Split (5)

train · ~70.6M rows (showing the first 2.73M)

text stringlengths 17 1.59M
<s>Glavna→Svijet→Prva ženska posada aviokompanije Royal Brunei Airlines sletjela je u Saudijsku Arabiju – gdje ženama nije dozvoljeno ni da voze.</s><s>Prva ikada potpuno ženska posada ove aviokompanije upravljala je letom iz Bruneja do Jeddaha u Saudijskoj Arabiji.</s><s>Posada se spustila u zemlju gdje ženama još uvijek nije dozovoljeno ni da voze auto, te je to bio ogroman korak za aviokompaniju.</s><s>Kako bi proslavile dan državnosti Bruneja, kapetan Sharifah Czarena Surainy i prve više oficirke Nadiah Khashiem i Sariana Nordin But letjele su avionom BI081 iz zemlje Bliskog istoka 23. februara.</s><s>Prilika se pružila samo tri godine nakon što je kapetan Sharifa Czarena Surainy postala prvi ženski kapetan, pilot aviona na jugoistoku Azije.</s><s>Godine 2012. je za The Brunei Times rekla: „Biti pilot, ljudi to obično vide kao mušku profesiju.” „Kao ženi, Brunejki, to je veliko postignuće.</s><s>To zaista pokazuje mlađim generacijama, žena posebno, da šta god sanjale, to mogu i postati”, rekla je kapetanica koja je svoju obuku za pilota izvršila u Cabair školi za letenje u Cranfieldu.</s><s>Kompanija Royal Brunei Airlines je odlučna u zapošljavanju još žena jer su nedavno objavili program za pripravnike inžinjere i za muškarce i za žene.</s><s>Ali je put ove kompanije istakao i restrikcije s kojima se suočavaju žene u Saudijskoj Arabiji, gdje se proteklih nekoliko godina sve više koriste društvene mreže kako bi se izrazio protest protiv zabrane vožnje.</s><s>Kampanja Women2Drive ima oko 18.000 lajkova na Facebooku, te se putem te stranice mole žene da postave svoje slike dok voze.</s><s>Prva ženska posada aviokompanije Royal Brunei Airlines sletjela je u Saudijsku Arabiju – gdje ženama nije dozvoljeno ni da voze. — No Comments</s>
<s>FANTASTIČNI DINO UVEO REAL U POLUFINALE, ŽIŽIĆ NAREDNI RIVAL</s><s>Crnogorski reprezentativac Dino Radončić uveo je juniore Real Madrida u polufinale završnog turnira prvenstva Španije koje se održava u Bilbaou.</s><s>Fantastično izdanje mladog krila ”kraljevskog kluba” bilo je ključno za tijesan trijumf nakon produžetka (69:64) u 1/4finalnom okršaju protiv Gran Kanarije.</s><s>Dino je za 43 minuta u igri zabilježio 28 poena i 15 skokova, ostvarivši indeks korisnosti 29.</s><s>U poraženoj ekipi Jovan Kljajić je protiv starijih kolega bio veoma zapažen, sa učinkom od 9 poena i 6 uhvaćenih lopti za 25 minuta na terenu.</s><s>U polufinalu ćemo gledati i Nikolu Žižića čija je Barselona lako izašla na kraj sa Estudijantesom (69:45).</s><s>Četvrtfinale je bilo krajnji domet za CBA Danila Brnovića, koji je danas ubjedljivo poražen od Unikahe (49:82).</s><s>U ekipi sa Kanarskih ostrva među boljima je bio naš juniorksi reprezentativac, koji je postigao 10 poena i 5 skokova.</s>
<s>STRŠLJEN ISKLJUČEN IZ A LIGE</s><s>Gusinjani u posljednjem periodu kubure sa finansijama, te stoga nisu bili u stanju da Košarkaškom savezu Crne Gore uplate kotizaciju neophodnu za nastavak nadmetanja.</s><s>Iz tog razloga ”stršljenovi” se nisu pojavili na utakmicama 23. i 25. kola protiv Danilovgrada i Studentskog centra, zbog čega je uslijedilo automatsko isključivanje iz A i selidba u B ligu naredne sezone (što je ionako već odavno poznato).</s><s>”Shodno članu 20 Pravilnika o takmičenju, KK STRŠLJEN se isključuje iz takmičenja do kraja tekuće takmičarske sezone zbog dvije utakmice izgubljene bez borbe i prebacuje se u niži rang.</s><s>KK STRŠLJEN je odigrao više od polovine utakmica u takmičenju iz kojeg je isključen, te se shodno članu 21 Pravilnika o takmičenju preostale utakmice do kraja takmičenja registruju službenim rezultatom 20:0 i ekipa ne dobija bodove za te utakmice”– stoji u saopštenju koje je potpisao Komesar za takmičenje KSCG-a, Miomir Mugoša.</s>
<s>Peticija 250 Plavljana: Rijeka da ne puni privatne džepove</s><s>On je „Vijestima“ rekao da tokom ljetnjih mjeseci pojedina naselja u Plavu uopšte nemaju vodu.</s><s>Odluka je na kraju ipak usvojena glasovima odbornika SDP (7), BS (5), SNP (3) i DF (1).</s><s>DPS je bio uzdržan.</s><s>Dva odbornika BS su napustila sjednicu, jer nisu željeli da glasaju.</s><s>“Odluka je donesena na račun neprirodne koalicije, koja trenutno ne obavlja opštinsku vlast u Plavu“.</s><s>Predsjednik Opštine rekao je da je lokalna studija za izgradnju mHE bila na javnoj raspravi u julu.</s><s>Njegove navode negirali doktor Šahmanović i odbornik Albanske alternative Iber Hoti.</s><s>Direktor Doma zdravlja je kazao „Vijestima“ da javna rasprava nije sprovedena propisno, te da nema ni zapisnika.</s><s>Hoti je tražio da bude saopšteno kad i gdje je objavljena informacija o javnoj raspravi.</s><s>On je glasao protiv usvajanja odluke.</s><s>Doktor Šahmanović je kazao da je peticija građanska inicijativa.</s>
<s>Gostima su na raspolaganju 22 sobe.</s><s>Smještajni kapaciteti hotela su luksuzno-komforni, sa tri vrste soba - Standard, Exclusive i Premium.</s><s>Sve sobe su dvokrevetne sa televizorom, wi-fi pristupom i telefonom.</s><s>Enterijer soba i apartmana odgovara najvišim standardima, sa akcentom na funkcionalnost i udobnost.</s><s>U prelijepom pogledu na borovu šumu možete uživati uz jutarnju kafu i udahnuti planinu Borja punim plućima, te dopustiti da sva Vaša čula budu zadovoljena.</s><s>Osnovne usluge koju pružamo su noćenje sa doručkom B&B, polupansion HB, pun pansion FB.</s><s>Svim gostima obezbjeđujemo parking mjesto, video nadzor 24h i fizičko obezbjeđenje.</s><s>Za sve informacije Info pult vam je dostupan od 07.00h do 22.00h. Najmlađi mogu uživati u dječijem igralište ispred hotela.</s><s>U cijene je uključena upotreba Wellness & Spa centara.</s><s>Osim masaža i fizikalne terapije koje se dodatno naplaćuju.</s><s>Dostupna su igralište za fudbal, košarku, rukomet i tenis.</s><s>U cijene svih soba je uključeno noćenje sa doručkom</s><s>Osiguranje je uračunato u cijenu</s><s>Doplata za ručak ili večeru je 22,00 KM</s><s>Djeca do 6 godina ukoliko dijele krevet sa pratiocem – GRATIS</s><s>Dodatni krevet u sobi doplaćuje se 20,00 KM po danu.</s><s>Agencijska provizija se dogovara u zavisnosti od ostvarene prodaje aranžmana.</s><s>Popusti za grupe kao i za boravak od 5 noćenja ili duže mogu se ostvariti u dogovoru sa zaposenim na recepciji.</s>
<s>Danas ukop 35 žrtava genocida u Srebrenici</s><s>U srijedu će u Memorijalnom centru u Potočarima biti ukopano 35 žrtava genocida, koji je počinjen prije 23 godine u bosanskohercegovačkom gradu Srebrenica.</s><s>Osim njega, još tri maloljetnika bit će ukopana na ovogodišnjoj dženazi.</s>
<s>-Kako bi se od poplava zaštitilo prvenstveno izbjegličko naselje, a onda i širi prostor, u jesen 2012. izvedeni su radovi na saniranju i uređenju lijeve obale rijeke, u dužini od oko 250 metara.</s><s>Obala je od mosta utvrđivana betonskim i kamenim zidom.</s><s>Nijesam građevinac po struci, ali sam ukazivao na određene propuste u radu, međutim, izvođač i nadzorni organ su moje primjedbe smatrali apsurdnim, iako sam ovdje rođen i dobro poznajem ćudi prirode.</s><s>Oni su govorili da su stručnjaci i da sve znaju, a brzo su postale vidljive posledice njihovih stručnih postupaka.</s><s>Davno je, ne bez razloga rečeno: „Kartu čitaj, a seljaka pitaj“...</s><s>Pogrešno usmjerivši tok rijeke, oni su zaštitni zid mjestimično ostavili nisko, i prva poplava je prelila i zaobišla zid, oštetivši ga da se u tom dijelu mora dorađivati.</s><s>Umjesto da izvade materijal koji se nalazio u koritu rijeke i prodube dno, oni su korito podigli za oko 70 centimetara, čime se visina zida dodatno smanjila –ističe Babović.</s><s>Voda je, kaže, oštetila i mjestimično probila betonsku obalu, izliva se i pravi mu štetu na imanju, kao i susjedima, stvaranjem kanala i nanošenjem materijala...</s><s>Prijeti i novo izlivanje pri svakom većem vodostaju i plavljenje naselja, što znači da se moraju ulagati dodatna sredstva da se obaloutvrda ponovo uradi, ali kako treba da bi služila namjeni.</s><s>-Nije ugrožena samo moja imovina, već i mojih susjeda...</s><s>Nestručni radovi su nam napravili još veći problem, po onoj narodnoj,,drži vodu dok majstori odu”.</s><s>Nizvodno su radili obaloutvrdu od velikih kamenih gromada koje su takođe popustile i voda ih već zaobilazi, tako da će veoma brzo i taj dio biti ugrožen, kaže Babović.</s><s>Oštećen i most</s><s>Babović ističe da je i most na rijeci Vruji oštećen, zajedno s metalnom ogradom, što predstavlja rizik za vozače i pješake, pogotovo za djecu, ali se ni na to niko ne obazire.</s><s>-Na moj zahtjev, došli su iz Opštine da vide kakvo je stanje...</s><s>Kasnije su dovezli mašine da to pokušaju sanirati...</s><s>Dozvolio sam im da priđu mojom livadom, ali oni ništ nijesu uradili, osim što su mi dodatno napravili štetu mehanizacijom i ostavljenim materijalom, obećavši da će doći to da završe kad im vrijeme dozvoli.</s><s>Više im ništa ne vjerujem, pa sam prije neki dan pisao Opštini da završe posao, inače ću sudskim putem tražiti svoja prava.</s><s>Ukazao sam i na problem ovdašnjeg mosta, na šta se niko dosad nije obazirao, pa da vidimo šta će i po tom pitanju uraditi...</s><s>Ili čekaju da se dogodi nesreća pa onda da reaguju – ogorčen je Babović.</s>
<s>ZASTO SU UCESTALI ZEMLJOTRESI U PLAVSKO-GUSINJSKOJ LJUGI?</s><s>Prvi najaci zemljotres prije par nedjelja od 5,2 po Rihhteru, pa serija manjih zemljotresa narednih dana, ukucujuci i ovaj poslednji od prije neki dan od 4 Rihterova stepena, jasan su signal za one koji ne (vjeruju), da sila Bozja postoji i da je Allah najmocniji i najsnazniji.</s><s>Ako je Svevisnji odredio da jednoj vjerujucoj sredini kao sto je Plav salje zemljotrese kako bi se Bogobojaznost ljudi dalje snazila i celicila, sta tek onda reci za one druge sredine i druge ljude, sta se njima samo moze dogoditi i u kakav hal i ponizenje ih Svevisnji moze dovesti?</s><s>Za drevnu nasu Ljugu ucestali zemljotresi su iskusenje i pouka, opomena i milost.</s><s>Iskusenje i pouka zbog toga da bi dzemat ovog prostoga sumirao svoje sadasnje i minule postupke i kako bi istrajavao u vjeri u svim vremenima i stanjima.</s><s>Opomena i milost su nam se pojavili cinom jacine potresa, koji koliko god da je bio jak i uznemirujuci, ipak nije proizveo ljudske zrtve.</s><s>Jos jedno se pitanje namece kao nezaobilazno u cjelokupnoj ovoj prici ucestalih potresa u nasoj Ljugi.</s><s>Da mozda kojim slucajem zemljotresi ne ukazuju na zaval koji dozivljavamo ili u koji ulazimo, kao potomci nasih slavnih predaka, te da se ne vladamo i ne ponasamo kao oni, pa zbog naseg srljanja dozivljavamo ovo sto nam se dogadja?</s><s>Nikad nasi preci nijesu prodavali svoju dusu i svoj ponos za vrecu brasna, paket zejtina ili dvadeset eura, iako su zivjeli u daleko tezim i bremenitijim vremenima, kada im ni glava na ramenima nije bila bezbijedna i zagarantovana.</s><s>Zalosno je u cijelokupnoj nasoj stvarnosti sto ovaj kraj zbog svoje nepovoljne etnicke strukture (po misljenju nepravednih i naopakih), nije u prilici da sve ove potrese zemlje realizuje kao zlatotrese i kao nesto sto bi im popravilo materijalni polozaj.</s><s>Mnogi su misljenja da bi ovaj drevni kraj trebao dobiti golemu odstetu ne samo od drzave Crne Gore vec i od Medjunarodne Zajednice, medjutim za tako nesto ne postoji stvarna zelja jer se prema nama ophode neprimjereno i nedosledno, nepravicno i nehumano.</s><s>Puno vjerujucih ljudi sa ovoga prostora nimalo nije uzbudjeno sto se i u narednom periodu najavljuje i predvidja jos potresa.</s><s>Vjernici se ni najmanje ne uzbudjuju, niti strahuju kad se njihove kuce zaljuljaju kao ljuljaska pri svakom jacem zemljotresu, a svojim glasnim izgovaranjem rijeci Allahu ekber, smiruju sebe i potrese koji ih zadese i koji im se dogadjaju.</s><s>Krajnje je vrijeme i poziv relevantnim subjektima Crne Gore i medjunarodne zajednice, da ovom Bogumilom i Bogobojaznom narodu izvrse stvarnu, a ne simbolicnu nadoknadu za pricinjenu materijalnu stetu i za pretrpljeni strah.</s><s>Pozivamo ljude od struke da nepristrasno i objektivno pojasne, potvrde i dokumentuju sve pojedinosti stetnih posledica koje su se dogodile ovom kraju, te da izjave o procjeni stete i stetnih posledica zemljotresa ne daju laici i oni kojima to nije struka, vec iskljucivo nepristrasni strucnjaci u skladu sa svojom etikom.</s>
<s>TRADICIONALNI PLANINARSKI POHOD „ZIJOVA STAZA 2018“ ZAKAZAN ZA 26.</s><s>– Na pohod se kreće u 9 časova iz doline Grebaje.</s><s>Uspon traje oko tri sata, a povratak je za oko sat i po kraći.</s><s>Staza nije baš zahtjevna i pogodna je za sve kategorije planinara – izletnike i rekreativce.</s><s>U početku se priključuje na šumski put, koji kasnije prelazi na pješačku stazu, sve do kote 1.402 mnv.</s><s>Tu se razdvajaju putevi za Volušnicu i Karaulu.</s><s>Kroz sitnu mješovitu šumu, prema vrhu, vodi nekadašnja granična patrolna staza, koja se pruža grebenom ispod stijena Karaule.</s><s>Usponom uz strme, ali interesantne kamenite stepenike, i preko travnatih padina stiže se do samog vrha.</s><s>O snazi divlje prirode Prokletija najbolje svjedoče uklesane, stepenaste kamene ploče na vrhu Karaula, i stabla koja kao da niču iz stijene.</s><s>Sa Karaule se pruža možda i najljepši pogled na Karanfile i vrhove iznad grebajskog Zastana, a i preko Gusinja, dolinom rijeke Ljuče, sve do Plava i Plavskog jezera – ističu organizatori pohoda i dodaju da je za sve učesnike, nakon povratka, obezbijeđen ručak i osvježenje u Grebajama.</s>
