Split (5)

train · ~70.6M rows (showing the first 2.73M)

text stringlengths 17 1.59M
<s>U JU Dnevni centar „LIPA“ za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Plavu</s><s>Plav – JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „LIPA“ u Plavu, tokom četiri godine postojanja i rada, najveća pažnja poklanja se stvaranju uslova za kvalitetniji boravak korisnika u ustanovi – kao i boljih mogućnosti za rad svih zaposlenih.</s><s>Zbog ograničenog prostora u kome radi ova ustanova, broj korisnika koji borave u njoj kreće se od 13 do 15 lica, a planirali smo prijem još pet korisnika ako se za to ukaže potreba, kaže Mirza Šabović, direktor centra.</s><s>-Ono što je posebno značajno, ova ustanova je u protekle četiri godine postojanja i rada, radeći sa osobama sa smetnjama u razvoju, kroz svoj nesebični rad svih zaposlenih dostigla visok nivo profesionalnog odnosa prema radu i ovim licima.</s><s>Takodje, važno je napomenuti da se u ovoj ustanovi pruža mogućnost za formiranje posebnog boravka za smještaj osoba sa autizmom, rad sa djecom i omladinom sa umjerenim i težim intelektualnim teškoćama u razvoju, ističe direktor Šabović.</s><s>Radi boljeg ostvarivanja plana rada ove ustanove, u centru je organizovana stalna saradnja sa roditeljima korisnika, zdravstvenim ustanovama, JU Centar za socijalni rad i drugim institucijama i udruženjima.</s><s>-U aktivnom radu sa korisnicima , naš stručni tim je uspio da se prilagodi prema potrebama i sposobnostima djece.</s><s>Program se sprovodi kroz individualni rad, grupni rad i rad u grupi.</s><s>Isto tako, u cilju što veće socijalne inkluzije u lokalnu zajednicu, u saradnji sa lokalnim stanovništvom, raznim NVO, ljudima dobre volje, i raznim institucijama, prošle godine imali smo niz korisnih aktivnosti i druženja sa članovima KUD „Plavsko jezero“, učenicima OŠ „Hajro Šahmanović“, SMŠ „Bećo Bašić“ – koja nam je ustupila korišćenje sportske sale u trajanju od jednog školskog časa za izvodjenje fizičkih aktivnosti .</s><s>Obilježili smo zajedno sa korisnicima – Medjunarodni dan osoba sa invaliditetom, pod sloganom „Igraj sa nama“, naglašava direktor Šabović.</s><s>Veliku ulogu u radu ove ustanove i njenom razvoju odigrao je UNICEF, te razne ustanove, institucije, nevladine organizacije i drugi donatori.</s><s>Posebno treba napomenuti Ministarstvo rada i socijalnog staranja, opštinu Plav, Osnovni sud u Plavu, Zavod „Krog“ iz Slovenije, kao i roditelje djece koja borave u ovoj ustanovi.</s><s>-NVO „Help“ iz Plava, je nevladina organizacija sa kojom najviše saradjujemo, i koja nam pruža raznovrsnu pomoć i podršku u radu sa djecom.</s><s>Tu je i JU Centar za socijalni rad u Plavu, koji nam pruža nesebičnu pomoć i podršku.</s><s>Posjete predstavnika Fondacije „Gusinje“ iz Njujorka su skoro redovne kao i njihove novčane donacije.</s><s>Udruženje Plavljana i Gusinjana „Behar „ iz Holandije nam je doniralo vozilo za prevoz korisnika od kuće do centra i obratno.</s><s>Tu je i NVO „Euro Gusinje“ takodje iz Njujorka koji nas redovno posjećuju i doniraju raznu opremu.</s><s>Ministarstvo za informatičko društvo i telekomunikacije koje nam je doniralo opremu, a tu su i mnoga druga društva, udruženja, organizacije i pojedinci iz zemlje i dijaspore koji nam pomažu, kazao je izmedju ostalog , Mirza Šabović, direktor JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „LIPA“ u Plavu.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Turizam→Turističke manifestacije u službi promocije turizma i drugih vrijednosti opština Plav i Gusinje</s><s>BIĆE VEOMA USPJEŠNA TURISTIČKA SEZONA KAZU TURISTICKI RADNICI U GUSINJU I PLAVU</s><s>Plav/Gusinje – Veliki broj planinara, ljubitelja prirode i drugih gostiju iz zemlje i inostranstva, od početka maja do avgusta prošle godine posjetio je Alipašine izvore, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice, atraktivne doline Grebaje i Ropojanu, Plavsko, Hridsko i Visitorsko jezero, visoke vrhove Prokletija, veliki broj pećina i drugih kulturno-istorijskih vrijednosti ovog kraja.</s><s>-Utisak je da su turističke, kulturne sportske manifestacije, uprkos teškoj materijalnoj situaciji – bile više nego potrebne za više hiljada gostiju, zavičajaca i drugih posjetilaca koji su boravili u toku maja, juna i jula prošle godine u ovom kraju.</s><s>Nadamo se da su turistički i drugi subjekti u ovim opštinama „pogodili“ potrebne osnovne turističke i druge sadržaje.</s><s>Gusinjska omaha, Dani behara, Limska regata, Dani dijaspore, Dani borovnice, Sportske igre u Vusanju kod Gusinja, Zavičajni susreti na Alipašinim izvorima, Skokovi za nezaborav u Novšiću kod Murina, memorijlni turniri u malom fudbalu u Plavu i Gusinju, Memorijal Alema Šarkinovića-rafting rijekom Ljučom i mnogi drugi sportski i kulturni sadržaji činili su bogatu turističku razglednicu plavsko-gusinjskog kraja, kaže, mr Huso Brdakić-Beli.</s><s>Direktor plavske lokalne turističke organizacije, Edin Jadadić, ističe da plavsko-gusinjskom turizmu u svakom slučaju dolaze bolji dani.</s><s>-Sve ove dosadašnje održane manifestacije su na poseban način dopinijele promociji turizma i drugih vrijednosti plavsko-gusinjskog kraja.</s><s>Pored ovih manifestacija tu su bili i drugi prateći sportski i kulturni sportski sadržaji – memorijalni planinarski pohodi Zijovom i Hamdovom stazom, planinarske šetnje plavskim i gusinjskim planinama, tradicionalna berba borovnica na okolnim plavskim planinama, Moto reli džip na Prokletijama, Mini maraton Plav – Gusinje, i mnogi drugi sadržaji, ističe Jadadić.</s><s>Svi oni koji su ove godine boravili uživali su u blagodetima koje im je pružala plavsko-gusinjska priroda i čuveno gostoprimstvo ovih gorštaka.</s><s>Mnogi su bili smješteni u atraktivnom hotelu „Kula Damjanova“, „Rosi“, motel „Akva“ na obali Plavskog jezera , Eko katun – Grebaje, Eko-katun „Karanfili“ takodje u Grebajama, hotel-restoran „Gusinjska kula“, i eko-planinsko naselje „Hrid“ u Babinom Polju kod Plava, kazao je Enes Drešković, direktor NP „Prokletije“ u Plavu.</s><s>I predsjednici opština Plav i Gusinje, Orhan Šahmanović i Anela Čekić, sa puno optimizma očekuju brži tempo razvoja turizma u ovom kraju.</s><s>-Mnoge manifestacije po kojima je opština Plav sve više prepoznatljiva, zatim sprovodjenje redovnih promotivnih kampanja, uz realizaciju strategije rasta i razvoja turizma shodno pogramima resornog ministarstva, Nacionalne turističke organizacije i opštine Plav, sve više utiču na naš turistički proizvod i razvoj turizma u ovom kraju – kaže predsjednik opštine Plav, Orhan Šahmanović.</s><s>Predsjednica najmladje crnogorske opštine Gusinje, Anela Čekić, sa puno optimizma takodje očekuje brži razvoj turizma u gusinjskom kraju, kao najprioritetnije privredne grane.</s><s>-U strategiji uspješnijeg razvoja turizma u Crnoj Gori – zdravstveni tuizma je na prvom mjestu.</s><s>Opština Gusinje upravo, u ovom dijelu turitičke ponude vidi svoju veliku šansu, jer posjeduje izvanredne prirodne uslove i resurse i potrebnu infrastrukturu.</s><s>Prirodni dragulji, jedinstveni na Balkanu i šire i zdrava hrana, čine gusinjski kraj pravom vazdušnom banjom.</s><s>Zato smo puni optimizma da će zdravstveno-rekreativni turizam na ovim prostorima naći svoje pravo mjesto i obogatiti našu turističku ponudu, kazala je predsjednica Čekić.</s><s>Na nama je, kazala je Čekić, da što prije formiramo turističku organizaciju, odaberemo mlade i stručne ljude-kadrove i konačno pripremimo pojekat prezentacije prirodnih bisera ovog kraja.</s><s>Biće to od velikog značaja za ovaj turitičkih kraj, kazala je predsjednica Čekić.</s><s>R.Gruda BIĆE VEOMA USPJEŠNA TURISTIČKA SEZONA Kažu turistički radnici u Plavu i Gusinju Plav/Gusinje – Veliki broj planinara, ljubitelja prirode i drugih gostiju iz zemlje i inostranstva, od početka maja do avgusta prošle godine posjetio je Alipašine izvore, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice, atraktivne doline Grebaje i Ropojanu, Plavsko, Hridsko i Visitorsko jezero, visoke vrhove Prokletija, veliki broj pećina i drugih kulturno-istorijskih vrijednosti ovog kraja.</s><s>-Utisak je da su turističke, kulturne sportske manifestacije, uprkos teškoj materijalnoj situaciji – bile više nego potrebne za više hiljada gostiju, zavičajaca i drugih posjetilaca koji su boravili u toku maja, juna i jula prošle godine u ovom kraju.</s><s>Nadamo se da su turistički i drugi subjekti u ovim opštinama „pogodili“ potrebne osnovne turističke i druge sadržaje.</s><s>Gusinjska omaha, Dani behara, Limska regata, Dani dijaspore, Dani borovnice, Sportske igre u Vusanju kod Gusinja, Zavičajni susreti na Alipašinim izvorima, Skokovi za nezaborav u Novšiću kod Murina, memorijlni turniri u malom fudbalu u Plavu i Gusinju, Memorijal Alema Šarkinovića-rafting rijekom Ljučom i mnogi drugi sportski i kulturni sadržaji činili su bogatu turističku razglednicu plavsko-gusinjskog kraja, kaže, mr Huso Brdakić-Beli.</s><s>Direktor plavske lokalne turističke organizacije, Edin Jadadić, ističe da plavsko-gusinjskom turizmu u svakom slučaju dolaze bolji dani.</s><s>-Sve ove dosadašnje održane manifestacije su na poseban način dopinijele promociji turizma i drugih vrijednosti plavsko-gusinjskog kraja.</s><s>Pored ovih manifestacija tu su bili i drugi prateći sportski i kulturni sportski sadržaji – memorijalni planinarski pohodi Zijovom i Hamdovom stazom, planinarske šetnje plavskim i gusinjskim planinama, tradicionalna berba borovnica na okolnim plavskim planinama, Moto reli džip na Prokletijama, Mini maraton Plav – Gusinje, i mnogi drugi sadržaji, ističe Jadadić.</s><s>Svi oni koji su ove godine boravili uživali su u blagodetima koje im je pružala plavsko-gusinjska priroda i čuveno gostoprimstvo ovih gorštaka.</s><s>Mnogi su bili smješteni u atraktivnom hotelu „Kula Damjanova“, „Rosi“, motel „Akva“ na obali Plavskog jezera , Eko katun – Grebaje, Eko-katun „Karanfili“ takodje u Grebajama, hotel-restoran „Gusinjska kula“, i eko-planinsko naselje „Hrid“ u Babinom Polju kod Plava, kazao je Enes Drešković, direktor NP „Prokletije“ u Plavu.</s><s>I predsjednici opština Plav i Gusinje, Orhan Šahmanović i Anela Čekić, sa puno optimizma očekuju brži tempo razvoja turizma u ovom kraju.</s><s>-Mnoge manifestacije po kojima je opština Plav sve više prepoznatljiva, zatim sprovodjenje redovnih promotivnih kampanja, uz realizaciju strategije rasta i razvoja turizma shodno pogramima resornog ministarstva, Nacionalne turističke organizacije i opštine Plav, sve više utiču na naš turistički proizvod i razvoj turizma u ovom kraju – kaže predsjednik opštine Plav, Orhan Šahmanović.</s><s>Predsjednica najmladje crnogorske opštine Gusinje, Anela Čekić, sa puno optimizma takodje očekuje brži razvoj turizma u gusinjskom kraju, kao najprioritetnije privredne grane.</s><s>-U strategiji uspješnijeg razvoja turizma u Crnoj Gori – zdravstveni tuizma je na prvom mjestu.</s><s>Opština Gusinje upravo, u ovom dijelu turitičke ponude vidi svoju veliku šansu, jer posjeduje izvanredne prirodne uslove i resurse i potrebnu infrastrukturu.</s><s>Prirodni dragulji, jedinstveni na Balkanu i šire i zdrava hrana, čine gusinjski kraj pravom vazdušnom banjom.</s><s>Zato smo puni optimizma da će zdravstveno-rekreativni turizam na ovim prostorima naći svoje pravo mjesto i obogatiti našu turističku ponudu, kazala je predsjednica Čekić.</s><s>Na nama je, kazala je Čekić, da što prije formiramo turističku organizaciju, odaberemo mlade i stručne ljude-kadrove i konačno pripremimo pojekat prezentacije prirodnih bisera ovog kraja.</s><s>Biće to od velikog značaja za ovaj turitičkih kraj, kazala je predsjednica Čekić.</s><s>Turističke manifestacije u službi promocije turizma i drugih vrijednosti opština Plav i Gusinje — No Comments</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Danas u Gusinju počeo tradicionlni memorijlni turnir u mlom fudbalu pod nazivom „ELMAZ MAZO ČEKIĆ“</s><s>GUSINJE – Danas je u Gusinju, na terenima školsko-sportskog poligona OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju, počeo tradicionalni memorijalni turnir u malom fudbalu pod nazivom „ELMAZ MAZO ČEKIĆ“, koji svake godine izaziva veliko interesovanje zaljubljenika u fudblski sport.</s><s>Organiztoru turnira prijavilo se 23 ekipe iz Gusinja i okolnih gradova, koje će u fer i sportskoj borbi pokušati da se domognu jedne od tri novčane nagrade.</s><s>-Naime, novčani fond za ovaj turnir je 5.000 dolara, od čega je za prvo mjesto predvidjena novčana nagrada od 3.500 dolara, za drugo mjesto nagrada je 1.000 dolara, dok za treće mjesto nagrada iznosi 500 dolara, kazao je Emir Čekić, jedan od organizatora ovog turnira.</s><s>Svaka ekipa je za učešće na turniru uplatila po 70 eura.</s><s>Igra se po sistemu 4+1 uz tri zamjene.</s><s>Ekipe su rasporedjene u četiri grupe, i to tako da tri grupe imaju po šest ekipa, dok je četvrta grupa pet ekipa.</s><s>Iz svake grupe u drugo kolo idu po dvije najbolje plasirane ekipe.</s><s>-Očekujemo da i ovaj turnir protekne u korektnoj, fer i sportskoj igri, bez ijednog incidenta , a nadamo se da će i sudjenje biti na odgovarajućem nivou, ističe Emir Čekić.</s><s>Inače, kao i svake prethodne i ove godine glavni sponzor i donator turnira je „DRUŠTVO PRIJATELJA“ iz Njujorka.</s><s>Danas u Gusinju počeo tradicionlni memorijlni turnir u mlom fudbalu pod nazivom „ELMAZ MAZO ČEKIĆ“ — No Comments</s>
<s>Najezda zmija u plavsko-gusinjskom kraju</s><s>Upozoravaju doktori iz zdravstvenih ustanova u Plavu i Gusinju PLAV/GUSINJE – Žitelji plavske i gusinjske opštine, ovih veoma toplih junskih dana, kada se živa u termometru zadržava na 32 podeoku, primijetili su pojavu zmija i drugih gmizavaca kojima je , kako kažu , sada i vrijeme da izadju iz svojih zimskih jazbina.</s><s>U zdravstvenim ustanovama i u plavskoj vatrogasnoj jedinici kazali su da je najbolja zaštita od ujeda zmija redovno održavanje zelenih i drugih površina – košenje trave, posebno u dvorištima pored porodičnih kuća i drugih kućnih ljetnjih sadržaja gdje borave članovi porodice, a posebno djeca.</s><s>Dr Sabahudin Pupović, šef plavske hitne pomoći, upozorava da u slučaju ujeda, treba se odmah obratiti za pomoć najbližoj zdravstvenoj ustanovi.</s><s>Ujedu otrovnica najčešće su izloženi planinari, djeca i čobani.</s><s>Zato je neophodno prilikom boravka u prirodi , posebno na planini, nositi duboke cipele i pantalone, pažljivo gledati kuda se ide ili gdje se sijeda.</s><s>Dr Pupović posebno naglašava, da su zmije veoma korisni gmizavci koji tamane poljske štetočine (pacove, štakore) i „održavaju“ zdravom sredinu u kojoj borave.</s><s>Drugo, mještani to dobro znaju, da zmija neće nikada napasti osobu i ujesti, ukoliko je neko ne nagazi ili uplaši.</s><s>Drugo, zmiju nikako ne treba ubijati ako je primijetite.</s><s>Dozvolite joj da one „podje“ tamo gdje je naumila, kaže dr Pupović.</s>
<s>Hamburg: “Srpska banda” silovala devojčicu</s><s>Navodi se da je ona odlučila da ode tamo bez pomisli da se radi o zamci, devojčica srpskog porekla je iskorišćena kao mamac i ona je kamerom snimila zločin koji su počinili Boško Pavlović i Aleksander Nikolas Kampf.</s><s>Mediji prenose da su njih dvojica primorali devojčice da piju alkohol, da bi jednu potom silovali, a drugu naterali da to snima.</s><s>Ističe se da policija traga za Pavlovićem, kao i još trojicom srpskih imigranata koji su optuženi za pokušaj ubistva, jer su 14-godišnjakinju bez odeće izbacili na ulicu.</s><s>Pronađena je na ulici bez svesti, a onda je odvedena u bolnicu, gde je konstatovano životno opasno smrzavanje.</s>
<s>Da li se dogodila najveća krađa u avionu u istoriji?</s><s>Ukoliko se tvrdnje Mustafe Sačija ispostave tačnim, to će biti najveća krađa na jednom letu svih vremena.</s><s>Sači je putovao iz Dubaija za Hong Kong kada je otkrio da mu nema ručnog prtljaga u kome je imao oko 200.000 eura i satove Roleks i Patek Filip.</s><s>Neki lopovi čak putuju i biznis klasom, navodi South China Morning Post.</s><s>Sači je trgovac satovima iz Turske i imao je svoje mjesto u ekonomskoj klasi na letu kada je obavijesti osoblje o nestanku torbe.</s><s>Policija još uvijek nije nikoga uhapsila, a više puta su upozoravali putnike da zaštite svoj prtljag zbog učestalih krađa.</s><s>U posljednjih devet mjeseci na letovima za Hong Kong su ukradeni predmeti vrijedni preko 300 hiljada eura, uključujući i skupe elektronske uređaje.</s>
<s>Turci donirali pet pogrebnih vozila</s><s>Generalni sekretar zajednice opština Turske, Hajretin Gungor, kazao je da je želja Turske da razvija saradnju sa zemljama sa kojima dijele zajedničku tradiciju.</s><s>“Ovo je jedan poklon koji smo došli da podijelimo našoj braći.</s><s>U pitanju je pet vozila za pogrebne usluge sa cjelokupnom opremom“, kazao je Gungor.</s><s>Ambasador Turske u Crnoj Gori, Serhat Galip, poručio je da njegova zemlja sarađuje sa svim crnogorskim institucijama.</s><s>“TIKA je do sada renovirala sedam crnogorskih porodilišta.</s><s>Mi na ovaj način pokazujemo prijateljstvo.</s><s>Želimo da ovu posljednju donaciju naša braća počnu koristiti što kasnije“, rekao je Galip.</s><s>Današnjoj ceremoniji uručenja donacije prisustvovali su članovi parlamentarne grupe tursko-crnogorskog prijateljstva, predstavnici zajednica opština Turske i Crne Gore, predstavnici turskih institucija u Crnoj Gori, kao i članovi Islamske zajednice.</s>
<s>Miomir Maroš – Pavino Polje</s><s>Poštovani pośetioci, sa posebnim zadovoljstvom najavljujemo da ćemo u narednom periodu objaviti priče iz knjige „Zapisana Crna Gora“, dr Miomira Maroša.</s><s>Autora priča nije potrebno predstavljati, jer već skoro 20 godina, zajedno sa njim, iz svojih domova, putujemo širom prelijepe Crne Gore.</s><s>Na taj način smo upoznali mnoge, do tada nepoznate i najčešće skrivene prirodne dragulje Crne Gore, ali i na svoj način neobične i osobene ljude i običaje.</s><s>Slikom i riječju nam je sve dočarao, ali je i sve to zapisao, pa je tako i nastala „Zapisana Crna Gora“.</s><s>Ono što je zapisano, to je i trajno.</s><s>Kao što je vječna Crna Gora, tako će i ovi zapisi ostati trajni dokumenti o njoj, kao svjedočanstvo jednog vremena, ljudi i događaja.</s><s>Zahvaljujemo se gospodinu Marošu, koji nam je omogućio da njegove zapise integralno objavimo.</s><s>Objavljivanje sadržaja na našem portalu ima potpuno neprofitni karakter i služe isključivo u edukativne svrhe.</s><s>Zabranjeno je preuzimanje ovih zapisa sa našeg portala i njihovo dalje reprodukovanje u drugim medijima, bez odobrenja autora.</s><s>Deveti zapis iz ovog serijala je Pavino Polje.</s><s>KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU KNJIGE DA OTVORITE ZAPIS</s><s>BIOGRAFIJA AUTORA KNJIGE:</s><s>Maroš je autor 20-tak naučnih radova sa medijskom i sportskom tematikom, objavljenih u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.</s><s>Autor je knjige „Medijsko brendiranje u Crnoj Gori“ (Cetinje 2017).</s><s>Urednik je sekcije za kulturnu antropologiju u naučnom časopisu “Journal of Anthropology of Sport and Physical Education“.</s><s>Predavač je novinarskih predmeta na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Nikšić i Fakultetu političkih nauka u Podgorici, te gostujući predavač na privatnim univerzitetima u Crnoj Gori.</s><s>Preko CEEPUS projekta mobilnosti održao je gostujuća predavanja na Kineziološkom fakultetu u Splitu, Zagrebu i Novom Sadu.</s><s>Predavač je komunikoloških predmeta na programima stručnog osposobljavanja u Upravi za kadrove.</s><s>Related Articles</s><s>Objavljeno u časopisu “Zapisi”, knjiga XXII, sveska 5, novembar 1939, Cetinje Narodni običaji u Crnoj Gori, veoma malo su bilježeni; gde je toga i bilo to je bilo više uzgredno i slučajno.</s><s>Čim prosvjeta i [...]</s><s>Čitajući eseje, ovako bih rek’o,zlatne tekstove Ramiz stalno piše,bogatu riznicu već je tako stek’o,baštinu čuva i od muzeja više.</s><s>Selo, uzdanica i najveći učitelj života, njegov najpouzdaniji resurs, nekada puno običaja, tradicije, sećanja.</s><s>Svet pitomih [...]</s>
<s>DEVASTACIJOM KORITA RIJEKE GRNČAR PRIČINJENA ŠTETA NARODU I DRŽAVI</s><s>GUSINjE – Kuda se prostire granica između Crne Gore i Albanije, u gornjem toku rijeke Grnčar, niko sa sigurnošću ne može znati.</s><s>Rijeka koja pod imenom Vrmošit izvire u Albaniji, ulazi na crnogorsku teritoriju kod sela Grnčar i nastavlja svoj tok pod imenom Grnčar.</s><s>U vrijeme povišenog vodostaja rijeka mijenja svoj tok i samim tim i graničnu liniju jer granica neplovnim rijekama pruža se maticom.</s><s>Taj problem je poslednjih godina usložnjen davanjem koncesija na šljunak iz korita rijeke.</s><s>Nekadašnji pripadnik Vojske Jugoslavije sada penzioner Mileta Mito Ivanović živi tik uz tu granicu Crne Gore i Albanije u razgovoru za „Dan” kaže da granice više nema, jer rijeka šeta nekolike stotine metara tamo i ovamo, odnosi ili oštećuje ljudima imovinu i tako iz godine u godinu.</s><s>Ivanović kaže da bi se sve to veoma lako moglo uraditi podizanjem kvalitetnog nasipa, odnosno obaloutvrde. – Ja koji sam ovdje rođen i živim, i poznajem svaki pedalj ovog terena,kažem da je granica momentalno na štetu naše države, odnosno da je pomjerena i do 80 metara.</s><s>To iz razloga što obala rijeke nije uređena, faktički i ne postoji, voda pri većem vodostaju, pogotovo pri poplavama koje su ovdje veoma česte, mijenja tok i tako mijenja i graničnu liniju.</s><s>Sada se i ne zna šta je čije, naše ili albansko.</s><s>S obzirom na to da je duž obale sve privatna imovina, zna se kakve nam probleme to donosi.</s><s>Imamo imovinu, nemamo imovinu.</s><s>Nekad možemo da je koristimo, nekad ne možemo, a porez mora da se plati u svakom slučaju.</s><s>Što se tiče graničnih oznaka one više i ne postoje, jer granični kamenovi koji čine međaše, oštećeni su ili ne postoje.</s><s>Sve što možete da vidite su njihovi ostaci, a što može da prepozna samo onaj ko tu živi ili ko je radio poslove na granici.</s><s>Ne znam i ti novi graničari kako se pri takvom stanju tu snalaze – kaže Ivanović.</s><s>On ističe da promjenu toka rijeke dobrim dijelom uzrokuju koncesionari i teške mašine koje po odobrenju Opštine Gusinje eksploatišu rječni materijal svakodnevno, tokom cijele godine a korito ne vrate u prvobitno stanje i onda voda mijenja tok. – Dodatni problem napravljen je nestručnim radom mašina koje je Opština Gusinje angažovala za navodno uređenje obale, a time i jedni i drugi nešto da ušićare a ne stvarno da riješe problem.</s><s>Time je promijenjen tok Grnčara i voda je okrenuta na moju imovinu.</s><s>Pričinjena mi je ogromna šteta.</s><s>Voda je odnijla oko pola hektra njiva i oranica i dio voćnjaka.</s><s>Oko hektar livade više nije za obradu jer je voda skinula gornji, obradivi sloj, ili je sve pokriveno kamenjem i muljem.</s><s>Podnio sam zahtjev Opštini da izađu i utvrde štetu, ali niko nije dolazio jer ih to očigledno ne interesuje ni jedan odsto.</s><s>Ministarstvo poljoprivrede je prije više od godina zabranilo koncesije iz rječnih korita ali za čelnike naše Opštine to očigldno ne važi jer oni koncesije za eksploatciju šljunka izdaju pojedincima tako, činimi se, imaju koristi i jedni i drugi, a narod ima štetu.</s><s>Tražio sam i prijem kod predsjednice Opštine Anele Čekić, ali nijesam imao sreće.</s><s>Kaže dođi u ponedjeljak, pa će onda dođi u četvrtak i tako u nedogled, očigledno dok meni ne dosadi dolaziti – razočaran je Ivanović.</s><s>Slično stanje je i sa imovina bivše Vojske Jugoslavije, karaulama na gusinjsko-plavskom potezu, a napuštena škola u Grnčaru je u fazi propadanja.</s><s>Kada pogledate stanje tih objekata na granici zaključite da se radi o zločinu nad državnom imovinom.</s><s>A u turističkoj zemlji, kao što je našla, svašta nešto bi se moglo uraditi sa tim objektima u svrhu razvoja turizma.</s><s>Ovako izgleda kao da država ovaj prostor ne smatra svojim, a on je na granici Crne Gore i Albanije.</s>
<s>U Plavu i Gusinju kuce na udaru provalnika</s><s>Koristim priliku da vam se prvo predstavim:</s><s>Zovem se Murat Julevic rodjen u Gusinju, a javljam vam se iz Njemacke gdje radim i zivim skoro 50 godina.</s><s>Clan sam Saveza Crnogorskih Asocijacija Njemacke, Predstavnik Fondacije Gusinje za Zapadnu Evropu i Koordinator Akcije Sjever iz Kelna – Njemacka za Opstine Gusinje i Andrijevicu.</s><s>Obracam vam se sa potrebom i informacijom u vezi katastrofalnog i nenormalnog stanja sigurnosti u nasoj novoj Opstini Gusinje.</s><s>Kao sto je vama i vasim institucijama poznato ni dan danas nemamo soptvenu policijsu stanicu niti Opstinske policjske sluzbenike, nego nas teren pokrivaju sluzbenici stanice policije iz Plava.</s><s>Nasa familija i sugradjani koji tamo zive, susrecu se svaki dan sa razlicitim problemima i nesigurnostima koji svaki dan dozivljavaju, a da ne govorim o nasim domacinstvima koji su savki dan na udaru pljackasa i razbijaca nasih kuca i domova u nasem rodnom mjestu.</s><s>Mogu vam reci da od proslog ljeta pa do prekjuce samo na teritoriji Opstine Gusinje razbijeno je i opljackano preko dvadesetak kuca, a da nazalost do danas nije rijesen ni jedan slucaj.</s><s>Mecu njima je nazalost i nasa kuca prije dva dana dosla na red pa ce i ostale zatvorene kuce nasih gastarbajtera biti sledece.</s><s>Vjerovatno znate da smo mi u Dijaspori dosta doprinjeli i pomogli nasu C. Goru, i dalje pomazemo i promovisemo koliko je to moguce, da nasa Domovina bude jedna sigurna moderna Drzava u Evropi, a na vama je da nama u Dijaspori i u Domovini omogucite da se bez straha i stresa normalno zivi.</s><s>Jedino tako mozemo biti lojalni i spremni za saradnju i ljubav prema nasoj Domovini Crnoj Gori.</s><s>U moje licno ime i svih nasih sugradjana u Dijaspori, apelujemo na vas i institucije koje su za to ovlascene, da se sto prije pozabavite sa ovim velikim problemom i upotrijebite sve zakonske mogucnosti kako bi sprijecili i rijesili probleme koje sam vam proslijedio i ukratko obrazlozio.</s><s>U nadi da cete ovo razmotriti i pozitivno rijesavati i odgovoriti, saljem vam srdacne pozdrave iz Njemacke i zelim sve najbolje u vasem radu.</s>
