih deset godina – zahvaljujući Refiku Radončiću, koji je prvi medju jednakima sa svojim saradnicima, uložio svoj autoritet i pomogao da Gusinje dobije povraćaj statusa opštine.</s><s>Istorijski trenutrak se desio ove godine kada je otvoreno odjeljenje SMŠ „Bećo Bašić“ iz Plava.</s><s>Punih deset godina – FONDACIJA „GUSINJE“ u NJUJORKU izrasta u VELIKU NADU OVIM LJUDIMA.</s><s>Punih deset godina FONDACIJA pomaže KAPOM I ŠAKOM.</s><s>Dugačak je taj spisak pomoći.</s><s>Čujemo, da već za narednu godinu priprema nekoliko razvojnih projekata, kako bi naše i njihovo Gusinje poprimilo obličje URBANE SREDINE.</s><s>GUSINJANI, rasuti širom svijeta a vjerujem da dijelim njihovo mišljenje, ŽELE VAM PRIJATNO decembarsko veče 18.decembra, koje će ličiti na GUSINJE U MALOM, mnogo dobrog zdravlja, i uspjeha u životu.</s><s>GUSINJE je ponosno što ima toliko uspješnih biznismena, privatnih preduzetnika, doktora nauka, advokata, profesora, afirmisanih sportista i drugih profila, jer je zavičaj iznjedrio sve te talente i njihove sposobnosti.</s><s>SREĆNO VAM DESETO JUBILARNO VEČE !</s>
<s>Spisak donatora Fondacije “Gusinje” sa Donatorske veceri 2016 god.</s><s>FONDACIJI GUSINJE JE ZA 2017 GOD.</s><s>DONIRANO 56,250.00 DOLARA</s><s>Upravni odbor Fondacije “Gusinje” je objavio spisak svojih clanova i donatora za 2016 godinu.</s><s>Upravni odbor Fondacije “Gusinje” zeli jos jednom da se zahvali svojim donatorima na povjerenju koji joj pruzaju.</s>
<s>Vicevi o izbornim krađama iz Crne Gore, Srbije i Makedonije</s><s>Kad je u pitanju Crna Gora, vic se tiče prakse da se iz biračkog spiska ne brišu preminuli.</s><s>Krađe za glasačkim kutijama su veliki problem u mladim balkanskim demokratijama kao što su Crna Gora, Srbija i Makedonija, da se problem izbornih krađa “preselio” i u viceve.</s><s>Ili, kako izreka kaže, “smijem se, a plakao bih”.</s><s>Filip Stojanovski, urednik portala GlobalVoices.org za Istočnu i Centralnu Evropu, odlučio je da u izbornoj gorini zabilježi viceve koji su ostali upamćeni u narodu, a nije zaobišao ni Crnu Goru.</s><s>Došao Crnogorac na biračko mjesto kako bi glasao.</s><s>Nakon završenog glasanja, zatraži od ljudi iz komisije da mu daju stolicu da sjedne. – Izvolite stolicu, je li Vam dobro, gospodine? – Ma dobro mi je, samo ću da sačekam oca da dođe na glasanje. – Pa doći će Vam otac kući poslije glasanja?</s><s>On ne dolazi kući evo ima već 10 godina, jer je umro, ali redovno izlazi na izbore pa rekoh da ga vidim...</s><s>Kad je Srbija u pitanju, autor je zabilježio više primjera:</s><s>Dođe premijer Srbije u posjetu vrtiću.</s><s>Gleda malo djecu kako se igraju i kaže svom ministru finansija: – Piši ček na 5.000 eura za poboljšanje životnih standarda u vrtićima.</s><s>I ovaj napiše ček.</s><s>Idu dalje i dođu u zatvor.</s><s>I gleda malo zatvorenike kako robijaju i kaže: – Piši ček na 500.000 eura za poboljšanje životnih uslova u zatvoru. – Pa kako za djecu 5.000, a za ove zločince i razbojnike 500.000, upita ministar finansija.</s><s>A, premijer će njemu: – A šta ti, misliš da ćeš ići u vrtić poslije sljedećih izbora?</s><s>Političar se obratio agenciji za ispitivanje javnog mnjenja: – Imam osećaj da bi 98 odsto građana ove zemlje glasalo za mene.</s><s>Da li bi mogli to provjeriti?</s><s>Dva mjeseca kasnije dobio je izvještaj: – Gospodine, anketirali smo 10.000 ljudi i svi pripadaju onom malom postotku od 2 odsto građana koji su protiv vas.