<s>U OSNOVNOJ ŠKOLI „HAJRO ŠAHMANOVIĆ“ U PLAVU DODIJELJENO 15 „LUČA</s><s>PLAV – U Osnovnoj školi „Hajro Šahmanović” u Plavu, za najbolje učenike –polumaturante, direktor škola mr Igor Vukanić uručo je 15 diploma „Luča”.</s><s>Diplomu „Luča“ dobili su đaci genarcije Džejlana Drešković i Edil Srdanović, zatim Elanda Canović, Dženis Canović, Amel Đešević, Alen Tošić, Amila Jašarević, Dženan Ciriković, Meris Dešić, Amina Nikočević, Miljan Jokić, Vanja Ljutić, Stefan G. Rajković, Stefan S. Rajković i Anjeza Hasanđekaj.</s><s>Direktor Vukanić je istakao da ovogodišnja generacija svršenih polumaturanata broji 15 lučonoša i o njima najbolje govori baš ovo prestižno priznanje. – To su učenici koji su tokom devet godina učenja u ovoj školi pokazali najveći mogući novo znanja, rada, discipline i svega drugog što ih je za nijansu izdiglo iznad ostalih.</s><s>Stara je praksa da se diploma „Luča” uručuje najboljima, ali svi ćemo se složiti da nijedna petica nije ista, nijedna četvorka nije ista,,,, nijedan učenik nije isti.</s><s>Svi odlični učenici su u nekoj ravni –kazao je mr Vukanić, čestitajući lučonošama na diplomi, a đacima generacijepored „Luče” kao poklon uručio je i po knjigu.</s>
<s>Ambasadorica SAD-a u BiH: Dodik je prijetnja Dejtonskom sporazumu</s>
<s>PLAV – Danas je u Plavu održana druga redovna sjednica Skupštine opštine Plav, na kojoj su odbornici razmatrali 20 tačaka koje su se našle na današnjem dnevnom redu.</s><s>Nakon usvajanja godišnjeg izvještaja o radu Predsjednika opštine Plav i organa lokaln uprave za 2015.godinu, usvojeni su izvještaj i program uredjenja prostora.</s><s>Iako radnici preduzeća DOO „Komunalne djelatnosti“ u Plavu rade kao da im je sve potaman, iako nijesu primili 12 neto zarada – plavski odbornici na današnjoj sjednici su imali samo riječi hvale i odali im priznanje za nesebičan rad i zalaganje, a posebno VD Izvršnom direktoru Kemalu Purišiću.</s><s>Zahvaljujući dobroj organizaciji u preduzeću, radnicima i njegovim službama – vrlo brzo će stati na svoje noge, konstatovano je na sjednici.</s><s>-No, i pored vidljivih pomaka u radu ovog predzeća, radnicima se duguje 12 neto zarada u iznosu od 291.487 eura, zbog čega ulažemo ogromne napore da ovaj problem što prije riješimo – kroz efikasnu naplatu dugovanja od domaćinstava i pravnih lica, a posebnim Sporazumom smo reprogramirali dug na ime poreza i doprinosa na zarade na 20 godina u iznosu od 1.107.400 eura, kazao je izmedju ostalog direktor Purišić.</s><s>Izvještaj o radu i finansijskom stanju preduzeća DOO „Komunalna djelatnost“ u Plavu za 2015.godinu, kao i program rada preduzeća su jednoglasno usvojeni.</s><s>Na sjednici plavskog lokalnog parlamenta usvojeni su izvještaji o radu JU Centar za kulturu, Službe za skupštinske poslove, Službe zaštite i spasavanja i opštinske organizacije Crvenog krsta.</s><s>Razmatrane su i informacije o stanju bezbjednosti na teritoriji opštine Plav za 2015.godinu, radu Doma zdravlja „Dr. Branko Zogović“, JU Centar za socijalni rad, tržišne, poljoprivredne, šumarske i gradjevinske inspekcije za 2015.godinu.</s>
<s>Glavna→Svijet→OVAKO PROLAZE NASILNICI: Udario ženu pred njenim sinom, a onda je usledeo nokaut!(VIDEO)</s><s>Muškarac je udario ženu pred njenim sinom, ali nije ni slutio da je tako napravio kobnu grešku.</s><s>Nasilnik je udario ženu, a njen sin koji je stajao pored njih nije razmislio ni sekund, zamahnuo je i nokautirao čoveka.</s><s>Sledeći put sigurno će dobro razmisliti pre nego što udari neku ženu.</s>
<s>Istanbul: Strahuju od novih napada, traga se za tri pripadnika ID</s><s>Turska policija traga za trojicom pripadnika Islamske države zbog sumnje da su planirali da izvrše dodatne napade u toj zemlji nakon samoubilačkog bombaškog napada u Istanbulu, u kojem je poginulo pet osoba.</s><s>Turski mediji objavili su fotografije trojice osumnjičenih turskih državljana, koji su identifikovani kao Hadži Ali Dumaz, Savaš Jildiz i Junus Durmaz, prenio je AFP.</s><s>Jildiz je prvobitno osumnjičen da je izvršio samoubilački bombaški napad u centru Istanbula, ali je kasnije turski ministar unutrašnjih poslova Efken Ala rekao da je napad izveo turski pripadnik Islamske države Mehmed Ozturkm.</s><s>Bombaš samoubica, koji je izveo napad u subotu u Istanbulu, slijedio je grupu izraelskih turista od njihovog hotela prije nego što se digao u vazduh ubivši sebe i još četvoro ljudi, prenosi izraelski list “Haarec” izvještaje turskih medija.</s><s>Novinar lista Zaman Abdulah Bozkurt takođe navodi da je napadač bio povezan s organizacijom Islamska država.</s><s>Grupa Izraelaca, od kojih je troje ubijeno u napadu, praćena je od hotela u kvartu Bešiktaš do ulice Istiklal, popularne turističke destinacije i bombaš ih je posmatrao dok su doručkovali u restoranu, sudeći po medijskim izvještajima.</s><s>Nakon što su izašli iz restorana bombaš im je prišao i aktivirao eksplozivni prsluk.</s><s>U toj eksploziji ranjeno je 36 ljudi, uključujući 11 Izraelaca.</s><s>Izraelski premijer Benjamin Netanjahu potvrdio je pogibiju troje Izraelaca ubrzo nakon napada i rekao da Izrael istražuje da li je napadač namjerno ciljao grupu Izraelaca.</s><s>Turski ministar unutrašnjih poslova Efkan Alarekao rekao je u nedelju da je Turčin, član organizacije Islamska država, odgovoran za napad.</s><s>Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poslao je saučešće izraelskom kolegi Netanjahuu sinoć, izrazivši žaljenje zbog pogibije troje Izraelaca i poželio brz oporavak ranjenih.</s>
<s>Štete prijavilo 1.350 porodica</s><s>– Stanje nakon zemljotresa se normalizuje.</s><s>Nema nekih promjena u odnosu na izvještaj od četvrtka, osim broja zahtjeva za procjene štete.</s><s>Dakle, dvije porodice sa Murine smo zbog rizika boravka u svojim domovima evakuisali i smjestili u hotel „Rosi“ u Gusinju.</s><s>Imamo i četiri porodice iz Plava koje su iz istog razloga do daljnjeg smještene kod svoje rodbine.</s><s>Do sada je podneseno oko hiljadu zahtjeva za komisijsko utvrđivanje šteta, a tendencija prijavljivanja ne jenjava.</s><s>Nakon zaključivanja tog roka, Opštinska komisija za procjenu šteta, u saradnji sa državnom, vjerovatno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, ići će na teren i sačinjavati zapisnike o procjeni šteta.</s><s>U timu smo donijeli zaključak da otvorimo žiro-račune – jedan za dijasporu i drugi za uplatioce iz Crne Gore, da u oviru svojih mogućnosti uplaćuju pomoć za ugrožene, odnosno za one koji su morali ili moraju napustiti svoje domove, da se uradi bar neka sanacija objekata kako bi se u njih mogli vratiti i živjeti do stavljanja istih u normalne uslove, a što bi se kasnije radilo sredstvima Vlade – izjavio je Medunjanin.</s><s>Dodao je da Opština nema predviđenih sredstava za ovu namjenu, jer se, kako je kazao, radi o nečem što se ne može predvidjeti, ali će intervenisati u granicama mogućnosti. – Opština može intervenisati jedino u dijelu smještaja i ishrane porodica i lica koja su izmještena iz svojih domova.</s><s>Za sada je pomoć ponudio predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić.</s><s>Na sjednici sa ministrima MUP-a, rada i socijalnog stranja i održivog razvoja – Mevludinom Nuhodžićem, Kemalom Purišićem i Pavlom Radulovićem, rečeno nam je da će oni pružiti pomoć iz domena svojih obaveza.</s><s>Naš štab zasijeda neprikidno, ljudi su na terenu i odazivaju se svim pozivima.</s><s>Građanima opštine poručujemo da nam se za slučaj potreba mogu obratiti pozivom na broj 123 –poručio je Medunjanin.</s><s>Ministri su obišli i Gusinje gdje su sa opštinskim rukovodstvom razgovarali o stanju u toj opštini nakon zemljotresa i, kako je kazao potpredsjednik opštine Huso Brdakić, dogovorili dinamiku daljih poslova.</s><s>U Gusinju su najviše oštećeni objekti Slobodana Bojovića i Lakića Babovića. – U toku dana Opštini se sa zahtjevima o procjeni šteta obratilo njih oko 150, a očekujemo još pedesetak, nakon čega će Komisija za procjenu šteta po zahtjevima ići na lice mjesta.</s><s>Na sastanku sa ministrima dogovoreno je da će se nakon kompletiranja procjene šteta i dostavljanja dokumentacije Vladi odrediti iznos koji će biti opredijeljen Opštini Gusinje za raspodjelu oštećenima – kazao je Brdakić.</s><s>Preko dvjesta porodica sa prostora andrijevičke opštine prijavilo je u petak štete koje je zemljotres izazvao na njihovim stambenim objektima.</s><s>To je potvrdio i predsjedenik opštine Srđan Mašović, ističući da će narednih dana, najvjerovatnije, pristizati još zahtjeva za pomoć. – Nadležnoj komisiji je do sada pristiglo preko dvjesta zahtjeva za pomoć.</s><s>Građani su prijavljivali oštećenja na stambenim objektima koji su uglavnom stariji.</s><s>Očekujemo da će narednih dana biti još toliko zahtjeva, jer je zemljotres očigledno izazvao dosta oštećenja na kućama širom naše opštine – kazao je Mašović.</s><s>I u petak su žitelji više andrijevičkih sela radili na popravci oštećenih kuća.</s><s>Najviše oštećenja evidentirano je na prostoru Ulotine i Gornjih Luga, gdje su sa skoro svih krovova popadali crepovi. – Epicentar zemljotresa nije daleko od Ulotine, tako da u našem selu skoro da nema nijedne kuće sa koje nijesu popadali crepovi.</s><s>Zato smo morali sami da se organizujemo da bar privremeno zakrpimo oštećene krovove.</s><s>Takođe, zidovi brojnih stambenih objekta su vidno ispucali, od kojih neki nijesu za dalje stanovanje.</s><s>Očekujemo da će nam Vlada, kako je to i obećano, pružiti neophodnu pomoć, jer lokalno stanovništvo nije u stanju da samo sanira novonastale štete koje nijesu male – kazao je mještanin Ulotine Rade Vlahović.</s><s>I njegove komšije su potvrdile da se radilo o jakom potresu koji je pomjerao kompletne krovne konstrukcije sa zidova kuća. – To je bilo kao u filmovima.</s><s>Gledali smo kako se krovovi odjednom prosto odvajaju od zidova i nakon toga vraćaju u prvobitni položaj.</s><s>Tom prilikom crepovi su padali na sve strane.</s><s>To je, uz jaku detonaciju, izazvalo strah i paniku kod mještana koji i dalje strahuju od novih potresa – priča Radovan Ćulafić.</s><s>Sličnu priču ponavljali su i mještani ostalih andrijevičkih sela koje je ekipa „Dana” posjetila.</s><s>I na području beranske opštine evidentirana su brojna oštećenja na stambenim objektima nastala usled zemljotresa.</s><s>U selu Vinicka porodica Radoša Ćeranića je noć provela kod komšija jer kuća u kojoj su živjeli, zbog brojnih oštećenja, nije bezbjedna.</s><s>Nakon zemljotresa, u cilju sagledavanja trenutne situacije, Berane su posjetili direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.</s><s>Oni su sa predsjednikom opštine Dragoslavom Šćekićem i njegovim saradnicima razgovarali o saniranju nastalih šteta. – Ono što je u ovom momentu najvažnije jeste da se izađe u susret onim licima čije su kuće oštećene.</s><s>Tamo gdje je najkritičnije da se ugroženima obezbijedi krov nad glavom, a da se kasnije obezbijede druge vrste pomoći – naglasio je Šćekić tokom razgovora sa predstavnicima Vlade.</s><s>On je potvrdio da će Vlada obezbijediti neophodna sredstva za pomoć ugroženima nakon što se izvrši procjena šteta. – Juče su na terenu bili priipadnici Službe zaštite i spasavanja, obišli su dosta urgentnih mjesta i pokušali da pomognu građanima.</s><s>Građani mogu prijaviti štetu Komisiji za procjenu koja već prikuplja zahtjeve i na osnovu njih će nastaviti da obilazi teren – dodao je Šćekić.</s><s>N. VUJAČIĆ D. JOVOVIĆ</s><s>Izražena seizmološka aktivnost u Plavu</s><s>Područje Plava može pogoditi zemljotres maksimalne jačine 5,8 jedinica Rihterove skale.</s><s>To je rezultat nalaza do kojeg je došao dugogodišnji direktor Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović, koji je objavljen u njegovoj knjizi „Osnovi geonauke“.</s><s>Seizmolozi najavljuju da će na području Plava i okoline biti izražena seizmološka aktivnost, a u četvrtak je ovu oblast pogodilo desetak manjih zemljotresa.</s><s>Zemljotresi su locirani na mjestima u blizini najjačeg, koji je registrovan u 11.46 sati.</s><s>Registrovan je još jedan jači udar u 16.46 sati, od 3,1 stepen po Rihteru. – Praktično cijelo područje Crne Gore osjetilo je efekte zemljotresa i to sa različitim pojavnim efektima.</s><s>U samom epicentralnom području intenzitet zemljotresa bio je sedam jedinica Merkalijeve skale, dok je područje opština Plav, Andrijevica i djelimično Berane osjetilo efekte zemljotresa koji se mogu okarakterisati šestim stepenom Merkalijeve skale.</s><s>Zemljotres se na širem području sjeveroistoka Crne Gore osjetio sa petim stepenom intenziteta – saopštili su iz Seizmološkog zavoda.</s><s>Mještani ovog kraja ne pamte jači zemljotres.</s><s>Poslednji ovog intenziteta desio se 1926. godine i bio je jačine 5,2 jedinica Rihterove skale.</s><s>Prema prvim procjenama, u Plavu je oštećeno preko 120 kuća, a nadležne lokalne i državne službe rade na procjeni štete.</s>