<s>Isplatiti radnike bivseg “Termoplasta” u Gusinju</s><s>GUSINJE – Vlada Crne Gore, na juče održanoj sjednici, usvojila je informaciju o usvajanju zahtjeva bivših radnika “Termoplast” AD iz Gusinja u stečaju.</s><s>Radnicima će biti uplaćeno 45.820 eura.</s><s>Prenosimo zaključke sa sjednice Vlade Crne Gore: 1.Vlada je usvojila Informaciju o zahtjevu bivših radnika “Termoplast” AD u stečaju Gusinje.</s><s>2. Vlada je prihvatila predlog da se ustupi potraživanje Vlade Crne Gore, Ministarstvo finansija, koje je utvrđeno kao obezbijeđeno, bivšim zaposlenim radnicima “Termoplast” AD u stečaju Gusinje, u ukupnom iznosu od 45. 820,00 € i to iznos od 28.110,00 € na ime neto potraživanja zaposlenih i iznos od 17.710,00 € na ime neisplaćenih poreza i doprinosa, po spisku koji je sastavni dio ovog zaključka.</s><s>3. Zadužuje se Ministarstvo rada i socijalnog staranja da obezbijedi da Vlada Crne Gore stupi na mjesto zaposlenih kao povjerilaca u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Termoplast” AD u stečaju Gusinje za iznos ustupljenog potraživanja od 45.820,00 € u slučaju svake naredne diobe diobne mase stečajnog dužnika.</s><s>4. Zadužuje se Ministarstvo finansija da sredstva iz stečajne mase u iznosu od 45.820,00 € usmjere: na ime neizmirenih neto zarada bivših radnika “Termoplast” AD u stečaju Gusinje iznos od 28.110,00 € i plaćanja duga radi povezivanja radnog staža radnicima, po dostavljenom spisku i u iznosima koji je sasatavni dio zaključka ukupan iznos od 17.710,00 €.</s>
<s>Supruga na samrti a sin paralizovan</s><s>Jedan poziv iz Njujorka bio je povod da tokom prvomajskih praznika reporter “Vesti”, zajedno sa humanitarcem Hidom Muratovićem, pređu granicu sa Crnom Gorom i u Rožajama se sretnu sa porodicom Elvedina Balića (35) koja pritisnuta bolestima i sirotinjom jedva preživljava u iznajmljenoj kući u prigradskom naselju Bandžovo Brdo.</s><s>Poziv iz daleke Amerike stigao je od Šaćira Mačkića, poznatog humanitarca, rodom iz Plava, koji godinama, zajedno sa Plavljanima i Gusinjanima u Njujorku, Nju Džersiju i drugim okolnim gradovima čitaju “Vesti” i učestvuju u gotovo svim akcijama Humanitarnog mosta.</s><s>Do sada su pomogli mnogima u Sandžaku i drugim delovima Srbije, Crnoj Gori, Bosni...</s><s>Drugi apel stigao nam je iz Plava u Crnoj Gori od Sadata Redžića, takođe humanitarca, koji je zapucao čak u 200 kilometara udaljeni Novi Pazar da “Vesti” i Hida Muratovića i lično zamoli da pomognu porodici Balić iz Rožaja.– Tuga je to neviđena.</s><s>Elvedinova supruga Sanela Balić (37), devojačko Huseinović, naša je odiva iz Plava, znamo za sve njene muke i strahote kroz koje prolazi njena porodica i zbog toga smo svi ustali da im pomognemo.</s><s>Ne znamo da li će našoj Saneli biti spasa i da li ćemo moći da joj pomognemo, ali njenom sinu Tariku (7), koji boluje od cerebralne paralize, suprugu Elvedinu i drugom zdravom sinu Abdulahu (10) možemo i hoćemo.</s><s>Molim sve čitaoce “Vesti”, gde god da su, da se uključe u akciju – poručuje Redžić.</s>
<s>Dečak uplašio čuvara maskom, cuvar pucao i ubio ga</s><s>Karači — Radnik obezbeđenja u Karačiju ubio je dečaka starog 11 godina nakon što ga je ovaj uplašio maskom čudovišta, navodi pakistanska policija, prenosi BBC.</s><s>Dečak se čuvaru prišunjao da ga uplaši, a čuvar je na to reagovao pucanjem, navode iz policije.</s><s>Odmah nakon toga dečak je odveden u bolnicu, ali je preminuo od povreda.</s><s>Čuvar je uhapšen.</s><s>BBC navodi da njihovi dopisinici kažu da u Karačiju postoji na hiljade privatnih čuvara koji su uglavnom loše plaćeni i koji ne prođu nikakvu obuku.</s><s>Nakon smrti dečaka njegova porodica i lokalni stanovnici organizovali su protest.</s>
<s>OBAVESTENJE O IZBORNOJ SKUPSTINI DZEMATA IZ PLAV-GUSINJE U NJUJORKU</s><s>Vrhunac nepravilnosti desio se</s><s>prije 26 mjeseci kada je jedna grupa dzemata, interesno povezanih u broju oko stotinu ljudi izabrala ilegalni odbor i bez ikakvih objasnjenja i zvanicne izjave izvrsila smjenu blagajnika i imama, krseci pravila statuta i zvanicne registracije.</s><s>Taj potez izazvao je protest velikog dijela dzemata koji se sastao u broju oko dvije stotine ljudi, neposredno poslije smijene i izabrao privremeni odbor.</s><s>Zadatak odbora je bio da u razgovoru sa ilegalno izabranim odborom dogovori odrzavanje novih izbora u skladu sa registracijom.</s><s>I pored svih nadstojanja, sastanaka i pismenih obracanja, do dogovora nije doslo i privremeni odbor je bio primoran da trazi pravni lijek preko suda.</s><s>Nakon 15 mjeseci sud je ispostovao praksu da se ne mijesa u vjerska pitanja.</s><s>Prema statutarnoj odredbi novi izbori za odbor trebali su da se odrze nakon 24 mjeseca sto nije ispostovano.</s><s>Dio dzemata na vise sastanaka trazio je u dva navrata pismenim putem odrzavanje novih izbora.</s><s>Predstavnici ilegalnog odbora nisu cak htjeli ni da prime ova dva dopisa ignorisuci sva pravila koja nalaze status i zakon.</s><s>U novo nastaloj situaciji dobar dio dzemata trazio je odrzavanje novih izbora.</s><s>Na ovoj skupstini treba sagledati stanje u nasoj zajednici i dobrim dijelom povratiti povjerenje koje je u dosadasnjem radu izgubljeno.</s><s>Posebno trazimo prisustvo mladih i obrazovanih ljudi koji mogu svojim radom i djelovanjem obnoviti rad u nasem dzematu.</s><s>To je posebno u njihovom interesu, jer buducnost pripada njima.</s><s>U zelji da u sto vecem broju prisustvujemo i izaberemo odbor koji treba da predstavlja cijeli dzemat Plava i Gusinja, srdacno vas selamim.</s><s>OBAVESTENJE O IZBORNOJ SKUPSTINI DZEMATA IZ PLAV-GUSINJE U NJUJORKU — 1 Comment</s><s>Svaka cast I veliko postovanje nasem Hasu,,tako i treba reci istinu ,,,,i uspeh ce biti akobogda,da se ujedinimo kao sto smo prije bili,zalosno je gledati onaj centar ,,prazan,,a svi smo ulozili toliko truda a i novca da bi nasa djeca imali bolju buducnost ...zato je kranje vrijeme da se uklone oni koji ubacise svadzu u najslozniji narod..plavo gusinjane,,vas verni clan..</s><s>Husko Bicic</s>
<s>ADVOKATICA KOSOVA SA HIDZABOM</s><s>Posebno smo ja u moja hanuma srecni i ispunjeni sto je nasa Nora, a od sada nasa i vasa advokatica, dosla do ove titule jednim disciplinovanim radom i ucenjem, iskazujuci pri tom nadarenost i talenat kako za prirodne tako i za drustvene nauke.</s><s>Nora je nakon zavrsene osnovne skole u Plavu i Gusinju kao djak generacije i “luconosa”, upisala i zavrsila sa odlicnim uspjehom srednju Medresu u Pristini, a njene su je drugarice tajnim glasanjem birale na cetvrtoj godini za predsjednicu, sto je jos jedan dokaz i potvrdila njenog autoriteta i povjerenja kojeg je stekla medju drugaricama i svojim vaspitacima.</s><s>Nora i roditelji na svecanoj ceremoniji dodjele dipome u Pristini</s><s>Vidjevsi da se kao vjernica i djevojka privrzena vjeri dini Islamu, tesko moze zaposliti pri Islamskoj zajednici, nakon sticanja prava na stipendiju donatora Drzave Malezije, u gradu Kuala Lumpuru je zavrsila civilno pravo na englesnom nastavnom jeziku.</s><s>Da bi i tamo, tokom svojih studija ostavila svoje tragove, zeljna takmicenja i nadmetanja u znanju sa svojim kolegama i koleginicama, ona je na jednom takmicenju dobila prvu nagradu kao orator, a na sledecem takmicenju sa svojom ekipom je takodje pobijedila i stekla pravo da reprezentuje Drzavu Maleziju na najprestiznijem takmicenju studenata pravnog fakulteta u Americi, u gradu Vasingtonu, gdje je sa svojom ekipom takodje ostvarila zapazene rezultate.</s><s>Advokatica Nora je srecno udata za svog izabranika Fitima Veljiu-albanologa i vjernika iz Skenderaja, imaju kcerku Erinu staru tri godine.</s><s>Ona i njen suprug planiraju da jednog dana budu Dotori nauka u svojim strukama, ubijedjeni da samo znanjem mogu ici naprijed i valjati sebi i siroj drustvenoj zajednici.</s><s>Nimalo im ne smeta sto su podstanari u Pristini, svjesni da puno naroda preseli na drugi svijet bez svog kutka, stana ili kuce, te da ce oni jednog dana uz Allahovu pomoc i podrzku biti svoji na svome, pravi gazde i ponosne osobe koje ce svakog vedra cela moci u obraz da gledaju, kao i do sada.</s><s>Vjerujem da ce ostati upisano da je nasa i vasa Nora prva zena Drzave Kosovo koja se kao iskrena vjernica sa hidzabom i osoba zakleta Bogu, prihvatila teskog i casnog poziva – advokature kao samostalne drustvene sluzbe , te da ce biti u tom poslu uspjesna kao i do sada i da ce valjati sebi, svojoj familiji, klijentima koje bude zastupala i siroj drustvenoj zajednici.</s><s>U to ime mi njeni roditelji joj zelimo dobro zdravlje i uspjeh u casnoj profesiji za koju se opredijelila, svesni da joj isto zelite i vi, te da ona bude putokaz i za primjer dolazecim generacijama u ovim teskim i problemima nagomilanim vremenima – posebno za zensku populaciju.</s>
<s>Erdogan u Sandžaku: Vaša bol je naša bol (video)</s><s>Predsjednici Srbije i Turske posjetili su tokom dana Novi Pazar, gdje su se obratili okupljenim građanima.</s><s>Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan završio je dvodnevnu posjetu Srbiji.</s><s>U večernjim satima, s beogradskog aerodroma, ispratio ga je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te članovi Vlade Srbije.</s><s>Prethodno su Erdogan i Vučić boravili u Novom Pazaru, gdje je turski predsjednik poručio pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine: “Vaša sreća je i naša sreća, vaša bol je i naša bol”.</s><s>Vučić: Raditi u najboljem interesu svakog građanina</s><s>Sastanak s gradonačelnicima</s><s>Predsjednici Srbije i Turske Aleksandar Vučić i Recep Tayyip Erdogan stigli su nešto poslije 13 sati u Novi Pazar i odmah se sastali s gradonačelnicima i predsjednicima općina Novi Pazar, Raška, Kraljevo, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš i Priboj.</s><s>Uslijedilo je potpisivanje protokola između Grada Novog Pazara i Općine Raška s Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA).</s><s>Dvojicu predsjednika ispred Gradske uprave dočekao je veliki broj građana Novog Pazara i okoline kako bi ih pozdravili.</s><s>Gotovo svaka zgrada u centru grada ukrašena je zastavama Turske i Srbije, te zastavama Bošnjačkog nacionalnog vijeća ili transparentom “Dobro došli u Novi Pazar”, “Vučić – Erdogan”, dok prekoputa Gradske uprave dominira transparent s velikom fotografijom predsjednika Turske, uz tekst “I za riječi i za postupke” na turskom.</s><s>Veliki je broj građana u crvenom ili nose marame ili šalove s obilježjima Turske, a na Novopazaraskoj tvrđavi istaknute su zastave Turske, Srbije i Novog Pazara, a grad je ukrašen i balonima u bojama zastava dvije zemlje.</s><s>[Rade Prelić / Tanjug]</s><s>Ispred Gradske uprave montirana je i velika bina s transparentom na dva jezika “Novi Pazar – most prijateljstva”, s koje se očekuje obraćanje dva predsjednika.</s><s>Protokol posjete</s><s>Prema protokolu iz Predsjedništva Srbije, bit će održana i ceremonija potpisivanja protokola između Grada Novog Pazara i Općine Raška s Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju.</s><s>Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan prvi je predsjednik te zemlje od njenog osnivanja koji boravi u zvaničnoj posjeti Sandžaku.</s><s>On je, također, kao prvi turski premijer i visoki zvaničnik posjetio Novi Pazar 2010. godine.</s>
<s>NEPROMISLJENI I PRAVNO NEUTEMELJENI POSTUPCI DRZAVE CRNE GORE</s><s>Ministarstvo finansija Vlade Crne Gore ogromnom brzinom sprovodi postupak djelimicne eksproprijacije odredjenih parcela u privatnoj svojini s namjerom gradnje malih hidroelektrana na djurickoj( citaj: Plavskoj rijeci) i na njene dvije pritoke Jasenickoj i Hotskoj rijeci.</s><s>Vec nekoliko dana u kontinuitetu se pozivaju gradjani da daju svoje izjave, kojom prilikom im se urucuju i rjesenja koja ce biti konacna po isteku roka za zalbu od 8 dana.</s><s>Predstavnik drzave koji sprovodi ovaj postupak uz pomoc sluzbenika uprave za nekretnine – podrucne sluzbe Plav, na jedan bahat i prizeman nacin tvrdi da je njima jasno da su vode drzavna svojina, za razliku od nas kojima je, kako on to ustvrdi nepoznanica.</s><s>Odredili su oni svoje minorne cijene radi zabelezbe njihovih zacrtanih ciljeva, cime ce onemogucavati pravo svojine onim gradjanima preko cijih parcela budu postavili cijeve za hidroelektrane.</s><s>Gradjani mjesnog centra Plav, zatim Zavrsa, Djuricke Rijeke, Jasenice i Hota su s’punim pravom uznemireni , jer sa potpunom izvjesnoscu ocekuju da ce realizacijom pomenutih projekata – centrala, doci do nestasice kako vode za navodnjavanje, tako i pijace vode koje i ovako u ljetnim mjesecima za vrijeme enormnih susa, nije bilo dovoljno za pice u pojedinim gradskim zonama, posebno u naselju Glavice, koje se nalazi na najvisocijoj koti.</s><s>Lica koja se pozivaju u velikom broju ne daju pristanak da se ovi radovi izvode, jer to nije u njihovom interesu, mada se u narednim danima ne iskljucuju razni vidovi pritisaka i ucjena na gradjane opstine Plav, kojima usled ovakvog neodgovornog i nepromisljenog ponasanja drzave Crne Gore nije preostalo nista drugo, vec da traze kolektivni azil i da napuste svoje vjekovne toprake i ognjista.</s><s>Ukazuje se na jednu ociglednu stvar da je drzava ovaj vodni resurs sa kojim raspolazemo trebala staviti u sluzbu i dobrobit gradjana opstine Plav, na nacin sto bi se dodatnim projektima pojacalo vodosnadbijevanje gradjana pijacom vodom, kako oni ne bi ostajali bez iste u ljetnjim mjesecima tokom duzih susnih perioda koji su sada uobicajeni obzirom na drasticne klimatske promjene koje su se dogodile i koje se dogadjaju.</s><s>Osim pijace vode, vlasnici pomenutih nekretnina ostace bez vode za navodnjavanje, sto ce u mnogome umanjiti njihove prihode koje su do sada ostvarivali, sto ce sve skupa dodatno otezavati ionako tezak zivot u ovoj opstini koja slovi za jednu od najmanje razvijenih opstina u Crnoj Gori.</s><s>Narodskim recnikom prevedeno, drzava nam nudi da kupimo vola a da dobijemo rogove, sve bi ovo bilo smijesno da nije jako, jako zalosno, neprihvatljivo i bolno.</s><s>Opstina Plav je kao svoje razvojne grane na dugorocnim osnovama zacrtala poljoprivredu i turizam, a sva ova desavanja u cjelosti udaljavaju od tog zacrtanog plana, uz napomenu da je i Opstina Plav kumovala svemu ovome sto cini Drzava Crna Gora, jer je osigurala odbornicku vecinu i dala zeleno svetlo da se mini hidroelektrane mogu graditi.</s><s>Kako je vecina lokalnih kanalizacija ukljucena na pomenutu Djuricku (Plavsku) rijeku jer nema izgradjenog kolektora za tu namjenu, valja takodje ocekivati razne vrste zagadjenja zivotne sredine, a za sve to nece niko odgovarati.</s><s>Javna rasprava i dogovor sa mjestanimana na ovu temu su izostali i na tu je manjkavaost ukazao odbornik u plavskoj skupstini Opstine – Iber Hoti.</s><s>U najmanju ruku zbog stete koju mjestani trpe u citavaom ovom projektovanom poslu, gradjani su imali pravo na jeftiniju struju od 50 posto na neodredjeno vrijeme dok ove hidrocentrale funcionisu.</s><s>Umjesto svega toga, gradjanima cija su prava ugrozena jedino preostaje da se obrate kolektivnom tuzbom medjunarodnom sudu i da se tamo pokusa ostvariti ono sto bi se u normalnijim uslovima trebalo ostvariti u svojoj sopstvenoj Drzavi – Crnoj Gori.</s>
<s>KOLUMNA POSVECENA NOVINARU I BRATU U ISLAMU RIFATU GRUDI</s><s>Na bolji je Svijet preselio dana 30.03.2017.godine u rodnom Gusinju Rifat Gruda u 71. godini zivota.</s><s>Dzenaza je obavljena danas u petak – 31.oktobra u 14 casova na gradskom groblju Gusinje, dok se dzenaza namaz rahmetliji klanjala ispred Vezirove dzamije.</s><s>Svi koji su poznavali rahmetliju su vjerovali da ce i dalje biti medju nama, iako je bio bolesljiv i imao probleme sa disanjem i bronnhijalnom asmom.</s><s>Njegovo srce je prestalo da kuca nekoliko sati nakon obavljenog razgovora sa jednim od svoja dva brata koji mu zivi u Svedskoj.</s><s>Sto se ono narodski kaze imao je samo ovoliko dana koliko ih je zivjeo ponosno, casno i za primjer svima ostalima.</s><s>Rahmetlija je dugo godina bio dopisnik dnevnog lista “Pobjeda”, marljivo dostavljajuci tekstove i izvjestaje sa prostora Ljuge plavsko-gusinjske.</s><s>Njegovi su izvjestaji bili precizni, tacni i pitki, nikada tendenciozni, uvredljivi ili zbunjujuci.</s><s>Omiljene teme su mu bile vezane za rodni kraj Gusinje i kako da se ovaj prostor izvede iz vjekovne zaostalosti i zapustenosti.</s><s>Rahmetlija Rifat je takodje sa puno ljubavi i entuzijazma pisao tekstove raznovrsne sadrzine za portal Gusinje-info.com.</s><s>Ostaje jedna velika praznina sa njegovim preseljenjem na drugi Svijet, koju ce neko u dogledno vrijeme trebati da popuni i da ga zamijeni na poslu koji je sa toliko ljubavi, znanja i mastovitosti radio.</s><s>Autor teksta : Ibrahim Huseinovic</s><s>Rifata sam poznavao dugo, a kada bih ga pitao za junacko njegovo zdravlje, znao je da mi u sali kaze da se osjeca kao kad neko zeli da udahne vazduha, a glava mu je zaronjena u bure puno vode.</s><s>Slikovito je zeleo da ukaze na svoju bronhijalnu asmu koja ga toliko davila i drzala ga ni u zive, ni u mrtve.</s><s>Njegovo ispijeno i umorno lice je odavalo jasnu predstavu o njegovom narusenom zdravlju i svim zdravstvenim problemima koje je imao i sa kojima se nosio u ovodunjaluckom zivotu.</s><s>Nakon obavljene dzenaze, poprilicnom broju dzematlija koji su dosli da isprate rahmetliju na poslednji pocinak, obratio se efendija Alen Sabovic – imam, koji je biranim rijecima napravio paralelu izmedju ovog lijepog dana kada mu je dzenaza obavljena i tekstova koje je pravio o svom rodnom kraju Gusinju.</s><s>Istakao je da je na ahiret preselio jedan od najvecih rodoljuba Gusinja i covjek koji je svom vatanu zeleo naljpse sto se poseljeti moze, te da je zivjeo ljudski, casno i posteno.</s><s>Prisustvo na njegovoj dzenazi jednog njegovog kolege pravoslavne konfesije iz lista “Pobjeda” dokaz su cestitosti i kolegijalnosti tog lica, uz opasku da ne bi bilo nikakvo cudo da mu je dosao pun autobus kolega i ljudi iz uprave tog lista jer je rahmetlija to sigurno zasluzio.</s><s>Bratstvu Gruda i njegovoj ostaloj rodbini i prijateljima ostaje da se ponosimo sa rahmetli Rifatom, te da se njega dugo sjecamo u dovama pred njegovom plemenitom dusom i u nasim mislima.</s><s>Da mu se Allah, Gospodar Nebesa i Zemlje smiluje, oprosti mu sitne grijehe i uvede ga u dzennet, amin Ja Rabi l alemin.</s>
<s>Njujork- Fondacija Gusinje iz Njujorka ce odrzati redovnu Skupstinu u Njujorku u Nedjelju 20.</s><s>Marta na kojoj ce biti rijeci izmedju ostalog o daljim aktivnostima i projektima.</s><s>Fondacija Gusinje je osnovana 2006god. u Njujorku i do sada je ostvarila vidljive rezultate u svojem zavicaju i dijaspori.</s><s>Pored mnogih aktivnosti na polju infrastrukture, kulturnih, humanitarnih, sportskih i dr. aktivnosti, uredila je i gradsko groblje u rodnom mjestu .</s><s>Inace Fondacija Gusinje je takodje dala jak doprinost na vracanje statusa opstini Gusinje i buduceg putnog pravca Gusinje-Podgorica preko Albanije – svojim aktivnostima.</s><s>Kako isticu u njihovom saopstenju, podnijeta je i inicijativa za uredjenje carsije opstinskim organima u gusinju, gdje se planira popločavanje čaršije, postavljanje rasvjete, zasađivanje drvoreda, postavljanje klupa, izmjenu gradske vodovodne mreže i kanalizacije.</s><s>UOFG poziva sve dobronamjerne clanove zajednice da bi ih podrzali u svojim planovima kako bi doprijenili boljem zivotu u rodnom mjestu.</s><s>“Kao sto vam je poznato Fondacija “Gusinje” je osnovana prije 10god. i u proslom vremenu je ostvarila veoma pozitivne rezultate u zavicaju I dijaspori.</s><s>Jedan od zadnjih projekata FG koji je uspjesno realizovala je Uredjenje Mezarja u Gusinju gdje je ulozeno blizu 100.000 dolara.</s><s>Ulaganje F.G. u Infrastrukturi, kulturnim, humanitarnim, sportskim I dr. aktivnostima iznosi preko pola miliona dolara, sto govori o ozbiljnoj, stabilnoj I uspjesnoj organizaciji.</s><s>Planovi za naredni period F.G. su uredjenje gradskog jezgra tj, carsije u Gusinju koji bi obuhvatio popločavanje čaršije, postavljanje rasvjete, zasađivanje drvoreda, postavljanje klupa, izmjenu gradske vodovodne mreže i kanalizacije.</s><s>Inicijativa je vec upucena opstinskim organima u gusinju na razmatranje I ocekuje se pozitivan ishod.</s><s>Za sve ove I buduce projekte vas angazman u aktivnostima FG je dobro-dosao , kako bi zajednicki postigli uspjesne rezultate I ispunili zacrtane ciljeve za bolje I ljepse Gusinje”</s><s>Za dnevni red i vise informacija otvorite: Gusinje-foundation.org</s>
<s>Dijaspora poslala 153 miliona eura</s><s>Građani Crne Gore koji rade u inostranstvu i crnogorski iseljenici poslali su u domovinu u prvih pet mjeseci 2016. godine 153,1 miliona eura.</s><s>Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) je saopšteno da se od ukupnog priliva doznaka, 95,5 miliona eura odnosilo na kompenzacije zaposlenih, odnosno na plate rezidenata Crne Gore koji rade u inostranstvu.</s><s>Na lične transfere odnosilo se 43,9 miliona eura, dok se 14,2 miliona eura odnosilo na priliv po osnovu penzija, invalidnina i drugih socijalnih primanja.</s><s>”U odnosu na isti period prošle godine, priliv novca je manji za 700 hiljada eura.</s><s>Za isti period 2015. godine, transferovano je 153, 8 miliona eura.</s><s>Kada je u pitanju odliv novčanih sredstava, za prvih pet mjeseca, iz Crne Gore je transferovano 23,8 miliona eura“, saopšteno je za agenciju Anadoliju iz CBCG.</s><s>Osim radničnih doznaka koje obuhvataju samo transfere migranata koji su zaposleni u stranim ekonomijama, lični transferi obuhvataju i sve druge transfere između građana.</s><s>Crna Gora najveći priliv doznaka ostvaruje iz Srbije, Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Švajcarske, Singapura i Velike Britanije.</s><s>Crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka najviše ima u Sjevernoj i Latinskoj Americi, Srbiji, Turskoj, zapadnoevropskim i zemljama bivše Jugoslavije, ali značajan broj njih živi i u Australiji, Rusiji i nekim afričkim zemljama.</s>
<s>Glavna→Zanimljivosti→Znate li šta bi se dogodilo sa vašim tijelom da izbacite šećer na samo devet dana?</s><s>Zna se da nije zdrav, ali ova studija frapirala je sve</s><s>Nova studija tvrdi da izbacivanje šećera iz prehrane na samo devet dana može znatno poboljšati zdravlje, prenosi Independent.</s><s>Studija, koja je objavljena u časopisu Obesity, zamijenila je unos šećera kod 43 pretile djece sa škrobom te tvrdi da je time dokazala da je šećer štetan za zdravlje ne zbog kalorija već zbog napora za metabolizam.</s><s>Autor studije Robert Lustig, pedijatrijski endokrinolog u dječjoj bolnici UCSF Benioff u San Franciscu, rekao je da je istraživanje otkrilo da su se tijekom primjene nove dijete kod sudionika istraživanja razine kolesterola popravile te da je su razine inzulina pale.</s><s>‘Sve se poboljšalo’, tvrdi Lustig. ‘Ova otkrića podupiru ideju da je nužno za roditelje da nadgledaju unos šećera kod svoje djece te da paze na zdravstvene učinke hrane koju njihova djeca jedu.’</s><s>Lustigova istraživanja oponiraju razmišljanjima koje podupiru multinacionalne tvrtke, tvrdeći da pretilost nije rezultat unosa šećera već da je rezultat prekomjernog unosa kalorija.</s><s>Lustig je na ovo obratio posebnu pozornost te su tijekom istraživanja održavali težinu djecu, a one koji su gubili kile poticali su da jedu više.</s><s>‘Kalorije iz šećera su najgore, zato jer se pretvaraju u mast u jetri, podižući otpornost na inzulin i povećavajući rizik za dijabetes te bolesti srca i jetre’, rekao je Lustig.</s><s>Lustigova studija dolazi nakon što je britanski premijer David Cameron odbio uvesti porez na šećer, potez koji neki dozivaju.</s>