</s><s>Što se tiče Makedonije, list “Nova Makedonija” je zamolila političare da ispričaju svoje omiljene viceve.</s><s>Opoziciona poslanica Vesna Bendevska ispričala je ovaj:</s><s>Starica dolazi na glasanje: – Sine, pomozi mi, molim te.</s><s>Zaboravila sam naočare. – Nema problema, gospođo – kazao je službenik izborne komisije, i sam zaokružio kandidata vladajuće partije na listi. – Moćete li mi reći za koga sam glasala, sine? – Ne mogu, gospođo, to bi bilo kršenje tajnosti glasanja.</s><s>Vic koji slijedi može se interpretirati kao ismijavanje navodne podrš</s><s>ke koje desničarske partije iz regiona dobijaju od “sestrinskih partija” unutar Evropske narodne partije (EPP), političke partije unutar EU.</s><s>“Dokazivanje” biračima da imaju podršku “stranaca” je često ključna za dobijanje glasova.</s><s>U ovom slučaju, lider vladajuće makedonske VMRO-DPMNE Nikola Gruevski pomaže njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, liderki CDU-a.</s><s>Lik Mileta se odnosi na Mileta Janakieskog, bivšeg ministra i desnu ruku Gruevskog, trenutno pod istragom za izbornu krađu.</s><s>Merkel zove Gruevskog. – Nikola, druže, treba mi tvoja pomoć.</s><s>Imamo izbore u Njemačkoj i teško da ću pobijediti. – Angela, nema problema, ako nam pomogneš da uđemo u EU.</s><s>Što mogu da uradim za tebe? – Pa, ti svaki put pobijediš na izborima.</s><s>Ako možeš, pošalji nekog iskusnog stratega da nam pomogne. – Nema problema, Angela, šaljem vam Mileta.</s><s>Nakon izbora, Gruevski zove Merkelovu. – Angela, šta se desilo, zašto me nisi nazvala da mi se zahvališ? – Ali nismo pobijedili, završili smo na drugom mjestu. – Kako?</s><s>Pa ko je pobijedio? – VMRO-DPMNE</s>
<s>Kratka biografija Zuvdije Hodzica</s><s>Osnivac “Almanaha” i clan redakcije Zuvdija Hodzic rodjen je 1944. godine u GUSINJU.</s><s>Osnovnu skolu je ucio u Gusinju, Peci i Plavu, gimnaziju u Ivangradu.</s><s>Studirao na Pedagoskoj akademiji u Niksicu, a zatim u Pristini, gdje je zavrsio Filoloski fakultet.</s><s>Od 1962. zivi u Titogradu ( Podgorici ).</s><s>Bio je novinar »Titogradske tribine«, saradnik Doma omladine »Budo Tomovic«, novinar i urednik »Titovog pionira«, zatim urednik INDOK – Centra, »Tribine«, predsjednik Skupstine Republicke zajednice kulture, urednik casopisa »Doclea« i »Koha«.</s><s>Bio je urednik »Almanaha«, ciji je i jedan od osnivaca.</s><s>Redovni clan Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004. godine.</s><s>Objavio je knjigu poezije »Na prvom konaku« (1970), knjige pripovjedaka »Gluva zvona« (1973) i »Neko zove« (2003), roman »Gusinjska godina« (1976, 1996), roman »Davidova zvijezda« (1991, 2000, 2001) i knjigu reportaza i putopisa »Jedan dan zivota« (1995).</s><s>Pjesme i price prevedene su mu na mnoge jezike.</s><s>Zastupljen je u brojnim antologijama i izborima kod nas i inostranstvu.</s><s>Dobitnik je znacajnih nagrada i priznanja – Nagrade oslobodjenja Titograda, Nagrade oslobodjenja Plava, trostruki je pobjednik jugoslovenskog festivala mladih pjesnika »Majska rukovanja«, pobjednik jugoslovenskih festivala poezije u Beogradu, Kumanovu, Prilepu, Niksicu.</s><s>Njegov roman »Davidova zvijezda« je uvrsten u skolske programe Federacije BIH.</s><s>Hodzic je poznat i kao uspjesan crtac, graficar i ilustrator.</s><s>Imao je samostalne izlozbe u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Plavu i Cetinju.</s><s>Objavio je knjige zapisa i crteža »Podgoricom starom« (1999) i »Otkrivanje zavičaja« (2003).