<s>Smrt Ekrema Jevrica na Balkanu odjeknula kao bomba</s><s>Iznenada vijest o smrti Ekrema Jevrica-gospode se prosirila nevjerovatnom brzinom na Balkanu.</s><s>Sokirana je cijela javnost i gotovo da nema medija na prostoru Balkana a da nije prenijela ovu vijest.</s><s>Kako saznajemo Ekrem je sinoć samo nekoliko sati prije njegove smrti otišao u restoranu “Mrki Place” da se vidi i ispostavilo se oprosti, sa njegovim najbližim jaranima.</s><s>U jednoj uobičajenog atmosferi njegovi drugovi nijesu ni slutili da će to biti i poslednje viđenje i piće u društvu Ekrema Jevrica.</s><s>Društvene mreže su prepune komentara koji izražavaju šok i žaljenje za likom koji je ostavio neizbrisiv trag na Estradi i srcima svih onih koji su ga znali.</s>
<s>Emisija istorijskog karaktera gost Orhan Sahmanovic (video)</s><s>Gost emisije istorijske paralele gospodin Orhan Sahmanovic predsjednik opstine Plav i clan glavnog odbora Bosnjacke stranke.</s><s>Govori o istoriji o Bosnjacima u Plavo-Gusinjskom kraju kao i o zlocinu nad Bosnjacima 1912/1913.</s>
<s>Muslimani večeras dočekuju Novu 1438. hidžretsku godinu</s>
<s>Ne pijte kafu na prazan želudac</s><s>Kafu na prazan želudac ne biste smeli da pijete nikada, ni ujutru, ni tokom dana kada osetite glad pa ručak zamenite šoljicom kafe da biste se privremeno zasitili i vratili energiju.</s><s>Stručnjaci objašnjavaju da se u telu kada se kafa popije na prazan želudac povećava količina želučane kiseline koja uzrokuje gorušicu i probleme sa probavom koji mogu da traju tokom celog dana.</s><s>Visok nivo kiselosti s vremenom može da dovede do ozbiljnijih problema u abdomenu, poput čira na želucu, sindroma iritabilnog creva i refluksa.</s><s>Jeftinija kafa, odnosno ona lošijeg kvaliteta, obično ima veću kiselost, što može dodatno da poveća štetnost.</s><s>Ispijanje velikih količina kafe može, takođe, da poveća osećaj teskobe i stresa, a kada kafu pijete na prazan želudac taj problem se još više pogoršava.</s><s>S druge strane, hrana i probava mogu da deluju umirujuće na organizam.</s><s>Da biste umanjili negativan efekat kafe na nervni sistem, uz kafu uvek pojedite nešto.</s><s>Glavni razlog zbog kojeg kafa povećava osećaj stresa jeste hormonska neravnoteža za koju je krivac kofein.</s><s>Jutarnja kafa na prazan želudac može da ometa proizvodnju serotonina, neurotransmitera odgovornog za osećaj sreće i blagostanja.</s><s>Istraživanja su pokazala da se, kada prestanemo da pijemo kafu na prazan želudac, vraća bolje raspoloženje.</s>
<s>-Ozdravila je moja majka Nailja, (rodjena 12. februara 1933.godine- preselila na ahiret 11.februara 2016.godine), od oca Omera i majke Djulje Fetove Redzepagic.</s><s>Sa svojim suprugom Rustem Ibisovim Hysenaj porodila je 4 kceri i tri sina.</s><s>Zelju za obrazovanjem je ostvarila preko svog poroda jer joj je troje djece zavrsilo fakultete u dosta teskim materijalnim prilikama, a ostali srednje skole.</s><s>Njena tetka (po majci) Ceba Fetova je prva intelektualka islamske vjere plavskogusinske kotline, i to se uvijek zvanicno spominje kad je dan osnovne skole u Plavu, a koja je djecu prosvjecivala na albanskom i bosnjackom jeziku.</s><s>Kod svoje tetke Nailja je zavrsila cetvororazrednu osnovnu skolu na Kosovu i mnogo od nje je naucila.</s><s>Ostavlja iza sebe djecu, unucad i paraunucad, ispunjena u cjelosti.</s><s>Molimo Uzvisenog Allaha da joj podari dzennet, amin</s>
<s>Humanost na djelu- akcija prkupljanja novcanih sredstava za lijecenje Buisenije Dervisevic</s><s>Jarovic Edin $100</s><s>Radoncic Erol $100</s>
<s>KOLUMNA POSVECENA MUHAMMEDU ALIJU</s><s>Bio si legenda boksa, najveci si bokser svih vremena.</s><s>Oko svojih protivnika si leprsao kao leptir, a ujedao kao osa, bas onako kako bi oni tebe ujedali da su kojim slucajem bili u prilici.</s><s>Imao si i padova, ali iz njih uvijek izlazio jaci i stameniji.</s><s>Oduzimali su ti titulu prvaka Svijeta u boksu u teskoj kategoriji, samo zato sto si bio pravedan i sto nijesi prihvatao da ides na strana ratista i disciplinujes druge koji za tako nesto nijesu bili.</s><s>Borio si se sa jacima od sebe i pobjedjivao ih svojom taktikom, tehnikom i svojim mozgom.</s><s>Kako god da su te nazivali, Kasijus Klej ili Muhammed Ali, ostao si nam do groba u nasim venama i srcima.</s><s>Dusa je blaga da nam je ovo tvoje pravo ime Muhammed, bilo puno bliskije i jasnije, jer te Allah Uzviseni pozvao u pravu i jedinu ispravnu vjeru dini Islam, upucenu covjecanstvu Svijeta.</s><s>Dogadjalo se mnogo toga u tvom zivotu sto si nam ti pokusao bar jednim dijelom pribliziti u tvojoj knjizi “Ja najveci”.</s><s>I jesi bio najveci, Allah ti je to mjesto osigurao da budes najcuveniji sportista svijeta.</s><s>Tvoja valjana odluka da predjes na Islam i da budes Musliman punih usta i na nas je djelovala ljekovito i zadivljujuce, uticuci tim cinom na podizanje i rast naseg ponosa.</s><s>Culi smo brzo i mi u malim mjestima ispod Albanskih Alpi u Ljugi plavskogusinjskoj o tebi i tvojim rezultatima koje smo sa ponosom isticali kao da smo ih mi sami ostvarili.</s><s>Gubio si titulu prvaka Svijeta, a ne mnogo posle toga ju ponovo vracao i izlazio jos jaci i stameniji.</s><s>To samo mogu veliki sampioni Svijeta u boksu, kakav si upravo ti bio i ostao.</s><s>I kada si se povukao iz boksa i teskih borbi, tvoja je misija nastavljena.</s><s>Ovoga puta ista ako ne i veca, misija dobre volje, kada si kao predstavnik jedne velike Drzave kao sto je Amerika, mirio sukobljene ljude sirom Svijeta, davao konstruktivne predloge i svojim autoritetom ‘gasio pozare’, tamo gdje su se pojavljivali.</s><s>Posebno tvoju veliku pobjedu nad Foremanom svi mi tvoji savremenici nikada necemo zaboraviti, a ni buduca pokolenja, jer si nas sa istom i njoj slicnima usrecio i udostojio kao tvoje simpatizere.</s><s>Kako ti Bog nije dao muskog poroda, svoju si kcerku usmjerio prema tvojoj najvecoj ljubavi boksu, u kojem je i ona postala najveci sampion poput Tebe.</s><s>Borbe i mecevi u kojima si se borio i ucestvovao, ostavili su jake oziljke na tebe i na tvom zdravlju, pa su ti godine posle boksa bivale sve teske kao i tvoji mecevi koje si boksovao, a tvoje zdravlje sve ranjivije i narusenije.</s><s>Nama koji smo te gledali i uzivali u tvojim borbama se cinilo da ti je lako i da ti niko ne moze nista, teret svake borbe samo si ti mogao da osjetis i da imas punu spoznaju koliko se trosis i koliko tvog ovodunjaluckog zivota odlazi kroz svaki tvoj mec i udarac.</s><s>Hvala ti sto si nam povratio ponos na koji su nam mnogi, bezvrijedni spomena nasrcali i pokusavali da nam ga uljuljaju i pogaze, hvala ti sto si zastitio nezasticene i slabe, sto si zaprjetio i stavio do znanja da je kraj diskriminaciji po boji koze, vjeri ili kakvom drugom licnom svojstvu; Hvala ti sto si ucinio mnogo vecom Drzavu u kojoj si zivio i u kojoj si najvece uspjehe postigao.</s><s>Otisao si na bolji Svijet ispunjen u cjelosti kao najveci sportista svih vremena i kao veliki musliman el hamdulilah.</s><s>Prisustvo na tvojoj dzenazi potvdjuje da te cio Svijet prepoznao kao velikog sportistu, velikog Muslimana, humanistu i dikacara.</s><s>Allah te dzenetom nagradio, amin, el Fatiha .</s>
<s>Poljoprivrednim poizvodjačima upućen javni poziv za projekat IPARD LAJK 2,2</s><s>GUSINJE – Ministarstvo poljoprivrede uputilo je jvni poziv poljoprivrednim proizvodjačima za dodjelu bespovratne podrške kroz projekat IPARD LAJK 2,2.</s><s>Tiječ je o programu kojim je obezbijedjeno 2,8 miliona eura bespovratne pomoći –podrške za područje Crne Gore, a minimalna vrijednost investicije kreće se od 15.000 do 250.000 eura.</s><s>Cilj podrške kroz ovaj projekat jeste jačanje ektora proizvodnje hrane u Crnoj Gori.</s><s>Iznos bespovratne podrške za ovaj javni poziv iznosi 50 odsto vrijednosti investicije bez PDV-a, a aplicirati mogu preradjivači koji imaju već postojeću proizvodnju, kao i oni koji tek planiraju da se bave nekim vidom poljoprivredne proizvodnje Grupa aktivnih poljoprivrednih proizvodjača je veoma zainteresovana za ovaj vid investiranja.</s><s>-Ovim programom korisnii mogu biti fizička lica , koji se bave uzgojem goveda, ovaca, koza, tovnih piladi i drugih domaćih životinja.</s><s>Takodje, ovim projektom biće podržane i investicije koje se odnose na adaptaciju, rekonstrukciju, izgradnju objekata i drugih pomoćnih objekata , kao i nabavku i montažu posebne opreme i mehanizacije za proizvodnju i nabavku i montažu sistema za sopstvene potrebe, kazala je grupa gusinjskih poljoprivrednih proizvodjača.</s>
<s>Cetinje uz Merlina slavi deceniju nezavisnosti</s><s>Popularni bosansko – hercegovački kantautor Dino Merlin nastupiće na velikom koncertu koji će Prijestonica Cetinje organizuje 21. maja povodom obilježavanja 10 godina obnove nezavisnosti Crne Gore.</s><s>Koncert na Dvorskom trgu počeće u 22:30 časa.</s><s>Po završetku događaja, u cetinjskim lokalima biće upriličen nastavak programa, koji će trajati do ranih jutarnjih sati- najavljeno je iz Prijestonice.</s><s>Uz Prijestonicu Cetinje, u organizaciji koncerta učestvovaće i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, a navedeni događaj tek je jedna u nizu aktivnosti kojima gradska uprava obilježava pomenuti jubilej.</s><s>Proslavu decenije nezavisnosti na Cetinju organizuje i Crnogorska kulturna mreža a program počinje u 19:30 časova.</s>
<s>Muslimani pomažu obnovu jevrejskog groblja u Missouriju</s>
<s>Glavna→Dijaspora→CESTITKA IZ PLAVA POVODOM VELIKOG JUBILEJA DESETOGODICNJICE RADA I POSTOJANJA FONDACIJE GUSINJE</s><s>Da Vam Vasa okupljanja budu hairli, i da vam se nafaka na stotine puta uveca za sve sto ste donirali i sto cete donirati, amin.</s><s>S’postovanjem , Ibrahim Husejnovic – Plav</s><s>CESTITKA IZ PLAVA POVODOM VELIKOG JUBILEJA DESETOGODICNJICE RADA I POSTOJANJA FONDACIJE GUSINJE — No Comments</s>
<s>Piše Samin Radončić urednik “Radio Gusinje” i dopisnik web. stranice Gusinje-info.com</s><s>Gusinje – Puno je projekata koji su pokrenuti, sufinansirani ili finansirani sredstvima (donacijama) nasih iseljenika iz dijaspore.</s><s>Ukoliko bismo ih sada nabrajali plasim se da bi neke od njih zaboravili a priznacete bio bi to veliki grijeh.</s><s>Ne grijeh prema uradjenom, vec grijeh prema donatorima.</s><s>Mnogi ce mozda reci otkud strah od takvog grijeha?</s><s>Pa zar dobra dijela onih koji su daleko od zavicaja zaista treba zaboraviti, zar njihova ulaganja treba nipodastavati, zar njihovu brigu za zavicaj treba podcjenjivati?</s><s>Ne nikako vec im se svi zajedno trebamo do neba zahvaliti.</s><s>A zasto im se zahvaliti?</s><s>Zato sto su oni svoje zivote organizovali daleko od zavicaja, tamo stvorili porodice, poslove i bogu hvala vecina njih postala uspjesna u svim sferama zivota...</s><s>I samo ce se odredjeni broj njih vratiti onda kad budu poslednji put diolazili tj. kad vec budu rahmetlije i kad budu dovedeni i spusteni u svoju zemlju zauvjek.</s><s>Iako tako daleko (a slobodan sam reci da Gusinjana jos samo nema na marsu, uf mozda grijesim jer se nijesam raspitao) oni nikad ne prestaju misliti sta to treba Gusinju, sta bi to trebalo uraditi, napraviti, popraviti a sve sa ciljem poboljsavanja uslova zivota onima koji su svoju sudbinu vezali za njega.</s><s>Svi ti projekti imali su svoju svrhu ali se jedan (oprostite ovo je subjektivno misljenje pisca ovih redova) ovoga puta za nase rahmetlije izdvaja.</s><s>To je projekat uredjenja Islamskog mezarja.</s><s>Zasto je to tako, pa krenimo redom...</s><s>Uredjeno Mezarje u Gusinju</s><s>Proteklih nekoliko godina a mozda i decenija Islamsko mezarje u Gusinju vise je licilo na smetliste i deponiju nego na mjesto gdje pocivaju nasi najmiliji.</s><s>Da zlo bude vece zamislite u njegovoj neposrednoj blizini smjestena je bila i gradska deponija.</s><s>Da li su ti tadasnji vlastodrsci zaista bili pri zdravoj pameti kad su je tu locirali neznam, ali znam da je to za sve nas bila katastrofa.</s><s>Da li je moguce da bacamo smece po mezarima najmilijih?</s><s>Eto moguce je, jer nekako sve sto je na ovom dunjaluku nenormalno za nas je normalno.</s><s>Upravo zbog toga u pomoc nam je morala priteci niko drugi do nasa dijaspora.</s><s>Ne treba grijesiti dusu puno napora na izmjestanju deponije i sredjivanju mezarja ulagala su rukovodstva M.Z “2 avgust” kao i Islamska zajednica u Gusinju.</s><s>Preduzimana su razna sredstva, zvana razna ministarstva, potezane veze na najvisem nivou ali avaj nista od toga.</s><s>Ne treba ovom prilikom amnestirati ni nas lokalno stanovnistvo (mnogi su i sami tamo bacali smece a sve pod izgovorom “ako mogu oni mogu i ja”,nazalost u tome smo prvi).</s><s>Kako je stanje postalo nepodnosljivo a pritisak na lokalnu samoupravu rastao tako se nasao anonimni spasilac iz dijaspore (tako je navedenu u izvjestaju opstinskih organa) da svojom donacijom u potpunosti sanira deponiju a opstina da je konacno zatvori.</s><s>To je svakako bio preduslov da se Islamsko mezarje preuredi.</s><s>I ko ce drugi do oni-dijaspora.</s><s>Na jednoj od svojih sjednica U.O “Fondacija Gusinje”iz NY pozvala je sve ljude dobre volje da budu donatori za taj hairli posao.</s><s>Sakupljanje novca nikad i nije bio problem za nasu dijasporu, veci je problem usaglasiti stavove sa lokalnim predstavnicima.</s><s>Posto je ovaj posao bio zaista hairli i taj posao zavrsen je u rekordno kratkom roku.</s><s>Nakon izrade projekta posao je zapocet i prva faza uradjena na</s><s>veliko zadovoljstvo svih dobronamjernih ljudi.</s><s>Sta je sve uradjeno u ovoj prvoj fazi mnogo puta je prezentirano te ja nebi o tome, ali ono sto zelim posebno apostrofirati jeste sljedece :krajem decembra mjeseca prosle godine na ahiret je preselio moj rahmetli babo a na dzenazi su prisustvovali i moja rodbina i moji prijatelji sa svih strana i ono u cemu su svi bili prijatno iznenadjeni jeste sadasnja uredjenost mezarja, kao i njihova velika zahvalnost “Fondaciji Gusinje” iz NY.</s><s>Rodbini je lako objasniti povezanost nase dijaspore sa zavicajem ali mojim kolegama i prijateljima iz Podgorice, Sarajeva, Peci...to je prosto neobjasnjivo.</s><s>Zato se slobodno moze reci bez podilazenja bilo kome, – NIKO GUSINJE NEMA TO STO IMAS TI-SVOJU DIJASPORU.</s><s>Ako je ovo samo prva faza a prema nasim informacijama slijede jos dvije faze uredjenja onda se moze konstatovati da smo konacno i nasim rahmetlijama vratili dug a nama osvjetlali obraz jer se ne kaze bez razloga “mezarje je ogledalo jednog naroda”.</s><s>Zato svima koji su ucestvovali na bilo koji nacin u ovom projektu veliko hvala a svim rahmetlijama nek dragi Allah dz.s podari lijepi dzenet.</s><s>Umjesto zakljucka jedna preporuka:drzimo nasu dijasporu ko malo vode na dlan, ne odbijajmo je od Gusinja, ne pravimo se da sve znamo (nazalost</s><s>vecina znavanih je napustila Gusinje), ako nista budimo im bar malo zahvalni iako oni to ne traze, oni samo traze nacina da nam pomognu.</s>