<s>Bolesti štitne žlezde mogu da nam ukazuju da se bojimo da nešto pustimo.</s><s>Baš kao što joj ime kaže, ona trajno pokušava da poveća spremnost na odbranu i zaštitu, zato ukazuje i na konflikte.</s><s>U nekim slučajevima ove bolesti simbolizuju razočaranje zbog neostvarene željeda od nekoga zavisimo, najpre od roditelja, a kasnije od partnera za kojim trčimo.</s><s>Simptomatologija ukazuje na potištenost, zadržavanje osećaja i strah od smrti.</s><s>Šta učiniti: Treba osvestiti potisnutu potrebu za rastom i širenjem.</s><s>Da bismo to ostvarili, moramo da se pokrenemo, da pojačamo tempo, da budemo budni i da koristimo prilike koje su nam date, da se usudimo na borbu i da idemo do vrha.</s><s>Tegobe sa štitnom žlezdom ukazuju na podvojenost između straha od smrti i velike volje za uspehom i delovanjem.</s><s>Dobro je da priznate sebi i paniku, ali da ipak dopustite delovanje.</s><s>Da bismo se bolje nosili sa životnim teškoćama, slavni nemački lekar i psihoterapeut dokor Ridiger Dalke nas savetuje da svaki dan koristimo vežbu osmeha.</s><s>Svaki put kad se osmehnemo, naše telo luči endorfine, tzv.hormone sreće, i zbog toga tumačenje naše stvarnosti može da postane pozitivno bez obzira na to kakve su okolnosti.</s><s>Probajte sledeću vežbu: Zatvorite oči, prizovite u sećanje situaciju u kojoj ste bili jako srećni i to vam sećanje izaziva osmeh.</s><s>Zamislite kako osmeh dolazi iz dubine i ulazi u vaše oči i lice koje postaje nežnije, blaže.</s><s>Ako se, pak, suočite s nekom zastrašujućom situacijom, zamislite kako se smešite i pozdravljate strah.</s><s>Tako vas strah neće opsedati i vama zagospodariti, nego će da protekne i da nestane.</s>
<s>On, takodje dodaje, da ukoliko država dodijeli koncesiju na šumu i kada se otvori hotel Plavsko jezero, što je predvidjeno do ljeta, Plav bi dobio dvije stotine novih radnih mjesta, što je značajno za Crnu Goru, a ne samo za siromašnu lokalnu zajednicu.</s><s>Isto tako, u toku su razgovori sa Ministarstvom poljoprivrede da se brendira plavska borovnica.</s><s>Čvrsta su predvidjanja da se u privatno javnom partnerstvu otvori otkupna stanica, a kasnije i pogon za preradu – ističe Šahmanović.</s>
<s>Klimatski prostori i njihove turističke indikacije</s><s>-Rijetke su vazdušne banje danas u cijeloj Evropi koje posjeduju tako povoljne uslove za klimatsko liječenje i za razvoj zdravstveno-rekreativnog turizma kao gusinjski dio masiva Prokletija, ističe prof.dr Bošković.</s><s>On ističe, da se najpovoljniji rezultati liječenja visinskom planinskom klimom postižu kod djece i omladine Jer njihovi organizmi omogućuju bržu aklimatizaciju.</s><s>-Drugo, zimska turistička sezona na Prokletijama u gusinjskom kraju takodje se odlikuje povoljnim vremenskim uslovima za boravak i aktivnost turista, naročito u januaru i februaru.</s><s>Sa aspekta sniježnih uslova za zimsko-sportski turizam Prokletije posjeduju odredjene komparativne prednosti u odnosu na neke druge masive koji se nalaze na prostorima bivše Jugoslavije.</s><s>Tako na primjer, daleke 1983.godine, kada je na Bjelašnici zbog male debljine snijega odloženo takmičenje za svjetski kup, na Prokletijama su i na manjim visinama postojali znatno povoljniji sniježni uslovi za sve takmičarske discipline.</s><s>Krajem februara 1989.godine u Žabljaku je zbog male debljine snijega boravilo svega 200 gostiju.</s><s>Istovremeno u Bogajiću (Kofiljača) kod Plava, čija je nadmorska visina iznosi od 1150 do 1825 m. debljina sniježnog pokrivača je iznosila pri dnu staze 15-20 cm. a na visini od 1200 metara visina snijega je bila 50 cm, a na visini preko 1500 metra sniježni pokrivač je iznosio 120 cm.</s><s>Na pomenutim skijaškim terenima snijeg se često zadržava do kraja aprila ili skoro do sredine maja, i ima ga mnogo više nego na primjer , na Kopaoniku ili Jahorini, kaže za portal „Gusinje-Info.com“ poznati plavski i crnogorski planinar Enko Drešković.</s>
<s>U Dnevnom cenru „LIPA“ zadovoljni svojim aktivnostima</s>
<s>NEPOSTOJANJE VALIDNOG SISTEMA VRIJEDNOSTI</s><s>Danas je doslo neko cudno vrijeme kada ugoreli i uobrazeni zbunjenog i slabog haraju, iskoristavaju i vlace sa njim kao sa metlom ili krpom.</s><s>Veliki je broj onih koji do imidza i imetaka ne dolaze na halal nacin, vec putevima i precicama preko kojih sve to steceno oharame.</s><s>Pa ipak, oni koji se opredijele na jedan takav cin nimalo zbog toga ne mare niti strecaju, vec koliko mogu hitaju i nastavljaju tim pravcem, kako bi se sto vise obogatili i stekli materijalnih i drugih dobara.</s><s>Danas na prostoru Balkana mladi ljudi znaju biti i prezadovoljni ako u nekom kineskom isli slicnom butiku ili radnji dobiju nadnicu od mizernih pet eura, da ne kazem drugacijih.</s><s>I to pod uslovom da se radi najmanje deset sati dnevno, bez ikakvog osiguranja penziskog, socijalnog i zdravstvenog i pod uslovom da se svakog dana uzme hrane od kuce, kako se ne bi palo s nogu za vrijeme tolikog rada, redovnog i prekovremenog.</s><s>Ako se sve to zbroji, izadje da se za mjesec dana rada dobije 150 eura, jedna prosjecna dnevna zarada na Zapadu, s tim sto kojekakve gazde i lopurde pri svemu tome nijesu radniku ili radnici omogucili dnevni, sedmicni, niti godisnji odmor.</s><s>Omladina zeljna svog zaradjenog novca, ipak na kraju odustane od ovakve i ovolike zarade, jer kad bi za deset sati mrdali prstom svoje ruke bi se iscrpjeli i umorili, a ne sto za to vrijeme moraju biti na nogama i praviti toliko pokreta, slagati robu, posluzivati musterije ....</s><s>Danas uceni i obrazovani ljudi svoju intelektualnu i drugu svojinu i znanje na prostoru Balkana ne mogu ni izbliza unovciti, kao sto se to cini u srecnijim predjelima Svijeta.</s><s>Pojedini advokati i hirurzi ce mozda i zaraditi, trgovci sa istancanim culom i korumpirani sluzbenici takodje, ali najveci broj obicnih smrtnika mora muku da muci da bi prehranio sebe i svoju familiju, da bi skolovao svoje potomstvo i na nacin ga izveo.</s><s>Intelektualci i ljudi od znanja ne mogu u sadasnjim uslovima na prostoru Balkana da unovce i valorizuju svoje znanje, za ponadati se je da se to mozda jednog dana izmijeni na bolje.</s><s>Suprotno navedenom, da biste primjera radi opravili jedan zub u Americi morate pripremiti hiljadu dolara za zavrsavanje tog posla, ukoliko ti troskovi opravke zuba nijesu pokriveni odredjenim zdravstvenim osiguranjem.</s><s>Proizilazi da je svaka stuka procijenjena koliko vrijedi i koliko se od koje struke moze zaraditi.</s><s>Primjera radi i radnik ili radnica na odrzavanju cistoce ce dobiti nedeljni cek od 500 do 600 dolara za svoj rad i znoj, uz pravo na dva neradna dana u toku jedne sedmice i druga posebna prava i povoljnosti.</s><s>Puno ljudi danas pod svaku cijenu zeli da dodje do imena i do enorme zarade i bogatstva tamo gdje je to moguce, uopste ne razmisljajuci da li se do svega toga doslo na hlal ili haram nacin.</s><s>A upravo je takvo razmisljanje i postupanje bolno i sa posledicama koje kad tad dodju i stignu onoga ko ih je cinio.</s><s>Rijec je dakle o nepostojanju validnog sistema vrijenosti kod ne malog broja ljudi i kod ne malog broja sistema.</s><s>A halal i haram nikada nijesu bili isto, vec se razlikuju kao svjetlost od mraka.</s>
<s>Želje Gusinjana u novoj 2017.godini</s><s>On dodaje da bi lokalna samouprava trebala da povede inicijativu i aktivnosti za izgradnju jednog pogona za preradu krompira gdje bi se otvorila nova radna mjesta i uposlio odredjeni broj mladih stručnih kadrova.</s><s>Posljednjih godina u značajnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području gusinjke opštine učestvuje proizvodnja pasulja, kupusa, paprika, crnog luka i drugih povrtarskih kultura, gdje se takodje ubiraju značajna finansijka sredstva.</s><s>Šumski plodovi i ljekobilje zauzimaju veoma važno mjesto u sveukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području gusinjske opštine.</s><s>-Proizvodi od borovnice i drugih šumskih plodova uz dobar marketing, takodje mogu postati gusinjski i crnogorski brend i našli bi se na trpezama najpozntijih hotela u našoj zemlji i regionu, kaže Rafet Deljanin, poznati travar iz sela Dolja kod Gusinja.</s><s>Putna infrastruktura je glavna aorta privrednog života jedne opštine.</s><s>Zato je i magistralni (regionalni) put Gusinje – Podgorica preko teritorije Republike Albanije od životnog značaja za ove gorštake.</s><s>-Mislim da će ovaj put donijeti brzi ekonomski razvoj ove opštine i blagostanje poljoprivrednim proizvodjačima ovog kraja, koji će kada se sve završi na ovoj saobraćajnici – ljudi će od Gusinja do Podgorice stizati za manje od jednog sata.</s><s>Velika je to sreća za ovaj kraj, kaže Šefkija – Šefko Bektešević, ekonomista iz Gusinja.</s><s>Otvaranje novih proizvodnih linija je glavni prioritet aktuelne vlasti u Gusinju.</s><s>Važno je uraditi ekonomski opravdane projekte – gdje će stvoriti uslove za nova radna mjesta i zapošljavanje mladih sa ovog područja.</s><s>Grpa Gusinjana je istakla prioritet izgradnje objekta gradske zelene pijace, smještajnog prostora za vatrogasnu jedinicu (Službu spašavanja), i konačno useljenje u novu zgradu opštinske administracije koja se nalazi u samom centu grada.</s><s>I predsjednica opštine Gusinje, Anela Čekić saglasna je sa željama gradjana Gusinja i okoline, ali ističe da mnogo faktora utiče na ostvarivanje tih želja.</s><s>-Mnogo toga moći ćemo da uradimo u ovoj godini, ali pod uslovom da naši uspješni gradjani koji žive i rade u inostranstvu da ulažu u zavičaj, i da uz saradnju i sa dugim stranim partnerima i svesrdnu pomoć Vlade Crne Gore – pomognu bržem razvoju najmladje crnogorske opštine, istakla je predsjednica Čekić.</s>
<s>ARBANAS BOSNJACKI</s><s>Moj otac Arbanas Bosnjacki, najdraza mi je osoba poslije Allaha dz.s. i naseg miljenika i poslanika Muhammeda a.s.</s><s>Bio je svoj, bosnjacki, svenarodni.</s><s>Od oca je Ibisa Feratovog i majke Fate Zekine (rodjene Music).</s><s>Rodjen je 1926.godine u selu Hoti opstina Plav gdje je proveo svoje djetinstvo, da bi se uoci Drugog Svjetskog rata sa dvojicom svoje brace i ocem Ibisom doselio u selo Zavrs gdje su kupili nekretnine.</s><s>Plemenita majka Fata mu je preselila prije njihovog dolaska u novu sredinu, a njen se mezar nalazi u Hotima, na plemenskom groblju Kodri.</s><s>Promjenom drzavnih sistema i kroz druge okolnosti, znatan dio plemena Hota je gubio djelimicno svoj maternji albanski jezik, kojim je govorio njihov predak Djok Deda prilikom bjezanja od krvne osvete iz Rafse Hotske kod Skadra, i dolaska u selo Kunj Hotski, opstina Plav.</s><s>Arbanas Bosnjacki je zajedno sa svoja dva brata slovio za osobe koje su bile opsteprihvacene kod pripadnika islamske, katolicke i pravoslavne konfesije u plavskogusinjskoj Ljugi.</s><s>To je u neku ruku presedan i prava rijetkost, jer je neko nepisano pravilo ako se svidjate jednima, ne svidjate se drugima ....</s><s>Oni su medjutim bili posebni, cestiti i iskreni, sto je prepoznato i preporucilo ih kod drugih da im vjeruju i da budu postovani od svog okruzenja.</s><s>Arbanas je po dolasku i nastanjivanju u Selo Zavrs, kao maloletnik uzeo ucesce u narodnooslobodilackom ratu od 1944.godine.</s><s>Njegovu vjernost, hrabrost i nadasve iskrenost prepoznale su njegove pretpostavljene vojne starjesine pravoslavne konfesije i o tome sa zadovoljstvom svjedocili i zapisali.</s><s>Vojni rok je sluzio za vrijeme rata i poslije njegovog zavrsetka, gdje se i opismenio.</s><s>Godine 1948. je stupio u brak sa Nailjom Jadadic koja mu je porodila cetiri kceri i tri sina.</s><s>Njihova posvecenost porodici, podizanje i skolovanje iste u vanredno teskim uslovima, primjer su kakav se rijetko gdje drugo moze naci.</s><s>Istovremeno su prosirivali zemljisni fond jer im je bio potreban da bi proizveli dosta hrane i da bi svoju nejac mogli hraniti i skolovati ih.</s><s>Arbanas nije bio samo vezan za zemlju koju je kupovao u Zavrs, vec je isao da radi sirom Crne Gore, obavljajuci najteze fizicke poslove na glavi Zete, Vranjini i raznim kamenolomina.</s><s>Svuda je ostavljao mjesto i bivao prihvacen na pravi nacin.</s><s>Njegovi su ga komsije pravoslavne konfesije koji su bili na kljucnim mjestima uposlili za stalnog radnika u Drustveno preduzece “Pilana” u Plavu 1960.godine.</s><s>Tu je radio do svog penzionisanja, oko dvadeset godina.</s><s>Svi su govorili da mu ni zuc nije bila gorka.</s><s>Iako je bio u cjelosti ispunjen sa svim onim zasta se zalagao i sta je u zivotu postigao, osjecao je zelju i potrebu da svoj evljad, sa kojim je u porodici uglavnom komunicirao bosnjacki, u cjelosti nauci i na svoj arba(naski) jezik.</s><s>Znao je da je upotreba jednog jezika, nesto sto trazi i zahtijeva ispunjavanje odredjenih preduslova, prije svega govor u porodici, zatim ucenje u skoli, komunikacija sa sredinom.</s><s>I tu je manjkavost otklonio, buduci da su mu i unucad u cjelosti upotpunila njegov albanski i jezik naseg prvog pretka Katolika, koji je svoju djecu preveo na Islam.</s>
<s>Državljani Crne Gore i Srbije umiješani u napad u Parizu?</s><s>BBC dodaje da se sumnja da je on pobjegao iz Francuske nekoliko nedjelja nakon napada koji je izveden 9. januara u prijestonici te zemlje.</s><s>Tog dana, 9. januara, Amedi Kulibali je upao u jedan jevrejski supermarket u Parizu, gdje je za taoce uzeo pet osoba koje je kasnije ubio.</s><s>Napadač je takođe ubijen u policijskoj akciji.</s><s>Nezvanično, on je pristao da bude isporučen Francuskoj.</s><s>Kulibali je izveo napad samo nekoliko dana pošto su dvojica napadača ubili 12 ljudi u i oko kancelarija satiričnog lista “Šarli ebdo” u Parizu.</s>
<s>Haški optuženik, predsjednik Srpske radikalne stranke SRS Vojislav Šešelj zapalio je danas zastave Evropske unije i NATO ispred zgrade Specijalnog suda u Beogradu gdje se okupilo nekoliko desetina njegovih pristalica, prenose ag</s><s>“Ja sam došao u sud, ali sudije nema”, rekao je Šešelj kome je prvobitno bilo zakazano saslušanje pred sudijom za prethodni postupak, ali je otkazano.</s><s>Šešelj je, obraćajući se svojim pristalicama, rekao da mu je upravo rečeno da sudija hoće da ga primi, ali da je odgovorio da sada on neće.</s><s>Šešelj je rekao da mu je u dopisu u kome ga sud obavještava da je saslušanje otkazano navedeno da razlog tome što iz Tribunala nijesu stigli odgovori na zahtjev Beograda o nekim procesnimm pitanjima.</s><s>“Što će Srbiji uputstva iz Haškog tribunala po procesnim pitanjima pred susjedskim sudovima”, rekao je Šešelj.</s><s>On je istakao da će svaku priliku koristiti da nanese moralnu i političku štetu Haškom tribunalu.</s><s>“Radikali će učiniti sve što je u njihovoj moći da spriječe izrućenje njihova tri funkcionera Haškom sudu koji ih je lažno optužio”, rekao je Šašelj.</s><s>Kako ocjenjuje, režim želi da Srbiju uvede u Evropsku uniju gdje su svi srpski neprijatelji, te ponovio da je protiv da Srbija uđe u NATO pakt.</s>
<s>Glavna→Organizacije→Fondacija Gusinje→Izvjestaj aktivnosti Fondacije “Gusinje” od pocetka osnivanja do danas</s><s>Fondacija “Gusinje” je od pocetka osnivanja 2006 do 2017 god. prikupila blizu 800,000.00 ili tacnije 799,751.00 dolara.</s><s>Ukupno je imala 722 donatora.</s><s>Od prikupljenih sredstava u zavicaju je ulozila 454,185.00 dolara u razlicitim aktivnostima i projektima.</s><s>Detaljni podaci o svim aktivnostima i utrosenim sredstvima je prilozen i dostupan svim clanovima Upravnog odbora kao i svojim vjernim donatorima koji se po uobicajenom protokolu i pravilniku rada organizacije anlizira na godisnjoj Skupstini.</s><s>Vise detalja o aktivnostima rasporedjeni hronoliski i tabelarno, dostavljeno je nasoj redakciji od secretara UOFG, kako bi bilo dostupno siroj javnosti.</s><s>Prema dostavljenim podacima Fondacija “Gusinje” pokazuje kapacitet najuspjesnije organizacije u dijaspori.</s><s>Navedene sprovedene aktivnosti su odraz povjerenja njenih donatora: transparentnost, pozrtvovanost i zajednicka ljubav prema zavicaju.</s>
<s>Gusinje: OO DPS predao odborničku listu za lokalne izbore</s><s>“Očekujem da će građani Gusinja u velikom broju dati podršku našoj listi i daćcemo mi i ubuduće nastaviti da vršimo vlast.</s><s>Samim tim nastaviti sa započetim i novim investicijama, te formiranjem preostalih ustanova i preduzeća, kako bi stvorili sve uslove za zapošljavanje mladih ljudi i ostanak na ovim prostorima i svim onim što vodi ubrzanom razvoju Gusinja”, kazala je Čekić</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Politika→Priznao da je vođa kriminalnog klana: Sveto izašao iz zatvora, dočekali ga ćerka i sin</s><s>Funkcioner DPS-a Svetozar Marović, osumnjičen za visoku korupciju, napustio je istražni zatvor u Spužu, nakon što je sa Specijalnim tužilaštvom sklopio sporazum o priznanju krivice kojim je pristao na zatvorsku kaznu ne manju od četiri godine zatvora, kao i da ukaže tužilaštvu gdje je završilo više od 15 miliona eura, za koje je oštećena Opština Budva.</s><s>Njega je ispred ZIKS-a dočekala ćerka Milena Bogdanović Marović, a Svetozar nije htio da odgovara na pitanja novinara.</s><s>U automobilu je bio sin Miloš Marović.</s><s>Marovićev advokat Zdravko Begović nije htio da odgovori na pitanje novinara kako se Svetozar nagodio sa Tužilaštvom.</s><s>Kako je rekao, detalje ne može da iznosi zbog tajnosti postupka.</s><s>Ipak, osvrnuo se na zdravstveno stanje svog branjenika. “Moram na napomenem da je njegovo zdravstveno stanje bilo narušeno i prije dolaska u ZIKS.</s><s>I pored vrlo korektnog odnosa prema njemu nakon pet mjeseci, zdravlje mu je još više narušeno i on će već danas posjetiti bolnicu kako bi sanirao svoje stanje”, rekao je Begović.</s><s>Na pitanje da li se Marović predomislio jer je prije pet mjeseci u Tužilaštvu rekao da nije kriv, a sada je potpisao Sporazum o priznanju krivice Begović je kratko odgovorio da njegov branjenik ima pravo da se brani kako on misli, u određenom trenutku.</s><s>On ne zna da li će se Marović vratiti politici. “Niti sam razmišljao o tome, niti sam sa njim razgovarao o tome.</s><s>Najvažnije je bilo da izađe iz zatvora, zbog zdravlja.</s><s>Njegova lična je odluka da li će se dalje baviti politikom”, rekao je Begović.</s><s>Kako su Dnevne novine ranije objavile, Marović je Specijalnom tužiocu priznao da je vođa kriminalne organizacije i da ju je navodno formirao radi sticanja protivpravne imovinske koristi.</s><s>Marović se već skoro pet mjeseci nalazio u ZIKS-u, a njegovo zdravstveno stanje se iz dana u dan pogoršava, naročito nakon što su mu predočeni materijalni dokazi koji su protiv njega prikupljeni.</s><s>Vjeruje se da je upravo to razlog zbog kojeg je odlučio da prekine svoju agoniju.</s><s>Marović je iz tog razloga i potpisao izjavu da je organizovao kriminalnu organizaciju od 30-ak ljudi, opisao njihove uloge i način djelovanja, ali i otkrio kako je i preko kojih računa novac “izašao iz zemlje”.</s><s>U suštini, to je potvrda svih sumnji za koje ga Tužilaštvo tereti.</s><s>Međutim, novina je tvrdnja Marovića da sporni novac nije uzeo on, već da je i sam u tom korupcionaškom dilu prevaren.</s><s>U koga je spreman da “uperi prst” može se pretpostaviti.</s><s>Spekuliše se da je u svojim priznanjima Marović ukazao na trag više od 15 miliona eura, za koje je oštećena Opština Budva.</s><s>Riječ je o milionima koji su preko kompanije registrovane u Crnoj Gori besteretno prenijeti na više inostranih računa.</s><s>Kada Sporazum o priznanju krivice bude potpisan, Specijalno tužilaštvo će, po logici stvari, zatražiti blokadu svih spornih računa, kako direktno, tako i putem međunarodne pravne pomoći.</s><s>Nakon okončanja ovog postupka, kako saznaju DN Tužilaštvo će pokrenuti i finansijsku istragu protiv svih osumnjičenih, koja će obuhvatiti i članove njihovih porodica i povezana lica.</s><s>U toj istrazi, oni će morati da dokazuju porijeklo cjelokupne imovine, a Tužilaštvo ima pravo i da je privremeno konfiskuje i da državi na raspolaganje.</s><s>To bi u prevodu značilo da poznate Budvane tek čeka borba da zadrže imovinu koju posjeduju. izvor:cdm</s>
<s>Sistemu skolstva treba pokloniti mnogo vise paznje</s><s>Nekada je skolovanje bilo privilegija pojedinaca, danas je to nesto sasvim drugacije i pristupacnije.</s><s>Cak je kod pripadnika nase Islmaske konfesije bila sramota da zensko dijete ide u skolu i da ne daj Boze familiji ili bratstvu uzme obraz, ukoliko kojim slucajem zapadne tokom skolovanja u lose drustvo i oda se nekontrolisanim i nemoralnim radnjama, koje bi kao takve krnjile ugled te doticne osobe, ugled njene familije i sire bratsva od kojeg potice.</s><s>Taj se led vremenom razbijao pa jos prije II (drugog) svjetskog rata imamo prvu intelektualku Muhammedanske vjere Cebu Fetovu u plavsko-gusinjskoj Ljugi, nakon nje su zavrsavale i druge nase sestre i kceri.</s><s>Osnovno obrazovanje je zakonom definisano kao obavezno i nikom ne pada na pamet da svoje dijete izostavi iz osnovne, a rekao bih ni iz srednje skole.</s><s>Ako potomak ima afiniteta i smisla za skolu upisace jaci smjer u srednjoj skoli poput gimnazije, srednje medicinske, poljoprivredne, turisticke i drugih skola.</s><s>Takvi su im smjerovi garant da ce moci da nastave na zeljeni fakultet – drzavni ili privatni.</s><s>Kada je rijec o drzavnim i privatnim fakultetima razlika je u tome sto se na drzavnim ne placa skolarina za razliku od privatnih gdje se ista placa.</s><s>Ako se tome dodadnu troskovi smjestaja, zagrijavanja stana,ishrane, kupovine literature i ostalih potrebstina, onda utrosak za slolovanje se enormno uveca i takav jedan izdatak mogu podnijeti oni ciji su roditelji dobro zapodili, koji imaju stalna i pristojna primanja itd, itd.</s><s>Diploma na nasim prostorima i sire danas je mnogo, medjutim znanje iz tih izdatih diloma je daleko manje od znanja koje se ranije sticalo, kako u srednjim tako i visokim skolama tj. fakultetima.</s><s>Plav i Gusinje za sada jos nijesu otvorili fakultet, jedan ili vise, ali gledajuci sta rade druge sredine, pocev od Berana, Bijelog Polja, Peci, Novog Pazara i dalje, nije iskljuceno da i nase sredine budu u buducnosti neki Univerzitetski centri.</s><s>Muftijin internacionalni univerzitet bi mogao mnogima da posluzi kao lijepi primjer kako se u toj oblasti valja organizovati, a Boga mi u tom poslu i profitabilan i uspjesan biti.</s><s>Negdje sam procitao podatak da je drzavama koje zele pristupiti Evrposkoj uniji, kao jedan od uslova postavljen procenat stanovnistva koji treba biti visoko obrazovan.</s><s>Ranije se vodila ‘bitka’ da se iskorijeni nepismenost i da istih nema, a sada evo jurimo zeljeni procenat visoko skolskih i obrazovanih.</s><s>Ta utrka i postizanje zeljenog cilja ne bi smjela da ide na ustrb znanju, jer puno privatnih fakulteta u zelji da pridobiju studente spuste kriterijum ispod predvidjene ljestvice, kako bi se sto vise pojedinaca upravo kod njih upisivalo i skolovalo.</s><s>Manje steceno znanje rijetko kada ce biti prepreka za dobijanje posla u struci, jer provjeru radnih sposobnosti malo koji poslodavac vrsi.</s><s>Zapad je u tom pogledu drugaciji, jer tamo lice nakon provjere znanja, vjestina i sposobnosti odmah dobija bolji posao, ako se utvrdi da zasluzuje da bude unaprijedjen u struci.</s><s>Jedan od stubova drustva odnosno drzave je pored sudstva i zdravstva upravo skolstvo tj. skolski sistem.</s><s>Koliko ce se pokloniti paznje od strane drzave u njega( u podizanju i opremanju kvalitetnih skola, boljem placanju tj.finansiranju nastavnog i vaspitnog osoblja i dr.), toliko ce od toga zavisiti nivo to jest kvalitet usluga i nivo znanja kojeg ce vaspitanici dobijati.</s><s>A znaje i neznanje nikada se nijesu ravnali, kao sto se ne mogu ravnati svjetlost i mrak.</s>
<s>UOCI PREDSTOJECIH IZBORA U PLAVU GUSINJU I SIRE</s><s>Za par nedjlelja ce se odrzati parlamentalni i dio lokalnih izbora u Crnoj Gori.</s><s>Gotovo da istice termin za predaju izbornih lista, gdje ce snage odmjeriti nekoliko stranaka i pozvati svoje clanove i simpatizere da glasaju za njih.</s><s>Mnogi ce kao i do sada nasjesti na predizborna obecanja, kojih svega da fali, njih faliti ne moze.</s><s>A mudri narod je ostavio rijec:obecanje ludom radovanje.</s><s>Ipak, i ovaj put ce odmjeriti snage na republickom nivou dva bloka, onaj koji je za Crnu Goru i onaj drugi koji bi nas koliko danas uvezao sa komsijama samo kada bi ih zapalo i kada bi ostvarili rezultat kojem oni streme.</s><s>Stranke u plavsko-gusinjskoj Ljugi ovoga puta ce izaci jos vise usitnjene i cemerne, uostalom sto je riba sitnija to ju ona veca lakse i sladje proguta.</s><s>Puno malih stranaka nece ostvariti potreban cenzus, cime ce se njihovi glasovi rasuti i postati plijen jacih partija i stranaka.</s><s>Formiranje malih i nejakih stranaka, rezultat je uglavnom neuvazavanja i netolerancije, jer po sistemu ko si ti sta sam ja, dolazi se do onoga sto vec imamo.</s><s>Plavljani ce glasati samo na parlametarnim izborima, utisak je da su se pojavile liste sa mladjim i neistrosenim ljudima koji imaju dobru biografiju i perspektivu, sto ce umnogome uticati da izlaznost na ovim izborima bude masovnija i veca.</s><s>U Gusinju ce se pored parlametarnih odrzati i lokalni izbori, gdje ce stranke odmjeriti snage i nastojati da pridobiju naklonost i glas zivlja koji je ostao da zivi u opstini Gusinje.</s><s>Utisak je vaseg autora ovog teksta, da ce prevagu ostvariti one stranke koje budu imale vecu podrsku gusinjana iz Dijaspore, posebno imajuci u vidu da je gusinjana na strani vise u odnosu na one koji su ostali u Zavicaju i koji ce glasati.</s><s>Ono sto svi prizeljkujemo jeste da se formira lokalna vlast u Gusinju, te da se nikako ne dogodi pat pozicija “ni oni ni mi” i da sve protekne u civilizovanoj, fer i korektnoj atmosferi.</s><s>Valja bobu reci bob, a hodzi hodza ili imam (svejedno).</s><s>Posebno je vazno da stariji ne gube kompas i da imaju na umu da se trose ili su istroseni isto onako kako se trosi sapun koji koristimo za higijenu.</s><s>Stariji i istroseni kadrovi po onoj narodnoj “zasviri, zadjeni” trebaju ustupiti mjesta mladjima, ako ne bilo kom drugom a ono svojoj djeci i svojima najblizima.</s><s>Svako drugacije postupanje je promasaj kako za njih tako i za stranke koje budu personifikovali.</s>