</s><s>Clan je redakcije casopisa »Almanah« od osnivanja.</s><s>Kao veliki predstvanik naseg Zavichaja kako u samoj Crnoj Gori tako i sire,tako da je njegov zavichaj ponosan na njga,a naravno on uzvraca knjigama o svom zavichaju,koje kako kazu mogu da se porede sa sveckim piscima,kao sto je bio Ivo Andic,koji je dobio Nobelovu Nagradu za svoj rad.</s><s>Zuvdija tu nagradu dobio nije,ali svi kazu da je on Drugi Ivo Andic,i to dovoljno govori kakve sve kvalitete zuvdija nosi sa sobom.</s><s>O knizi „NEKO ZOVE“</s><s>Knjiga pripovjedaka poznatog pisca autora cuvenih romana Gusinjska godina i Davidova zvijezda.</s><s>Pripovjetke su tematski vezane za piscev zavicaj .</s><s>Zuvdija Hodzic i ovom knjigom pokazuje da nije slucajno jedan od najcenjenijih pisaca medju savremenim knjizevnim stvaraocima . ....</s><s>Svih dvadeset prica , koliko sadrzi zbirka “Neko zove “, povezuje i prozima jezicki i ambijentalni kolorit, istorijska i legendarna patina, moralna i emocionalna dosljednost Hodzicevih junaka.</s><s>U centru zbivanja je Gusinje , literarni toponim sirokog simbolicno- meteforicnog znacenja , i njegovi mjestani optereceni slozenim istorijskim , mentalnim i moralnim nasledjem ......</s><s>O knizi “OTKRIVANJE ZAVICAJA“</s><s>Knjiga sadrzi 58 grafika sa motivima iz Plava i Gusinja , dok se na naslovnoj strani nalazi crtez vrata sa Redzepagica kule , koje je i cuveni Aleksandar Deroko , stavio na naslovnoj strani svoje knjige “Narodno neimarstvo ” ” Hodzic podsjeca na stare majstore – gravere , na kujundzije , a njegove grafike na filigran u kojoj je utkano bogato srpljenje , mnostvo volje i refiniranih detalja “, zapisao je akademik Sreten Perovic, dok je akademik Mladen Lompar , u pogovoru ove knjige pored ostalog napisao : ” Hodzicevi crtezi radjeni su na licu mjesta ili po rijetkoj dokumentaciji i zato su svojevrsni prostorni arhiv i odraz zaustavljenog toka, prikaz prostora bez covjeka , ali sa ljudskom dusom u svakom potezu i prikazu “.</s><s>Sam autor je povodom ove knjige zapisao: “Tragao sam za starim fotografijama Plava i Gusinja, pronalazio ih u stranim i nasim novinama, arhivima i muzejima, privatnim kolekcijama, zalio sto je sacuvanih malo a ostecenih mnogo.</s><s>Skupljao sam ih, od djelova sklapao cjelinu, nastojao da carsiji, sokacima, kulama i kucama, povrnem predjasnji izgled.</s><s>Cinio sam to znajuci da crtezi tesko mogu nadomjestiti stvarnost, da je fotografija nezamjenljivi dokument, ali da su na onim s pocetka proslog vijeka, a i kasnije, mnogi objekti zaklonjeni ljudskim figurama, a snimljeni motivi, uglavnom, isti.</s><s>Rukovodio sam se ljubavlju prema zavicaju, njegovoj kulturnoj bastini, zeljom da ovi crtezi budu jos jedna prica o njegovim ljepotama i vrijednostima, o trajanju i trajnoj prolaznosti, o nama i za nas, podsjecajuci na pouku nasih predaka: “Kucni prag je najvisa planina”, odnosno na istocnjacku mudrost: “Kad ne stane kuca, to je kao da izgori biblioteka”...</s>