<s>Istrenirao pcele da prave med iz kanabisa (VIDEO)</s><s>Male pčele oduvek su bile vredni insekti u prirodi, koji stvaraju slatki zdravi med.</s><s>Ali jedan Francuz odlučio je da uradi nešto neobično sa svojim pčelama....</s><s>On je uspeo da istrenira svoje pčele da mu proizvode med iz marihuane!</s><s>Med koji dobija iz marihuane Nikolas je nazvao “CannaHoney”.</s><s>Po njegovim rečima, pčele “izvlače” resin iz konoplje, kojeg on lično smatra jako lekovitim.</s><s>“Naučio sam ih i da sakupljaju šećer iz voća, umesto cveća” kazao je medijima Nikolas kada su ga upitali za njegove istrenirane pčele.</s><s>S obzirom na to da nemaju endokanabinoidni sastav, insektima ova biljaka ne šteti već je vrsta hrane.</s><s>Pčelar smatra da sve što prođe kroz njihovo telo bude kasnije poboljšano.</s><s>Ipak, ova zanimljiva ideja nije nova.</s><s>Postoje informacije o pokušajima naučnika i pčelara da ubrizgaju konoplju u med, ali niko nije uspeo to da izvede.</s><s>Francuski pčelar Nikolas je prvi izgleda uspeo u ovome da dobija med iz kanabisa kojeg prave njegove istrenirane pčele.</s><s>Nikolas je inače ljubitelj prirode i insekata od detinjstva, takođe veliki zagovornik medicinske konoplje.</s><s>Pčelarstvom se bavi preko 20 godina.</s><s>Pogledajte kratki video kako pčele prave med od marihuane (kanabisa).</s>
<s>Svaki dan uz obrok pojedite ljutu papričicu, a evo i zašto!</s><s>Možda ne prija svima da jedu ljuto, ali svakako bi trebalo razmisliti oprednostima ove hrane:</s><s>Pomaže pri mršavljenju</s>
<s>Monografija „Kulturne vrijednosti Plava“ – autor mr Halil Markišić</s><s>PLAV – U ovoj monografiji se prožimaju naučno, tematski i raznovrsni sadržaji, od geografskih, istorijskih, kulturoloških te strateških priloga, što ovoj knjizi daje karakter multidisciplinarne studije.</s><s>Autor mr Halil Markišić, posebno naglašava da je plavsko-gusinjki krj izuzetno bogat kulturno-itorijskim nasljedjem.</s><s>-Ljubav i osjećaj duga prema zavičaju motivisali su me da se poslije višegodišnjih botaničkih istraživanja , posvetim kulturološkom i etnološkom istraživanju plavsko-gusinjskog kraja.</s><s>Iz srednjeg vijeka, osim strae carske džamije, kule Redžepagića i manastira, sačuvani su ostaci gradskih utvrdjenja, a nestali su brojni pravoslavni hramovi.</s><s>Nestali su autentični djelovi gradskog jezgra sa mahalama , avlijama, brvnarama i drugim sadržajima, što je svakko velika šteta za turizam, naglašava mr Markišić.</s><s>Prof.dr Marko Knežević ističe da strukturu monografija mr Halila Markišića čine osnovni i dopunski tekstovi – te više stotina originalnih fotografija što ovoj monografiji daje odliku foto-monografije.</s><s>U knjizi su opisana kulturna dobra, sakralni objekti koje treba proglasiti kulturnim dobrom, stari gradovi i utvrdjenja, plavske kule, tradiionalne kuće, musafirska soba, spomenici i spomen obilježja, etnografske zbirke, plavske legende, bošnjačko „aloturko“ nošnja za nevjeste i brojni drugi sadržaji.</s><s>Na spisku nepokretnih kulturnih dobara upisani su Manastir Svete Trojice, Stara carska džamija, Redžepagića kula i stara manastirska osnovna škola u Brezojevicama.</s><s>Naučno-istraživačka javnost je ocijenila da je Halil Markišić – idao za četiri godine četiri knjige, te da je itraživanj obavio znalčki, analitički i nadasve studiozno.</s>
<s>Senat ratifikovao Protokol za ulazak Crne Gore u NATO savez</s><s>Protokol je do sada ratifikovan u 27 parlamenata zemalja članica NATO-a, dok se ubrzo okončanje ratifikacije očekuje i u Španiji.</s><s>Republikanski senator Majk Li, na početku današnje rasprave, kazao je da se protivi širenju NATO-a.</s><s>“Ne vidim kako će prijem Crne Gore, koja ima malu vojsku, manje vojnika nego pojedini naši distrikti policajaca, doprinijeti jačanju kolektivne bezbjednosti”, rekao je Li.</s><s>On je dodao da nije dovoljno jak argument pojedinih senatora, da bi SAD trebalo da podrže članstvo Crne Gore, samo jer se tome protivi Rusija.</s><s>“Crna Gora će biti članica NATO-a, ali nadam se da će nova administracija razmotriti reformu Alijanse”, poručio je Li.</s><s>Demokratska senatorka Džin Šahin kazala je da SAD moraju podržati članstvo Crne Gore zbog veće bezbjednosti u Evropi, i smanjenju ruskih aspiracija.</s><s>“Priznajem da je Crna Gora mala zemlja, ali geopolitički izuzetno važna.</s><s>Njenim članstvom skoro sve države koje imaju izlazak na Jadransko more biće članice Alijanse čime se jačaju južne granice tog saveza”, rekla je Šahin, ocjenjujući da će prijem naše zemlje ojačati stabilnost na Balkanu.</s><s>Ona je navela da je Rusija pokušala da izvede državni udar u Crnoj Gori i da smijeni legitimno izabranu Vladu.</s><s>Šahin je dodala da žali što Protokol nije usvojen ranije u Senatu.</s><s>Ostalo još posla, napredak dovoljan</s><s>Demokratski Senator Kristofer Marfi kazao je da je ubijeđen da će NATO biti snažniji ukoliko mu se pridruži Crna Gora.</s><s>On je dodao da mu je drago što će Senat podržati proširenje NATO-a ogromnom podrškom.</s><s>“Ulazak Crne Gore važan je i zbog daljeg jačanja stabilnosti Balkana, pogotovo ako se ima u vidu da Rusija želi da destabiluzije taj region, kako bi stvorila krizu u Evropi i za NATO”, naveo je Marfi, dodajući da su ruski državljani pokušali državni prevrat na dan parlamentarnih izbora.</s><s>SAD, kako je dodao, moraju pojačati prisustvo na Balkanu, jer je, tvrdi on, Trampova administracija ostavila taj region u vakuumu.</s><s>“Bez novih projekata za jačanje stabilnosti i demokratije na Balkanu, taj prostor na neki način bi bio prepušten Rusiji”, smatra Marfi.</s><s>Republikanski senator iz Ohaja, Rob Portman, kazao je da crnogorske institucije nijesu idealne, ali da je napravljen dovoljan napredak za članstvo u Alijansi.</s><s>Senator Ron Džonson ocijenio je da je Crna Gora pokazala posvećenost NATO-u, poručujući da će učlanjenje doprinijeti daljem razvoju stabilnosti Evrope.</s><s>“Crna Gora je pokazala i posvećenost razvoju međunarodne bezbjednosti jer je učesnik mirovne misije u Avganistanu.</s><s>Nije bilo tako davno kada je Balkan bio nestabilan, ali sada kada su Hrvatska, Slovenija, Albanija a ubrzo i Crna Gora dio Alijanse, stvari se mijenjaju”, kazao je Džonson i poručio da SAD moraju poslati poruku kako Rusija ne može uticati na proširenje Alijanse.</s>
<s>FENOLIP, KARDIOPIRIN I STEKA DUVANA</s><s>Briga o zdravlju svog bracnog saputnika, za mnoge od nas se namece kao imperativ.</s><s>Kada prodjete metre i kilometre zivota zajedno, dozivite puno lijepih trenutaka, od planiranog ostvarite puno zeljenog i bitnog, obavezni ste da za svog saputnika uradite sve ono sto biste za sebe ucinili.</s><s>A planirali smo mnogo toga bitnog i za nas znacajnog, pocev od kupovine placa za kucu, za ciju smo se otplatu morali duze pripremati, gradnje kuce koja se od 1989.godine i sada po malo radi jer je nedovrsena...</s><s>Stvaranje porodice radjanjem naseg hairli evljada i njegovo podizanje i skolovanje, bili su za nas veliki izazov i podsticaj da poput mnogih drugih roditelja i bracnih parova istrajavamo i uzivamo u onome sto nam je Svevisnji darivao.</s><s>Skolovati svoju djecu i odrcati se mnogih prohtjeva i licnih zadovoljstava radi svog potomstva, nije bilo lahko niti jednostavno.</s><s>Najvise zbog materijalnih prilika koje kod nas kao i kod vecine stanovnistva nijesu na zeljenom nivou.</s><s>Skupa hrana, odjeca, obuca i drugi izdaci vas uslovljavaju da morate biti veoma dobri planeri i jako stedljivi da biste sve to pokrili.</s><s>Ako uz sve to skolujete svoj evljad na fakultetima koji su su van mjesta gdje zivite, onda cesto u svom dzepu nemate ni onih desetak ili dvadeset eura, da se nadju, sto se ono kaze, za nevolju ne trebalo.</s><s>To sto smo kao roditelji naseg potomstva ispunjeni do kraja i u celosti postoje argumenti.</s><s>Najstarija kcerka Nora, poslije zavrsene Osnovne skole i srednje Medrese, u dalekom je gradu Kuala Lumpuru, Drzava Malezija, zavrsila civilni pravni fakultet na engleskom jeziku.</s><s>U svom srecnom braku porodila je kcerku Erinu i time nas dodatno usrecila nasom prvom unukom.</s><s>Ozbiljno se priprema za advokatski poziv radeci u cuvenoj advokatskoj kancelariji Koci, posto je prethodno niz godina bila uposlena u Pristini u nevaladinom sektoru za prava manjina na Kosovu.</s><s>Stariji sin Nermin, profesor Islamskih nauka, radi u svojstvu Imama u jednom nasem dzematu blizu Njujorka.</s><s>Govori albanski, bosnjacki, engleski i arapski jezik.</s><s>Puno voli svoj sveti poziv i svoj dzemat, takodje i oni vole njega, el hamdulilah.</s><s>Mladji sin Arben, student je trece godine likovne akademije u Pristini, njegovi umjetnicki radovi to jest slike uradjene lijevom rukom, jako su pozitivno ocijenjene od strucne i laicke javnosti.</s><s>Pred njim je sjajna karijera.</s><s>U vjecitom tiskanju i nadgornjavanju ljdskog roda, jedino su roditelji ti, koji zele da ih potomstvo pretekne i da bude bolje od njih.</s><s>Kada odradite i ostvarite ovako vazne zivotne poslove i zadatke, imate svoju kucu i nijeste podstanar, porodite evljad, podignete ga i skolujete, dodje vrijeme vase lagane starosti.</s><s>Tada vise pazite na sebe i na svoje zdravlje, jer ste brigu svojih pticica prebrinuli, a oni iz svoga gnijezda vec odletjeli.</s><s>Dolazi vam na um ono, ne brze od zivota, primorani da smanjite svoju radnu aktivnost i istu prilagodite zdravstvenim prilikama.</s><s>Sa ljudima od struke se konsultujete sta i kako postupati i raditi, a oni vam uspostavljaju dijagnozu, zdravlja junackog.</s><s>Godine u kojima smo zaplovili traze da se i sa raznim vrstama tableta druzimo, koje su nam odredjene i propisane.</s><s>Svako svoje drzi na svom posebnom mjestu, brizljivo vodeci racuna da se popiju na vrijeme – prije, poslije ili za vrijeme jela.</s><s>– Kupices mi Fenolip i Kardiopirin jer ne idu na recept, veli mi moja saputnica.</s><s>Uz to mi jos dodaje: – I steku duvana.</s><s>Ja joj odgovaram: E to zadnje sto trazis apoteke ne prodaju.</s>