<s>Sta je obaveza tokom mjeseca ramazana</s><s>Tokom posta u mjesecu Ramazanu svaki postac mora da se pridrzava propisanih pravila kako bi njegov post bio ispravan.</s><s>Postac mora da bude i duhovno spreman i uravnotezen u svakom trenutku posta ( a i izvan njega), te da se u tom smislu kloni svega onoga cime Uzviseni Allah nije zadovoljan.</s><s>Postac ne samo da ne smije ruzno da govori, da psuje, ogovara i tome slicno, vec i njegove misli moraju biti uskladjene i pravilno usmjerene.</s><s>Post nam je Uzviseni Allah propisao kako bi nas celicio i ucinio nas jacima, postojanijima, vrednijima.</s><s>Ako nas neko u postu izaziva i vrijedja ili cini neke druge slicne radnje i postupke, moramo se od takve osobe osloboditi sto prije bez ikakve raspravke sa njom, kazati joj da postimo i da nijesmo spremni za ono sto ona zeli, a to je da se sa njom svadjamo ili prepiremo.</s><s>Postacu je dakle data naredba da cuva svoj jezik i druge svoje organe od prestupa, vrijedjanja i tome slicno.</s><s>Prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s rekao : ” Kada neko od vas posti, neka bestidno ne govori, a ako ga neko bude psovao, ili ga napadne, neka kaze: – ja postim!” Takodje je nas Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: ” Ko se ne prodje laznog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i pice”.</s><s>Takodje je nas Miljenik s.a.v.s. rekao: “Kada neko od vas zaboravi, pa jede ili se napije, neka dovrsi svoj post, jer ga je za to, zaista, Allah nahranio i napojio.</s><s>Bozji Poslanik Muhammed a.s. je rekao: ” Propisno (potpuno) uzimaj abdest, rastavi izmedju prsta (pranjem), i dobro isperi nos, osim ako postis”.</s><s>Allahov Poslanik je rekao i ovo: ” Najvredniji post poslije Ramazana je Allahov mjesec muharem, a najvredniji namaz, poslije farza, je nocni namaz (nocna nafila).</s><s>Nema dana u kojima je dobro djelo draze Allahu od ovih, deset prvih dana zul-hidzeta, cak ni dzihad, osim ako covjek izadje sobom i svojim imetkom i ne vrati nista od toga”.</s>
<s>Rama je sa saradnicima danas boravio u zvaničnoj posjeti našoj zemlji, u okviru koje se susreo sa Markovićem koji mu je zahvalio na podršci Albanije na evroatlantskom putu Crne Gore.</s><s>– Današnja posjeta premijera Albanije je još jedna snažna potvrda dobrih međususjedskih odnosa i podsticaj da u budućnosti radimo na njihovom unapređenju – rekao Marković, te najavio uspostavljanje centra za regionalnu policijsku saradnju u Plavu.</s><s>– Snažnije moramo raditi na polju ekonomske saradnje.</s><s>Spoljnotrgovinska razmjena u 2016. godini bila je oko 43 miliona eura i zabilježila je rast od 10 odsto u odnos na prethodnu godinu.</s><s>Zaključili smo da je neophodno što prije formirati ekonomski komitet dvije zemlje i predložili smo da se sjednica održi u Podgorici.</s><s>Govorili smo i o daljem unapređenju graničnog prelaza Sukobin.</s><s>Prošle godine broj prelazaka bio je dva miliona, što je ozbiljno ograničenje za putnike.</s><s>Nastavićemo radove na graničnom prelazu Božaj.</s><s>Dogovorili smo i da izgradimo zajedničku mapu puta i taj projekat ponudimo na samitu (Zapadnog Balkana prim. aut) u Trstu.</s>
<s>Predstavnici opstine Gusinje obiljezili dan nezavisnosti Crne Gore</s><s>Na danasnji dan 21 Maj Crna Gora je 2006 god. povratila svoju nezavisnost a praznik drzavnosti se obeljezava u svim opstina sirom regiona.</s><s>Gradjani Gusinja kako u zavicaju tako u dijaspori su mamasovno glasali i podrzali projekat nezavisnost Crne Gore.</s><s>Gusinje– Delegacija opštine Gusinje na čelu sa predsjednicom Anelom Čelić i predsjednikom SO Gusinje Džaniadinom Radončićem, te Saveza SUBNOR-a i antifašista iz Gusinja na čelu sa Hakijom Nikočevićem položili su ,danas cvijeće i vijence na bistu narodnog heroja Džafera Nikočevića čije ime nosi škola u Gusinju, zatim na spomeniku prvoborcima Jusufu Redžepagiću, Beću Bašiću, Voju Novoviću i Alju Hotu i Amiru Omeragiću u mjestu Dolja, te ispred Veziropve džamije u Gusinju.</s><s>“Ovaj veliki praznik današnje Crne Gore svakako je prilika, da ukažemo veliko poštovanje prema prvoborcima iz naše opštine, jer smo svjesni žrtve koju su oni dali za slobodu.</s><s>Crna Gora se temelji na antifašizmu, te samim tim svaki važni trenutan kao što je ovaj dan moramo iskoristiti kako bi našu omladinu podsjećali na to, kako ne bi zaboravili važne ljude i datume naše istorije.</s><s>SVim građankama i građanima želim srećan Dan nezaviusnosti Crne Gore” , kazala je predsjednica opštine Anela Čekić.</s>
<s>Orhan Šahmanović osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja</s><s>Kako se navodi, sumnja se da je Šahmanović počinio navedeno krivično djelo na način što je u svojstvu predsjednika Opštine Plav, 31. maja u formi dokumenta donio zaključak o obustavi prinudne naplate u iznosu od 2.165 eura sa žiro računa ugostiteljske radnje Taverna Aqua iz Plava, iako ta novčana potraživanja nijesu bila izmirena ka Opštini.</s><s>“Time je Šahmanović Opštini Plav, kako se sumnja, pričinio materijalnu štetu u naznačenom iznosu”, kažu iz policije.</s><s>Bošnjačka stranka sa Šahmanovićem na čelu u Plavu je u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) i Socijalističkom narodnom partijom, a na mjesto predsjednika opštine Šahmanović je došao prije četiri godine.</s><s>Ovo je druga krivična prijava koju je policija podnijela tužilaštvu protiv Šahmanovića zbog sumnje da je u svojstvu predsjednika Opštine zloupotrebio službeni položaj.</s><s>Policijski službenici Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su 29. septembra 2014. godine, podnijeli krivičnu prijavu protiv Šahmanovića i još dva lica T.Đ, samostalnog savjetnika za građevinarstvo u Opštini Plav i J.L, namještenika za obračun naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u ovoj opštini, zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.</s><s>Sumnjalo se da je Šahmanović zloupotrebljavajući svoj službeni položaj kao i prekoračenjem granica službenih ovlašćenja, na nezokonit način, bez pravnog osnova oslobodio investitore S.M. i Š.M. plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i stambenog objekta površine u Gusinju.</s><s>On je time, sumnja se, sebi ili drugome pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 8.952 eura, za koji iznos je i nastala šteta po budžet Opštine Plav.</s>
<s>Plavska turistička razglednica</s><s>PLAV- U plavskom kraju, priroda je bila zaista izdašna.</s><s>Tu su potoci, čiste planinske rijeke, pećine, visoki vrhovi Prokleija i drugi prirodni pejzaži.</s><s>Tu su nadaleko poznata planinsk jezera, Plavsko, Hridsko i Visitorsko, kao i nekoliko manjih planinskih jezera.</s><s>Peti biser ekološke Crne Gore i njene divlje ljepote je Nacionalni park „Prokletije“ gdje je bogatstvo živog svijeta izvanredno i nemoguće ga je naći na drugim evropskim prostorima.</s><s>Uz netaknutu prirodu u ovom kraju postoji bogato multikulturno naljedje.</s><s>Kao rijetko gdje, ovdje postoje uslovi za razvoj turizma, ljetnjeg i zimskog.</s><s>Čitav ovaj kraj predstavlja oazu tišine i kontrasta.</s><s>Teško je nabrojati šta sv gost može da izabere u plavskom kraju.</s><s>Jutarnja šetnja pored Plavskog jezera, branje borovnica n obroncima Prokletija u toku jula i avgusta.</s><s>Veslanje i jedrnje Plavkim jezerom, obilazak Hridskog i Visitorskog jezera.</s><s>Rafting na rijekama Ljučom i Limom i noćenje u nekoj od planinskih koliba na Prokletijama.</s><s>Sve je više turista na biciklima.</s><s>Oni u jednom danu obidju sve ove prirodne dragulje, kao i kulturno-istorijske spomenike.</s><s>Turistička ponuda plavske opštine u 2016.godini raspolaže slijedećim kapacitetima.</s><s>-Hotelski kompleks „Kula Damjanova“ i „Komnenovo etno selo“ u Vojnom selu.</s><s>Kapacitet 85 ležaja, jednim dijelom apartmanskog smještaja, a drugim dijelom dvokrevetnim sobama opremljenim u tradicionalnom stilu.</s><s>Restoran je kapaciteta 200 mjesta.</s><s>Tu je i konferencijska sala sa 40 mjesta.</s><s>Motel „Aqva“ sa 200 mjesta u restoranskom dijelu i 28 ležaja u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama.</s><s>Caffe – picerija „Timm“ pruža usluge smještaja gostiju – 6 soba.</s><s>Eko-planinarsko naselje „Hrid“ udaljeno 10 km.</s><s>Od Plava, nalazi se na dijelu plnine Babino Polje na nadmorskoj visini od 1.500 mnv.</s><s>Naselje čini kompleks plninarskih kućica (tri veće, tri manje i jedna dvospratna) kapaciteta 30 ležaja, dva kupatila, kuhinja i šadrvan.</s><s>Prenoćišta „Djerdan“ sa 20 ležaja i „Canović“ takodje 2p ležaja.</s><s>U privatnom smještaju registrovano je samo 16 ležaja.</s><s>U plavskoj opštini, postoji 50 ugostiteljskih objekata ( kafane, restorani, ćevabdžinice, diskoteke, kafe barovi i drugi ugotiteljski sadržaji) koji dopunjuju turističku ponudu ove opštine.</s><s>Utisak je da su turističke , sportske i kulturne manifestacije, uprkos teškoj finansijskoj situaciji i ove godine biti više nego potrebne za nekoliko hiljada zavičajaca, turista i drugih gostiju, koji će ovog ljeta boraviti u Plavu.</s><s>Organizatori će – nadamo se „ pogoditi“ osnovne programe kulturno-zabavnog života.</s>
<s>Upozorenje o bombi na aerodromu u Podgorici stiglo sa američkog servera</s><s>Crnogorska policija uputila je kolegama iz Amerike dopis u kojem traži da se provjeri ko je osoba koja je juče poslije 13 sati poslala informaciju da će na podgoričkom aerodromu u ponedjeljak biti aktivirana eksplozivna naprava.</s><s>“Moram ostati anoniman radi svoje bezbjednosti ali u ponedjeljak 22. februara će na Aerodromu Podgorica oko 15 časova biti aktivirana eksplozivna naprava daljinskim upravljačem.</s><s>Molim da preduzmete mjere kako ne bi došlo do tragedije i obavijestite nadležne”, piše u upozorenju koje je stiglo gotovo svim redakcijama.</s><s>Mejl takve uznemirujuće sadržine, osim na adresu medija, stigao je i Aerodromu Crne Gore.</s><s>Kako Pobjeda nezvanično saznaje, radi se o lažnom mejlu.</s><s>Osoba na čije ime glasi mejl ne postoji u bazi podataka ni kao državljanin naše zemlje, niti u evidencijama raseljenih.</s><s>Ipak, policija je ozbiljno shvatila uznemirujuću sadržinu kojom se najavljuje velika tragedija, pa je služba koja se bavi sajber kriminalom odmah došla do određenih podataka.</s><s>Utvrđeno je daje poruka stigla sa američkog servera.</s><s>Isto tako, utvrđeno je da pod imenom Irfan Idrizaj nema osobe u crnogorskoj bazi podataka, ali ne i da li zaista ovo upozorenje ima uporište.</s>
<s>GUSINJE – Božanstvena prirodna ljepota doline Grebaje sa njene četiri livade i visokim stijenama masiva Karanfila – koji kao oblakoderi ogradjuju veličnstvenu dolinu – je najljepši kutak na svijetu , kazao je jednom prilikom boraveći u Gusinju poznati Zuko Džumhur, putopisac, karikaturista i publicista.</s><s>Iz godine u godinu – dolina Grebaje je proto okupirana hiljadama planinara, turista, ljubitelja prirode, studijskim delegacijama i ekskurzijama.</s><s>U periodu od maja do oktobra tekuće godine – u Grebajama prosto sve vrvi od posjetilaca.</s><s>Tu su eko-katuni, planinarski domovi, katuni.</s><s>Tu je smještena najljepša svjetska prirodna ljepota.</s><s>Poznati eksperti, posebno za zimski planinski turizam već od poodavno naglašavaju da Grebaje – „Rajsk vrata“ treba otvoriti i u zimskom periodu.</s><s>-Tačno je da za to trebaju posebni uslovi, idealna infrastruktura, posebno putna i smještajna, kao i uredno napajanje električnom energijom.</s><s>Ako ćželite elitni turizam on mora biti ljetnji i zimski, nema ništa parcijalno.</s><s>Sve mora biti na jednom mjestu i u kontinuitetu.</s><s>Ljudi hoće odmor preko cijele godine u nekom od poznatih turističkih destinacija.</s><s>To, svakako može biti vaše Grebaje, kaže Branko Vikar, poznati turizmolog iz Slovenije.</s><s>Sve ove atribute posjeduje vaše Grebaje.</s><s>Morate ovo iskoristiti na najbolji mogući način, kaže on.</s><s>Lokalna zajednica – gusinjska opština mora biti svjesna svoga prirodnog bogatstva koje mora maksimalno iskoristiti i profitirati.</s><s>Zato je potreban kvalifikovna ekipa mladih stručnjaka, koja će uraditi projekte, aplicirati kod Evropskog fonda za razvoj, i stvoriti sve uslove da se ovaj kraj razvije u Evropski zimsko-planinski centar, gdje se nalaze smučarski tereni koji odgovaraju svim svjetskim standardima.</s>
<s>Inicijative – Iskoristiti spelološke potencijale gusinjskog kraja</s><s>Jedna od neispitanih pecina na Prokletijama</s><s>Mnoge pećine u gusinjskom kraju raspolažu brojnim dvoranama ukrašenim stalagmitima, stalaktitima, draperijama, pećinskim stubovima i drugim oblicima nastalim kritalizacijom „bigra-sidre“.</s><s>Ono što je posebno specifično, govorio je prethodnih godina prof.dr Jova Petrović sa novosadskog univerziteta da mnoge gusinjske pećine krase svjetlucavi kristali na podu jedne dvorane.</s><s>Posjetilac stiče utisak da je tu ova podzemna ljepotica prosula bisere.</s><s>Mnoge od ovih pećina u gusinjskom kraju uljepšava koralni nakit, dok je „Kristalna dvorana“ispunjena raznovsnim kalcitnim figurama, govorio je sada pok. profesor Petrović.</s><s>Šuplja vrata Bogatstvo i raznovrsnost speleoloških objekata na teritoriji gusinjske opštine upotpunjuju mnogobrojne neispitane i nepoznate pećine, jame i proorci u stijenama zvani „šuplja vrata“.</s><s>Poznati prozorci su „Šuplja vrata“ u masivu Karanfila (visina otvora oko 15, širina osam metara).</s><s>Poseban kuriozitet predstavljaju i „ŠUPLJA TROJANSKA VRATA“ koja u svom enterijeru imaju posebne „džepove“ ili „hatule“ gdje – vjernici ostavljaju sitan metalni novac „za zdravlje svoje porodice“.</s>
<s>Tako je Ibro slazem se stobom, narod vidi i zna u poslednje vrijeme koliko FG ulaze u svoj zavicajiz ali jedan portal iz Njujorka je umislio da je “Plavo-gusinjski CNN” i da se nece cuti o desavanjima ovakvih vijesti ako ga oni ne objave.</s><s>Na njegovu zalost, muftama su kratke noge.</s><s>cESTITKE ZA DONACIJU FONDACIJE GUSINJE, KOJA NESEBICNO POMAZE SVOJ RODNI KRAJ I INSTITUCIJE OPSTINE GUSINJE.</s><s>POSEBAN SELAM I ZA CLANA OVE FONDACIJE SULJU DONBALJAJA, BIVSEG UCENIKA OS “dZ.</s><s>NIKOCEVIC” IZ DAVNE 1959.</s><s>GODINE, UZ NAPOMENU DA NEMA DOBRIH CLANOVA NE BI BILO NI DOBRE FONDACIJE; AFERIM SVIMA.</s>
<s>Real otpisao Romu, Ronaldo i Hese za miran revanš</s><s>Ronaldo je postigao 89. gol, 12. ove sezone, Hese prvi u Ligi šampiona.</s><s>Franćesko Toti vjerovatno odigrao posljednje minute pred domaćin navijačima na evropskoj sceni.</s><s>Legendarni kapiten Rome ušao u finišu meča, simbolično najvivši kraj blistave karijere.</s><s>U drugom meču večerašnjeg programa, Volfsburg slavio u Gentu 3:2, iako je vodio 3:0. “Vukovi” ne bi trebalo da imaju problema da osiguraju plasman među osam najboljih u revanšu na domaćem terenu.</s>
<s>Ovih dana u Gusinju</s><s>GUSINJE – Vjerovali ili ne, ali je istina da je najmladja crnogorska opština bez ijednog pripadnika policije.</s><s>Naime, i taj jedan koji je bitisao u ovoj opštini, morao je da ode na ispomoć policiji na crnogorskom primorju.</s><s>Drugo, ovdje je veliki broj zvičajaca, gostiju i drugih turista koji pristižu u ovom gradu, pa je neophodno da bude nekoliko policajaca, koji bi, ako ne šta drugo, djelovli preventivno, iz bezbjedonosnih i drugih razloga.</s><s>U ovom gradu u toku ovog mjeseca je veliki priliv zavičajaca iz SAD i drugih zemalja svijeta, planinara i dugih gostiju, pa Gusinje liči na grad od preko 30 hiljada gostiju.</s><s>A, najviše je motorizovanih gostiju.</s><s>U tom pravcu, godinama se saobraćj u strogom centru grada reguliše tako, da se glavna saobraćajnica na potezu od objekta OŠ „Džafer Nikočević“ do kafića „Galaksija“ pretvara u pješačku zonu i to u periodu od 1.jula do 20.avgusta tekuće godine i to u vremenu od 19 do 02 sati, kada se šetačima na korzou pruža prilika da komotno šetaju.</s><s>Medjutim, i pored postvljenih saobraćajnih znakova i druge signalizacije, ovaj zabran praktično niko ne poštuje.</s><s>Naprotiv, u večernjim satima, bez obzira na ovaj zabran, neodgovorni pojedinci ne prezaju da velikom brzinom sa svojim autima prodju kroz zabranjenu zonu.</s><s>Zato je potreban policajac koji će upozoravati da je vožnja ovim dijelom grada zabranjena.</s><s>Tim povodom razgovarali smo sa predsjednicom opštine Gusinje, Anelom Čekić, koja je u kratkom ragovoru kazala da će se i ovaj problem riješiti vrlo brzo.</s><s>-Tačno je da je saobraćajna signalizacija postavljena, da je zabranjena vožnja poslije 19 sati, ali da i pored toga, mnogi vozači se toga ne pridržavaju.</s><s>Isto tako, tačno je da u gradu nema policije, ali da će je uskoro biti.</s><s>Naime, u razgooru sa ministrom, i taj će problem biti uskoro riješen, kazala je predsjednica Čekić.</s><s>Ona je dodala, da su u toku i pripremne aktivnosti oko sanacije stare zgrade policije koja se nalazi u samom centru grada.</s><s>Ovih dana u Gusinju — 1 Comment</s><s>Zalosno da je zadnjih nekoliko godina tema broj 1 Opstina Gusinje i vlast/ organi vlasti kao i ostale aktivnost oko vlasti.</s><s>Nemoguce da se za dvije godine nista nije uradilo oko organizovanja rada u Opstinskim organima uprave posebno na lokalnom nivou, Policija, Javno Komunalno-Cistoca, Turizam i rekreacija kao i druge oblasti.</s><s>Sta se desava jeli to nesposobnost ili neodgovornost(za ovo se odgovara, ali ste vi umislili da je rad u organima vasa privatna stvar, zbog cega narod ispasta, nazalost i nase “Gusinje” ste bacili na kolena, da se Vlada bavi sa vasim nesposobnostima iako je Ljetnja sezona ju jeku.</s>
<s>Humanost na djelu – Maloj Anesi Pejcinovic potrebna pomoc za lijecenje</s><s>Porodica Pejčinovic moli sve građane koji su u mogućnosti da im pomognu u prikupljanju 50.000 eura za liječenje trinaestogodišnje ćerke Anese koja boluje od cerebralne paralize.</s><s>Ljekari sa turske klinike “Liv hospital” dali su im nadu da, uz odgovarajući tretman, njeno stanje može biti mnogo bolje.</s><s>Anesa je stopostotni invalid, ne hoda i ne govori, te joj je konstantna pomoć roditelja neophodna.</s><s>Polaznica je Centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Ulcinju.</s><s>Nakon nedavnog pregleda doktora specijaliste iz turske klinike “Liv hospital”, ustanovljeno je da postoji mogućnost za poboljšanje anesinog stanja.</s><s>Fondu za zdravstveno osiguranje nijesu se obraćali, polagali su nadu u Fondaciju Budi human.</s><s>Međutim, prema pravilniku i mišljenju tročlane komisije, Fondacija ne može učestvovati u prikupljanju sredstava za Anesino liječenje.</s><s>Svi koji žele da pomognu Anesi mogu to učiniti uplatom u Atlas banci na broj računa: 505-0000000035087-55</s>
<s>NAKON ODLUKE SUDA BIH: Fahrudin Radončić izašao na slobodu</s><s>– Kontaktiranje i sastajanje sa saoptuženim u ovom krivičnom predmetu, a optuženom se zabranjuje da sa drugim licima razgovara o ovom krivičnom postupku odnosno o činjenicama koji se odnose na ovaj krivični postupak, sem sa svojim braniocima, kao i obaveza povremenog javljanja državnom organu jednom sedmično.</s><s>10:35 Fahrudin Radončić upravo je napustio pritvorsku jedinicu, nakon što je Sud BiH donio odluku o ukidanju pritvora u kojem se nalazio već dva i po mjeseca, javlja reporter “Avaza” sa lica mjesta.</s><s>– Drago mi je da sam izašao iz pritvora.</s><s>S obzirom na ranije iskustvo, ovoga puta neću davati nikakve izjave.</s><s>To će uraditi moj advokatski tim, rekao je Radončić.</s><s>Asim Crnalić je potom pojasnio šta u ovom slučaju podrazumijevaju mjere zabrane.</s><s>– Napuštanje boravišta – Kantona Sarajevo, zabrana sastajanja sa svjedocima i zabrana putovanja s tim da su mjere kontrole ovaj put blaže.</s><s>Svakih sedam dana treba se javiti policijskoj upravi.</s><s>Uz dozvolu Suda, može napustiti i Kanton.</s><s>On će moći raditi svoj posao jer je on praktično slobodan čovjek.</s><s>Sasvim je svejedno da li će boraviti u tornju ili na obiteljskom imanju, kazao je Crnalić.</s><s>Crnalić je pojasnio je da ovoga puta nije određen kućni pritvor.</s><s>– Mjere kontrole su ovaj put blaže.</s><s>Važno je je istaći da pod uvjetima odobrenja Suda može napuštati i KS.</s><s>Novinare je zanimalo da li će Radončić s obzirom da je predsjednik SBB-a i delagat u Domu naroda BiH moći raditi svoj posao.</s><s>Advokat Muhidin Kapo je odgovorio potvrdno</s><s>– Moći će raditi svoj posao jer je on praktično slobodan čovjek u okvirima Kantona Sarajevo.</s><s>S tim da će morati voditi računa o mjerama zabrane sastanka sa svjedocima, dodao je Crnalić.</s><s>Crnalić i Kapo kazali su danas da je pritvor trajao predugo.</s><s>– Mi ćemo se truditi da se i ove mjere ublaže, jer vi znate da je Radončić političar i da će uskoro lokalni izbori i da on treba djelovati kao političar, a pod uvjetima ovih ograničenja teško će to moći raditi.</s><s>Istina, Sud može dati odobrenje ali ipak to je jedna proceduralna frustracija za čovjeka koji bi se trebao relaksirano baviti politikom, kazao je advokat Crnalić.</s><s>10:10 Sud BiH ukinuo je pritvor Fahrudinu Radončiću, lideru SBB BiH, potvrdio je za “Avaz” Asim Crnalić, njegov advokat.</s>
<s>Predstavljena zbirka „BIHORSKA ENIGMA“ MIRIS SLIKA NOVOG DOMA</s><s>Plav-Zbirka „Bihorska enigma“, sadrži trideset i jednu kratku priču, koje simbolično predstavljaju život, svakodnevno preživljavanje naroda na i van svog ognjišta, zbilje, stvarno i nestvarno,vidljivo i nevidljivo, tugu, bol, besmisao, brutalnost i smrt, kao posljedicu rata, u priči-“Farbanje života“, strepnje i drhtaje,nadanja i očaj nesrećne majke zbog odlaska njenog djeteta u vječnost, u priči- „Put“, jasno naziranje istinske ljubavi, naklonosti i poštovanja prema zavičaju i svom narodu, kako kroz stvarni doživljaj, tako i kroz imaginaciju, oživljena sjećanja, odavanje počasti rahmetli Ćamilu Sijariću putem priče-pjesme – „Vodeni zavičaj, čojstvo i junaštvo u pričama- „Murat i Milorad i „Uglješa“, velikoj ostvarenoj i neostvarenoj ljubavi u pričama- Na ime „Slobodanka P“i “LJubav različitosti“, patnje bolove i način na koji se otkrivaju stvarnost i sjećanja ljudi sa prostora Bihora, u kojima se ogleda istinski dah čovjekovog bića u traženju i pronalaženju ličnog puta i životnog izbora u priči- „Dukat“.</s><s>-S perspektive fiktivnog sveznajućeg naratora često nailazimo na distancu između pripovijedača i onoga o čemu se pripovijeda.</s><s>Takozvanim bezličnim ili dramskim pripovijedanjem postignuta je mirnoća u kazivanju.</s><s>Stil autora određen je u zavisnosti od izbora teme, jezičkih sredstava, dominantnim osjećanjima i raspoloženjima, načinom doživljavanja svijeta, stavom prema životu-pesimistički ili optimistički, oblikovanjem likova i slika i sl.</s><s>Riječi autora su u stanju da dočaraju i povežu kroz dijaloge moderno i tradicionalno, fikciju i fakte, metaforički pronađu pravu riječ, pa često umjesto brutalnosti i banalnosti subjektivizujući svoju inspiraciju postižu nešto blaži, iskreniji i ubjedljiviji kontakt sa čitaocem, putem istančane analize čovjekovih razmišljanja i međusobnih odnosa, kazala je Senada Đešević, profesorica crnogoskog jezika i književnosti.</s><s>U strukturiranju enterijera i pejzaža duboko su funkcionalni i time jednostavni, te je funkcija jezičko-stilskog izraza u pričama usklađena sa akcentom na naraciju.</s><s>U prvonagrađenoj priči „Odabranik“ autorka govori o Ajninoj nesrećnoj sudbini, o njenom životu koji umire Serdarevom prodajom, i nasilnom udajom za infantilnog Galjana, o raskidu sa njenom porodicom i kućom u koju nikada više neće kročiti.</s><s>Poput Borine Sofke budiće je miris slika novog doma, muža, podsjećajući je na prodaju, prevaru, buđ, trulež.</s><s>Kroz dominantne motive ljepote, novca, prihvatanja novog i novonametnutog načina života, straha i borbe za opstanak, upornosti, istrajnosti, propasti i smrti ona prkosi sebi i drugima.</s><s>Sukob snova izaziva u njoj unutrašnje borbe, želi da jaukne i krikne krijući lični i emotivni poraz.</s><s>Kao i mnoge prije nje, ona je poražena one noći u đerdeku, saznanjem za koga je u stvari došla, svjesno pristajući da bude žrtva radi ličnog ponosa povlačeći se i udaljavajući se od svijeta dostojanstveno i stoički.</s><s>Istina koju nam autorka donosi namijenjena je podizanju svijesti, prvenstveno mladim djevojkama, koje između sna i jave ,sadašnjosti i budućnosti, mogućnosti brzog načina zarađivanja novca, budu često namamljene, prevarene, tučene i na kraju prodate od strane makroa.</s><s>Interesuje je moral i psihologija likova, ono emotivno, burno,oporo, mutno, grubo-animalno, što izaziva bol i patnju, dobijajući tamnu stranu ličnosti.</s><s>Bogatim leksičkim fondom, je uspjela da sačuva od zaborava mentalitet, običaje, specifičan govor koji taj narod ne želi i neće nikada zaboraviti niti ga se postidjeti ma gdje bio, idejne vrijednosti koje su predstavljale jedan narod, jedno vrijeme, bihorski kraj, a i mnogo šire.</s><s>U priči „Odluka“- uvodnom narodnom izrekom-„Prvoj zulumćar, drugoj hizmećar“, autorka nas takođe upućuje na zlostavljanje i patnju žene, na njenu potčinjenost, na borbu u dostizanju ljudskih ideala.</s><s>Međutim, u drugoj polovini priče ona je antipod dotadašnje žene, buni se, afirmišući opšteljudske ideale, otvara nadu, prezire apsurd života,traži spas u drugoj zemlji, odbacujući iluziju o vječnoj dominaciji „jakog“ nad nedužnom, na ovim prostorima, i dokazuje da je sila i nadmoć bahatih prolazna, a sa njima i njihovi hirovi i uboga narav.</s><s>Oslobođena stereotipa i nepisanih zakona, ona će izaći iz hermetički zatvorenog kruga, u kojem nije mogla slobodno da funkcioniše, te uzdižući se na pijedestal pobjednika, postaje ravnopravan član društva, dokazujući da je usud – odlazak mnogih ,pa i nje, iz bihorskog kraja.</s><s>Ispovijednim tonom priča pokreće unutrašnje damare kod čitaoca.</s><s>U dijalozima uviđamo spoj tradicionalnog i savremenog načina života.</s><s>Jednostavnost dugih rečenica, dinamika i ispovijedni ton odlikuju priču, koja izvire iz savremenog bihorskog i tradicionalnog, bogatog i nikad zaboravljenog jezika nastalog i njegovanog u bihorskoj kulturnoj sehari.</s><s>U priči „Ionako je upućeno mrtvacu“-autor nam govori o golgoti u kojoj se našao njegov narod.</s><s>Otmicu nevinih ljudi iz voza 671, na pruzi Beograd – Bar, autor doživljava ne samo gubitak nade roditelja nesrećnog mladića, već i kao vlastiti gubitak nade.</s><s>On, kao u kaleidoskop umeće slike užasa i zle sudbine njegovog naroda, koji se već duže vremena kažnjava samo zato što je vjerski, kulturno i civilizacijski drugačije opredijeljen.</s><s>U ratnom vihoru u konkretnim poetskim slikama, sa jasno izraženim bojama, zvucima i mirisima ratnog ludila, nailazimo na uništene ljudske živote, ogoljene duše, žal za izgubljenim sinom, ali i vjeru i nadu da će se makar putem pisama javiti, i samom pojavom ljepše, potpunije i civilizovanije živjeti.</s><s>Međutim, uzaludna je njihova svaka nada, realnost je surova, a neodgovaranje njihovog sina na poslata pisma,opomena, da je roditeljska nada trajno izgubljena, te da su i božiji i moralni i ljudski zakoni pogaženi i omraženi, gubeći svaki smisao čovječnosti, elementarnih ljudskih vrijednosti i života, uopšte.</s><s>Ratno ludilo je u genocodnoj spirali zla uspjelo da pobijedi, i time zadnju nadu nesrećnim roditeljima ugasi.</s><s>Bogatim vokabularom,oštrinom pera, jakim emocijama,dominantnim motivima, snažnom intonacijom, figurativnošću i slikovitošću priča dobija na estetsko-umjetničkoj težini, prvenstveno zbog korišćenja realnih argumenata kao inspiraciju za pisanje ove priče.</s><s>U vajanju likova, u oblikovanju situacija, u vođenju i komponovanju priča , u jezgrovitosti i jednostavnosti kazivanja, autori su ostvarili umjetničke domete koji obezbjeđuju visoko mjesto u kratkoj prozi savremene crnogorske književnosti.</s>