<s>NOVCANE NAKNADE ZA MAJKE SA TROJE I VISE DJECE PRAVI POGODAK</s><s>Nasi stari su ostavili rijec mala djeca – mala briga, velika djeca – velika briga.</s><s>Djeca su jako zahtjevna od momenta zaceca u majcinoj utrobi, a kada se rode, treba ih hraniti, odijevati, odrzavati im higijenu, cuvati ih, uciti govoru, hodanju itd.</s><s>Pa ipak, dok su za jednom sofrom ili jednim stolom na okupu sve ide rahatnije i pod vecom je kontrolom.</s><s>Medjutim, kada dodje vrijeme studiranja i odlaska u drugi grad ili drugu drzavu, stvari postaju mnogo drugacije i slozenije.</s><s>Evljadu valja servisirati vecu svotu novca za stanovanje, ishranu, kupovinu knjiga, odjece i obuce...</s><s>A ni cin odvajanja nije uvijek bezbolan i tu mora biti komocije s obije strane i priviknuti se sto prije na novi nacin odvojenog zivota.</s><s>Oni bogatiji sve te radnje zavrsavaju bezbolnije, ako je dijete cak na skolovanju u inostranstvo, odmah se obrete medju svojima kada ih pozeli.</s><s>Oni siromasniji pak trpe, sparaju, krpe kraj skrajem.</s><s>Puno je cak omladine koja ima dara za nauku, ali se njom ne moze baviti zbog losih materijalnih uslova.</s><s>Razne organizacije nase dijaspore obilato pomazu studente sa losijim materijalnim stanjem.</s><s>Tu praksu i u buduce valja njegovati i praktikovati, nikad se ne zna gjde neko moze da stekne trajne sevape i sadaku.</s><s>Nedavno izglasani propis da se majkama sa troje djece i cekanjem na biro rada najmanje 15 godina, omoguci dobijanje novcane nadoknade u mjesecnom iznosu od oko dvjesta eura, dobro je dosla mnogim majkama i domacinstvima, posebno onima koji nijesu navikli da dobijaju razne vrste naknada i pomoci.</s><s>Pravo na dobijanje novcane naknade ostvarile su i majke koje imaju troje i vise djece a u radnom su odnosu preko dvadeset i pet godina.</s><s>Nazalost, one majke koje imaju manje radnog staza od naznacenog ovo pravo nijesu mogle da ostvare, pa je primjera radi zena sa troje djece i 15 godina cekanja na posao dobila nadoknadu, a ona druga sa istim brojem djece i npr. 20 godina radnog staza nije mogla da ostvari ovo pravo.</s><s>Postavlja se krucijalno pitanje da li ce i ovakve i ovolike naknade uticati na povecanje prirodnog prirastaja, jer su mlade majke napustile raniju praksu da djece valja radjati sto vise, te kad ih Bog dadne na ovaj Svijet dadne im i zapisanu nafaku.</s><s>Ono sto sve brine u ovom momentu jeste pitanje koliko ce vremena ova naknada biti isplacivana, odnosno do kada ce se donijeta odluka primjenjivati.</s><s>Oni koji su stekli ovo pravo vjerovatno ce ga koristiti do kraja, medjutim ne iskljucuje se mogucnost da donijeta Odluka bude vremenski limitirana tj. da njeno vazenje bude za odredjeni vremenski period, te da se istekom istog ovo pravo ukine za nove i buduce slucajeve.</s><s>Ako do toga dodje neko ce imati pravo na novcanu naknadu, a neko to pravo nece imati.</s><s>A Zakon ili bilo kakav drugi opsti akt mora biti isti za sve da bi gradjani i gradjanke bili jednaki pred Zakonom i da bi vladali pravda i pravicnost.</s>
<s>U KISI JEDAN, U SUNCU DEVET BERICETA</s><s>Sa svojih 60 ljeta u potpunosti sam se uvjerio u staru narodnu krilaticu da je u kisi jedan bericet a u suncu devet.</s><s>Godinama iza drzavnog posla obradjujem njivu u selo Zavrs koju sam naslijedio od svojih roditelja, koja na povrsini od 20 ari prostora daje lijepih nimeta to jest zdrave hrane koja se samo pozeljeti moze.</s><s>Primjera radi prosle godine koja je bila dosta susna kao i prethodne, nasao sam preko trista kilograma sitnog domaceg pasulja, za koji se svi grabaju i zele da dodju do njega, naravno kada je omlacen, ociscen i prosusen.</s><s>Malo ili nimalo je onih koji iskazuju volju da dodju i pomognu u najmanje dva okopavanja( prasi i nagrcanju)i drugim poslovima, ali kada pasulj stase da se moze u rukatku staviti onda dobrovoljaca sijaset i svi puni hvale da niko nema pasulja kao sto je moj.</s><s>Alj’ nejse.