<s>Put Gusinje-Skadar Skadar-Gusinje stize sve blize i blize</s><s>Bio sam pocascen da uzmem ucesce i na ovaj zadnji karavan prijateljstva odrzan 6. maja ove godine zahvaljujuci braci Gusinjanima, prije svega uvazenoj profesorici Asmini Omeragic, predsjednici NVO Euro za Gusinje iz Gusinja, koji su mi kao gusinskom zetu i covjeku koji im zeli sve najbolje, omogucili ovo ugodno putovanje.</s><s>Na ovaj karavan ucesce su uzeli i Plavljani sa nekoliko terenskih vozila i putnika dobronamjernika, vjerovatno da bi se potvrdile zajednicke zelje i opredjeljenja da se ovaj putni pravac zavrsi sto prije, kako bi gradjani ove dvije pogranicne opstine imali benefita od istog.</s><s>Od samog ulaska u albansku teritoriju prijatno smo bili iznenadjeni dinamikom izvodjenja radova.</s><s>Primijetili smo veliki broj radnika, vrsnih majstora i strucnjaka sa dovoljno bagera, kamiona i druge mehanizacije kako marljivo i predano vrse prosirenje puta, odnose zemlju i kamenje na adekvatna mjesta, kopaju,saluju i betoniraju sahte za odvod vode, postavljaju kvalitetne metalne branike na mjestima gdje je to neophodno i tome slicno.</s><s>Dolaskom u malo i zivopisno mjesto Tamara, naisli smo na kvalitetni asfalt, inace postavljen sve do Koplika i granicnog prelaza Han Hoti, istim smo asfaltom putovali par kilometara, da bismo ga ostavili i skrenuli desno dolinom Cijevne (kuda inace treba da se izvrsi prosirenje postojeceg puta u duzini od nekih deset do petnajest kilometara), kako bismo se sastali sa domacinima koji su nas cekali na teritoriju CG, predstavnicima gradske opstine Tuzi, Dinose i okolnih mjesta, predstavnicima Vlade CG i ovlascenim predstavnicima Republike Albanije, predstavnicima raznim nevladinih organizacija i gradjanima koji su nam iskazali dobrodoslicu.</s><s>Nakon obavljenog jela i pica, televizija CG i druge lokalne televizije CG i Albanije su pristupile snimanju ljudi koji su bili zaduzeni da saopste pojedinosti oko putnog pravca ciji zavrsetak svi zeljno iscekujemo.</s><s>Posebno je za prisutne bilo znacajno da neko od zaduzenih drzavnih institucija CG saopsti pocetak radova na prosirenju puta koji treba da poveze Tamaru sa Dinosom, Tuzima i Podgoricom.</s><s>Utisak je autora ovog teksta a i vecine ostalih prisutnih da su na ovom susretu data stura obecanja u vezi tacnog termina pocetka izvodjenja radova, a uvidom na licu mjesta se moglo vidjeti da Crna Gora nista nije pocela sa izvodjenjem radova preko svoje teritorije, kao da se radi o stotinama kilometara, a ne o rekonstrukciji puta u duzini od nekih deset do petnajest kilometara.</s><s>Smatram da bi organi lokalnih uprava Gusinja, Plava, Tuzi i sve nevladine organizacije trebale da posalju u ime svojih gradjana i clanova protest (a ne molbe) Vladi CG sto se ponasa na ovaj i ovakav nacin.</s><s>Moraju dobro znati i upamtiti da im gradjani nece vjerovati i dati svoj glas ukoliko sa ovim obecanim poslom ne pocnu koliko sjutra, a ne da cekaju jesen i mjesece uoci samih izbora.</s><s>Takva predizborna obecanja, potpuno sam siguran nece im ‘piti vodu’ ovaj put.</s><s>Sa onim sto za sada radi Drzava Albanija moze se sa sigurnoscu reci da put Gusinje-Skadar, Skadar-Gusinje, stize sve blize i blize.</s><s>To nije beznacajno za zitelje opstina Gusinje i Plav, jer je i nase pretke vuklo da idu u Skadar, da tamo trguju, da posjecuju rodbinu i prijatelje u Skadru, Ulcinju, Baru...</s><s>Ali ovaj put smo se ponadali da cemo od puta kojeg bratska Albanija radi za potrebe svojih drzavljana imati i mi jara na nacin sto ce se uraditi taj minorni krak od Tamare, preko Dinose i Tuzi za Podgoricu.</s><s>A njega nema pa nema.</s><s>Obecanja medjutim ne hvali, jer jedan crnogorski zvanicnik saopsti da ne zna koliko ce kostat ova mala dionica da bismo se povezali sa Podgoricom, ali da para ima i da one nijesu problem.</s><s>Dusa je blaga nijesam ga dobro cuo da li ima dovoljno volje da se izvrsi rekonstrukcija i prosirenje pomenutog putnog kraka kako bi vozila mogla neometano da se mimoilaze, i kako Gusinje i Plav ne bi vise bili kao slijepo crijevo, zadnja posta i najudaljenija mjesta od glavnog grada CG – Podgorice.</s><s>Nasi su stari davno kazali da bi sve mogli dati to jest ustupiti, ali nadu nikome.</s><s>Sto se strpljenja tice ono je na izmaku, tako da na varljiva i neizvjesna obecanja ovaj put niko nece nasjesti.</s><s>Vlada Crne Gore mora, ne sjutra vec danas, poceti sa radovima na prosirenju puta od Tuzi preko Dinose do granice sa Albanijom, kako bi Gusinje i Plav modernim magistralnim putem bili povezani sa Podgoricom.</s><s>Da li ce se to dogoditi ili ne ostaje da se vidi, a ono sto je sasvim izvjesno jeste da ukoliko se ignorise volja gradjana na gubitku ce biti svi( i gradjani i vlast).</s>
<s>PRIKUPIMO SREDSTVA ZA OBJEKTE POSEBNE NAMJENE U PLAVU I GUSINJU</s><s>PRIKUPIMO SLOZNO SREDSTVA ZA OBJEKTE POSEBNE NAMJENE U PLAVU I GUSINJU</s><s>Autor: Ibrahim Huseinovic</s><s>Gusinje i Plav sve su stariji gradovi jer omladina tiho ali u znatnom broju napusta ove pasivne i zapostavljene krajeve.</s><s>Staracka domacinstva sto vrijeme vise prolazi dodatno stare i puno je manje svadbi, veselja, suneta i kana u drevnoj plavsko-gusinjskoj Ljugi.</s><s>Plav i Gusinje nemaju namjesku prostoriju gdje bi se na jedan valjan i civilizovan nacin vrsilo otpremanje mejta ka njegovom vjecnom odredistu.</s><s>Dogadja se da u toku jednog dana bude ne samo jedna vec dvije, ponekad i tri dzenaze.</s><s>U tradiciji je Kotlinjana da nakon sto cuju selevat za umrlu osobu, odu u velikom broju kod kuce umrlog, nazdrave glavu familiji, otprate dzenazu do groblja, klanjaju dzenazu umrlom itsl.</s><s>Nas neodgovoran odnos prema nama samima tako nas je daleko odveo da se od hajtara i na zdravoglavu umrlog ide tako sto se narod smjesta u satore, neuslovne garaze ili u dvoristu kuce umrle osobe.</s><s>Takva cinjenja i postupanja su posebno teska u zimskim i drugim uslovima kada duva vjetar, pada kisa, susnezica itsl., kako za porodicu osobe koja je preselila, tako i za prijatelje i daljnju rodbinu, koji dolaze i zadrzavaju se na dzenazama.</s><s>Niko nema naviku da uvede dzemat u kucu umrlog, a da bi problem bio jos veci u nekim mjestima se postavljaju i po dva satora za muskarce i zene posebno, bez obzira na vremenske uslove da li su povoljni ili losi.</s><s>Za razliku od nas pripadnika dini Islama, komsije pravoslavne konfesije su ovo pitanje uredile na jedan perfektan nacin izgradnjom posebnih domova tj. prostorija u kojima se smjesta umrla osoba prije sahranjivanja i izjavljuje saucesce porodici umrle osobe, nakon cega se ista sahranjuje.</s><s>Te su prostorije tj. domovi veoma uslovne, prostor je ogroman da moze da primi i na stotine osoba, zagrijan je i uslovan za ovakve i slicne namjene.</s><s>Takve prostorije tj. domovi su napravljene u Brezojevicama, Pepicu, Murinu, Rzanici, Veliki....</s><s>Pravoslavna zajednica je daleko brojcano manja od nase, a rekao bih i u znatnoj su mjeri ekonomski slabiji od nas, medjutim radili su glavom, balgovremeno su ovo pitanje postavili kao prioritetno i sada na jedan civilizovan i dostojanstven nacin sahranjuju umrle, olaksavajuci u velikoj mjeri porodicama umrlih.</s><s>Jos jednom valja pozvati Odbore Islamskih zajednica oba ova grada, kako bise pokrenukli akciju izgradnje pomenutih objekata zajedno sa drugim subjektima koji bi se trebali ukljuciti u ovu akciju.</s><s>Prnjavor je otpoceo gradnju jednog ovakvog objekta, isti valja zavrsiti i privesti namjeni zasta su potrebna novcana i druga sredstva, takvih objekata u uzim gradskim jezgrima treba jos da ima, da sluze svojoj namjeni i da olaksavaju porodici u kojoj se dogodi smrtni slucaj.</s><s>Vakat je da u 21. vijeku postavljanje satora za otpremanje dzenaza po oborima i dvoristima bude dio nase proslosti i nesto najruznije sto nam se moglo desavati.</s><s>Dusa je blaga, satore koje mi koristimo a koji su nalik na cerge i Romi napustaju i njih se odricu.</s><s>Svi smo mi smrtni i valja uzdici svijest na visi nivo, kako bi se zdravoglave, hajtari itsl. obavljali na prostoru koji je uslovan i namjenski za to napravljen.</s><s>Jos jednom se pozivaju svi ljudi dobre volje da pod hitno krenu u realizaciju ovog idejnog projekta, da doniraju sredstva za objekte ovakve namjene pred dusom svojih umrlih sticuci tako trajne sevape i sadaku.</s>
<s>ISTINITA PRICA O MLADOM SRAMEZLJIVOM SVATU</s><s>Otac je sa velikim ponosom odlucio da na svadbu svog komsije na koju je bio pozvan posalje svog najstarijeg sina koji jos nije bio punoletan.</s><s>Zelja je oceva bila da mu sin bude slobodniji, opusteniji i komunikativniji, a druzenje na svadbi je prava prilika da se tako nesto i dogodi, da se pojede lijepa svadbarska hrana i da se sto je moguce lepse proveseli.</s><s>Seoska je omladina u dosta slucajeva bila povucena i prilicno zatvorena u sebe, pa se te barijere i tereta valjalo sto prije oslobadjati.</s><s>Svatovi su za mladu u drugo selo isli na osedlanim i na onim drugim konjima koji su bili sa samarima, s tim sto se nastojalo da svatovi i njihovi konji budu u najlepsem ruhu i okiceni.</s><s>Mladi svat je bio u punom smislu te rijeci pocascen od svoga oca, koji je odlucio da ga posalje u svatove, umjesto on sam da ode.</s><s>Svatovi su se po obicaju veselili uz svog odabranog harmonikasa, zdravo i dobro su otisli po mladu i zdravo i dobro se vratili.</s><s>Gotovo bez izuzetaka svatovi su i ovaj put organizovali ” kosiju”, a makadamski neasfaltirani putevi su za tako nesto bili prava prilika.</s><s>Za osvajanje “kosije” od ukupnog broja svatova ucestvovalo bi obicno pet, sest svatova koji su imali najbrze konje, a “kosiju” u vidu peskira bi dobio konj onog svata koji bi prvi stigao do odredjenog cilja.</s><s>Svatove koji su se dobro proveselili, doveli mladu i organizovali uspjesno kosiju, domacin kuce je nastojao da ugosti sto je najbolje mogao.</s><s>Specijalni kuvar je pripremio hranu za svadbu, sto se ono kaze od corbe do osafa.</s><s>Postavljene su sofre i na svakoj je sa dosta komocije moglo da se smjesti da jede najmanje deset svatova.</s><s>Mladi svat je pozvan od domacina da po obicaju ‘plakne’ ruke prije jela zajedno sa ostalim svatovima, te da se nahrani ukusne svadbarske hrane koliko mu dusa zeli.</s><s>Postavljena je najprije vruca ukusna corba na sofru, svi su sa puno meraka poceli da uzimaju iste jer je bila izvrsno pripremljena, ukusna i topla.</s><s>Mladi svat je bio puno sramezljiv, pa je nakon obracanja domacina svatovima da im prijaju nimeti koje im je pripremio i da sa komocijom jedu, ustao sa sofre samo sto je stavio u usta nekoliko kasika corbe, zahvaljujuci se gazdi i govoreci mu da on vise ne moze da jede.</s><s>Nepotrebni sram ga je digao sa sofre.</s><s>Mladi sramezljivi svat je imao osjecaj da ce svi znati koliko je izgladnjeo ukoliko bude jeo sa ostalim svatovima, i da za njegovu glad niko, bas niko ne smije da zna i ustao je sa sofre, zahvaljujuci se domacinu rijecima ‘da mu Allah dadne uvijek bericet’.</s><s>Ostala pripremljena jela zakljucno sa osafom jeli su ostali svatovi, ali bez mladog sramezljivog svata, koji se nakon sto je darivao mladu vratio sa svadbe gladan svojoj kuci.</s><s>Jos jedan pravi dokaz da nepotrebni sram kida nafaku.</s>
<s>CG i zvanično dio NATO porodice!</s><s>Tačno u 18 časova po srednjeevropskom vremenu, Crna Gora je stala rame uz rame sa najmoćnijim zemljama i postala dio NATO porodice.</s><s>– Danas je veliki dan za Crnu Goru, za narod koji je podnio veliku žrtvu da sami odlučuju o svojoj budućnosti.</s><s>Ni manje zemlje, ni veće žrtve.</s><s>Ponovo smo dio globalne politike.</s><s>Više se o nama neće odlučivati između naših leđa – kazao je premijer Duško Marković.</s><s>Premijer je istakao da je Crna Gora saveznica koja će uživati benefite kolektivne bezbjednosti.</s><s>– Zahvaljujem SAD-u na podršci, jer su još jednom pokazale da ostaju posvećene stabilnosti Balkana.</s><s>Hvala i generalnom sekretaru Jensu Stoltenbergu na stalnoj podršci ulasku Crne Gore u Alijansu – istakao je Marković.</s><s>Iz Stejt dipartmenta imao je poruku za Crnogorce:</s><s>– Ujedinimo se i iskoristimo šansu da Crnu Goru učinimo boljom.</s><s>Budimo mudri u ime budućnosti, koliko smo bili hrabri u ime prošlosti.</s><s>Neka je vječna Crna Gora i neka je vjećno savezništvo – poručio je Marković.</s><s>Put ka članstvu u NATO Alijansi započet 29. novembra 2006. godine pristupanjem Partnerstvu za mir, završen je danas predavanjem ratifikacionih instrumenata u Vašingtonu.</s><s>Konačno, u srijedu 7. juna, u novom sjedištu NATO-a u Briselu, na jarbolu će se zavijoriti zastava Crne Gore – 29. članice najmoćnijeg Saveza današnjice.</s><s>Generalni sekretar Jens Stoltenberg srdačno je Crnoj Gori poželio dobrodošlicu, iskazujući zadovoljstvo što će naša zemlja biti za stolom sa najmoćnijim zemljama današnjice.</s>
<s>Većina stranaka nastupa samostalno u Gusinju</s><s>Liste su prijavili i Partija za Gusinje, DPS, Socijaldemokrate, SDP, Bošnjačka stranka, SNP i Demokratski savez Albanaca.</s><s>Pravo glasa na izborima u Gusinju ima 4.526 građana.</s><s>Nosilac liste Partije za Gusinje Rusmin Laličić očekuje da će, kao najjača lista, nakon izbora biti dio vlasti .</s><s>“Najbitnije je da vlast bude sposobna da realizuje važne projekte.</s><s>Da bude u funkciji razvoja strateških grana za ovaj kraj, poljoprivrede i turizma”, navodi Laličić, ističući da je prethodna vlast bila nesposobna i da je od dvadesetak zaposlenih u lokalnoj administraciji samo jedan ispunjavao sve kriterujme za posao.</s><s>“Sve što su uradili je dva kilometra puteva iz sredstava Direkcije za javne radove, a imali su najveće plate u Crnoj Gori”.</s><s>Prije dvije godine vlast u najmlađoj crnogorskoj opštini preuzela je predizborna kaolicija DPS-SDP-BS, uz dvije albanske stranke.</s><s>Oni su imali ukupno 17 odbornika, sve dok jedan odbornik DPS-a Fahrudin Dervišević nije odbio da glasa za svoju partiju i izazvao krizu vlasti, koja je završena uvođenjem vanrednih mjera i odlukom Vlade da raspiše prijevremene lokane izbore.</s><s>Dervišević, koji je sada na listi Partije za Gusinje, tvrdi da je otkazao poslušnost DPS-u zbog nepotizma u zapošljavanju i odbijanja investitora.</s><s>Da je u radu gradske uprave bilo neregularnosti ukazuje i radni dnevnik predsjednice Anele Čekić, koji je nedavno objavljen u medijima, a u kojem se planiraju partijska zapošljavanja, organizovano dovođenje predstavnika dijaspore i studenata na glasanje.</s><s>Čekićeva nikada nije odgovorila na navode iz dnevnika dok je specijalno tužilaštvo zbog toga pokrenulo izviđaj.</s><s>Prije objavljivanja dnevnika, Čekićeva je “Vijestima” kazala da je bivša vlast radila potpuno normalno.</s><s>Ona je tada kazala da očekuje da DPS bude pojedinačno najjača stranka na izborima.</s><s>“Nastavićemo tamo gdje smo stali kada je došlo do krize i blokade rada lokalnih instutucija.</s><s>Otvorićemo nova radna mjesta za mlade ljude”, kazala je ona.</s><s>U lokalnom DPS-u smatraju da niko pojedinačno neće imati apsolutnu većinu, ali vjeruju da će ta stranka opet biti dio vlasti.</s><s>U albanskim partijama tvrde da je rano za najave koalicija, dok u SNP-u tvrde da neće sa “nesposobnima koji su bili na vlasti do sada“.</s>