<s>Haris Koljenovic – maratonac iz Gusinja nastavlja da nize uspjehe</s><s>Maratonci iz Gusinja Mirsad i Haris Koljenovic</s><s>U Nujorku je odrzan NYCRUNS “Frozen Penguin” Half Marathon ili “Smrznuti Pingvin” Polu-Maraton duzine 21,200m na kojemu su se takmicili 2,000 takmicara a medju kojima je bio i nas sugradjanin iz Gusinja Haris Koljenovic.</s><s>Po kazivanju Koljenovica za Gusinje-info staza trcanja se kretala uz samu morsku obalu pracenu hladnim strujajnjem vazduha uvecavajuci hladnocu na i onako zimsku temperaturu od – 8 stepeni C. zbog cega su mnogi takmicari odustali od trke.</s><s>–U pocetku sam vodio prvu poziciju za nekih 3 km ali kad sam dosao na 5 km temperatura je naglo opala, pa sam odlucio da se drzim grupe kaja me je pratila – prica Koljenovic.</s><s>Zadovoljan sam sa drugim mjestom i ovaj uspjeh mi daje motivaciju da trcim i sve naredne maratone na 5, 10, 21, i tako sve do glavnog maratona od 42km i 195m. Zelja mi je da trcim u Cikagu maraton i tamo oprobam svoj talenat, nadam se da cu za to naci sponzora.</s><s>Ovom prilikom zelim da se zahvalim svim mojim fanovima koji me prate i bodre jer mi to znaci mnogo.</s><s>Specijalno zahvaljujem mojem najvecem sponzoru Hadzi-Agu Koljenovicu, takodje njegovom bratu veteranu maratona Mirsadu, zatim mojem snimatelju i pratiocu Kemalu Hotu i na kraju mojem izvrsnom treneru ultra maratoncu Safetu Badicu.</s><s>Obecavam da cu u buduce sve dati od sebe kako bi opravdao povjerenje onih koji vjeruju u mene i obogatiti nasu zajednicu u Njujorku i zavicaju sa jos vecim sportskim uspjesima.</s>
<s>Srbija zvala Dina Radončića</s><s>Radončić je, međutim, danas dobio poziv za omladinsku selekciju Srbije, na spisak kandidata za turnir u Manhajmu uvrstio ga je Milan Gurović.</s><s>“To hoće li on prihvatiti poziv nije do mene, nego do njega i njegovih roditelja.</s><s>Mene ako neko pita želim li tog momka u timu reći ću da želim.</s><s>Stvarno ima potencijal i bio bi jedan od nosilaca naše igre”, rekao je Gurović za srpske medije.</s><s>Time je Srbija napravlila prvi korak ka angažovanju supertalenta, čiji je otac Damir, nekada sjajni rukometaš, rođen u Crnoj Gori.</s><s>Dinova majka je iz Srbije, a s obzirom na to da je on rođen u Njemačkoj mogao bi nastupa i za selekciju te zemlje.</s><s>Šuška se, takođe, da bi Španija mogla da mu ponudi državljanstvo, kao Nikoli Mirotiću.</s><s>Mladi Radončić još se nije izjašnjavao o tome za koju bi reprezentaciju mogao da nastupa, a nedavno se pojavila spekulacija da će ga selektor Crne Gore Bogdan Tanjević zvati na okupljanje našeg seniorskog tima za kvalifikacije za Eurobasket.</s><s>U svakom slučaju, Tanjević i čelnici Košarkaškog saveza Crne Gore moraju brzo da reaguju i ubijede Radončića da je Crna Gora najbolji izbor za njega i njegovu karijeru.</s>
<s>Zbog neprestanih padavina kiša (Foto)</s><s>Bujice i klizišta prijete porodičnim objektima Rijeke Vruja, Grnčar, Dolja i Ljuča se izlile iz korita na nekoliko mjesta</s><s>PLAV/GUSINJE – Danonoćne padavine kiša uslovile su da se izliju rijeke Vruja, Grnčar, Dolja, Ljuča, Plavsko jezero, Lim, Plavska i Murinska rijeka – kao i planinske bujice koje ugrožavaju porodične objekte, imanja i lokalne puteve.</s><s>U gornjem Desnom Grnčaru, nedaleko od crnogorsko/albanske granice istoimena rijeka je poplavila porodične kuće, imanja i lokalni put porodica Balića i Ivanovića.</s><s>U novom naselju „Vruja“ kod Gusinja, rijeka Vruja je probila nasip u donjem dijelu i prijeti opasnost da poplavi preostali dio novog naselja.</s><s>-Opštinska služba spasavanja u Plavu je u stalnom zasjedanju – drži situciju pod kontrolom, ali se plašimo da neke od rijeka ne probiju nasipe u blizini gradskih naselja, kaže Abidin Musić, načelnik Službe spašavanja-opštine Plav.</s><s>On dodaje da je situacija dosta teška kod Plavskog jezera u naselju Šarkinovići gdje je nekoliko objekata pod vodom, kao i dio kolovozne trake pored ovog naselja.</s><s>Inače, planinske bujice ugrozile su nekoliko lokalnih puteva u mjesnim centrima Plav, Gusinje i Murino, pa se saobraćaj na nekim mjestima dosta otežano obavlja.</s><s>U svakom slučaju situaija u plavskoj i gusinjkoj opštini je dosta teška, rijeke su se izlile iz svojih korita, planinske bujice čine dosta šteta na lokalnim putevima, a na nekoliko mjesta proradila su i klizišta.</s><s>U lokalnim upravama u Gusinju i Plavu preduzimaju sve mjere i radnje, da sa angažovanom cjelokupnom mehanizacijom spriječe „vodeni udar“ od nadošlih rijeka.</s>
<s>KOMUNALNE DJELATNOSTI U GUSINJU U PROBLEMIMA</s><s>– Naime, kako je navedeno članom 19 stava 3 statuta preduzeća Komunalne djelatnosti Gusinje, ako izvršni direktor nije imenovan, Odbor direktora, uz saglasnost osnivača, može imenovati vršioca dužnosti direktora bez konkursa i to najduže do šest mjeseci.</s><s>Iako je ovaj statut izglasala SO Gusinje, upravo dio opštinske vlasti (DPS-SD-BS-DUA), ne poštuje sopstvene odluke i krši ih utičući na svoje članove u UO.</s><s>Da li je to neznanje, demonstracija sile, ili nepoštovanje zakona ove države, pitanje je na koje bi trebalo oni da daju odgovor.</s><s>Pri procesu formiranja tog preduzeća, u skladu sa statutom, imenovan je vršilac dužnosti direktora Demir Bajrović.</s><s>Kako je period naveden u članu 19 stav 3 statuta preduzeća prošao, po sili zakona prestaje radni odnos v.d. direktora, tako da je Bajroviću uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa i raspisan je konkurs za prijem izvršnog direktora.</s><s>Ali, upravo zbog nepoštovanja statuta i zakona ove države, on odbija da preda pečate i dokumenta preduzeća, i to, pretpostavljam, u dogovoru sa čelnim funkcionerima opštine Gusinje – navodi Mulić.</s><s>On dodaje da je s tim upoznao tužilaštvo u Plavu koje je Bajroviću naložilo, a on prihvatio, uz potpis, da izvrši primopredaju pečata i dokumenata preduzeća. – Međutim, on i nakon toga, pretpostavljam, ponovo u dogovoru sa čelnicima Opštine, odbija da ispoštuje ono što mu je naloženo i što je potpisao.</s><s>Umjesto primopredaje dužnosti, bez mog znanja i prisustva, preostali članovi UO, u međuvremenu pojačani sa još dva nova člana iz reda zaposlenih, ponovo za v.d. direktora imenuju Bajrovića.</s><s>Postavlja se pitanje da li Odbor direktora onda treba da postoji, a pogotovo kada donosi nezakonite odluke, dirigovane od nekog iznad.</s><s>Upravo taj nesklad u funkcionisanju između organa upravljanja u preduzeću za posledicu ima da servisne usluge ne mogu biti kvalitetne i onakve kakve bi trebalo da budu.</s><s>Raspisani konkurs za prijem izvršnog direktora poništili smo zbog neusaglašenosti pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta sa statutom, a onda donijeli odluku o raspisivanju drugog, ali, zbog uzurpacije pečata i nemogućnosti ovjere tih dokumenta, nijesmo to mogli i realizovati.</s><s>Sada su na potezu pravosudni organi – poručio je Mulić.</s><s>Feratović: U toku izviđajni postupak</s><s>Osnovni državni tužilac Erdin Feratović kazao da je upoznat sa predmetom u vezi preuzeća Komunalne djelatnosti iz Gusinja.</s><s>Kako je rekao, u toku je izviđajni postupak, a kad se steknu uslovi biće obaviješten podnosilac prijave i sve strane u predmetu.</s>
<s>Nagradni fond turnira u malom fudbalu u Gusinju 5.000 dolara</s><s>GUSINJE – U Gusinju će 11. jula početi memorijalni turnir u malom fudbalu “Elmaz Mazo Čekić”.</s><s>Organizatori su kao i prethodnih godina obezbijedili bogat nagradni fond, koji će ove godine iznositi 5.000 dolara.</s><s>Pobjedniku turnira pripašće 3.500 dolara, drugo mjesto 1.000 dolara i treće mjesto 500 dolara.</s><s>Ekipe uplaćuju po 80 eura, a igra se u sistemu 4+1+3.</s><s>Izvlačenje grupa biće organizovano 10. jula u 18 časova u caffe baru Relax.</s>
<s>Proslava Dana dijaspore 30. jula</s><s>GUSINjE – U Upravi za dijasporu Crne Gore u Podgorici, koja egzistira u sklopu Ministarstva vanjskih poslova, održan je sastanak čelnika opštine Gusinje Anele Čekić i Husa Brdakića, sa Predragom Mitrovićem, Elvirom Bekteši i Vladanom Lalovićem.</s><s>Tom prilikom dogovoreno je da se ovogodišnja centralna proslava Dana dijaspore održi u Gusinju, u ponedjeljak, 30. jula, kako se ne bi remetio već tradicionalni Dan dijaspore na Grebajama koji se organizuje dan kasnije.</s><s>Taj događaj, kako je navedeno u saopštenju za javnost, direktoru Uprave za dijasporu predložio je Ruždija Jarović, član upravnog odbora Udruženja „Euro Gusinje“, koji je i potpredsjednik Savjeta za dijasporu Crne Gore, na prošlogodišnjem Danu dijaspore u Petnjici, što je Mitrović objeručke prihvatio, kao i predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić.</s><s>Rečeno je da će se ove godine u Gusinju tokom jula i avgusta organizovati još nekoliko novih manifestacija: „Gusinje Etno Fest” (tri dana), Regionalni Evroatlantski kamp „REACT 2018” (pet dana). – Centralna proslava Dana dijaspore, koja će ove godine biti organizovana u najmlađoj crnogorskoj opštini, okupiće veliki broj ljudi iz zemlje i iseljeništva, kroz naučne, kulturne, zabavne i sportske događaje u cilju druženja, upoznavanja i zbližavanja.</s><s>Opština Gusinje i Uprava za dijasporu biće glavni pokrovitelji ove organizacije, koja će sadržati i okrugli sto sa nekoliko panela koji bi približili značaj naše dijaspore, njihova eventualna ulaganja i slične teme.</s><s>Uprava za dijasporu o dogovorenom terminu će informisati premijera Duška Markovića i ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića, kako bi taj dan rezervisali za prisustvo i obraćanje na ovoj ceremoniji.</s><s>Tokom sastanka otvorena je i tema o organizaciji ljetnje škole jezika, kulture i tradicije u OŠ „Džafer Nikočević” u Gusinju, tokom avgusta, koja bi prvenstveno bila organizovana za djecu naših sugrađana u dijaspori koji u ljetnjim mjesecima borave u zavičaju.</s><s>Po ovom pitanju u Gusinju će krajem marta, sa rukovodstvom Uprave za dijasporu, biti organizovan sastanak u pravcu pripreme detalja koji će doprinijeti kvalitetnijoj organizaciji ovog događaja – navedeno je u saopštenju.</s><s>Nakon sastanka u Upravi za dijasporu, održan je i sastanak organizovan u nedavno otvorenoj Regionalnoj kancelariji za saradnju sa mladima u Crnoj Gori (RYCO).</s><s>Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić i potpredsjednik Huso Brdakić razgovarali su sa šefom kancelarije Edinom Koljenovićem o položaju mladih u Gusinju, njihovoj integraciji i stvaranju preduslova za uključivanje u razne projekte koje ta kancelarija sa partnerima organizuje.</s>
<s>Prokletije dio pješačkih tura kroz region</s><s>GUSINJE – Zadivljujuće prirodne ljepote Prokletija, smještenih između Albanije, Kosova i Crne Gore, kao i živopisne legende, usmena istorija, pjesme, igre, rukotvorine i kuhinja lokalnih zajednica koje žive u udaljenim planinskim selima, od sada će biti dio pješačkih tura koje prolaze kroz cijeli region.</s><s>Institut za politike javnog i privatnog sektora (IP3), kao korisnik bespovratnih finansijskih sredstava za turizam koje dodjeljuje Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), a finansira Evropska unija, napravio je projekat u kojem su Prokletije dobile i kulturološku komponentu uobičajenih tura avanturističkog turizma.</s><s>Projekat je predstavljen danas u Tirani, a Institut je sagledao ovo ogromno kulturno nasljeđe i pretvorio ga u turistički proizvod koji su nazvali kulturološkom turom po Prokletijama – Accursed Cultour.</s><s>“Ovim projektom će lokalne zajednice biti uključene u industriju turizma, a poboljšaće im se i kvalitet života, jer će imati dodatne prihode od pružanja usluga posjetiocima”, rekla je Snježana Derviškadić, vođa projektnog tima za razvoj i promociju turizma pri Vijeću za regionalnu saradnju.</s><s>Kulturološka tura po Prokletijama biće promovisana kroz brošuru i video kojim se predstavlja kulturno nasljeđe regiona, posebnu Internet stranicu, kao i kartu planova puta koja će se moći preuzimati i pratiti.</s><s>Osim toga, Institut za politike javnog i privatnog sektora upoznao je vodiče i tur operatore sa novim planovima puta i tumačenjem materijalnog i nematerijalnog nasljeđa kroz pripovjedanje, te im tako omogućio da proaktivno promovišu novu rutu i vode turiste.</s><s>“Prokletije su već neko vrijeme prepoznate kao atraktiva destinacija avanturističkog turizma.</s><s>Međutim, veliki dio onog što ova planina ima da ponudi bio je zapostavljen.</s><s>Isticanjem kulturnog nasljeđa planine i njegovim uvrštavanjem u regionalnu turističku ponudu nadamo se da ćemo zaštititi ovo nasljeđe i spasiti ga od zaborava.</s><s>Takođe se nadamo da će iskustvo onih koji posjećuju planinu biti bolje, kao i da će lokalne zajednice postati važni subjekti u sektoru turizma”, rekla je Romina Sahiti, voditeljica projekata u Institutu za politike javnog i privatnog sektora.</s>
<s>Brković: Presudom Karadžiću Evropa će opravdati i sebe</s><s>Jevrem Brković, crnogorski pjesnik, pisac, publicist, novinar i kulturni radnik, poznavao je Radovana Karadžića kao studenta, ljekara i poluuspješnog pjesnika, te prijatelja.</s><s>Ljudi koji su radili s njim nisu mogli primjetiti da je bio neki veliki psihijatar ili pjesnik, ali je pokušavao biti dio sarajevske i umjetničke elite.</s><s>Ipak, to mu nikada nije uspjelo. “Imao sam priliku da ga poznajem kao studenta, ljekara i poluuspješnog pjesnika.</s><s>To su tri varijante, tri iste ličnosti što je veoma zanimljivo u Radovanom biću kojeg sam odlično poznavao.</s><s>Svakog ljeta kada je išao s porodicom na more svraćao je kod mene”, rekao je na početku razgovora za N1, Jevrem Brković.</s><s>Kada su počele burne godine dirigovane iz Beograda pod Slobodanom Miloševićem, dio Bosne je uvijek bio jedna beogradska stanica, koja je imala svoje poslušnike, smatra Brković. “Radovan se počeo mijenjati i na jednom prijemu, naučnom skupu, kod akademika Muhameda Filipovića uoči samog rata, Radovan me pitao me kako sam, a ja sam mu rekao da sam ja dobro, ali da on nije.</s><s>To je bio naš posljednji susret.</s><s>Neshvatljivo je to šta je to u čovjeku koji je od jednog pjesnika, ljekara, Crnogorca iz sirotinjske porodice ispod Durmitora, mada mu je otac bio četnik, napravilo takvog zločinca da niko od nas, njegovih prijatelja, nije mogao ni osjetiti ni pretpostaviti da će sutra taj čovjek biti jedan od najvećih zločinaca u drugoj polovini 20. stoljeća.” Brković je u toku rata emigrirao jer su predviđali da će biti izvršena njegova likvidacija. “Bio sam po Evropi, živio u Zagrebu.</s><s>Tada sam govorio sam o Bosni, o muslimanima, o Hrvatima, o Srbima i o kobnom utjecaju Slobodana Miloševića na Bosnu i na njegove poslušnike, tj. Mladića i Karadžića”, ispričao je on i dodao kako je zanimljivo da Ratko Mladić dolazi iz tzv. partizanske porodice kod Kupresa i da su mu nekoliko članova porodice poklale ustaše, a Radovan Karadžić dolazi iz četničke porodice, koja nije bila nikakva zločinačka porodica, već obična četnička porodica.</s><s>Otac mu je bio u zatvoru poslije rata kao četnik, ali nije napravio nikakve zločine.” Brković se, kaže, i danas pita šta je to ujedinilo dvojicu ljudi, jednog po rođenju Bosanca, generala Ratka Mladića i jednog Crnogorca, Karadžića, koji je bio po osjećanju Crnogorac sve do početka Miloševićevog talasa koji je zahvatio čitavu bivšu Jugoslaviju. “Bila je jedna grupa sarajevskih pisaca i velikosrba, bosanskih, koji su za sve pitali Dobricu (Ćosića), a on je kao partizan tada umislio da je on otac nove Srbije”, kazao je Brković.</s><s>Brković kaže da je često polemisao s Dobricom Čosićem koji nije bio četnik, već partizan koji nije dozvoljavao da Srbija ode u četništvo, ali u velikosrpstvo da, iako je to, kako kaže, isto.</s><s>“Radovan Karadžić, Petković i ostali oko njega su se za sve, u početku, konsultovali sa Čosićem.</s><s>Tek poslije, Čosić se nije slagao s Karadžićem i Mladićem u nekim stvarima, ali oni su tada prestali slušati i njega i Slobodana Miloševića.</s><s>Htjeli su tada da prave neku “svoju” Bosnu koju bi dodali Srbiji.”</s><s>“Pravog” Radovana Karadžića je otkrio godinu dana prije početka rata. “On je svakog ljeta dolazio na crnogorsko primorje sa ženom i dvoje djece, te bio kod mene.</s><s>On je toliko “crnogorčio” da sam ga ja nekada morao upozoravati na nacionalizam.</s><s>Takvog sam ga prvi put “osjetio” kada nas je na simpozij pozvao akademik i moj prijatelj Muhamed Filipović uoči samog rata 1991′′, rekao je Brković i dodao kako je tada Karadžiću poručio: “Plašim se da ćeš u tom vremenu Radovane biti jedna velika mrlja.” Za Karadžića kaže da nije bio pjesnik bez talenta. “Nije bio veliki pjesnik kakav je Sarajlić ili Nogo, ali je bio pjesnik osrednjeg dara i umio je nešto napraviti.” On smatra da je veoma bitno da je Međunarodni sud u Haagu saznao stvari, jer se do 1992. ili 1993.</s><s>Evropa prema BiH grdno ogriješila. “Evropa nije smjela dozvoliti mnoge stvari, a dozvolila je.</s><s>Mogla je Evropa spriječiti rat u BiH.</s><s>Sada je veoma važna presuda da vidimo kako će se Haški tribunal ponašati u ovom trenutku.</s><s>Mislim da će Karadžić biti osuđen na vječitu robiju, a tu će ujedno Evropa i sebe opravdati.” Jevrem Brković je za N1 pročitao stihove koje je napisao 12. maja 1992. godine u Zagrebu. “Sarajevo gori, palikuće Sarajevo pale, nebo nad gradom plamti, sve su kazaljke stale, teku pakleni sati, ako nad Bosnom jesi, Bože usliši moga plača spasi Sarajevo udesi da dobra raja nadjača.</s><s>Više tu ćejfa i duše nego u po svijeta velja, varvari taj grad ruše mog duša i beglema.</s><s>Noći orkvave dane, krvava jutra sviću, šta radiš krvavi Radovane, gdje će ti duša Karadžiću.”</s>
<s>Nakon skoro dvije godine: Nađen dio nestalog aviona sa leta MH370?</s><s>Pronađeni dio aviona je horizontalni stabilizator i na putu je za Maleziju gdje će se dalje ispitati</s><s>Dio olupine Boinga 777, najvjerovatnije sa leta MH370, je nađen na obali Mozambika, javlja CNN, pozivajući se na američkog zvaničnika.</s><s>Avijatički izvori su za CNN rekli da ne postoji drugi Boing 777 za kojim se traga osim onog sa MH370 leta.</s><s>Avion kompanije Malezija erlajns nestao je 8. marta 2014. godine, sa 239 ljudi.</s><s>Bilo je više lažnih uzbuna oko pronađenih djelova za koje se vjerovalo da pripadaju nestalom avionu.</s>
<s>Obavjestavamo vas da ce se Tradicionalni Piknik za dijasporu odrzati u Subotu, JULA 01. 2017 u TALLMAN MOUNTAIN STATE PARK (na novoj lokaciji).</s><s>Tallman Mountain State Park se nalazi u New York a lociran je u blizini “Tappan Zee mosta”, udaljen oko 40 min od New York City.</s><s>Sadrzaji parka nude dugu listu razlicitih aktivnosti za djecu i odrasle a za vise informacija o svim aktivnostima mozete naci na linku https://parks.ny.gov/.</s><s>Clanovi UO Fondacije Gusinje za sportsko-kulturne aktivnosti kao dugogodisnji organizator ljetnjeg piknika za dijasporu, su obezbijedili sve sto je potrebno za odrzavanje sportskih turnira u: fudbalu, kosarci, odbojci i stoni tenisu.</s><s>Organizaovanje piknika u dijaspori se pokazao kao idealan nacin za druzenje, zabavu i natjecanje u sportskim disciplinama kao i jednogodisnja prilika za susret onih, kojima tempo zivota ne ukazuje tako cesto i drugacije nacine susreta.</s><s>Rad UO Fondacije Gusinje na organizovanju ovakvih i slicnih manifestacija u toku godine ima za cilj drzanje nase zajednice u dijaspori zajedno, a zasniva se na volonterskom radu organizatora i u okviru programa Fondacije Gusinje.</s><s>Napominju se svi posjetioci parka, da prije odlaska svojim kucama odloze svoje odpatke u na odredjenim mjestima za smece, kako bi kolektivno ostavili dobar utisak kod vlasnika parka.</s><s>Onima koji zele prijaviti svoje sportske ekipe za ucestvovanje u turniru, obratite se jednom od koordinatora koji su zaduzeni za odredjenu sportsku disciplinu a njihova imena i kontakt telefoni su ispisani na Plakat-reklami.</s><s>Zbog postovanja pravila parka, hrana i pice se nece sluziti.</s><s>Organizator piknika vam zeli dobrodoslicu i ugodan provod u Tallman State Parku.</s>
<s>Hotel Kula Damjanova na obali Plavskog jezera izgorio je danas u požaru koji izbio oko 15 sati.</s><s>Gosti i osoblje hotela su na vrijeme evakuisani, pa nije bilo povrijeđenih.</s><s>Očevici su Portalu RTCG kazali da je vatra planula na gornjim spratovima i da su gosti i osoblje hotela uspjeli na vrijeme da se evakuišu.</s><s>Vatra je brzo zahvatila druge djelove građevine zbog materijala koji je lako zapaljiv.</s><s>Iako su vatrogasne službe brzo reagovale, hotel je u potpunosti izgorio.</s><s>Požar je “progutao” cijelu drvenu građu.</s><s>Od hotela koji je imao četiri etaže, ostala je samo samo kamena konstrukcija na prizemlju.</s><s>U hotelu, koji se nalazi u u Vojnom selu, ovih dana boravi 120 gostiju, među njima 70 djece fudbalera, koji su došli na pripreme sa svojim klubovima.</s><s>Djeca, srećom, nijesu bila u hotelu kada je izbio požar.</s><s>Takođe, hotel je danas imao više gostiju nego inače, posebno izletnika, jer su neradni dani.</s>