</s><s>Nedje sam primoran da i ja budem vila ne samo krabulja, nedje se sazalim prema onima koji nemaju dovoljno hrane pa im udijelim, stotinak kilograma ostavim za sebe za jelo i za sjeme za narednu godinu, nesto malo prodam.</s><s>Sto se ono narodski kaze bericet bio.</s><s>Ova godina je pak posebna prica.</s><s>Proljece je bilo lose, temperature niske i neodgovarajuce za usjeve, nakon toga dosta suse i toplih dana koji nijesu mogli da nadomjeste lose proljesne dane.</s><s>Dani posle ovog zadnjeg Bajrama su bili puno kisoviti, maltene je kisa padala dan i noc nekoliko dana sto je uslovilo da posebno ovaj spomenuti nimet – pasulj, nije mogao da se blagovremeno ubere, te je znatan dio istrunuo na njivama ili izgubio na kvalitetu.</s><s>To se desilo i u mojoj njivi – bericetusi, prinos pasulja je najmanje 30 posto umanjen ako ne i vise, no manji rod pasulja ce nadomjestiti dobar rod krompira i kukuruza ciji je rod vise nego dobar.</s><s>Iako nase parcele nijesu kao one u Vojvodini ili Dukadjinu, one su ipak rodne da ima ko da ih obradjuje.</s><s>Omladina ide preko bare i na drugim destinacijama, a stari nijesu kader da siju, okopavaju, znju ...., a i moja glava probehrala i razmislja da se batali ovog meraka, uostalom obradjivanje zemlje je za mladje i jace.</s><s>Zasijacu inshaAllah iduce godine na ovoj mojoj dobroj njivi vjestacku travu poput mnogih drugih, jedino cu ostaviti 5-6 ari baste kako bi nam ostalo u sjecanje sijanje ove njive u duzem vremnenskom periodu i prikupljanje sa nje zdravih i za nase prilike vrijednih plodova to jest nimeta.</s><s>Zemlja uvijek ima cijenu, nekad vecu a nekad manju poput cijene zlata, njoj ne mogu nista naskoditi cak ni zemljotresi.</s><s>Prije preseljenja na bolji svijet moji dobri roditelji – neka je rahmet dusi njihovoj, su mi ostavili amanaet da ovu njivu ne otudjujem ni u kakvom slucaju, zelja nim je bila da ostane potomcima u nasledje.</s><s>Tog se amanata strogo pridrzavamo.</s>
<s>Mudra Nailja i komsinica Rosa</s><s>Moja majka Nailja je vazila za mudru zenu, koja je uvijek mogla i bila spremna da dadne pravi savjet i da uputi na dobro postupanje.</s><s>Imala je i svoj nadimak Ilja, kojim ju je vecina oslovljavala.</s><s>Proslo je vise od stotinu dana kako nam je preselila na bolji Svijet, da je rahmet njenoj plemenitoj dusi, s molbom Uzvisenom Allahu da ju dzennetom daruje.</s><s>Sa mojim ocem, rahm.</s><s>Rustemom koji je preselio 1993.godine, porodila je 4 kceri i 3 sina.</s><s>Zivjeli su u teskim vremenima, punim nemastine, oskudice i ratnih desavanja, previranja i nesigurnosti.</s><s>Da bi podigli i skolovali svoju nejac to jest svoj evljad morali su da rade od jutra do sjutra u drevnoj gusinskoplavskoj Ljugi, gdje je hljeb posebno u proslosti bio sto se ono kaze, sa devet kora.</s><s>Da bi sacuvali za kosidbu parcele u selu Zavrsu kod Plava, isli su tokom ljeta nastan (u ljetnje kolibe) u planinu Bogicevicu dugi niz godina na mjestu zvanom HODZIN RAVEN, kupeci smoka za zimu (skorupa, masnog i przljavog sira, hurde, cijedjenog mlijeka i sl.).</s><s>Planina Bogicevica je na daleko cuvena planina po svojim pasnjacima, pitkim vrelima izvorske vode, po cuvenim Dvojnicama gdje se nalazi tromedja Kosova, Crne Gore i Albanije.</s><s>Bez obzira na godinu, dal’ je bila kisna ili susna, uvjek je bilo trave u izobilju, cime je stocni fond napredovao i gojio se.</s><s>Tokom nekoliko godina u blizini naseg stana, kolibu to jest stan za sebe i svoj stocni fond napravila je i jedna zena pravoslavne konfesije zvana Rosa.