<s>Proljecni kros OS “Dzafer Nikocevic” u Gusinju</s><s>GUSINjE – U Osnovnoj školi „Džafer Nikočević” u Gusinju održan je proljećni kros na kojem su učešće uzeli svi učenici škole.</s><s>Kros je održan na gradskom stadionu, a takmičarski duh rezultirao je dobrim rezultatima učenika, kojima su uručene diplome za osvojena prva mjesta.</s><s>-Cilj krosa je razviti kod mlađih generacija sportski i takmičarski duh, kao i probuditi im želju za dokazivanjem, što se najbolje postiže na sportskim i polju znanja, a što naši učenici dokazuju svakim danom.</s><s>Masovnost krosa je dokaz koliko su učenici ove škole vispreni da iskažu i dokažu svoje sportske sposobnosti.</s><s>Kao rukovodilac ustanove zahvalan sam na uspješno sprovedenom programskom sadržaju – istakao je direktor škole Šerif Feratović.</s>
<s>GUSINJE MOŽE DA BUDE „MALI ELDORADO“</s><s>Gusinje – Alipašini izvori, kanjon i vodopad Grlja, Oko Skakavice, atraktivne doline Grebaje i Ropojana, čiste planinske rijeke i veličanstveni vrhovi – medju kojima je Zla Kolata 2.534 mnv.</s><s>„Krov Crne Gore“, nevjerovatan su kapital koji se može valorizovati uz izgradnju neophodnih turističko-ugostiteljskih sadržaja, prije svega, izgradnjom hotelskog kompleksa na južnoj strani Alipašinih izvora u samom podnožju Vezirove brade, ističe Rustem Vukelj, stari i ikusni turističko-ugostiteljski radnik iz Gusinja.</s><s>-Nacionalni park „Prokletije“ pored ostalog, pruža odlične uslove za razvoj ljetnjeg i zimskog turizma.</s><s>Izvanredni smučarski tereni na planinama Popadija i Bor Radončića i izgradnja potrebnih infrastrukturnih sadržja (ski-lift, žičara, put), kao i drugih pratećih sadržaja – može ovaj kraj uz punu podršku Vlade Crne Gore, ministarstava turizma i poljoprivrede, kao i naše mnogobrojne dijaspore, inostranih investitora i pune podrške NP „Prokletije“ – približiti da bude zimski centar sličan onima u podnožju Alpa – nabraja Vukelj.</s><s>Kako navodi, Rustem Vukelj, osim prirodnih bisera, koji su po mnogo čemu jedinstveni u Evropi, ali i sve više uredjenih i markiranih planinarskih i biciklističkih staza, gusinjska opština može itekako profitirati i na alternativnoj turističkoj ponudi.</s><s>Svakako da predstavlja veliki izazov i mogućnost da se pozicioniramo kao poželjna i veoma značajna turistička destinacija za ljubitelje aktivnog odmora u Crnoj Gori, regionu i Evropi.</s><s>Volio bih da to bude mali Eldorado – priželjkuje naš sagovornik.</s>
<s>Agencija: Postupci protiv opština</s><s>PODGORICA-Agencija za sprečavanje korupcije je 19. februara, u skladu sa nadležnostima propisanim Zakonomo finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pokrenula prekršajne postupke protiv odgovornih lica u organima lokalne uprave nadležnih za poslove finansija koji nijesu donijeli odluku o visini budžetskih sredstava za redovan rad političkih subjekata za tekuću godinu do 31. januara i nijesu je objavili na svojim internet stranicama.</s><s>Prekršajni postupci su pokrenuti protiv Sekretarijata za finansije opštine Bijelo Polje, Sekretarijata za privredu i finansije opštine Budva, Sekretarijata za privredu, razvoj i finansije opštine Gusinje, Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije opštine Kotor, Sekretarijata za privredu, opštine Plav, Sekretarijata za finansije opštine Rožaje, Sekretarijata za budžet i finansije opštine Ulcinj i Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj prijestonice Cetinje.</s><s>R.P. A</s>
<s>GUSINjE –Mještanin Dosuđa Fero Redžematović požalio se, u ime svog komšije Džeme Đonbalaja čije imanje nadgleda i održava dok je on u Americi, kako je ekipa Elektrodistribucije Berane -jedinica u Plavu, koja radi na zamjeni drvenih stubova, na čelu sa Almazom Čekićem, bez saglasnosti, kopala rupe za stubove na imanju Đonbalaja, dok im Redžematović nije zabranio.</s><s>Redžematović je obavijestio svog komšiju u Americi, a on mu je kazao da ne dozvoli dalje radove i posavjetovao ga šta da preduzme.</s><s>-Čekića sam upozorio na bahatost i rekao mu da se mora tražiti saglasnost da bi se koristila privatna imovina.</s><s>Već su bili iskopali četiri rupe od kojih su dvije i betonirali.</s><s>Đonbalaj mi je kazao da radnike upozorim da dalje ne mogu da rade i da im kažem da su dužni da zemljište vrate u pređašnje stanje.</s><s>Takođe mi je rekao i da to prijavim nadležnim organima i da pozovem novinare, što evo i činim.</s><s>Kad sam Čekiću prenuio riječi mog komšije, obustavili su kopanje i obećali da će iskopane rupe zagrnuti zemljom, a iz betoniranih ukloniti beton, što nijesu uradili.</s><s>Radove su izveli podzemnim kablom i imovinom vlasnika linije, što potvrđuje da su tako mogli da urede u startu–kazao je Redžematović, koji od Elektrodistribucije traži da na imanju Đonbalaja vrate sve u pređađnje stanje kako ne bi morali da nadokandu traže sudskim putem.</s><s>Rukovodilac plavske jednici ED Šeko Tošić kazao je da će izaći na lice mjesta i angažovati ekipu koja će rupe zatrpati i poručio da neće biti nikakvih problema, kao i da će uticati da se takvi postupci više ne ponove.</s>
<s>Kavani donio slavlje u Parizu, Benfika do pobjede u sudijskoj nadoknadi</s><s>U Gradu svjetlosti je bilo 2:1, i to je rezultat koji u ovom trenutku može da zadovolji i jedne i druge, iako je francuski šampion stvorio mnogo prilika – mogao je da pobijedi i sa makar dva gola prednosti, a mogao je i da bude kažnjen preko Pedra u posljednjim sekundama.</s><s>Junak “svetaca” je Edinson Kavani, strijelac pobjedonosnog gola samo četiri minuta pošto je zamijenio Lukasa Mouru.</s><s>Urugvajcu je u 78. maestralno asistirao Anhel di Marija, a Matador pokazao da mu je pogodak u krvi kada je matirao kroz noge Tiboa Kurtou.</s><s>Prethodno je Zlatan Ibrahimović donio prednost domaćinu u prvom poluvremenu, a poravnao Džon Obi Mikel tek drugim golom u Ligi šampiona u karijeri.</s><s>PSŽ i Čelsi su tako najavili spektakl za revanš – u pet međusobnih duela ovih rivala palo je ukupno 15 golova.</s><s>Nema sumnje da će na “Stamford bridžu” sve da pršti...</s><s>A prednost pred revanš ima i Benfika, koja je u Lisabonu savladala Zenit u sudijskoj nadoknadi – strijelac je bio Žonas (1:0).</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Povodom inicijative za otvaranje Područnog odjeljenja SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu za opštinu Gusinje</s><s>Predsjednica opštine Gusinje, Anela Čekić, je izmedju ostalog kazala, da će gusinjska lokalna samouprava podržati inicijativu da školske 2016/17 godine počne sa radom Područno odjeljenje ovdje u Gusinju.</s><s>Šerif Feratović, direktor OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju, je prisutne upoznao da postoji inicijativa roditelja gusinjskih učenika završnih razreda da sa radom 2016/17 godine počne sa radom Područno odjeljenje SMŠ „Bećo Bašić“ iz Plava, sa sjedištem ovdje u Gusinju.</s><s>Škola je uradila anketu po kojoj su se roditelji opredijelili za koje područje su zaintereovani da upišu svoju djecu školske 2016/17 godinu.</s><s>Oni su se izjasnili da za početak to budu – jedno odjeljenje gimnazije i jedno odjeljenje stručne škole, kazao je direktor Feratović, i dodao da bi ovo bilo od velikog značaja za gusinjsku opštinu, jer bi se djeci znatno smanjili materijalni troškovi, odnosno ne bi pohadjali nastavu u plavskoj srednjoj školi.</s><s>Rifat Balić-direktor SMS “Bećo Bašić ” Plav</s><s>-Uprava SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu se obratila zahtjevom za organizovanje Područnog odjeljenja u Gusinju.</s><s>Ministarstvo prosvjete je na osnovu zahtjeva 20.maja 2014.godine donijelo Odluku br.o1-2458/2 o organizovanju Područne ustanove u Gusinju JU Srednje mješovite škole „Bećo Bašić“ u Plavu.</s><s>Škola je Ministarstvu prosvjete proslijedila prijedlog plana upisa učenika u prvi razred za školsku 2016/17 godinu u kojem je tražila da se raspiše konkurs za upis učenika u prvi razred za školsku 2016/17 godinu za Područnu ustanovu Gusinje i to dva odjeljenja prvog razreda – jedno odjeljenje gimnazije i jedno odjeljenje Tehničar prodaje.</s><s>Obzirom da je broj svršenih učenika u Gusinju za školsku 2015/16 godinu 32 na crnogorskom i 42 na albanskom jeziku – onda postoje zakonski propisi koji opredjeljuju broj učenika po jednom odjeljenju, a oni iznose minimum 26 učenika.</s><s>Obezbijedjen je prostor za organizovanje rada Područne ustanove-odjeljenja u prostorijama OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju, postoji stručni kadar, kao i potrebna nastavna sredstva i oprema.</s><s>Na kraju da napomenem – da je i prethodne školske 2015/16 godine bio raspisan konkurs za Područnu ustanovu u Gusinju za upis dva odjeljenja – jedno odjeljenje gimnazije i jedno odjeljenje Tehničar prodaje, ali se na konkursu prijavilo svega dva učenika i to za gimnaziju, te se zbog broja prijavljenih učenika nije mogla organizovati Područna ustanova-odjeljenje u Gusinju, naglasio je Rifat Balić, direktor JU SMŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.</s>
<s>HOROR KOD MAJDANPEKA: Muškarac i žena zaklani, pa bačeni u septičku jamu!</s><s>Njihov nestanak prijavile su juče komšije.</s><s>Uviđaj je u toku, a pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno preduzimaju sve mere i radnje kako bi rasvetlili okolnosti ovog ubistva.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Turizam→Dolina Grebaje ovih dana stječište na stotine domaćih i stranih turista i gostiju</s><s>GUSINJE – Dolina Grebaje po malo liči na bajku.</s><s>Zelene livade „zauzele“ svoje mjesto ispod visokih vrhova Karanfila, s jedne strane, koji kao neboderi „ogradjuju“ ovu predivnu dolinu, i s druge strane planine Vojuša i Volušnica – koje su „zadužene“ da da daju hladovinu ovom prirodnom biseru.</s><s>Dva eko-turistička restorana, nekoliko eko-katuna i bezbroj planinara, turista i drugih gostiju su svakodnevna slika ovog, kako je zapisao čuveni putopisac Džumhur „Najljepšeg kutka na svijetu“.</s><s>I, tačno je tako.</s><s>Danas smo posjetili atraktivnu dolinu Grebaje, koju s pravom nazivaju „Kapija Prokletija“.</s><s>Nekoliko šatorskih kampova na drugoj i trećoj livadi, čiji su stanari iz Češke, Slovačke, Madjarske, Švajcarske, Izraela, Austrije i nekih drugih zemalja Zapadne Evrope.</s><s>Došli ljudi da odmore, i srce i dušu.</s><s>-Vjerujte, da sam obišla skoro čitav svijet, ali ove ljepote nema nigdje na svijetu.</s><s>Ovog kristalno čistog planinskog vazduha, hladne vode, i debele hladovine nema na ovozemaljskoj kuigli.</s><s>Domaćica Zulja nam svako jutro sprema na njenom katunu kačamak sa kisjelim mlijekom i kajmakom.</s><s>Specijalitet koji će poželei svaki gost, kaže Helena Zorneva, profesorica iz Češke.</s><s>Beogrdjani su godinama stalni gosti u dolini Grebaje.</s><s>Pored beogradkog planinarskog doma, imaju i svoje šatorske kampove, jer koliko ih ima ne mogu svi da „stanu“ u planinarskom domu.</s><s>-Ja sa svojom porodicom i prijateljima već dvadeset godina dolazim ovdje i boravim skoro mjesec dana.</s><s>Prvenstveno, dolazimo da obidjemo po ko zna koji put, sve staze i bogaze.</s><s>Idemo u pohode srednjem, sjevernom i južnom vrhu Karanfila, obilazimo čuvene „kotlove“ i snijeg koji se nalazi u njima – dužine od oko 400 metara, naglašava Miodrag Marinković, arhitekta iz Beograda.</s><s>Švajcarac Kristijan Hengler, je pravi zaljubljenik planina Prokletija.</s><s>Sa svojim prijateljima gostuje u ovom prekrasnom ambijentu više od deset godina.</s><s>-Imam utisak da su ovo „Alpi na jugu Evrope“.</s><s>Ovdje je sve fascinantno i dominantno.</s><s>Žalosno, što ovdje država nije imala sluha, da izgradi infrastrukturu (žičare, ski-liftove i druge prateće sadržaje).</s><s>Bio bi ovo zimsko-sportski centar – možda i bolji od onih ispod Alpa.</s><s>Za ljetnji i zimski turizam ovdje postoje svi uslovi.</s><s>Sve to zajedno treba što prije valorizovati, i donijeti benefite ovom kraju.</s><s>Tu je NP „Prokletije“ čiji je najveći dio teritorije u zoni vaše opštine.</s><s>To bi mnogo značilo sa ekonomskog aspekta i vašoj opštini, tvrdi Kristijan Hengler.</s><s>I dok priroda divlje ljepote „tone“ u zalasku sunca mi se vraćamo svojim domovima i to uredjenijim putem, gdje su donatori-ljudi dobre volje doprinijeli da se put Gusinje – Grebaje na nekoliko mjesta proširi i poravna, a na zvanoj „Škali“ gdje je poznata krivina sada mnogo vidljvija i vozila bez problema prolaze ka dolini i ka Gusinju.</s><s>Svakim danom dolina Grbaje je sve posjećenija i punija radoznalih domaćih i stranih turista.</s><s>Dolaze ljudi da uživaju u ljepotama divlje prirode, koje nema nigdje na svijetu.</s>