<s>ISTEKAO UGOVOR OPŠTINE GUSINJE SA KOMUNALNIM USLUGAMA IZ PLAVA, GRAĐANI NEGODUJU</s><s>Direktor preduzeća Komunalne djelatnosti u Plavu Jakup Canović, koje je po ugovoru sa Opštinom Gusinje te usluge bilo dužno da obavlja do 30. juna, kaže da su oni shodno ugovoru prestali sa obavezama u Gusinje, te da ne zna zašto nova lokalna uprava nije preduzela radnje iz svoje nadležnosti. – Sa Opštinom Gusinje imali smo potpisan ugovor o vršenju komunalnih usluga na prostoru te opštine do 30. juna tekuće godine.</s><s>Više puta smo ih upozoravali da se pripreme na preuzimanje obaveza prikupljanja i deponovanja smeća, ali zašto oni to nijesu uradili ja ne znam.</s><s>Mi smo ispoštovali ugovor koji je istekao 30. juna i nemamo obeveza prema Oštini Gusinje – pojasnio je Canović.</s><s>Komunalni inspektor u Opštini Gusinje Sanel Balić, kaže da oni nijesu očekivali da će Komunalno iz Plava prekinuti da vrši usluge prikupljanja i deponovanja otpada, te da u Gusinju još nije osnovano preduzeće Komunalne djelatnosti.</s><s>Balić kaže da će sa nadležnima u lokalnoj upravi vidjeti šta da se radi.</s><s>-Tačno je da je ugovor sa Komunalnim u Plavu postojao do 30. juna, ali se očekivalo da će oni i dalje obavljati te usluge kod nas, jer mi im sve to mjesečno plaćamo.</s><s>Pošto su prestali već nekoliko dana sa uslugama, a smeće počelo da se gomila po gradu moraće se pod hitno nešto preduzeti.</s><s>Pokušali smo da produžimo ugovor sa kolegama u Plavu, ali su oni ispostavili visoku cijenu tako da se mora tražiti drugo rješenje.</s><s>Ipak, sve to ne opravdava nastalu situaciju.</s><s>Problem je što mi nemamo ni specijalizovanu mehanizaciju za tu vrstu poslova, ali nekao moramo riješiti problem –kaže Balić.</s><s>Podsjećamo, prije nekoliko godina formirana je deponija na Jerini i time riješen gorući problem odlaganja otpada u Plavu i Gusinju koji je tinjao deciniju i po.</s><s>Uklonjene su divlje mini deponije koje su se mogle sresti na svakom koraku, kao i one glavne velike na Komaračkoj rijeci i Grnčaru, ali je sada izbio novi problem.</s><s>Izvorišta utanjila</s><s>Što se tiče problema sa vodosnabdijevanje iz Komunalnog kažu da na gradskom vodovodu izvode određene sanacione radove, te da zbog dužeg sušnog perioda i izvorišta oskudijevaju vodom tako da će tokom ljeta biti i većih problema.</s><s>Iz Komunalnog preduzeća apeluju na građane da vodu ne troše za navodnjavanja dvorišta i vrtova.</s>
<s>Bašićev stvaralački period je trajao bezmalo pola vijeka.</s><s>Prve pjesme je objavio 1958. godine, dok je prvu zbirku poezije “Od sunca ogrlica” objavio 1970. godine.</s><s>Od tada, kako piše Rastoder, datira i Bašićevo zanimanje za narodno stvaralaštvo i kulturno nasljeđe kada objavljuje izbor od 100 lirskih narodnih pjesama iz plavsko-gusinjskog kraja “Crni dukati”, da bi dvije godine kasnije objavio izbor iz narodnog stvaralaštva plavsko-gusinjskog kraja “Ispod zlatnih streha”, kao i zbirku poezije “Bestražje”.</s><s>Zbirkom priča “Neviđena zemlja”, za koju je dobio nagradu “Isak Samokovlija”, nagovijestio je pripovjedački talenat i dar iz kojeg će nastati brojni romani, pripovijetke i druga književna djela koja će Bašića uvesti u red najvećih savremenih velikana pisane riječi.</s><s>Brojne knjige poezije, knjige priča i novele predstavljaju vrijednu ostavštinu na kojoj će se dolazeće generacije učiti.</s><s>Udruženje “Almanah” osnovao je s ciljem očuvanja kulturno-istorijske baštine Muslimana, a ubrzo nakon toga pokrenuo je časopis istog naziva čiji je bio urednik.</s><s>Biblioteka Almanah nakon 15 godina broji više od 60 posebnih izdanja koja kao i jubilarni 40. broj časopisa nose potpis Huseina Bašića i sjećanje na njega.</s>
<s>Glavna→Zanimljivosti→AMERIČKI POLITIKOLOG OTKRIVA: Vreme je da konačno saznate zašto je SFRJ morala da bude uništena!</s><s>“Čitajući Vašingtonov “think tank” propagandni Institut Brukings otkrivate ovo.</s><s>U tekst “Odluka o intervenciji – Kako završiti rat u Bosni” iz 1998. godine autor Ivo H. Dalder počinje:</s><s>Što se tiče Bila Klintona i njegove nevoljnosti da se upliće u regiju nekad poznatu kao Jugoslavija, to je prljava istorija genocida i beskrajnih laži”, navodi Batler.</s><s>“Većina naroda ovih prostora je vraćena 200 godina unazad u neku vrstu srednjovekovnog postojanja bez nade.</s><s>Jedini tračak nade za većinu bivših “Jugoslavena” je, sasvim prirodno, EU i NATO savez.</s><s>Dok ovo pišem američki, britanski i nemački planeri već uređuju Siriju.</s><s>Poznata Rand Korporacija izrađuje plan podele suverene države.</s><s>Za one koji nisu svesni, Rand Korporacija je “Veliki brat” svih hegemonijskih think tankova”, kaže Batler i postavlja ključno pitanje – Ko je je zašto uništio Jugoslaviju?</s><s>Batler kaže da iako ovo zvuči preteće, to je jednostavno svet u kojem živimo danas.</s><s>AMERIČKI POLITIKOLOG OTKRIVA: Vreme je da konačno saznate zašto je SFRJ morala da bude uništena! — No Comments</s>
<s>MKD i Grčka: Granica zatvorena, hiljade zarobljene</s><s>Atina — Granica Makedonije i Grčke potpuno je zatvorena, a tamo je trenutno zarobljeno nekoliko hiljada ljudi, javlja reporter B92 sa mesta zbivanja.</s><s>Među njima je najviše ljudi iz Sirije i Iraka.</s><s>Grčka policija je saopštila da su makedonske vlasti ovog jutra dozvolile da samo 100 ljudi pređe granicu.</s><s>Kako javlja reporter B92 oko 3.000 ljudi čeka u pograničnoj oblasti Idomeni, a još oko 7.000 izbeglica raspoređeno je po ostalim kampovima u Grčkoj.</s><s>Od jutros nijedan voz nije došao i niko od izbeglica nije otišao u Makedoniju, jer je lamp u Đevđeliji ispunjen do poslednjeg mesta i u njemu je 1000 migranata.</s><s>Nema mesta za nove.</s><s>Svi ovi ljudi svesni su da će morati da ostanu u Grčkoj još najmanje nekoliko dana, a možda i duže.</s><s>Izbeglice koje su zarobljene na grčko-makedonskoj granici strpljivo čekaju da se otvori granični prelaz i situacija je za sada mirna.</s><s>Trenutno su sve izbeglice zbrinute kada je reč o hrani, odeći, dodeljeni su im i šatori.</s><s>Međutim, strahuje se da će u nekom trenutku na hiljade migranata sa prostora cele Grčke krenuti ka granici što bi moglo da dovede do humanitarne katastrofe.</s><s>“Moraćemo da ostanemo ovde još dva tri dana, biću ovde dok ne otvore granicu.</s><s>Ja imam sva dokumenta a i sva prava da tražim azil”, navodi jedan od migranata</s><s>“Čekamo sat vremana ovde ali šta ću...nemam drugu mogucnost”, kaže drugi.</s><s>Mogućnost koju žele svi ovi ljudi jeste da najpre dođu do druge strane žice, do Makedonije.</s><s>Kada će se to dogoditi svi se pitaju, ali niko nema odgovor</s><s>Oko 400 migranata, uglavnom iz Sirije i Iraka, zatražilo je danas od službi u kampu dozvolu da napuste taj centar i počeli su da pešače ili traže druge vidove prevoza do pograničnog grada Idomeni, oko 70 kilometara ka severu.</s><s>Dalje prema jugu, na desetine porodica, od kojih mnogi sa decom, krenuli su pešice auto-putem prema granici.</s><s>Oni su, naime, izašli iz autobusa koji su zaustavljeni zbog blokada poljoprivrednika.</s><s>Grčki farmeri blokiraju puteve na granici i po nekoliko sati u toku prepodneva i popodeva, što otežava situaciju na granici za sve putnike.</s><s>I Slovenija je juče poslala svoju vojsku na granicu sa Hrvatskom, uključivši 80 vojnika u patrole za odbranu šengenske granice od ilegalnih ulazaka migranata iz te zemlje, prenela je Hina.</s><s>Slovenački vojnici patroliraju zajedno sa graničnom policijom i mogu zaustaviti migrante i zatražiti im lična dokumenta na području policijskih uprava Koper, Novo Mesto, Celje i Maribor, a u slučaju većih prodora mogu ih zadržati i pozvati u pomoć dodatne policijske snage i civilnu zaštitu, dok u samoodbrani mogu upotrebiti silu.</s><s>Juče je održana sednica Biroa za koordinaciju službi bezbednosti, sa premijerom Aleksandrom Vučićem na čelu, zbog potencijalne eskalacije migrantske krize.</s>
<s>BLAGO RODITELJIMA KOJE NJIHOV EVLJAD PONOVO RODI</s><s>Evljad je usrecenje za roditelje i ostalu rodbinu, kako se samo pozeljeti moze.</s><s>Dolazi na Svijet voljom Stvoritelja, Koji nekome daje musku, nekome zensku, nekome musku i zensku djecu, a nekoga bez evljada ostavlja.</s><s>Pravilo je da roditelj ima vecu obavezu prema svojim roditeljima u odnosu na svoju djecu, no to pravilo danas ne dolazi do punog izrazaja, jer se smatra da su djeca pupoljak ruze kojeg treba vise od drugih njegovati i cuvati kako bi procvetao i zamirisao.</s><s>Roditeljima svojim se u vecoj ili manjoj mjeri pomaze u njihovoj bolesti i ostalim potrebstinama, generalno to nije ni iz bliza dovoljno i u onoj mjeri kako je propisano da im se cini i pomaze.</s><s>A svom evljadu se posvjecujemo sa najduznijom mogucom paznjom jos od njihovog rodjenja.</s><s>I manja temperatura djeteta nas uznemiri i izvede iz ravnoteze, ako cujemo kasalj svom evljadu kao da se nasa pluca cijepaju.</s><s>Na svaki pa i najmanji plac nase makanje koja jos nije prozborila, reagujemo u zelji da joj pomognemo i da joj pruzimo adekvatnu zastitu.</s><s>Spremni smo da sa svojim potomcima ucestvujemo u raznim igrama, da njihovu zabavu ucinimo sto ljepsom i prijemcivijom.</s><s>Kadar smo potrositi i zadnji novac koji imamo za njihove igracke i sve ono sto ih cini ispunjenim i srecnim.</s><s>Roditelji uzdizu, vaspitavaju i skoluju svoju djecu.</s><s>Mnogi su te poslove odradili na laksi, a mnogi na tezi nacin.</s><s>Ima djece koja su rodjena zdrava i koja sa visokim stepenom inteligencije zavrsavaju skolu koju pozele, time i nemaju prepreka da bi u zivotu uspjeli.</s><s>Nazalost ne mali je broj onih roditelja cija se djeca rode sa odredjenim fizickim ili mentalnim nedostacima, u kom slucaju roditelji pate ili se mnogo zrtvuju da bi spasili sta se spasiti moze.</s><s>Bolesno dijete treba lijeciti i osigurati sredstva za njegovo lijecenje, a cio taj trud i trosak bude obicna sitnica ukoliko se u svemu tome uspije i ako se sanira problem.</s><s>A ako se ne uspije ne daj Boze, dijeli se patnja sa bolesnim potomkom.</s><s>Roditelji su najspecificnija i najodgovornija kategorija ljudskoga roda.</s><s>Usadjen im je je istancani osjecaj i instinkt za odgovornost i brigu prema svom evlajdu.</s><s>Mali je broj roditelja koji ce svoje dijete napustiti, ostaviti ga u nekom porodilistu nakon njegovog rodjenja, u nekoj ustanovi za napustene i nezbrinute, parku, stanici, cekaoni.</s><s>Pa i kad se naidje na te i takve rijetke roditelje, uvijek neko uskoci da iskaze svoju humanost i da tu napustenu djecu prihvati, podnivi i podigne, kao neko najrodjeniji i njima najbliskiji.</s><s>Kada vasa djeca postignu sve ono sto ste zeleli i kada uspiju u zivotu, vasoj sreci nema kraja.</s><s>Roditelji uvijek zele da im djeca budu bolja od njih.</s><s>Nikad im ne moze zasmetati bilo cija konstatacija da su im djeca bolja od njih samih.</s><s>Naprotiv, uvijek ce biti ponositi kada nesto tako cuju.</s><s>Blago roditeljima koje njihov evljad ponovo rodi.</s>
<s>VAKAT JE DA IDEM MOJIM PUTEM, DA VAS OSLOBODIM I ODRIJESIM VI RUKE</s><s>Vec je druga godina od preseljenja moje majke Nailje na bolji Svijet.</s><s>Moj otac, rahmetli Rustem – Rusto preselio je prije vise od dvije decenije, tacnije 1993.godine.</s><s>Mezari mojih roditelja su na samom kraju mezarja Hrankovica sa njegove sjeverne strane.</s><s>Molim Uzvisenog Allaha, Gospodara Nebesa i Zemlje da im se smiluje i uvede ih u dzennet, amin.</s><s>Danas sam bio na njihov mezar, kao i mnogo puta ranije uceci im pored njihovih grobova sure ihlas, nas, felek, iza dzae, ina e etajna, fatihu, s molbom Uzvisenom Stvoritelju da se moje dove prihvate i da od njih imaju koristi kako oni tako i ja.</s><s>Svima nama su, kada su nasi roditelji u pitanju, dvije moguce opcije: ili da smo ispratili svoje roditelje na vjeciti pocinak ili da su nam zivi i da smo u prilici da im cinimo kakvo care, izadjemo u susret i pruzimo im duznu paznju.</s><s>Allah je ucinio kategoriju roditelja skupinom koja ima najtezu ulogu i teret da na ovodunjaluckom zivotu porodi evljad, podnivi ga i uzdigne, i o njemu se stara dok za to postoje uslovi.</s><s>I evljad sa svoje strane ima veliku obavezu i emanet da se stra o svojim nemocnim i bolesnim roditeljima, da ih pazi, lijeci i da ih ne povrijedi na bilo koji nacin.</s><s>Uzviseni Allah nas je obavezao da posle Njega( Allaha) i Njegovog Miljenika (Muhammeda a.s.) imamo najvece obaveze prema svojim roditeljima, puno vece nego i prema djetetu koje nam je tek rodjeno.</s><s>Bogumile i razumom obdarene osobe ispunjavaju sve obaveze prema svojim roditeljima i kada su zivi i kada presele.</s><s>Dok su zivi ih paze i iskazuju duzno postovanje i paznju prema njima, a Stvoritelj sve vidi i sve zna sta mi radimo i kako postupamo, cak zna i sta u svojih grudima tajimo.</s><s>Prema nasim umrlim roditeljima imamo dug i obavezu da pred njihovom dusom ucimo sami sve ono sto znamo iz Kur’ana casnog, a ne da placamo druge da nam uce ajete iz Kur’ana, sto je zabranjeno, nedopustivo i od cega umrli nema nikakvog hajra.</s><s>Na zalost i danas imamo tkz. hodze prevarante, koji trguju Kur’anom i koji preko njega varaju svoj dzemat, uzimajuci novac za hatme i ostala ucenja, a dobro znaju da je to haram jer postoji vjerodostojni hadis koji na to jasno ukazuje.</s><s>Moji su roditelji rodjeni poput mnogih drugih u najteze vrijeme prije drugog svjetskog rata, a dunjalucko vrijeme proveli u teskim i surovim uslovima, bijuci sto se ono kaze bitku da se bioloski opstane sa svojom nejaci.</s><s>Kako im je malo zemlje pripalo u nasledje, istu su kupovali u okolini Plava (Zavrsu), kako bi proizveli dovoljno hrane i kako ne bi nikom pomuftacili.</s><s>Prosli su i nekoliko enormno susnih godina, kada kukuruza i psenice nije bilo dovoljno niti u Ljugi plavsko-gusinjskoj, niti u okruzenju, pa se cio dan moralo nadniciti za samo jedan kilogram zita.</s><s>Narod bi posijao njivu od pola hektara ili u vecoj povrsini, a na njoj bi nasli samo pet do deset kilograma zita.</s><s>Pomenulo se a ne povrnulo se.</s><s>Danas se zemlja ne obradjuje, ona nije u “modi” iako je hrana enormno skupa.</s><s>Daj Boze da nam moze izlaziti da normalno zivimo, a da zemlju ne radimo, kao sto se to sada cini u nasoj drevnoj Ljugi.</s><s>Moji su roditelji preselili na bolji Svijet, ocekujuci od nas – njihovih potomaka, da cemo se moliti pred dusom njihovom plemenitom.</s><s>Bas onako i na nacin kako nam je to propisao Allah i Njegov Miljenik Muhammed a.s. A sve sto radimo ili cemo uraditi za nase roditelje, vratice se nama samima od naseg evljada, po onoj narodnoj ucin docek.</s><s>Blagoslov roditelja mi mnogo znaci, kao i punazini drugih poput mene.</s><s>Kami ga onima koji su ostali ili ce ostati u hak svojima najmilijima.</s><s>Koliko god da cinimo za roditelje i da se zrtvujemo za njih, nikada im se ne mozemo oduziti.</s><s>Uz svo blagosiljanje koje su iskazali nasi voljeni roditelji prije njihovog preseljenja na Ahiret, moja je rahmetli majka posle sestogodisnje bolesti, neposredno pred smrt rekla: ” VAKAT JE DA IDEM MOJIM PUTEM, DA VAS OSLOBODIM I ODRIJESIM VI RUKE.</s><s>Neka je rahmet svim nasim umrlim majkama i ocevima, amin – el fatiha.</s>
<s>Povodom jubilarne 10-to godišnjice bitisanja Fondacije „GUSINJE“ iz Njujorka</s><s>GUSINJE – Gusinjani iako rasuti širom svijeta, a ponajviše u Njujorku – nema sata, dana mjeseca ili godine a da ne vode posebnu brigu za svoje Gusinje, svoje najmilije, komšije i prijatelje, stare i iznemogle, i za sve one kojima je potrebna neposredna materijalna pomoć.</s><s>Zato, Gusinjani s pravom kažu, donacija i pomoći ne nedostaje, posebno tamo gdje je najpotrebnija.</s><s>Pored mnogo udruženja, organizacija, asocijacija, klubova, društava i grupa gradjana, svakako epitet pod broj jedan pripada Fondaciji „GUSINJE“ u Njujorku, koja „uporno“ svih ovih deset godina postojanja na vrlo ljudski i angažovan način – čine sve da ljudima u našem Gusinju bude ljepše, udobnije, da se onim kojim je potrebna pomoć, ista pruži što je moguće prije – posebno porodicama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe, bolesnima, učenicima i studentima kojima je potrebna pomoć za školovanje.</s><s>Ono što krasi ovu neprofitabilnu organizaciju je njen primarni odnos izgradnje gusinjske infrastrukture, a posebno uredjenje urbane sredine gradskog jezgra, ambijentalnog prostora, javnih i gradskih površina ove najmladje crnogorske opštine.</s><s>Pomogla je Fondacija „Gusinje“ iz Njujorka OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju, kojoj je u okvirima svojih mogućnosti obezbijedila i obezbjedjuje uručila, potrebni inventar i opremu.</s><s>Pomoć je pružila i pruža SMŠ „ Bećo Bašić“ u Plavu, Dnevni centar „LIPA“ u Plavu, Odjeljenje za dijalizu u Plavu, gdje je posebnu pomoć posebno pružio lično Refik Radončić, ugledni i poznati biznismen u Njujorku, inače rodjeni Gusinjanin.</s><s>Pomaže fondacija i sve stvaroce iz kulture, prosvjete, sporta, naučnog istraživanja i svih oblasti koje „prate“ naš život.</s><s>Posebnu zahvalnost Gusinjani duguju Fondaciji za uredjenje gradskog groblja koje sada može da se uporedi sa najuredjenijim grobljima u našoj državi.</s><s>Tu su sada pješačke staze, zasadjeni čempresi i mnogi drugi potrebni sadržaji.</s><s>Fondacija je „prije nekoliko godina načela pitanje sanacije buduće zgrade opštine Gusinje“ i bila prvi sufinansijer oko sanacije ovog objekta.</s><s>Fondacija je uredila ogradu oko objekta Doma kulture u Gusinju i finansirala mnogo inicijativa, akcija, aktivnosti i razvojnih projekata.</s><s>I u ljetnjoj sezoni nadležne sekcije ove Fondacije pomažu da „Gusinjsko kulturno ljeto“ bude na usluzi zavičajcima, turistima, posjetiocima i godišnjeodmorcima.</s><s>Da se svi zajedno osjećaju udobno i prijatno.</s><s>Ne treba zaboraviti i inicijativu gospodina Refika Radončića i njegovih agilnih saradnika koji su se uporno zalagali za osnivanje gusinjske srednje škole i u tome uspjeli.</s><s>Vjerujte, kažu Gusinjani, da je to za Gusinje istorijski trenutak.</s><s>Ugledni predstavnici gusinjske dijaspore u Njujorku dugo godina su lobirali na čelu sa gospodinom Refikom Radončićem – kod nadležnih državnih organa Crne Gore – da iskorist av svoj autoritet i dobru mejudržavnu saradnju sa Republikom Albanijom – da se put Gusinje – Podgorica preko teritorije Albanije što prije izgradi.</s><s>I to se desilo.</s><s>Prije par dana asfaltna traka se spojila s varošiom Vrmošom.</s><s>Sada preostaju radovi na izgradnji zajedničkog objekta graničnog prelaza, i kako sada stoje stvari, vjeruje se da će se u idućoj godini 2017.g. stvoriti uslovi za otvaranje ovog puta, a time i brži ekonomski razvoj ovog kraja, poljoprivrede i turizma i regionalne prekogranične saradnje.</s><s>I na kraju da kažemo da je mnogo primjera koje nijesmo zabilježili – kada su u pitanju donacije Fondacije „GUSINJE“ iz Njujorka jer je taj spisak veoma dugačak.</s><s>A, to je put od srca do duše.</s><s>Gusinjani ovom prilikom žele da se zahvale Fondaciji „GUSINJE“ u Njujorku, njenom predsjedniku Refiku Radončiću, i svim članovima Upravnog odbora, vjernim članovima , simptizerima i svim drugim humanitarcima na nesebičnom zalaganju i pružanju pomoći, donacija i investiranja u svoj zavičaj.</s><s>U svoje Gusinje.</s><s>Ostaje nam sada jedina nada da Gusinju dolaze bolji dani.</s><s>Da se stvore uslovi – svakako uz pomoć Vlade Crne Gore, Fondacije „Gusinje“, lokalne zajednice, stranih investitora na partnerskoj osnovi i prekograničnoj saradnji – otvore nekoliko malih proizvodnih pogon gdje bi mladi stručnjaci našli svoje uhlebljenje i ostali na svojim ognjištima.</s><s>A, Gusinjani su i bez toga vezani „pupčanom vrpcom“ za svoje Gusinje.</s><s>I nadajmo se da dolaze bolji dani za Gusinje i okolinu.</s>
<s>Glavna→Dijaspora→Fondacija Gusinje iz Njujorka ce aktivizirati ucesce svojih clanova na predstojecim izborima</s><s>Njujork- Upravni odbor Fondacije Gusinje je na prosloj sjednici donio odluku da ce se aktivno ukljuciti u izboru za kvalitetnu opstinsku vlast u zavicaju na predstojecim opstinskim izborima.</s><s>U jednoj od cetiri tacke zakljucaka koje je UO usvojio tokom sjednice stoji da ce se sve aktivnosti clanova i donatora za vrijeme izbora ostvarivati u okvirima gradjanskih prava tj. van okvira ove organizacije.</s><s>Kako stoji u izvjestaju UOFG za 16.</s><s>Oktobar preporucuje svojim clanovima, donatorima i simpatizerima odlazak u zavicaj , kako bi svojim glasom pomogli izabrati kvalitetnu lokalnu vlast u gusinju, poslije razmatranja ponudjenih razvojnih programa od strane politickih stranaka i stranackih saveznika, nakon cega bi se odlucili za najbolju opciju i dali joj podrsku.</s><s>Inace gusinjska dijaspora je u vise navrata odlazila u zavicaj i to prilikom svi znacajnijih dogadjaja i na taj nacin pokusavala dati svoj doprinost razvoju zavicaja kroz svoje ideje i programe.</s><s>Projekat uredjenja carsije u gusinju kao i mnogi drugi su od velike vaznosti za razvoj i zivot u zavicaju, a koji osim izrazene volje opstinska vlast nije imala kapaciteta pristupiti realizovanju iako je financijska podrska bila pruzena od Fondacije Gusinje iz Njujorka kao inicijatora ovog projekta, su jedan od razloga zbog cega je potrebna funkcionalna vlast u Gusinju.</s><s>Iz ovih razloga Fondacija Gusinje kroz svoje aktivnosti u zavicaju zeli adekvatnog partnera u izvrsnoj vlasti da kroz svoje projekte i ideje poboljsa zivotni standard u zavicaju.</s><s>UOFG je takodje u svojem saopstenju za javnost iznio razloge najavljenih aktivnosti na predstojecim izborima sa obrazlozenjem:</s><s>“S obzirom da smo svjedoci desavanja u gusinju a svjesni cinjenica koje su dovele do ovakvog stanja, smatramo da je neophodno i nuzno da se dijaspora ukljuci u predstojeci izborni ciklus, tim prije sto smo dali nemerljiv doprinos kapitalnim procesima razvoja gusinja, a sadasnju politicku krizu predvidjeli tokom minulih izbora, tim poslije sto svaki neuspjeh i nazadovanje nase opstine pogadja i ima posledice na sve nas zajedno kako zavicaj tako i dijasporu.</s><s>Iz ovih razloga zelimo da se aktivno ukljucimo i pomognemo, prvo nasim iskustvom stvarano decenijama u naj-razvijenijoj zemlji svijeta, damo doprinos demokratskom sazrijevanju, toleranciji i izboru najkvalitetnijeg opstinskog rukovodstva”.</s><s>Stoji u obavjestenju za javnast UO Fondacije Gusinje</s><s>Za vise detalja kliknite na Gusinje-foundation.org stranicu.</s><s>Fondacija Gusinje iz Njujorka ce aktivizirati ucesce svojih clanova na predstojecim izborima — No Comments</s>
<s>Pozcivnica na Crnogorske susrete</s><s>U ime Asocijacije Crnogoraca iz Njujorka , Udruzenja Crnogoraca ,Cetinje” iz Indijane i Drustva Crnogorsko — Kanadskog prijateljstva iz Kanade , pozivamo Vas na Crnogorske susrete .</s><s>Ta manifestacija odrzaće se u petak, 23.09.2016 i u Subotu , 24.09.2016. u Klubu Primorje u Njujorku, na adresi „Brook Catering Hali — 29 Brook St.</s><s>Staten Island New York”.</s><s>Bila bi nam ćast da svojim prisustvom uvelicate skup kojim zelimo da doprinesemo povezivanju Crnogorskih iseljenika , ali i promociji Crne Gore.</s><s>Manifestacija će imati i humanitarni karakter.</s>
<s>Prije idu kod travara nego koddoktora</s><s>Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se do 80 odsto stanovništva na planeti oslanja na alternativne metode liječenja.</s><s>Koliko je ta pojava prisutna među Crnogorcima nije izvjesno, jer nepostoje istraživanjao tome, ali mnogo je primjera da građani zbog raznih bolesti radije pokucaju na vrata nekog travara nego kod doktora.</s><s>Komentarišući sve veće interesovanje ljudi za alternativnu medicinu dr Ljuljanović kaže da je jedan od glavnih razloga evidentan strah pacijenata od konvencionalnih ljekova i hirurških postupaka. – Ovaj strah ljekari su previdjeli, te se nijesu pozabavili načino mmogućeg rješavanja ovog problema.</s><s>Pacijenti su postali svjesni ograničenja zvanične medicine, to je najveći razlog što sve manje vjeruju farmaceutskim proizvodima.</s><s>Ono što je, nažalost, očigledno je i da se zvanična medicina sada više bavi biznisom nego liječenjem – tvrdi dr Ljuljanović.</s><s>Sa druge strane, dr Šćekić je mišljenja da se sa razvojem tehnologije i farmacije mnoge bolesti od kojih se ranije brzo umiralo sada uspješno liječe.</s><s>prof. dr Selim Ljuljanović</s><s>– Tradicionalna ili narodna medicina dugo se koristi i te vještine pravljenja ljekovitih preparata posjeduju tzv. travari koji koriste različite biljke zavisno od podneblja gdje žive.</s><s>Takvi preparati imaju svoju primjenu i dugo se koriste tako da su efekti njihove upotrebe prilično poznati i većinom su bezbjedni.</s><s>Međutim, vrlo je važno imati informaciju koji se to vid alternativne medicine koristi, o kakvom preparatu je riječ i da li može da naškodi – kaže dr Šćekić.</s><s>Kako bi se spriječile zloupotrebe u ovoj oblasti u Crnoj Gori postoji Udruženje za tradicionalnu (komplementarnu) i alternativnu medicinu.</s><s>Njegov predsjednik, prof. dr tradicionalne i alternativne medicine Selim Ljuljanović kaže da im je cilj da se suprotstave šarlatanstvu, jer, prema njegovim riječima, „kada se negdje pođe bez tačne adrese samo se može izgubiti i lutati“.</s><s>Objašnjavajući principe na kojima se temelje ove metode liječenja navodi da alternativni ljekari liječe „čitavu“ osobu, a ne samo simptom, bolest ili stanje, odnosno uzimajuuobzir stanje tijela i duše. – Žele da shvate razloge koji sudoveli dobolesti, narušene ravnoteže i disharmonije.</s><s>Kada se ustanovi problem, uloga ljekara je da u bliskoj saradnji sa pojedincem pomogne da se postigne dugoročno zdravlje tijela, svijesti i duše i da se potakne proces samoiscjeljenja.</s><s>Pojedinac je, a ne ljekar, onaj koji se smatra primarnim iscjeliteljem.</s><s>On je aktivno uključen u iscjeljenje koje se odvija uz pomoć preparata ili određene vrste fizičkog tretmana – kazao je on.</s><s>Cilj svih tretmana, dodaje dr Ljuljanović, je da prije svega pospješe i ubrzaju proces iscjeljenja koji je usmjeren ka postizanju stanja ravnoteže negoda direktno liječe.</s><s>Prema riječima doktora tradicionalne i alternativne medicine prof. dr Ljuljanovića, glavni zadatak alternativne medicine je da aktivira akupunkturne i akumprusurne tačke i sopstvene čakre. – Gotovo je izvjesno da će holistički ljekar reći da ljekovi koji utiču na simptome ne mogu da se uhvate u koštac sa primarnim uzrokom poremećaja koji i stvara te simptome.</s><s>Oni smatraju da ljekovi ne samo neće pomoći eliminaciju nečistoća nego da još postoji mogućnost da će pojačati prisustvo već postojećih toksina.</s><s>Takođe, hirurgijom se narušava homeostaza i za njenim rješenjem poseže se samo u krajnoj nuždi – navodi dr Ljuljanović.</s><s>Iako je, kaže, prihvaćeno da bakterija ili virus mogu izazvati bolest, smatra se i da postoji stanje podložnosti bolestima koje u osobi već postoji kao stanje neravnoteže u svijesti, a to ne može biti tretirano hirurškim putem.</s>