</s><s>Ona je imala mnogo stognog fonda, krava, volova, krmadi (svinja).</s><s>Nije imala pomagaca u tom poslu, a iz zime stocni fond joj je bio u veoma losem stanju, nedovoljno uhranjen.</s><s>Nije ni cudo jer toliki broj grla je valjalo hraniti i tokom dugog zimskog perioda.</s><s>Mojoj plemenitoj majci su dolazile komsinke i rodjake iz bogicevickih katuna da posjede kod nje, popiju kafu i da muhabete, a i ona je njima uzvracala posjete.</s><s>Druzenje za merak i pamcenje, ali tek posto bi se zavrsili poslovi oko stoke, mlijeka, ciscenja stana, torova i dr. Kako nije zeljela da novu komsinicu zapostavi vec naprotiv da ju dovede u istu ravan kao i ostale komsinice i rodbinu, moja mudra majka Nailja, kcer Omer Redzepova (Jahdadic), otisla je na hozdjediju kod komsinice Rose, te da joj na taj nacin otvori “prtinu” da i ona nju posjeti.</s><s>Nakon sto su malo popricale i popile kafu, komsinica Rosa je odvela mudru Nailju prema mjestu gdje joj je bila krmaca sa svojim prasicima.</s><s>Rekla joj je: ” Ilja, vidji mi krmacu sa ovim prasicima i reci masala”.</s><s>Moja mudra majka Nailja zvana Ilja, bez zelje da ju povrijedi ili joj kaze nesto lose, pogledala ju i kazala joj: “Oprosti Rose, kod nas nije adet da se krmadima i magaradima kaze masala”.</s><s>Mudrost nasih majki nema kraja.</s>
<s>COVJEK I MAGARAC ZNAJU VISE, NEGO COVJEK SAM</s><s>Jedan cestiti covjek koji je bio primjer drugima po svom ponasanju, karakteru i moralu, ni kriv ni duzan je upao u krv, posto je u njegovo vrijeme krvna osveta bila jako aktuelna.</s><s>U tradicij je balkanskih naroda da je ta nesrecna krva osvjeta i danas aktuelna, te da se krv vraca i time se sveti osoba koja je ubijena.</s><s>Karakterni covjek je upao u krv jer je u nuznoj odbrani bio prinudjen da lisi zivota nasilnika koji je bez ikakvog povoda htjeo da mu oduzne zivot onako iz svog hira i drskosti.</s><s>Nasilnik lisen zivota je bio iz velikog i cuvenog bratstva i nikako im nije odgovaralo da ne osvete svog plemenika iako su znali da je bio nasilnik i da je trazio taksirat.</s><s>Odlucili su da izvrse krvnu osvetu, svjesni da ce ubiti cestitu osobu.</s><s>Prolazile su nedelje i mjeseci, a cestiti i karakterni covjek se cuvao kako bi produzio toliko koliko svoj zivot.</s><s>Izlazio bi puno manje nego sto je to ranije cinio i praktikovao, a i kada bi se usmjerio prema nekoj destinaciji i odredistu, radio bi to precicama i sporednim putevima.</s><s>Znao je da su osvetnici pripremili straze i pusije, te da ce ovaj put imati manje sanse da se odbrani i sacuva svoj zivot.</s><s>A zivot mu je bio drag, cime je njegova predostroznost bila do perfekcije dovedena.</s><s>Nije zeleo da svoje prijatelje uvlaci u svoj problem i hal u koji je zapao, pa bi ih odvracao da mu budu logistika i da ga stite.</s><s>Pomirio se sa sudbinom i prihvatio ono sto mu je zapisano.</s><s>Kako je vrijeme prolazilo, cestiti covjek je postajao sve slobodniji, uvjeren da nema smrti bez sudjena dana.</s><s>Jasuci jednom prilikom na svog magarca kako bi zavrsio neki neodlozni posao koji mu je zivot nalagao, dosao je do jedne raskrsnice gdje su se putevi razdvajali, a glavna pusija postavljena.</s><s>I jedan i drugi put su vodili u pravcu gdje je on naumio da ide, medjutim znao je da ga na puno mjesta cekaju zamke sa nisanom upravljenim prema njegovom celu i tijelu.</s><s>Naglas je kazao svome magarcu: – “Gdje god me ti mago povedes, tim putem cemo proci”.</s><s>Kao da mu je na neki nacin dosadilo toliko strecanje i cuvanje, smatrajuci da je gotov i da ce ga krvnici kad tad ‘srediti’.</s><s>Rijeci koje je izgovorio na glas svom magarcu, slusao je glavni zaduzeni covjek, koji iz pusije samo sto nije ispalio rafal na njega.</s><s>Ta je osoba odlucila, a drugima i svog bratstva nalozila da ga ne ubiju, jer su dosli do zakljucka da je veliki grijeh ubiti covjeka koji se i sa magarcom savjetuje.</s>