<s>Put od Gusinja do Podgorice od velike vaznosti</s><s>PLAV – Već je izvjesno da ćemo iduće godine imati završen put od Plava preko Gusinja do Podgorice.</s><s>Ja mislim da je to za Plav i Gusinje i ovaj cijeli prostor izuzetno važno a nadam se da će se i put preko Čakora do Peći intezivnije i frekventnije koristiti, što će plavsko-gusinjskom kraju dati posebnu poziciju i mogućnost bržeg razvoja.</s><s>Ja sam uvijek isticao posebnu vrijednost bogatstva Plava i posebnu potrebu da se maksimalno valorizuju.</s><s>Vidjeli ste iz riječi predsjednika Šahmanovića da je pozvao sve one što žele da ulažu posebno iz dijaspore gdje je mnogo ljudi sa ovog prostora koji su uspjeli, i ja ih pozivam da u ovaj prostor treba ulagati.</s><s>Ovdje semože profit steći i vjerujem da se njihovem novcem i kapitalom može obezbijediti i kvalitetniji razvoj ovog prostora .</s><s>Siguran sam da će biti dobra saradnja Opštine i Vlade, a i siguran sam da će se nastaviti dobra komunikacija i sa svim onim organizacijama koje ulažu u opštinsku infrastrukturu , kazao je izmedju ostalog predsjednik Vujanović, na svečanoj sjednici opštine Plav, koja je održana krajem jula ove godine.</s>
<s>U Crnoj Gori nema kancerogenog piva</s><s>Kako je ranije objavio njemački portal n24.de, prilikom testiranja njemačkih piva, utvrđeno je da neka od njih sadrže i do 300 puta veću količinu tog pesticida nego što je dozvoljeno za pitku vodu, a Minhenski institut za životnu sredinu testirao je 14 vrsta piva i u svakom pronašao glifosat.</s><s>“Inspektori na crnogorskom tržištu kontrolišu bezbjednost hrane pri uvozu i, u unutrašnjem prometu u skladu sa nadležnostima propisanim Zakonom o bezbjednosti hrane, i prošle i ove godine nijesu dobijali pritužbe u vezi sa ispravnošću piva“, kazali su Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.</s><s>Pivo koje se prodaje na crnogorskom tržištu je domaće proizvodnje ili se uvozi iz Srbije, Kosova, Hrvatske i Njemačke.</s><s>Iz Uprave su najavili da će ubuduće posebnu pažnju obratiti na kontrolu pošiljki piva u kojima je nađen pesticid glifosat.</s><s>Iako Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da se radi o pesticidu koji je vjerovatno kancerogen, njemački Federalni institut za procjenu rizika tvrdi da nema opasnosti za građane, jer bi morali popiti stotine litara piva kako bi se pojavila opasnost za zdravlje.</s>
<s>Glavna→Svijet→Protest protiv zabrane prodaje alkohola posle 10 uveče pretvorio se u najveću žurku u gradu</s><s>U Sidneju je organizovan protest protiv zatvaranja pabova i klubova posle pola dva ujutru.</s><s>Veliki broj ljudi se okupio na ulicama kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo protiv novog zakona koji nalaže da kafići, klubovi i pabovi prestanu sa radom u pola dva ujutru, a da radnje prestanu sa prodajom alkohola posle 10 uveče.</s><s>Vlasti u Sidneju smatraju ovo dobrim potezom kako bi se smanjio sve veći broj incidenata koji se događaju pod dejstvom alkohola.</s><s>Okupljeni na protestu su uzvikivali “We hit the dancefloor, not each others“ (“Udarimo“ po podijumu za igranje, ne jedni druge).</s><s>Doktorka Toni Sara iz Sent Vinsent bolnice kazala je za australijske vesti da se broj napada pod dejstvom alkohola povećao za 32 odsto i da je sve više ozbiljno povređenih ljudi.</s><s>Bez obzira na novi zakon, oni koji su se okupili na protestu su doslovno napravili žurku po danu.</s><s>Protest protiv zabrane prodaje alkohola posle 10 uveče pretvorio se u najveću žurku u gradu — No Comments</s>
<s>Petnjicani svecano otvorili zgradu u kojoj ce biti opstinska administracija</s><s>Nova zgrada opštine u Petnjici treba da podstiče administraciju i menadžment da kreiraju nove inicijative, kako bi one bile pretvorene u projekte koji će doprinositi napretku bihorskog kraja i kvalitetu života građana, poručio je premijer Duško Marković.</s><s>On je danas prisustvovao svečanom otvaranju zgrade opštine u Petnjici, čija je vrijednost 1,6 miliona eura, a za koju je novac obezbijedila Vlada.</s><s>Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je naveo da će nova zgrada opštine obezbijediti bolje i kvalitetnije uslove za rad administracije.</s><s>“Ali i da je važna poruka građanima ovog kraja – da će Vlada uraditi sve da nova opština dobije sve sadržaje koji joj pripadaju“, kaže se u saopštenju.</s><s>Konstatujući da je Crna Gora donijela sve krupne političke i strateške odluke za njen razvoj, Marković je kazao da je ostvaren veliki uspjeh „jer je od obnavljanja nezavisnosti do danas obezbijeđeno punopravno članstvo u NATO, a naša država je lider u evropskim integracijama u regionu“.</s><s>On je ocijenio da će 25. maja u Briselu, Crna Gora biti prisutna kao nova članica NATO-a, što je, kako je naveo, istorijski trenutak za državu ali i svakog građanina.</s><s>Marković je rekao da želi da se promijeni stanje na sjeveru „kako bismo ga učinili boljim mjestom za život – resursi i potencijali sjevera u turizmu, poljoprivredi i energetici da budu novi zamajac razvoja države“.</s><s>“Istakao je odlučnost Vlade da obezbijedi uslove da renomirani svjetski investitori ulažu na sjever, kako bi turističke rizorte kakvi su na jugu imali i na sjeveru Crne Gore“, kaže se u saopštenju.</s><s>“U tom kontekstu je istakao važnost izgradnje autoputa Bar – Boljare, pohvalio dinamiziranje radova na njemu, ali i zamjerio što još nije počela rekonstrukcija prve faze puta od Berana do Petnjice, za koju je obezbijeđeno 1,9 miliona eura“, navodi se u saopštenju.</s><s>Marković je poručio da će uraditi sve da mašine i druga mehanizacija što prije budu na terenu i počnu sa radovima, i dodao da je završen projekat za drugu fazu ovog puta, i da izgradnju očekuje naredne godine.</s><s>“Predsjednik je istakao da će narednih nedjelja u Petnjiću doći i ministri iz Vlade kako bi zajedno sa građanima tog kraja dogovarali i definisali dinamiku realizacije projekata“, dodaje se u saopštenju.</s><s>Izrazivši zadovoljstvo činjenicom da je u posjeti Petnjici, Marković je rekao da podržava planove Petnjičana da krenu da ostvaruju viziju razvoja koja će cio Bihorski kraj i sjever učiniti atraktivnim.</s><s>“Vjerujem da ova opština posebno ima te mogućnosti prije svega zbog motivacije građana Petnjice koju i ja ovdje sada osjećam”, rekao je Marković.</s><s>Premijer je, kako je saopšteno iz Vlade, upoznao sagovornike sa osnovnim smjernicama državne politike prije svega uspješnim evroatlantskim i evropskim integracijama ocijenjujući da ostvareni napredak na tom planu čini Crnu Goru atraktivnijm za investicije.</s><s>Govoreći o prioritetima, Marković je istakao potrebu bezbjednosne i ekonomske stabilnosti kao preduslovima ostvarenja razvojnih ciljeva.</s><s>Premijer je, kako se navodi, upoznao sagovornke sa uspješnim razvojnim projektima čija realizacija je u toku poput autoputa, turističkih resursa i istakao da praktično svakodnevno svjedoči rastu intersovanja investitora.</s><s>“Povećano interesovanje investitora treba iskoristiti i za Petnjicu, ali da je važno sa lica mjesta dobiti inpute i pokazati interesovanje.</s><s>Prioritet u Petnjici treba da bude dalje unaprjeđenje saobraćajne i sveukupne infrastrukture kao osnove za razvoj”, saopštio je Marković.</s><s>Puna podrška Vlade razvoju Petnjice</s><s>Opština Petnjica ima velike mogućnosti za ostvarivanje vizije koja će Bihor i sjever učiniti atraktivnijim, saopštio je Marković ranije danas, na sastanku sa rukovodstvom te opštine.</s><s>Agović je, kako se dodaje, zahvalio Vladi i Markoviću lično na podršci u formiranju opštine Petnjica i na njenoj održivosti.</s><s>On je dodao da Petnjičani podržavaju državnu politiku upoznavajući Markovića sa situacijom, izazovima i razvojnim planovima.</s><s>“Posebno je tom prilikom istakao razvojne projekte među kojima i one koji podrazumijevaju prekograničnu saradnju.</s><s>Agović je ukazao na potrebu Petnjičana za daljim unapređenjem zdravstvene zaštite odnosno uvođenjem službe za hitnu medicinsku pomoć u ovoj opštini kao i za otvaranjem dječijeg vrtića i gradnjom lokalnog vodovoda”, navodi se u saopštenju.</s><s>Agović je, kako se dodaje, izrazio zadovoljstvo kvalitetnom saradnjom sa Vladom u više oblasti i izrazio očekivanje da pomoć izvršne vlasti neće izostati u projektima turističke valorizacije lokalnih resursa.</s><s>Marković je izrazio razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju nove opštine i istakao potpunu spremnost Vlade i njega lično da pomogne daljem unaprjeđenju kvaliteta života.</s><s>„U meni imate čovjeka koji vas podržava i koji želi da nove opštine na sjeveru dobiju sve mehanizme da mogu da valorizuju svoje resurse i unaprijede život građana“, navodi se u saopštenju.</s><s>Marković nastavlja boravak u Petnjici gostovanjem na lokalnoj radio stanici i obilaskom dva uspješna privredna subjekta – „Tref I“ Vrbica kao i fabriku košulja „La Vista“.</s>
<s>Saopštenje za javnost Partije za Gusinje</s><s>Nase inicijative za smjenu predsjednika skupstine i predsjednice opstine su se pokazale opravdanim,i da imaju politickog morala odavno bi podnijeli ostavke, a oni to nijesu ni danas ucinili valjda ocekujuci da ce im sredstva pristizati iz egalizacionog fonda vlade CG.</s><s>Kao da je opstina napravljena da bi njih dvadeset primalo plate a ne kao institucija za razvoj sredine i servis gradjanima.</s><s>Sebicni,licni interesi i nepoznavanje posla koji obavljaju opstinski uposljenici su doveli do ovakvoga stanja,jer ne vjerujem da bi neko obrazovan i svjestan doveo opstinu i opsti drustveni interes u ovakvo stanje a da je svjestan sta radi.</s><s>Jednostavno za njih ne postoji bolje a mi smo zbog toga nerazvijena sredina.</s><s>Zato je njima vrlo normalno da sredstva egalizacionog fonda koja po zakonu moraju biti utrosena za razvoj trose za licne dohotke sto je protivzakonito.</s><s>Da paradoks bude veci novim budzetom su planirali sredstva za kulturu i sport ne visa od bruto plate jednog uposljenog u opstini sto potvrdjuje njihovu svijest da pare treba trositi na njih (citaj njihove plate) a ne na razvoj i napredak.</s><s>Dometi ove vlasti koja vecinu nema vec godinu dana jeste potpuna anarhija zbog koje ne izdaju gradjevinske dozvole i time direktno koce razvoj opstine,asvaltirali su carsiju a da nijesu zamijenili vodovodnu i kanalizacionu mrezu,cijevi su azbestne a iz istih pijemo vodu.</s><s>Usred sezone asvaltiraju glavnu gradsku ulicu i ometaju privatnike u obavljanju svojih djelatnosti a turiste tjeraju bukom i prasinom masina.</s><s>Istu tu ulicu opet s jeseni prekopavaju,da nije tuzno bilo bi smijesno.</s><s>Opstinske placeve su upisali na druge vlasnike a da nijesu imali odluku skupstine sto je protivzakonito.</s><s>Sredstva iz proslogodisnjeg budzeta su trosena isto tako protivzakonito jer nijesu u skladu sa izglasanom odlukom sto dovoljno govori o samovolji i neznanju.</s><s>Na ovaj nacin su napravili stetu kojom ce morati i drzavni tuzilac da se bavi.</s><s>I najvaznije pronevjereno je povjerenje gradjana sto ce vrijeme pokazati.</s><s>Ovom prilikom im postavljamo i par pitanja:</s><s>Sta je sa sportskom halom koja je obecana zajedno sa fondacijom?</s><s>Dokle se stiglo sa radovima na rijeci Grncar evo vec tri godine sredstvima svjetske banke dobijenim kao odsteta od poplava prije sest godina a rijeka i dalje sve nosi od Godilje pa nanize?</s><s>Zasto krijete ministra poljoprivrede od predsjednika skupstine koji mu je javno obecao hapsenje u Plavskoj skupstini?</s><s>Zasto su kancelarije zavoda za socijalno prvi dan otvorene a vec sjutra zatvorene?</s><s>Gdje namjeravate smjestiti drzavne kancelarije i kako ce te ih ukomponovati u urbano jezgro?</s><s>Zasto nije otvorena nijedna banka u Gusinju?</s><s>Zasto nijesu stvoreni uslovi za otvaranje srednje skole u Gusinju iako postoji odluka ministarstva prosvjete?</s><s>Zasto nijeste ispostovali fondaciju Gusinje iz NY koja je sufinansijer na zgradi buduce opstinske administracije?</s><s>Zasto nijeste organizovali manifestaciju Gusinjsko ljeto?</s><s>Sta ste ucinili na razvoju turizma i doceku dijaspore?</s><s>Na kraju pozivamo Vladu Crne Gore da sto prije reaguje i prekine ovo ustavno i zakonsko nasilje,a predsjednika drzave da raspise nove izbore u Gusinju.</s>