<s>Glavna→Zanimljivosti→Sulejman Bugari za AA: Ramazan je ponuđen čovjeku da na najbrži način nađe svoju originalnost</s><s>– Mjesec razumijevanja i humanosti –</s><s>– Vjera je život –</s><s>– U BiH odem po potrebi –</s><s>Sulejman Bugari za AA: Ramazan je ponuđen čovjeku da na najbrži način nađe svoju originalnost — No Comments</s>
<s>Javni poziv Ministarstva poljoprivrede</s><s>GUSINJE – Ministarstvo poljoprivrede objavilo je prije dv dana javni poziv za dodjelu podrške investicijama u adaptaciji planinskih katuna.</s><s>-Kroz ovaj javni poziv poljoprivredni proizvodjači imaju mogućnost da ostvare podršku za investicije u adaptacije koliba na planinskim katunima, kao i regulisanje vodosnabdijevanja na okolnim planinama Boru Radončića, Boru Koljenovića, Bjeliču, Bradi Vezirovoj, Popadiji, Volušnici, Trojanu, Lazama Mrkulića, Lipovici, Zeletinu, Čardaku i drugim planinama, kao i regulisanju vodosnabdijevanja, kaže se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.</s><s>Ovaj javni poziv traje 60 dana od dana objavljivanja, odnosno do 8.maja ove godine.</s><s>-Zainteresovani poljoprivrednici koji ispune uslove poziva dobiće podršku u iznosu do 50 odsto ukupno prihvatljivih troškova.</s><s>Po javnom pozivu podržavaju se investicije u visini od hiljadu do tri hiljade eura.</s><s>Ono što je posbno važno za ovaj program javnog poziva, svi korisnici podrške moraju biti registrovani u Registru poljoprivrednih gazdinstava najkasnije do 22.maja ove godine.</s>
<s>Gusinjski stočari dobili osam steonih junica</s><s>GUSINJE – Gusinjski stočari koji su sredinom prošle godine pretrpjeli štetu, zbog bolesti kvrgave kože kod goveda, dobili su osam grla kakva su željeli, a oni koji su se izjasnili za nadokandau u novcu , isto im je realizovano prošle godine.</s><s>Priplodne steone junice su od tri rase i to :“Holštajn frizirske“, „simentalke“ i „smedje“.</s><s>Predstavnici stručne službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su prilikom predaje ovih grla – dali uputstva o njihovom načinu uzgajanja, ali i o mladuncima tih grla, bilo da se radi o ženskom ili muškom grlu.</s><s>Gusinjski stočari su se zahvalili Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je realizovalo ovu akciju – i nadoknadilo pričinjene štete od bolesti kvrgave kože.</s><s>Oni su uvjereni, da će ovo ministarstvo kao i uvijek do sada biti spremno da u ovakvim situacijama pritekne u pomoć, kada nastupe bilo kakve štete poljoprivrednim proizvodjačima.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Zdravstvene ustanove i policija upozoravaju na opasnosti od upotrebe pirotehničkih sredstava</s><s>Iz godine u godinu bilježi se povećan broj osoba sa povredama šake i lica, opekotinama većeg ili manjeg stepena, oštećenjem sluha, sve kao posljedica korišćenja pirotehničkih sredstava.</s><s>Neki od njih, nažalost, ostali su doživotni invalidi – navodi se u upozorenjima zdravstvenih stanica u Plavu i Gusinju.</s><s>Posebno se apeluje na roditelje, da djeci ne kupuju i ne dozvoljavaju im upotrebu petardi i drugih pirotehničkih sredstava, kao i na moguće posljedice njihovog nestručnog korišćenja.</s><s>Na taj način roditelji najefikasnije mogu spriječiti povredjivanje sopstvene i druge djece – poručju zdravstveni radnici.</s><s>U apelu se takodje navodi da petarde pored drugih hemijskih sastojaka, sadrže i otrovni selen.</s><s>Nakon eksplozije, u vazduhu se koncentrišu otrovni gasovi koje udišemo, a oni ostavljaju posljedice po zdravlje ljudi.</s><s>Upotrebom petardi i drugih pirotehničkih sredstava, od kojih je većina neispravna i za koje ne postoje uputstva za pravilno rukovanje, najčešće se povredjuju djeca.</s><s>Statistika ukazuje da najčešće stradaju djeca starosti izmedju pet i sedam godina, a od posljedica petardi najčešće invalidi postaju adolescenti od 14 do 18 godina, ističu u plavskoj policiji.</s><s>Zato je i dalje aktuelna višegodišnja akcija pod nazivom „Petarda“ i čije su aktivnosti urodile plodom.</s><s>Policija će oduzimati sve količine pirotehničkih sredstava a vlasnicima tih sredstava podnositi prekršajne prijave.</s><s>Zdravstvene ustanove i policija upozoravaju na opasnosti od upotrebe pirotehničkih sredstava — No Comments</s>
<s>ONO STO NAM SE NUDI JE MRKA KAPA</s><s>Moja razborita i jako inteligentna rahmetli majka Nailja, svojevremeno je znala u sali da kaze da nam saopstise DA ZIVIMO BOLJE, pa svi pohrlismo i dalje hrlimo za tom opcijom, racunajuci da se to odnosi na nas, medjutim to su kazali da oni zive bolje i prakticno smo samo upali u zamku, uzaludno bacajuci svoje glasove.</s><s>Neka smo se dzematilje opredijelili za crnogorsku drzavnost i neka smo se odlijepili od nama poznatog hegemonizma, ali valjda nije red okrenuti se sebi i svojim interesima, umjesto biti vjecito hambal drugoga i drugacijega od sebe.</s><s>Smjenjivost vlasti je nesto bez cega svaka drzava zaostaje i umjesto da se razvija i ide naprijed, tapka se u mjesto i u mnogo cemu se gubi.</s><s>Ono sto nam se nudi u Plavu je najblaze receno mrka kapa.</s><s>Izvjesna mljekara kapaciteta hiljadu litara mlijeka je minorni projekat, koji nije vrijedan niti spomena, jer jedan takav pogon i da formira fizicko lice, nije nista posebno.</s><s>Takodje ni iskoristavanje sumskog kompleksa nije nesto pouzdano i od znacaja, posebno ne kada se zna koliko su nase sume opustosene, a uz sve to proglasene Nacionalnim parkom, koji je sada smeo vlasnike privatnih suma da iz svog posjeda ne mogu slobodno uzeti ogrijena drva.</s><s>Turisticki kompleksi koje je ranije podupirala Drzava su kao sto svi znamo u jednom raspadanju i opstoj nebrizi, a dolazak privatnih investitora koji bi sve to digli na noge, nije potpuno jasan i do kraja definisan.</s><s>Plavu a i Gusinju nijesu potrebni samo hoteli kojih za sada nemamo ili ih vrlo malo imamo, potrebni su prateci sadrzaji u vidu ski liftova, zicara, sportskih terena, sportskih hala, zatvorenih bazena za kupanje...</s><s>To sve kosta i uopste nije izvjesno ko ce i kada krenuti sa izgradnjom takvih sadrzaja, jer onaj koji u nesto ulaze gleda da mu se ulozeni novac vrati i oplodi.</s><s>Po ko zna koji put zelim da ponovim primjer Bosne koja je dovela u svoje gradove bogate Arape, koji u Sarajevu i drugim gradovima otvaraju svoje skole, fakultete, hotele, dolaze organizovano i u grupama troseci i ostavljajuci svoj novac.</s><s>Valjalo bi i mi da se okrenemo takvim i slicnim partnerima, te da im ponudimo nasa jezera, skijaske terene, nasu pitku vodu itd., kako bi se stvorili uslovi za obostranu korist.</s><s>Ovakvim tapkanjem u mjesto, gradjani ce placati poreze, druge dadzbine i davanja u cilju servisiranja plata uposlenih opstinara, ali ni takve klijentele nece biti u nedogled, jer mladi zbog bezperspektivnosti napustaju trajno svoje toprake, Plav i Gusinje.</s>
<s>KOMENTAR SA POVODOM</s><s>Toliki odziv donatora, clanova i sipmpatizera Fondacije Gusinje, valjan su garnat da ce ova organizacija jos dugo i dugo trajati na dobrobit svoga naroda kako u Zavicaju tako i na drugim mjestima ma gdje da se nalaze.</s><s>Na stotine fotografija sa ovog velikog skupa, stvaraju utisak kao da se nasa cjelokupna dijaspora Gusinja i Plava okupila u ovom impozantnom restoranu Renaissance, cineci ga jos ljepsim i prepoznatljivijim.</s><s>Uostalom davno se kazalo da su svakom lijepom objektu njegov ukras osobe koje u njega ulaze, borave i time ga ukrase.</s><s>Ja sam sa svoje strane predosjecao i predvidjao veliki odziv i iskazivanje uobicajene darezljivosti nase brace i sestara, posebno uzimajuci u obzir da svi oni vjeruju Upravnom odboru Fondacije i celnim ljudima koji se tu periodicno smjenjuju.</s><s>Trenutna situacija i stradanja civila u Siriji su me potakli da nase dobrotvore pozovem da doniraju pomoc civilima i njivohoj djeci u bratskoj Siriji, ne iskljucujem mogucnost da ce se i u tom dijelu poraditi i pomoc pruziti.</s><s>Bez iakve lazne skromnosti, cast je i zadovoljstvo biti dio jedne zajednice koja donira i pomaze , koja se okuplja i druzi, koja mostove medju ljudima pravi i povezuje ih i cini ih sigurnijima i srecnijima.</s><s>Svako ko je prisustvovao skupu, ili ako pogleda snimke sa ovog skupa, odmah se uvjerava da se istom odazvala elita Gusinja i Plava, ljudi sirokih ruku i velikoga srca, koji doniraju ne samo na stotine dolara, vec i vise od toga.</s><s>Darezljivoscu se pomaze drugima i sebi, jer se dobrotvorima nafaka visestruko uvecava u odnosu na ono sto udjeljuju u ime i radi zadovoljstva Allahovog.</s><s>Jedino se ozbiljnijim prilozima mogu zavrsavati vazni i krupniji projekti i poslovi.</s><s>Za euro ili dolar mozete kupiti bombona svojoj ili tudjoj djeci ili mozda na tu sumu jos malo pridati da biste dosli do tih artikala.</s><s>Trg jedne ulice, vjerski objekat, zgradu, vodovod i tome slicno, mozete uraditi samo poput donacija koje doniraju clanovi i simpatizeri Fondacije Gusinje.</s><s>Neka im je halal svima koji doniraju i vjeruju da se njihov novac ulaze tamo gdje je najprece i najneophodnije.</s><s>Svaka utakmica na zdravim osnovama bilo kojeg drugog subjekta ili udruzenja je dobrodosla, na nama je kao pripadnicima dini islama da se takmicimo u dobru i onome sto je dobro, a da odvracamo od onoga sto ne valja i sto je stetno po nas.</s><s>Iskazujem svoje licno zadovoljstvo okupljanjem takoreci krema Gusinja i Plava, tolike nase elite i svekolike gospode, koja se okupila na ovom skupu Fondacije Gusinje, s ciljem proslave deset godina uspjesnog rada i postojanja.</s><s>Pedeset hiljada dolara prikupljenih novcanih priloga, bez nekog posebnog i specficnog povoda, dokaz su da se ovom subjektu mnogo, mnogo vjeruje, te da se Zavicaj s’prvom moze ponositi.</s><s>Buduci da sam ja iz Plava, mozda neko moze pomisliti da sam pristrastan, ali bi mi jako bilo drago ako bismo u neko dogledno vrijeme Fondaciju Gusinje vidjeli u svojoj transformaciji kao FONDACIJU GUSINJA I PLAVA.</s>
<s>OTVORENA IDEALNA MAGISTRALA KROZ ALBANIJU KOJA POVEZUJE PLAV I GUSINJE SA SKADROM, ULCINJOM I BAROM (foto galerija)</s><s>OTVORENA IDEALNA MAGISTRALA KROZ ALBANIJU KOJA POVEZUJE PLAV I GUSINJE SA SKADROM, ULCINJOM I BAROM (foto galerija) — No Comments</s>
<s>Gusinjske planine idealne za ljetnji i zimski turizam</s><s>GUSINJE – Prema najnovijoj analizi Studije OECD-a, čiji je jedan od koautora poznati ekspert Mišel Briži iz Francuske, gusinjski dio Prokletija posjeduje izvanredne uslove za razvoj ljetnjeg i zimskog sportskog turizma – i najviše potencijalnih skijaških staza na teritoriji bivše Jugoslavije.</s><s>Što više, po dužini takvih ski-staza , njihovoj denivelaciji i kapacitetu.</s><s>Zato se gusinjski dio planina Prokletija se može uporediti i biti ozbiljan konkurent sa najvećim ski-centrima u Alpima – kaže ekspert Mišel Briži iz Francuske, koji je ujedno i prvi koautor najnovije Studije OECD-a.</s><s>On podsjeća da samo bruto površina smučarskih terena planine „BOR RADONČIĆA“ nedaleko od Gusinja iznosi 550 hektara, što zadovoljava potrebe 27.500 smučara.</s><s>-Snijeg se na ovim stazama gotovo neprekidno zadržava šest mjeseci u godini., što predstavlja garanciju za rentabilnost ulaganja u uredjenje i opremanje zimskih sportskih centara i njihove potrebne infrastrukture.</s><s>Prema posljednjim istraživanjima koje su obavili inostrani stručnjaci, zahvaljujući dugotrajnom sjevernom vjetru, na ovim stazama snijeg je uglavnom prašinast i suv, pa je idealan za smučanje, naglašava Briži.</s><s>Zato u narednom periodu treba pojačati aktivnosti na svim nivoima – opštinske strukture, strane investitore i dijaspore, da bi se stvorili uslovi za izgradnju neophodnih infrastrukturnih sadržaja, ski-liftova, žičara, modernih puteva, za desetak skijaških staza dužine 60 kilometara i drugih sadržaja.</s><s>Jer, trenutno u Evropi, samo planine Bor Radončića i Popadija imaju prvu kategoriju skijaških terena, stoji u stručnoj ekspertizi Studije OECD-a – kao i izvanredne uslove za sve discipline – slalom, veleslalom, spust i nordijsko skijanje, ali i za rekreativno smučanje.</s>
<s>Svetozaru Maroviću produžen pritvor</s><s>Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje kojim je visokom funkcioneru Demorkatske partije socijalista DPS Svetozaru Maroviću, produžen pritvor za još dva mjeseca zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem podstrekivanja.</s><s>“Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore u krivičnom predmetu protiv okrivljenog Svetozara Marovića, zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja koje je izvršeno na organizovani način, danas je donijelo rješenje kojim se okrivljenom pritvor produžava za još dva mjeseca”, saopšteno je iz tog suda.</s><s>Takvo rješenje Vrhovni sud Crne Gore donio je odlučujući o prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici za produženje pritvora protiv Marovića, po pritvorskom osnovu iz Zakonika o krivičnom postupku ZKP.</s><s>“Odlučujući o prijedlogu, Vrhovni sud Crne Gore je našao da okrivljenom treba produžiti pritvor za još dva mjeseca, jer u dosadašnjem trajanju pritvora istraga nije mogla biti završena iz objektivnih razloga”, stoji u saopštenju.</s><s>Marović se sumnjiči da je zloupotrijebio službeni položaj u slučajevima “TQ Plaza”, “Jaz” i “Prijevor”, koje je nedavno Specijalno tužilaštvo spojilo u jedan predmet.</s><s>Okrivljeni su u ovom slučaju, kako se sumnja, oštetili budžet opštine Budva za 11.400.000 eura.</s>
<s>Francuska- 5.000 policajaca na granicama</s><s>Pariz — Francuska je rasporedila dodatne snage za kontrolu svoje granice, izjavio je francuski ministar unutrašnjih poslova Bernar Kaznev.</s><s>On je ocenio da je ostao “izuzetno visok stepen” pretnje dan posle hapšenja glavnog osumnjičenog za terorističke napade u novembru u Parizu.</s><s>“Od ponovnog uvođenja graničnih kontrola posle napada 13. novembra u kojima je poginulo 130 i ranjeno više od 350 osoba, gotovo 5.000 policijaca upućeno je na granicu”, rekao je Kaznev u izjavi za francusku privatnu televiziju TF1.</s><s>Francuski ministar je rekao da je uputio dodatnih 5.000 policajaca posle “razmene informacija s Međunarodnom kriminalističkom policijom (Interpol)”.</s><s>Posle hapšenja Salaha Abdeslama u petak u Briselu, osumnjičenog da je jedan od glavnih organizatora napada u Parizu, Interpol je uputio preporuku zvaničnicima 190 zemalja na pojačanu opreznost na granicama jer postoji mogućnost bekstva Abdeslamovih saučesnika.</s><s>“Mnogo toga ostaje da se uradi i stepen pretnje ostaje izuzetno visok”, rekao je Kaznev.</s><s>Posle ukazane lekarske nege zbog rane na nozi, Abdeslam je posle podne prebačen u zatvor u Brižu, na severozapadu Belgiju gde će nalazi u visoko obezbeđenom delu te ustanove.</s>
<s>Glavna→Dijaspora→Upravni odbor Fondacije Gusinje razmatra pruzanje podrske nekoj od sljedecih koalicija na lokalnim izborima u gusinju 16 oktombra</s><s>Na sastanku UO Fondacije Gusinje u Njujorku razmatralo se trenutno stanje i politicka kriza vlasti koja vlada u poslednjih nekoliko godina u gusinju.</s><s>Njujork – Clanovi UO Fondacije Gusinje su odrzali svoju redovnu poslije-sezonsku sjednicu u Njujorku i na sjednici su razmijenili svoja iskustva i utiske za vrijeme letnjih odmora tokom boravka u zavicaju.</s><s>Oni su zapazili a sto se i dalo primjetiti, da je ovogodisnja ljetnja sezona u gusinju jedna od najgorih i nizu proteklih godina i da je turisticka ponuda za turiste iz dijaspore i svijeta bila ravna nuli ukljucujuci i servis gradjanima.</s><s>Tokom diskusije UO je ocijenio da je stanje u zavicaju u svim segmentima zabrinjavajuce i alarmantno i da se takvo stanje moze produziti i poslije izbora ukoliko se odnosi izmedju politickih stranaka ne stabilizuju sto prije tj. prije izbora.</s><s>Odbor je istakao da buduca novo-izabrana vlast u gusinju ukoliko nebude dovoljno stabilna i jaka moze izazvati produzenje krize i u narednom periodu i jos vise ugroziti zivot gradjana gusinja koji je i te kako i sada ugrozen i neizvjestan.</s><s>Kriza vlasti u zavicaju paralisala je brojne projekte od vitalne vaznosti za Gusinje a koje se direktno odrazavaju na kvalitet zivota gradjana, ukljucijuci i projekte koji su zacrtani u samom planu i programu Fondacije Gusinje.</s><s>Imajuci u vidu cinjenicu da Fondacija Gusinje vec punih deset godina ulaze u ovaj kraj i da brojni projekti cekaju na podrsku kokalnih vlasti,- kao i svoju moralnu i patriotsku duznost prema rodnom kraju, UO Fondacije Gusinje je odlucio da ce se na narednim izborima aktivnije ukljuciti u pronalazenju rjesenja za nastalu krizu i kroz svoju podrsku naci partnera u novoj lokalnoj vlasti na relaciji Dijaspora-Zavicaj, sto u proslosti nije bio slucaj.</s><s>Nacin podrske stabilnoj vlasti u gusinju ce biti tema na jednoj od sljedecih sjednica UOFG a koja se planira za ponedeljak 30.</s><s>Avgusta u Njujorku.</s><s>Do sljedeceg zasjedanja clanovi UO ce koordinisati sa idejama i nacinom podrske, sto u svakom slucaju nece optericavati budzet organizacije – istakli su, kako bi se na narednom sastanku izaslo sa jasnim stavom ove najjace organizacije gusinjana u dijaspori.</s><s>Podsjetimo se da je tokom prvih izbora u najmladjoj opstini u Crnoj Gori, Fondacija Gusinje iz Njujorka unaprijed predvidjela trenutno stanje u zavicaju i predlozila niz mjera i programa predizbornim i poslijeizbornim partnerima kako bi se izbjegle nastale posledice i koje su nazalost glatko odbijene i ignorisane od politicke scene u gusinju.</s><s>Takodje se podsjetimo da je tadasnja aktivnost Fondacije Gusinje za pronalazenje funkcionalnog modusa nove opstine lazno ili pogresno okarakterisana kao “politicko mijesesanje” od strane pojedinaca na lokalnoj politickoj sceni , i da je strah takvih pojedinaca od ugrozavanja sopstvenih interesa prouzrokovao i dovelo do ignorisanja svih predloga Fondacije Gusinje.</s><s>U upravnom Odboru Fondacije Gusinje se nadaju da ce politicki subjekti u zavicaju izvuci pouke iz ovih dogadjanja i da ce tokom narednih svojih politickih aktivnosti prepoznati da jedini interes Dijaspore je bolji zivot gradjana u Gusinju i da sve aktivnosti Dijaspore su usmjerene u tom cilju.</s><s>Upravni odbor Fondacije Gusinje razmatra pruzanje podrske nekoj od sljedecih koalicija na lokalnim izborima u gusinju 16 oktombra — 1 Comment</s><s>ovako ste unaprijed rekli kog podrzavate vidi se na slici prisustvo trenutne predsjednice koja nije znala voditi gusinje</s>
<s>Arben Huseinovic – Najmladji slikar u Plavo-Gusinjskom kraju</s><s>Arben Huseinovic je rodjen 1994 godine i zivi u Plavu .</s><s>Student je likovne umjetnosti.</s><s>Vazi za trenutno najtalentovanijeg likovnog umjetnika u Plavo-Gusinjskom kraju.</s><s>Kao djecak je pokazivao naklonost za crtanjem i do sada je imao vec nekoliko uspjesnih izlozbi.</s><s>Njegova djela i talenat mu obecavaju sjajnju karijeru.</s>
<s>Bajram Andjelo Koljenovic govori o svojim životnim pricama iz Crne Gore, Italije, Turske, Amerike...</s><s>Najednom sam osjetio napetost u zraku.</s><s>Zapazio sam tri momka koji su sjedjeli u uglu blizu mene, šuškajuci povjerljivo izmedju sebe.</s><s>Brzo sam prepoznao njihov hrvatski dijalekt, a njihovo raspoloženje doživio kao neprijateljsko i odbojno.</s><s>Objekt njihove pažnje bio je covjek koji je sjedio u najudaljenijem kutku bara i kada sam ga bolje zagledao, u trenutku sam doživio ono zadovoljstvo kakvo osjetiš kada neocekivano ugledaš nekoga poznatog.</s><s>Moje misli su se munjevito vracale u prošlost, a moj razum je odbijao da prihvati ono što su moje oci vidjele.</s><s>Srce crnogorskog planinskog vuka u meni se u cas probudilo i osjetio sam kako mi se kostriješe dlake na vratu i na rukama.</s><s>Covjek na drugom kraju sale bio je – Milovan Djilas.</s><s>Kao da je trenutak u kojem sam prepoznao Djilasa bio komanda onoj trojici, oni su ustali, prešli salu i krenuli prema Djilasovom kutku.</s><s>Nakon što su stali ispred njega, vidio sam da jedan od trojice drži nož ” skakavac” u svojoj ruci kojeg je sakrio od Djilasovog pogleda.</s><s>Brzo sam ustao i stigao im iza ledja kazavši glasno po crnogorski: ” Što to namjeravate ucinjeti, majku vam kukavicku?” Sva trojica su se okrenuli iznenadjeni, i u jednom je trenutku izgledalo da ce krenuti na mene.</s><s>Jednim sam okom pratio govnara sa nožem i on je to primijetio, znao sam da je primijetio jer je pritisnuo oprugu i oštrica je izletjela napolje.</s><s>Stajali smo gledajuci se oci u oci, a ja se nijesam zaustavio u mom kretanju prema njima zato što nijesam znao šta cu uciniti, niti sam znao šta da mislim o Djilasu.</s><s>O njemu sam vec davno donio svoj sud.</s><s>Znao sam da mu nikada necu oprostiti za ono što je ucinio, ali to nije znacilo da cu pustiti da ga izmasakriraju usred Njujorka.</s><s>Momak sa nožem je zbog necega procijenio da treba odustati od svoje nakane, nož je ponovo škljocnuo i zatvorio se, a trojica su, ne osvrnuvši se na Djilasa, krenuli kroz bar, jedan od njih je bacio novac na stol za kojiim su sjedjeli, i onda su izašli iz bara.</s><s>Tako smo, eto, ostali sami u baru, on i ja.</s><s>Preda mnom je sjedio covjek koji je bio idol mog oca, onaj carobnjak koji je stavljao zlato na jezik kralja Artura od Jugoslavije, Josipa Broza Tita.</s><s>On je bio covjek koji je, poput mog oca, izbacen iz Partije, stavljen u izolaciju i u krajnje nezavidan položaj zbog svojih govora i svoga pisanja protiv Partije, nakon što je Partija nije ispunila obecanja koja je dala ljudima koji su se borili za nju.</s><s>Ali, ovo je takodjer bio covjek koji nije htio da sprijeci smrt nekoliko hiljada ljudi iz mog naroda u selu – Radonovici.</s><s>Po tome se on nije razlikovao od onih koji su pocinili zlocin, i smatrao sam ga isto toliko krivim kao da ih je on licno, svojom rukom, ubio, svakog od njih.</s><s>Krv moga naroda na njegovim rukama, krv moje familije, proklela ga je hiljadama puta.</s><s>A ja sam, upravo, spasio njegov život.</s><s>Gledao sam njegove oci, Kao da to nije bio onaj covjek, onaj heroj moga oca, bio je to jedan starac.</s><s>Njegova koža izgledala je nekako istanjena, naborana kao ispuhani balon.</s><s>Vidio sam da je shvatio o cemu razmišljam i gotovo da sam povjerovao kako cuje moj unutrašnji glas koji vrišti u njegovo lice: ” Ti si to mogao zaustaviti, Djido.</s><s>Mogao si ih sve spasiti.</s><s>Umjesto toga, ti si ih poklao za svog idola!” Jasno sam mogao vidjeti da je njegov strah od onoga što sam mu mogao reci, bio možda veci od straha od onoga što su mu oni momci malocas mogli uciniti. ” Hvala vam” – kazao je. ” Gospodine Djilas” – prihvatio sam i salutirao po vojnicki. ” Dovidjenja” – dodao sam, okrenuo se i otišao do svog stola, iskapio moje pice i izašao, ne osvrnuvši se.</s><s>Bajram Andjelo Koljenovic govori o svojim životnim pricama iz Crne Gore, Italije, Turske, Amerike... — No Comments</s>
<s>Zuvdija Hodzic-“Njegoš genijalni, a ne genocidni pjesnik”</s><s>“Znam da ga u drugim prilikama ne biste ni postavili.</s><s>U ovoj vam je iznuđeno Vladinim povlačenjem prijedloga da se Njegošev rođendan proglasi Danom crnogorske kulture, jer se tome usprotivila Bošnjačka stranka.</s><s>Da su namjere Vlade bile ozbiljne, da se htjelo da prijedlog prođe, siguran sam da Bošnjačka stranka, koalicioni partner vladajućeg DPS-a, ne bi imao ništa protiv.</s><s>Nije se u proceduru ušlo nepripremljeno i nepromišljeno, nego iz za sada nepoznatih razloga, kao što su nam ostali nepoznati i „osporavajući argumenti“ Bošnjačke stranke.</s><s>Uostalom, otkud to da su važniji i mjerodavniji „argumenti“ neke političke stranke, svejedno, većinske ili manjinske, nego naučnika, filozofa, stručnjaka, istoričara, kulturne elite?</s><s>Niti bi usvajanje Vladinog prijedloga Njegoša učinilo većim, niti ga njegovo neusvajanje čini manjim pjesnikom.</s><s>Njegoš je genijalni pjesnik i da odgovorim na vaše pitanje – nije genocidni”, rekao je Hodžić, prenosi Antena M.</s><s>Zagovornici teze o Njegošu kao genocidnom pjesniku glavne argumente nalaze u tekstu „Gorskoga vijenca“.</s><s>Hodžić napominje da je posrijedi književno djelo.</s><s>“Ako „Gorski vijenac“ posmatramo kao književno, odnosno „dramsko“ djelo – onda ga tako treba i tumačiti.</s><s>Uvredljive riječi koje Turcima upućuju likovi Crnogoraca ne odražavaju pjesnikov stav.</s><s>Na njih istom mjerom odgovaraju i književni likovi „Njegoševih Turaka“.</s><s>Pozorišnim rečnikom kazano – to su statisti.</s><s>Kakvo bi to umjetničko djelo bilo u kojem bi svi „akteri“ govorili isto i mislili isto.</s><s>Nijesu manje „uvredljive“ ni riječi upućene Mlecima, kao ni svojim Crnogorcima, popu Miću i drugima.</s><s>Otkud to da se ondašnji Turci identifikuju sa današ njim Bošnjacima?</s><s>Uostalom, i sam Njegoš pravi razliku između braće Bošnjaka i agarjanskih Turaka”, ocijenio je Hodžić.</s><s>Zuvdija Hodzic-“Njegoš genijalni, a ne genocidni pjesnik” — 2 Comments</s><s>Nudimo dio stihova iz GORDOG VIJENCA Njegosevog, sa kojima on raspiruje vjersku mrznju, razdor i netrpeljivost i sta sve ne drugo:</s><s>„Poturica gori od Turčina“ ; „Udri za krst, za obraz junački/da krstimo vodom ali krvlju/da trijebimo gubu iz torine/No primajte vjeru prađedovsku, no lomite munar i džamiju/Pa badnjake srpske nalagajte/ne složi se Bajram sa Božićem“ ; „Borbi našoj kraja biti neće/Do istrage Turske ali naše“.</s><s>A kako tek zvuči poziv na multikonfesionalnu toleranciju i multikuklturno društvo sa stihovima: „Odža riče na ravno Cetinje“/ „Nekršću se gore usmrdješe“/ „Zaudara zemlja Muhamedom“;</s>