<s>Šanse gusinjske privrede</s><s>TRI MANJA PROIZVODNA POGONA ZADOVOLJILI BI POTREBE GUSINJSKE PRIVREDE BILO BI OTVORENO 50 DO 100 RADNIH MJESTA</s><s>GUSINJE – Oslonac bržem razvoju turizma, poljoprivrede, drvoprerade, iskorišćavanje hidropotencijala i zanatskih djelatnosti – svakako je brži razvoj privrede, odnosno stvoriti preduslove za otvaranje manjih proizvodnih pogona na području ove opštine.</s><s>Prof.dr Miodrag Stamenković iz Beograda, inače poznati planinar i ljubitelj gusinjske prirode i njenih bisera kaže da Gusinje sa okolinom ima izvanredne uslove za brži razvoj turizma i poljoprivrede.</s><s>-Kada ovo kažem mislim na izvanredne prirodne resurse koje treba iskoristiti na najbolji mogući način.</s><s>Ovdje pored toga se može otvoriti i tri do četiri manja proizvodna pogona koji bi ponudili do 100 novih radnih mjesta, i gdje bi se uposlili mladi ljudi iz ovog kraja.</s><s>Vi imate veoma jaku dijasporu, posebno onu, kako sam čuo u Njujorku, koja bi vas vjerujem pomogla da i privreda oživi u ovom kraju, i koja bi bila oslonac bržem razvoju turizma i poljoprivredee, kaže profesor Stamenković.</s><s>Evo primjera, dodaje on.</s><s>Gusinjska opština nije glomazna, ima veoma mali broj stanovnika i za takvu lokalnu zajednicu dovoljno bi bilo da se otvori nekoliko proizvodnih pogona gdje bi se uposlilo oko 100 radnika.</s><s>Za sada dovoljno za ovaj kraj.</s><s>I velika šansa za mlade u ovom gradu, naglašava Stamenković.</s><s>On ističe, da se ovdje mogu otvoriti tri proizvodne linije, gdje bi se organizovala proizvodnja na preradi poznatog gusinjskog krompira, pakovanje voća i preradjevina od njega, ljekovitog bilja i mliječnih proizvoda.</s><s>Naravno, pored domaćeg tržišta, ti proizvodi , uz dobru organizaciju i marketing, mogli bi da budu plasirani i u SAD i Zapadnu Evropu.</s><s>Bila bi to sreća za ovaj kraj, kaže Stamenković.</s><s>Svi gradjani Gusinja su jedinstveni u stavu da se vidjenje i konstatacije profesora Stamenkovića, poznatog ekonomiste temelje na osnovu resursa i potencijala koje posjeduje Gusinje.</s><s>-Naša dijaspora koja živi i radi u Americi, posebno u Njujorku – daje pečat razvoju Gusinja i okoline kroz rad i aktivnosti Fondacije „Gusinje“ iz Njujorka i njenog agilnog predsjednika gospodina Refika Radončića.</s><s>Naša lokalna samouprava i svi drugi relevantni faktori u ovom kraju treba maksimalno da podrže sve njihove ideje, inicijative i aktivnosti, i njihove želje i spremnosti da pomognu zavičaju.</s><s>Jer, za razvoj i procvat Gusinja, mnogo će značiti pomoć Vlade Crne Gore i Fondacije „Gusinje“ iz Njujorka, koja svih ovih godina ulaže velika novčana sredstva za kvalitetniju infrastrukturu u ovom kraju, školstvo, zdravstvo, pomoć koju pružaju pojedincima, NVO, ustanovama i u svim drugim oblastima, kaže grupa gradjana Gusinja.</s>

Subsets and Splits

No community queries yet

The top public SQL queries from the community will appear here once available.