<s>SO Plav na slijedecoj sjednici raspravljace o budzetu</s>
<s>RAZGOVOR FILJANA I FISTEKA</s><s>Dvojica vjernih prijatelja Filjan i Fistek toliko su mnogo druzili i dijelili lijepog i ruznog u svom zivotu.</s><s>Imali su puno zajednickih karakternih crta, ali su istovremeno bili posebni i razliciti.</s><s>Filjan je zivjeo u jednom, a Fistek u drugom dijelu Ljuge.</s><s>Uvijek su jedan drugom nedostajali, pa kada bi proslo malo vremena evo ti Filjana kod Fisteka i obrnuto.</s><s>Puni su bili raznih dogodovstina i sjecanja, no, svaki je od njih to dozivljavao i iznosio na svoj nacin.</s><s>Za jednog i drugog je bilo svojstveno da su bili puni ponosa i da nijesu popustali tek tako u svojim besjedama i tvrdnjama.</s><s>Znali su da cijene kvalitet i vrijednost, da strogo odvajaju moralno od nemoralnog, dobro od nevaljalog.</s><s>Rezultat njihovih suceljavanja i dokazivanja mogao bi se proglasiti izjednacenim.</s><s>Nije ni cudo jer su istih korijena, iz iste Ljuge plavskogusinjske, sa istim ili slicnim obicajima, vjerom, kulturom i tradicijom.</s><s>Filjan iz Gusinjske, a Fistek iz Plavske Nahije... –Mi imamo daleko vecu tradiciju nego sto ju vi imate.</s><s>Imali smo Kazu gusinjsku za koju je i Stambol znao, a vi sta, veli Filjan Fisteku.</s><s>Ovaj ga mirno pogleda pa u zelji da ga ne uvrijedi jer su vezani jedan za drugog kao pupcanom vrpcom, odgovara mu: Tacno je to sto velis i niko ti to ne moze sporiti, ali je li fer da nam naseg Ali Pasu prisvajate i gusinjskim ga nazivate samo zato sto je svoje dvore imao u Gusinju.</s><s>Pa hajde, veli Fistek Filjanu, iako ste nam ga prisvojili, ne biste kader da mu kosti iz Peci prenesete, a ni dvore njegove ne obnoviste, niti im stari sjaj povratiste, vec sve to zapustiste, bas po volji onih, nedovadzija njegovih i nasih, da bude u stanju u kakvom i jeste.</s><s>Aiiiiiiiiii, dje me tu ‘ufati’ veli Filjan Fisteku, pa kad smo mi sve tako uradili, a sto vi ne ne izadjoste bolji, kad kazem vi ne mislim na tebe no na tvoje plavljane, pa da nesto bolje uradite i ispravite nase pocinjene greske?</s><s>Dobro si mi priznajem pitanje postavio veli Fistek Filjanu, moram ti priznati da smo zajednicku brigu stihiji prepustili, a na zadovoljstvo onih koji naseg voljenog Pasu Ali Pasu i nasega lidera, dozivljavaju drugacije od nas i na nacin koji nije primjeren i dostojansven...</s><s>No kazi ti mene sto ve vas svujdje ima, neki cak tvrde i na mjesecu; Imalj istine u tome? ..</s><s>Mi smo vezda vise od vas voljeli da putujemo, trgujemo i da dopiremo sto dalje mozemo, mislim da mi to neces osporiti, veli Filjan Fisteku.</s><s>Dusa je blaga vi ste mozda visi radnici, bar ve takev glas bije, iako je i to individualno i upitno, bolje ste u proslosti obradjivali zemlju koju danas ni vi ni mi ne hajemo kako bi trebalo, iako je nasa bila plodnija i pogodnija za obradu...</s><s>Ama nemoj mi od teme bjezati i odgovore zaobilaziti, ponovo te pitam sto ve svuj ima, cujem da za ministarsko mjesto za Dijasporu gadjete, ka da mi nijesmo kader pokiti to i druga mjesta?</s><s>Nemoj da se puno zaljecajes veli Filjan Fisteku, na pocetku nase besjede sam ti saopstio da imamo vecu tradiciju, no vi sto ju imate.</s><s>Pusti se tradicije, prigovori mu Fistek, vazda se govorilo da mace progleda nakon proteka odredjenog broja dana od svog rodjenja, a vi gusinjani tek onda kad prvi put u Plav dodjete.</s><s>E sad progovori i ospori mi ovo sto kazem.</s><s>E ne bio bolji no sto si, kaze mu Filjan, ovaj put vidno uzbudjen, zar ne vidis da smo dobili svoju Opstinu i da imamo nase ljude u Upravu za Dijasporu, pa i ako ne dobijemo ministarsko mjesto Dijaspore, mi smo ipak tu prisutni toliko koliko.</s><s>Ama sve ja dobro vidim i znam i bez tvog detaljnog pojasnjavanja, samo bih, veli Fistek, zeleo da te jos priupitam cije su djevoke i nipasi bolji, nasi ili vasi?</s><s>Nesebicno vam dajemo nase odive i podsticemo ih da se udaju za vama gusinjanima, svejsni da vas mozemo dodatno oplemijeniti preko nasih nipasa.</s><s>E i tu malo morgen, kaze Filjan Fisteku, ni nase se nista manje ne udaju za plavljanima, niti su nasi nipasi nista manje dobri u odnosu na vase.</s><s>Priznaj, odmah mi to priznaj...</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→VASPITAC PRAVOSLAVNE KONFESIJE, KOJI JE BIO DRAG UCENICIMA I SVOJIM KOLEGAMA</s><s>Od miloste smo ga zvali Maljvuljic.</s><s>Bio sam pocascen da sam bio njegov ucenik, a kasnije i kolega.</s><s>Bio je neposredan, pozitivan i veoma komunikativan.</s><s>Nikada nije pravio barijeru izmedju sebe kao vaspitaca i svojih ucenika kao njegovih vaspitanika.</s><s>Imao je istancanu nit da udje u dusu svakog ucenika, te da pronadje nacin da ga motivise za sto bolji i kvalitetniji rad i ucenje.</s><s>S puno lakoce je pojasnjavao razlicite likove, priblizavajuci ih tako onima kojima je predavao.</s><s>Bio je drugaciji od vecine njegovih kolega koji su nastojali da se sto manje djece islamske konfesije skoluje u Srednjoj skoli u Plavu, zbog cega su u to vrijeme djeca zavrsavala u drugim sredinama i gradovima.</s><s>Govorio je da je suza ucenika veoma opasna, te da ju ne valja nikako usloviti, niti izazvati.</s><s>Njegovo drugacije poimanje zivota i desavanja u svom okruzenju, kandidovalo ga da u svojim poznim godinama bude dio Uprave ustanove u kojoj je bitku vojevao za pravdu, pravilan odnos prema ucenicima, njihovim roditeljima i starateljima.</s><s>Kada sam se uposlio u Srednjoj skoli na mjestu Sekretara ove ustanove, nase je prijateljstvo bilo jako, a druzenja cesta i prijatna.</s><s>Puno bi mi svojih licnih stvari povjeravao, bas onako kao da smo bili neki bliski rod.</s><s>Cesto je znao da nam prica dogodovstine iz svog zivota i zivota svojih roditelja.</s><s>Od mnostva takvih, najupecatljivija je bila ona kad je jedan davljenik u plavsko jezero trazio pomoc od njegovog oca koji je tuda prolazio.</s><s>Davljenik se njegovom ocu, koga nije poznavao, obratio rijecima: “Imalj brata muslimana da me izvuce iz Jezera da se ne udavim?”.</s><s>Mislio je da je osoba koja je prolazila musliman, pa joj se tako i obratio.</s><s>Njegov otac je brzo dotrcao do davljenika, pitao ga da li brat hriscanin moze da nesto ucini i spasio mu zivot.</s><s>Ostavio je prije svog preseljenja na drugi Svijet jos mnogo, mnogo drugih bisera.</s><s>Kao i svaki uposlenik pred penzionisanje, svoje je poslove radio otezanije i sa manje elana nego sto je to cinio kada je bio na pocetku svoje karijere.</s><s>Rudarski prosvjetni poziv ne samo da je trazio puno postovanje radnog vremena, pravilno odijevanje, vec i niz drugih stvari poput dnevnih priprema, mjesecnih i godisnjih planova....</s><s>Kada mu je jednom jedan prosvjetni inspektor nasao da nije imao sve validne planove i programe, duhoviti profesor je poceo da inspektora pomalo zamajava, te da mu prica o svom imanju, usjevima koji su na njemu i o svom konju.</s><s>Kako je prica o konju zauzela najvise prostora, sam inspektor se upecao u tu pricu pa je pitao: ” Ima li konjskih nalci u ovom malom gradicu Plavu?”, nasta mu je duhoviti profesor odgovorio: ” Ima, samo kazi broj.”</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→MLADI SREDNJESKOLAC U NOVOJ SREDINI, KOJI JE BIO NEPRAVEDAN PREMA SEBI</s><s>Nakon sto su mu plemeniti ljudi omogucili upis na svom maternjem jeziku, srednjeskolac iz Hota kod Plava je nasao sebi privatni smjestaj u Peci, u tadasnjoj B.Vukmirovica ulici, blizu Umjetnicke skole, voljan da svoje dalje skolovanje nastavi na albanskom jeziku.</s><s>Gazda mu je bio Bali Arif iz Martinovica, koji je u Pec kupio cetvorosobnu jednospratnu kucu i istu izdao pod kiriju ucenicima srednjih skola.</s><s>U manjoj sobi dvoje, u vecoj troje ili cetvoro ucenika.</s><s>Moj cimer je bio Sokolj Mema Baljidemaj, osoba iz mog kraja, sto me dodatno kurazilo i ulivalo mi nadu da cu se sto brze priviknuti na novu sredinu i okruzenje.</s><s>Odlazak u novu sredinu i odvajanje od porodice nije padalo lako ni mene, ni mojoj familiji.</s><s>Bio sam nejak, slabasan i mrsav, sto se ono kaze tek momcic u povoju.</s><s>A uz sve to povrijedjen i sa stakama u obije ruke.</s><s>Cesto su pojedini pecani i pecanke iskazivali spremnost da mi pri odlasku u skolu i kupovinu hrane u obliznjim trgovinama pomognu, uzmu ceger sa hranom i slicno.</s><s>A prejaka zelja da sto manje otperetim svoje roditelje u finansiskom smislu, dovela je do toga da sam nepravedan prema samom sebi bio.</s><s>Cesto bih kupovao osnovne zivotne namirnice kao sto su hljeb, kiselo i slatko mlijeko, marmelada, kifle....</s><s>To nije bila hrana koja je mogla promijeniti moju krvnu sliku i od koje bi se popravio i ugojio do zeljenog nivoa.</s><s>Falilo je kuvanih obroka, sa mesom ili bez njega svejedno, no, njih je bilo rijetko ili ni toliko.</s><s>Mjesecno bih dolazio kuci da obidjem svoje najmilije koje bih neizmjerno ozeleo, a svaki dan u mjesecu bi u mojim mislima bio na destine puta duzi no sto jeste.</s><s>Svako prvo razdvajanje od porodice je bolno i mucno.</s><s>Roditelji su uocili da se ne hranim onako kako to oni zele i kako su me poucavali, te da ne trosim novac kojeg su mi oni uredno davali svakog mjeseca.</s><s>Prilikom jednog mog dolaska kuci na kraci odmor, spremili su mi pola lubine jareceg mesa koje su zaklali, dajuci mi detaljno upustvo kako da meso koristim i zastitim ga da se ne pokvari.</s><s>Buduci da nije bilo frizidera u sobi u kojoj sam stanovao ili drugog rashladnog uredjaja, odlucio sam da meso odnesem u hladni podrum, cijeneci kao da sam ga u neku ledaru odnio, te da se ono tamo nece pokvariti.</s><s>Desetak kila jaretine nijesam mogao tako brzo da pojedem, a moja me stedljivost upucivala na to da meso treba da potraje koji dan vise....</s><s>Nije mnogo proslo, a pri mom odlasku u podrum da porezem malo mesa da bih ga isprzio na tiganj, meso se vec bilo ucrvljalo.</s><s>Na stotine i stotine crva se naveliko gostilo mojim nesudjenim mesom, jedino sto mi je ostalo sam i uradio, bacivsi ga u obliznji kontenjer.</s><s>Sacuvane mjesecne zalihe novca za jednogodisnji period skolovanja, ipak je valjalo u nesto potrositi.</s><s>Zelja za adidasovom majicom i gacicama, huzdom za konja kojeg smo drzali, te pravim fabrickim skijama, napokon mi se ispunila.</s><s>Odvajanjem od svojih usta i od svog zalogaja, kupio sam navedene stvari u Uskoj Carsiji u Pec, gdje je bilo najvise ducana i ponosito se pojavio pred svojim roditeljima u Zavrs gdje smo zivjeli.</s><s>Jos jednom su me uzalud savjetovali da je lijepo biti stedljiv, ali ne pod svaku cijenu.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Politika→Džeko Radončić, predsjednik Socijaldemokrata Gusinja: HOĆEMO DA ŽIVIMO OD SVOGA RADA</s><s>GUSINJE – Brojni prirodni i drugi resursi sa kojima raspolažemo godinama ostaju neiskorišćeni, zbog čega ne živimo ni približno u skladu sa mogućnostima i potencijalima Gusinja.</s><s>Očekivali smo da će vraćanje statusa opštine, za koje smo se decenijama zalagali, stvoriti ambijent , otvoriti nova radna mjesta gdje bi se mladi zaposlili i da ovdje na svom ognjištu formirali svoje porodice – kako bi svi zajedno živjeli od svoga rada, i kako više ne bi zavisili isključivo od naše rodbine iz dijaspore.</s><s>Medjutim, na žalost svih nas to se do danas nije desilo, iz razloga koji su svima poznati, ističe Džeko Radončić, predsjednik Socijaldemokrata opštine Gusinje.</s><s>Omladina SD Gusinja</s><s>-Kako ovi i brojni drugi izazovi sa kojima se suočavamo, a koji uzrokuju masovno iseljavanje iz Gusinja, traže brze odgovore i konkretne predloge i rješenja, mi u Soijaldemokratama Gusinja ne želimo da gubimo vrijeme u traženju krivaca za postojeće stanje, nego hoćemo da rješavamo probleme.</s><s>Naši primarni ciljevi su – stvaranje preduslova za otvaranje novih radnih mjesta i proizvodnih linija, stavljanje naših brojnih neiskorišćenih resursa i potencijala u punu funkciju kroz stvaranje čvršćih veza sa našom dijasporom.</s><s>Za sve ovo potrebni su nam mladi, stručni, nekompromitovani, ali prije svega dobri i pošteni ljudi, koji nemaju hipoteke iz prošlosti, naglašava Radončić.</s><s>-Mi kao nova politička partija hoćemo na nov način da se bavimo politikom.</s><s>Prvu pravu priliku za to imamo na lokalnim izborima 16.oktobra.</s><s>Na tim izborima gusinjske Socijaldemokrate će iskoristiti da promovišu nove ljude i novi program, koji će Gusinju i njegovim gradjanima stvoriti ambijent da pristojno žive od svoga rada, kazao je Džeko Radončić, predsjednik OO SD Gusinje.</s>
<s>Piše RIFAT GRUDA, novinar portala Gusinje-Info.com</s><s>GUSINJSKOM DPS-u DEVET MANDATA-ODBORNIKA</s><s>GUSINJE – Prema posljednjim pokazateljima i izvještajima iz OIK-e opštine Gusinje – tabela osvojenih mandata izgleda ovako: 1.DPS .............</s><s>592 glasača 9 mandata – odbornika 2.Partija za Gusinje 397 glasača 6 mandata-odbornika 3.SD-e ...........</s><s>322 glasača 4 mandata – odbornika 4.DS u CG .....</s><s>281 glasača 4 mandata-odbornika 5.Koal.</s><s>Al. 213 glasača 3 mandata odbornika 6.SDP-a ........</s><s>151 glasača 2 mandata-odbornika 7.BS .............</s><s>115 glasača 1 mandat-odbornik 8.SNP ............</s><s>80 glasača 1 mandat-odbornik Kako sada stvari stoje, gusinjska „politička čaršija“ je već kreirala moguću koalciju – koju će činiti DPS, SD, DUA i Alb.Al. i Bošnjaci što bi ukupno bilo 17 mandata, a broj odbornika gusinjskog lokalnog parlamenta iznosi 30 – što će biti svakako dobra osnova za rad Skupštine opštine i za dobro gradjana Gusinja.</s>
<s>Prije pola vijeka</s><s>PLAV – Specifični oblici reljefa kao što su planinska jezera, rijeke, izvori, kanjoni, vodopadi, visoki vrhovi, pećine – jedino se mogu vidjeti na Prokletijama u plavskom-gusinjskom kraju, pa zato i nije čudo što su i prije pola vijeka bili mamac za hiljade turista i drugih gostiju iz zemlje i inostranstva.</s><s>Tačan je podatak, kažu straiji turistički radnici u Plavu, i prije svega, dobri poznavaoci turističkih prilika u ovom kraju i Crnoj Gori, da je prije pola vijeka , vjerovali ili ne, bilo više turista i drugih gostiju nego na budvanskoj rivijeri.</s><s>Ali, mnoge okolnosti su uticale da se broj turista drastično smanji.</s><s>Na sreću, posljednjih nekoliko godina, interesovanje za prirodne bisere ovog kraja je veoma veliko – što se može primijetiti i ovih dana na pragu turističke sezone, koji prosto „kidišu“ ka plavsko-gusinjskim prirodnim draguljima što je dobar znak da plavsko-gusinjskom turizmu dolaze bolji dani.</s>
<s>Sjutra inicijativa za razrješenje Krivokapića</s><s>Demokratska partija socijalista (DPS) najavila je da će sjutra pokrenuti inicijativu za razrješenje predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića sa te funkcije.</s><s>Inicijativa je, kako je saopšteno iz DPS-a, pripremljena i u ponedjeljak će biti procesuirana.</s><s>“Da ne bi više čekali da se sam sjeti da podnese ostavku, da bi otklonili taj deformitet nezabilježen u demokratskoj i parlamentarnoj praksi, pripremljena je inicijativa za smjenu Krivokapića, koja će u ponedjeljak – „a zora“ biti procesuirana”,naveli su iz DPS-a.</s><s>Prem njihovim riječima, to će biti put za postizanje sporazuma i jasan znak da Crna Gora i njene potrebe dogovora i ukupnog stvaranja atmosfere povjerenja, ne mogu biti zatočenici pozicije predsjednika parlamenta, i ne malog broja pozicija u vlasti (preko 25 odsto), koje Socijaldemokratska partija sada pokriva.</s>
<s>Zima malo „kao poranila“</s><s>GUSINJE/PLAV – U plavsko-gusinjskom kraju jutros je osvanuo „behar od snijega“ i okitio skoro gole grane voćnjaka u ovom kraju.</s><s>Sniježni pokrivač je visine od oko pet centimetara, dok je na okolnim planinama znatno viši.</s><s>Plavko-gusinjski stočari kažu da je zima malo poranila i kalendarski – ali se u „Božju ne treba miješati“...</s><s>Oni se nadaju , barem tako sinoptičari predvidjaju da će još biti toplijih dana, kako bi mogli da još koji dan na svojim okolnim livadama napasaju svoju stoku, jer trave ima u izobilju.</s><s>Na regionalnom putu Gusinje-Plav-Murino-Andrijevica-Berane, kao i na lokalnim putevima se odvija normalno, ali iz plavske policije vozačima preporučuju da zbog mokrog i klizavog kolovoza prilagode vožnju uslovima na putu.</s><s>Trenutna temperatura u gradu je -5 stepeni, a „vjetar sjevernjak“ se razigrao i svojim hladnim zagrljajem miluje lica i uši onih – koji su bez kape i šala, i tako se „junače“ planinskoj klimi.</s>
<s>Nezadovoljstvo plavsko-guinjskih stočara zbog niskih otkupnih cijena</s><s>Poljorprivredni proizvodjači –stočari naglašavaju da je sve prisutnija kriza, slaba kupovn moć gradjana i pojava odredjenih bolesti uslovila slabu prodaju stoke i da u cijeloj ovoj situaciji najviše profitiraju nakupci koji cijene formiraju po svom sopstvenom nahodjenju.</s><s>Takav odnos , po njihovom mišljenju, uslovila je smanjenje stočnog fonda i sve manji broj onih koji odlučuju da se bave stočarskom proizvodnjom.</s><s>-Brojni su primjeri koji ukazuju da na tržištu s vremena na vrijeme vlada pravi haos.</s><s>Nakupi rade šta hoće, ucjenjuju stočare, kupujući stoku po znatno nižim cijenama od onih koje su realne.</s><s>Uz to , zbog pojabe odredjenih bolesti bilo je zabranjeno prodavati krupnu stoku.</s><s>Žalili smo se Ministarstvu poljopivrede, ali smo samo dobijli obećanja da će se to riješiti, dok su nakupci skidali kajmak, kaže ljutito gupa gusinjskih stočara.</s><s>Oni kažu, da bi se ova situaija donekle popravila – trebalo bi srediti sistem otkupa na registrovanim prodajnim mjestima, gdje bi država garantovala otkup po utvrdjenim cijenma.</s><s>Ta garancija bi unijela sigurnost kod stočara, pa bi se i mladi ljudi zainteresovali da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu hranu.</s>
<s>U GUSINJU „CRNA GORA U RITMU EVROPE“</s><s>GUSINJE – Danas je u Gusinju, predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić, potpisala Ugovor o sprovodjenju diplomatske dječje manifestacije pod nazivom „Crna Gora u ritmu Evrope“ sa Davidom Makevićem, direktorom ove manifestacije.</s><s>-Ova manifestacija je podržana od strane Ambasadora Evrope i Evropske Unije.</s><s>Manifestacija je osmišljena u skladu sa Evropskom poveljom o učešću mladih u životu na opštinskom i regionalnom nivou.</s><s>Cilj manifestacije je podsticanje, razvijanje, prepoznavanje i očuvanje mladih talenata u Crnoj Gori, promocija interkulturalnosti, tolerancije, ravnopravnosti polova, poštovanje ljudskih prava, različitosti, saradnje i doživotnog učenja.</s><s>Djeca opštine Gusinje će se pripremati da učestvuju i predstave svoju opštinu kao i zemlju Evrope koja im bude dodijeljena od strane organizacije „Crna Gora u ritmu Evrope“ na finalnom TV prenosu – a finalno takmičenje će se održati u Podgorici.</s><s>Djeca koja budu predstavljala svoju opštinu predstaviće se na stranom jeziku, odnosno na jeziku Ambasade koja će biti dodijeljena od strane organizatora, kazao je izmedju ostalog, direktor David Makević.</s><s>Predsjednica opštine Gusinje, Anela Čekić, je izrazila veliko zadovoljstvo što je ovom manifestacijom obuhvaćena i opšina Gusinje.</s><s>-Drago mi je što će i naša djeca uzeti učešće u ovoj dječjoj manifestaciji „Crna Gora u ritmu Evrope“, gdje će se pored ostalog ostvariti posjete gradovima i opštinama koje organizuje manifestacija „Crna Gora u ritmu Evrope“ rekla je predsjednica Čekić.</s>
<s>Posjetu Turskih privrednika u Petnjici popratili i predstavnici opstine Gusinje</s>
<s>Kup Crne Gore: Budućnost – Ibar i Mornar – Sutjeska</s><s>Nakon izvlačenja parova održana je konferencija za novinare na kojoj su govorili Gavrilo Pajović, sportski direktor Budućnost Volija, te Igor Jovović, trener Sutjeske, Đorđije Pavićević, trener Mornara i Milan Rondović, trener Ibra.</s><s>Trofej brani Budućnost Voli koja je od obnove državnosti osvojile sve naslove pobjednika Kupa osim 2013. kada je Sutjeska priredila iznenađenje i osvojila trofej u Tivtu.</s>
<s>Sluzbenici plavske policije uvatili veliku kolicinu opojne droge</s><s>Službenici SGP Plav i Odsjeka su, 04.oktobra, oko 13.00 časova, prilikom obilaska reona desnog Grnčara, tačnije planine Godilje, na šumskom makadamskom putu iz pravca Republike Albanije naišli na tri lica koja su vodila konja natovarenog sa pet velikih torbi.</s>
<s>Skupštine opštine Gusinje prestala sa radom</s><s>Tom odlukom je bilo propisano da SO u roku od 15 odži sjednicu i donese odluku o budžetu, kao i druge odluke značajne za nesmetano funkcionisanje opštine, međutim to se nije desilo.</s><s>Stoga su se stekli uslovi da Vlada raspusti SO Gusinje, što je i uradila.</s><s>Izvor, CDM</s><s>Skupštine opštine Gusinje prestala sa radom — 1 Comment</s><s>Skupstina opstine Gusinje ga do sad nije ni zabola, tako da se ne moze ni tvrditi da je prestala sa radom; Naprotiv nije do sada ni pocinjala da radi .....</s>
<s>Obavjestenje opozicionih stranaka povodom politicke krize u Gusinju</s><s>Otvoreno pismo o političkom stanju u opštini Gusinje</s><s>Poštovani, Polazeći od Ustavom i Zakonom zagarantovanih prava i sloboda svih građana Crne Gore, upoznajemo Vas da se u opštini Gusinje ta prava i obaveze ne izvršavaju jer lokalna vlast već duže od 12 mjeseci nema većinu i ne funkcioniše.</s><s>Poslednja sjednica Skupštine opštine Gusinje održana 31.03. 2015.godine, te da je nakon toga bilo pokušaja sazivanja ali ne i održavanja sjednice!</s><s>Što znači da duže od godinu dana politički sistem u Gusinju ne funkcioniše.</s><s>Napominjemo da Odluka o budžetu za 2016.godinu za Gusinje nije usvojena u Zakonom predvidjenom roku što je još jedna u nizu blokada funkcionisanja opštine Gusinje.</s><s>A r g u m e n t a c i j a : – Po Ustavu Crne Gore član 117. stav 2 : „Vlada može raspustiti skupštinu opštine, odnosno razriješiti predsjednika opštine samo ako skupština opštine, odnosno predsjednik opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrše svoje nadležnosti“ . – Zakonom o lokalnoj samoupravi član 60b : „ (1) Vlada može razriješiti predsjednika opštine, ako predsjednik opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši svoje nadležnosti. (2) Smatra se da predsjednik opštine ne vrši poslove iz svoje nadležnosti ako ne obezbijedi: izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata, sprovođenje strateških dokumenata od državnog značaj a i ne vrši druge poslove iz svoje nadležnosti, čime se onemogućava ostvarivanje ljudskih sloboda i prava“.</s><s>Iz svega navedenog, više nego hitno, potrebna je urgencija Vlade kako bi ustavni i zakonski sistem u potpunosti zaživio u opštini Gusinje.</s><s>U prilogu Vam dostavljamo ranije podnijete inicijative o razrješenju predsjednika Skupštine opštine Gusinje i predsjednice Opštine Gusinje S poštovanjem,</s><s>Predsjednik OO LP Gusinje Predsjednik OO DSuCG Gusinje Predsjednik OO SNP Gusinje Predsjednik partije za Gusinje Ragip Deljanin Bujar Hasandjekaj Mihajlo Jovovic dr. Rusmin Lalicic</s><s>Obavjestenje opozicionih stranaka povodom politicke krize u Gusinju — 3 Comments</s><s>Zasto ne objavite imena tih judi[zena] koji tako nesto rade i sumnjivih -kupljenif -fakultetskih diplpma</s><s>Jedini ljudi od Istine.</s><s>Ovi sadasnji na vlasti jedino rade dobro zaposljavanje svoje Rodbine.</s><s>Nije mozda zgodno objavljivati imena tih ljudi koji rade u opstini Gusinje ali Javnost mora biti obavijestena u skoroj buducnosti koji su to ljudi u opstini Gusinje koji su zaposlili svoje Kcerke i svoje Sinove koji su stekli Diplome pod veoma sumnjivim okolnostima u opstini i Centrima za Socijalno i u centru za Kulturu i u samoj Opstini.mislim da ce sa promjenom V;asti u Gusinju mnoge stvari izaci na vidjelo sta je sve nezakonito radila ova vlast i bice puno posla za Drzavnog Tuzioca.</s>

Subsets and Splits

No community queries yet

The top public SQL queries from the community will appear here once available.