<s>Mjestani dosudja negoduju zbog lose uradjene sanacije makademskog puta</s><s>GUSINjE – Desetak domaćinstava Jovovića, Caričića i Vučeljića iz Dosuđa, kilometar udaljenih od Gusinja, tvrde da na području opštine jedino oni makadamskim putem dolaze do kuća.</s><s>Ističu da su od Opštine pisanim putem tražili da se sanira put do njihovih kuća, za šta je iskazana spremnost i volja nadležnih, ali je izvođač radova samo dodatno uništio put.</s><s>-S opštinskim rukovodstvom, nakon zahtjeva koji smo im dostavili, bilo je dogovoreno nasipanje puta od Vrela do naših kuća, u dužini oko 500 do 600 metara, što je i urađeno, ali nekvalitetno i djelimično.</s><s>Čak su nam se tada i izvinili što sanaciju puta nije realizovalo plavsko rukovodstvo koje je doskoro bilo nadležno za ovu teritoriju.</s><s>Direktor Direkcije za investicije Šemso Jarović, došao je s mašinistom Sejom Hotom, vlasnikom firme „Miki trans“, da utvrde obim posla i dogovore dinamiku radova.</s><s>Kako je posao odrađen, bolje da nijesu ni počinjali.</s><s>Zahvalni smo Opštini na pokušaju i iskazanoj dobroj volji, ali nijesu uspjeli da se izbore sa nečijom samovoljom.</s><s>Smatramo da je greška nadležnih u tome što ne kontrolišu radove koje plaćaju.</s><s>Bilo je dogovoreno da se put proširi odmah na početku, očisti i naspe cijelom dužinom, da se ne pojavljuju lokve i kaljuga, pogotovo poslije kiše, ali to nije ispoštovano –kaže Mihailo Jovović koji živi u Dosuđu, a inače je predsjednik OO SNP-a i odbornik u SO Gusinje.</s><s>On dodaje da su iz DPS-a, dok je Gusinje bilo u sastavu opštine Plav, organizovali asfaltiranje puta do kuća svojih glasača. – Tražimo od nadležnih da asfaltiraju i ovu dionicu, jer smo i mi žitelji ove opštine i zaslužniji smo od mnogih za povraćaj statusa opštine.</s><s>Valjda i mi zaslužujemo da asfaltom dođemo do kuća.</s><s>Imali smo manjih problema i sa strujom, ali je, nakon pisanja „Dana“ i zahvaljujući direktoru ED u Beranama Saši Pešiću, ekipa odmah došla i zamijenila dotrajale stubove.</s><s>Jedan stub je ostao problematičan, ali su obećali da će i taj problem riješiti.</s><s>Vjerujemo u obećanje direktora Elektrodistribucije Pešića, jer ovi u Plavu i Gusinju nikad nam ne bi pritekli u pomoć– kazao je Jovović.</s><s>I njegov komšija Ilija Caričić negoduje što je sanacija puta loše odrađena.</s><s>-Sve što je urađeno završeno je za pola dana, nasuto je oko 170 metara puta, i to nekim lošim materijalom.</s><s>To je jedini put u opštini Gusinje koji je makadamski –naglašava Caričić.</s><s>Narod trpi zbog krize vlasti</s><s>Jovović kao veliki problem ističe i krizu vlasti u Gusinju, zbog čega najviše trpe građani.</s><s>-Do kraja marta morala bi se zakazati sjednica SO, jer to je krajnji datum do kojeg treba donijeti budžet i usvojiti druga važna akta, a kako stvari stoje, doći će do većeg produbljivanja krize.</s><s>Predsjednik države bi zbog toga morao da interveniše i raspusti skupštinu, pa da krene sve iz početka.</s><s>I državni tužilac bi trebalo da se umiješa zbog nepoštovanja zakona, a na štetu naroda.</s><s>I mi odbornici, kojima je narod ukazao povjerenje, morali bismo imati više odgovornosti prema građanima i sami vratiti mandate, pa da oni izaberu bolju vlast i da već jednom počne da se radi u korist građana i opštine–poručio je Jovović.</s>
<s>Budućnost osvojila Kup!</s><s>U zanimljivom finalu nacionalnog Kupa, košarkaši Budućnost Volija su savladali Mornar sa 90:80 (24:17, 30:29, 17:20, 19:14).</s><s>Kolekcija trofeja je upotpunjena 24. peharom, a 18. u nezavisnoj Crnoj Gori – u zanimljivom finalu nacionalnog Kupa, košarkaši Budućnost Volija su savladali Mornar sa 90:80 (24:17, 30:29, 17:20, 19:14).</s><s>Tim Luke Pavićevića je serijom 10:0, u kojoj je 19-godišnji Aleksa Ilić pogodio dvije trojke, povela 20:7 i vjerovatno tada niko osim Barana nije vjerovao da će biti uzbuđenja.</s><s>A bilo ih je – izabranici Đorđija Pavićevića su brzo topili prednost, a u 13. minutu, 12. poenom Lamonta Džonsa, preokrenuli na 29:28.</s><s>Drugi Amerikanac u timu sa primorja, Robert Sampson, tačno na polovini 2. četvrtine je donio plus pet (39:34).</s><s>Budućnost je, međutim, opet preuzela kontrolu i na veliki odmor otišla sa osam koševa viška, nakon treće trojke Ilića iz isto toliko pokušaja.</s><s>Uporni Barani su smogli snage da opet povedu (63:62 i 65:64), ali je tada Džulijus Dženkins pogodio dva bacanja, a zatim i trojku ua 69:65.</s><s>Američki bek je četvrtim uspješnim šutem iza linije 6,75 metara pogodio za dvocifrenu razliku (80:70) sedam minuta prije kraja, što je bio znak da je meč riješen...</s><s>Bojan Subotić je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 21 poenom, Dženkins je dodao 18, Ilić 17, a Tadija Dragićević 16.</s><s>U redovima Mornara je najbolji bio Džons sa 26 koševa, Balša Radunović je bio odličan sa 19, a po 11 pogodaka su ubacili mladi Emir Hadžibegović, Sampson i Radule Vujošević.</s>
<s>Potencijalne mogućnosti bržeg razvoja gusinjskog turizma</s><s>GUSINJE – Prirodni potencijali gusinjskog kraja – garantuju da uz stručnu analizu i uz nesebičnu saradnju i pomoć poznatih turizmologa – ovaj kraj može vrlo brzo postati turistička „MEKA“ na Balkanu.</s><s>Svakako, veliki potencijal predstavlja Nacionalni park „Prokletije“, koji u velikoj mjeri može pomoći da se gusinjska turistička ponuda može naći na turističkoj mapi Crne Gore, regije i Evrope.</s><s>-Visoki vrhovi Prokletija, medju kojima najviši u Crnoj Gori – Zla Kolata (2.534 mnv), pitome atraktivne doline Grebaje i Ropojana, prirodni dragulji kao što su Alipašini izvori, vodopad i kanjon Grlja, Oko Skakavice, čuvena stijena „Koplje“, čudesni vrhovi Karanfili koji se „nadmeno“ uzdižu iznad doline Grebaje, izrezbareni vrhovi , kurioziteti kao što su dvadesetak pećina, „Čuvena šuplja vrata“ u masivu Karanfila, i na „Trojanu“, brze planinske rijeke, čine djerdan od prirodne ljepote koje.</s><s>Vjerujte nema nigdje na svijetu, napisala je u svom podsjetniku, Olja Režina, čuvena poljska novinarka i publicistkinja.</s><s>Ali, da bi se sve ovo prirodno bogatstvo stavilo u funkciju i iskoristilo kao kvalitetni turistički proizvod – prije svega mora se obezbijediti putna infrastruktura, smještajni kapaciteti, prilazne planinske staze, prostorni pojac za bicikliste i mnogo što šta – što očekuje svaki turista i posjetilac.</s><s>Zato je na lokalnoj samoupravi i svim drugim nadležnim službama – da zajedničkim aktivnostima, inicijativama, planovima i projektima – da obezbijedi preduslove za izgradnju turističke infrastrukture.</s><s>A, potom, zna se šta sve treba turistički poslenici da obezbijede da svim starosnim grupama budu dostupne planinarske staze, jutarnja šetnja pored planinskih jezera i rijeka, kao i Alipašinih izvora.</s><s>Isto tako – danšnji turisti su veoma zahtjevni – i žele da u jednom danu obidju sve turističke lokacije, kulturno-istorijske spomenike, eko-katune, domaću radinost, botanički turizam, tradiionalne običaje i kluturu ovog kraja – za šta je potrebna i podrška privatnog ugostiteljskog sektora.</s><s>Ipak, vjerujemo, da je otvaranjem putnog pravca Gusinje – Podgorica preko dijela teritorije Republike Albanije, čije je asfaltiranje završeno prije dva dana, kao i stavljanje u funkciju dionice puta Murino-Ćakor –Peć, plavsko-gusinjskom kraju dolze bolji turistički dani.</s><s>Samo, sve to zajedno treba znati iskoistiti na najbolji mogući način.</s>
<s>Ispitivanje dna Plavskog jezera radi zaštite</s><s>Što prije zaštititi Plavsko jezero</s><s>Konačno se krenulo da se zaštititi Plavsko jezero Plav – Prelijepo ledničko jezero, koje se „ugnijezdilo“ između planina Prokletija i Visitora, i u najbolja vremena turizma u ovom kraju, prije pet decenija, na svoje obale privlačilo više turista nego Budva.</s><s>Plavsko jezero predstavlja izuzetnu prirodnu i turističku vrijednost i mora imati poseban režim zaštite.</s><s>Početkom maja 2018 na projektu zaštite i čišćenja jezera koje je u toku i radi ga Institut Jaroslav Černi iz Beograda radove je izvodila firma Geotehnika iz Nikšića bušenje i uzimanje uzoraka sedimenta sa dna Plavskog jezera.</s><s>U razgovoru sa Andrijom Delibašićem inženjerom geologije, koji mi reče, da izvode bušenje na vodi, na jezeru i oko jezera, a cilj ovih istraživanja je da se uzmu uzorci iz sedimenata jezerskih da se vidi kakav je taj granumetrijski sastav, to se zove identifikacija i klasifikacija u smislu da se vidi da li je to pijesak, mulj, prašina, glina ili neki drugi materijal.</s><s>A istovremeno će se raditi hemizam tih sedemenata u smislu njihove kasnije eksploatacije i upotrebe za neke druge svrhe, opet sve u zavisnosti od sredstava i fizičkih mehaničkih i hemijskih osobina tih samih sedimenata.</s><s>Ujedno to sve služi da se tačno odredi kroz projekat metodologije irekultivacije samog jezera, znači da li će se ti sedimenti i kojom metodom eksploatisati i gdje transportovati.</s><s>Veoma zanimljivo je da od 9 pozicija uzoraka bušenja svi su bile muljevite gline, homogene sredine.</s><s>Očekivali smo od rijeke Ljuče, koja ima jaku transportnu moć i pjeskovite nanose sa šljunkom, ali smo se iznenadili jer nismo naišli na to i na sve pozicije bušenja sa pontona skoro su svi uzorci identični, a bušilo se od 5 do 11m od dna jezera.</s><s>Što se tiče geološkog dijela na projektu koje radi Geotehnika iz Nikšića biće gotov za dvije do tri nedelje, a da se ne zna kad će biti gotov finalni projekat zaštite i čišćenja Plavskog jezera koji radi Institut Jaroslav Černi iz Beograda</s>
<s>Canović: Radiće se kompletan put Plav-Vojno selo-Gusinje</s>
<s>Sandžačkim rječnikom: Kament ti usta, zaolovi. hadalj, mucnoguz!</s><s>Senad: Jesu li političari hadumi i hadalji?</s><s>Sandžačkim rječnikom: Kament ti usta, zaolovi. hadalj, mucnoguz!</s><s>Senad: Jesu li političari hadumi i hadalji? — No Comments</s>
<s>Smeće razbacano kraj puta</s><s>PLAV – Kontejneri u blizini Ribarske stanice u Plavu, u selu Brezojevice, danima nijesu ispražnjeni.</s><s>Kako su u međuvremenu nastupili i prvomajski praznici, a smeće se rasulo oko kontejnera po putu i okolini.</s><s>Pored ružne slike, šire se i neprijatni mirisi, pa mještani s pravom negoduju. – Stvarno je nedopustivo, čak i bezobrazno to što komunalci danima ne uklanjaju smeće koje gomila danima ispred naših domova.</s><s>Trebalo je, barem za komunalnu službu, uspostaviti dežurstvo kako se ovakve stvari ne bi događale.</s><s>Baš simbolično, za praznik rada da se prikaže nerad.</s><s>Zamislite da praznikom ne rade domovi zdravlja i druge službe koje su u funkciji pružanja određenih usluga, šta bi se sve desilo i na šta bi to ličilo!?</s><s>Praznikom dakle, život treba da stane, da bi se svi zaposleni izodmarali – ogorčeni su mještani.</s><s>Direktor Komunalne djelatnosti Plav Jakup Canović kazao je da smeće vjerovatno nije odneseno zbog neradnih dana, ali da će već prvog radnog dana, to jest danas, sve biti uklonjeno. – Bio je vikend, pa odmah praznik, dakle neradni dani, tako da se smeće nagomilalo, ali već prvog radnog dana nakon praznika biće uklonjeno.</s><s>Sigurno se moglo intervenisati i vanredno i nadam se da ubuduće više nećemo gledati ovakve slike –kazao je Canović.</s>
<s>Dan – Stigla donacija od 3.000 dolara</s><s>„Grebaje”, osnovan krajem februara ove godine, od Fondacije „Gusinje” iz Njujorka dobio je novčanu donaciju od 3.000 dolara.</s><s>Donaciju su uručili članovi Upravnog odbora Fondacije Sulja Đonbalić, koordinator za Crnu Goru, Etem Koljenović, potpredsjednik, i Esko Omeragić, blagajnik.</s><s>Đonbalić je, uz zahvalnost djeci i roditeljima što su shvatili i prihvatili značaj odbojke u Gusinju i Plavu i zajednički s rukovodstvom kluba se angažovali da taj sport krene i jednog dana bude od značaja za ovaj kraj, kazao da omladina kroz sport korača zdravim stilovima života.</s><s>– Što se donacije tiče, Fondacija Gusinje koja je formirana prije deset godina, s isključivim ciljem da pomaže svoj zavičaj, i šire, ovim sredstvima upravo hoće da podstakne razvoj sporta i zdrav život na ovim prostorima, što će i u buduće činiti.</s><s>Donacija je dijelom sakupljena od članova Fondacije a dijelom od njenog Upravnog odbora, sa željom da vam pomognemo u vašim aktivnostima.</s><s>Napominjem da mi nikada nećemo zaboraviti svoj rodni kraj, jer imamo obavezu i dužnost, kako prema vama, tako i prema našim korijenima – kazao je Đonbalić.</s><s>Predsjednik ŽOK „Grebaje” Admir Mulamekić zahvalio se na donaciji, istakavši da ovo nije prvi put da se Fondacija „Gusinje” odazvala potrebama rodnog kraja. – Zahvalio bih se i direktoru škole u Gusinju Šerifu Feratoviću, na ustupljenoj sali za treninge, kao i direktoru Srednje škole u Plavu Rifatu Baliću, koji nam je ustupio njihovu salu.</s><s>Klub broji oko 40 članova, sastavljen od igračica iz Gusinja i Plava.</s><s>Hvala i treneru Šefkiji Mulamekiću, povratniku iz Sarajeva, koji je svoje dugogodišnje iskustvo i stručnost stečene vođenjem renomiranog sarajevskog kluba „Vogošća”, riješio da pretoči u zavičaju i formira ovaj klub od kojeg očekujemo da bude jedan uspješan sportski kolektiv koji će postizati dobre rezultate – istakao je Mulamekić.</s><s>U ime roditelja djece koja treniraju Semih Redžepagić se zahvalio svima na podršci klubu, kao i rukovodstvu, prije svega treneru Mulamekiću. – Svaki ovaj dolar ćemo cijeniti i nastojati da ga vratimo i opravdamo rezultatima.</s><s>Svi mi sportski smo stasavali u ovoj sali, otišli na razne strane svijeta, i evo njoj se i vraćamo, što u nama budi jedan zaista poseban osjećaj – naglasio je trener Mulamekić.</s>
<s>Potpredsjednik vlade CG najavio – akcioni plan za razvoj Gusinja i Petnjice</s><s>Podpredsjednik vlade Crne Gore Dusko Markovic prilikom posjete Petnjici istakao je da ce napraviti akcioni plana za razvoj Petnjice i Gusinja prenosi RTCG.</s><s>“Vlada će dati snažnu podršku Petnjici i pomoći razvoj infrastrukture.</s><s>Napraviće i akcioni plan za razvoj Gusinja i Petnjice, kako bi se na što brži način ove novoformirane opštine osnažile i kako bi im se stvorile pretpostavke za održivi razvoj i egzistenciju“, istakao je Marković.</s><s>Prvi čovjek Petnjice Samir Agović istakao je da je podrška Vlade Crne Gore značajna i da projekti koji se realizuju su pravi pokazatelj njenog dobrog odnosa prema Petnjici.</s><s>“Postoji perspektiva razvoja realnog sektora i zapošljavanja na polju razvoja poljoprivrede, turizma, drvoprerade i korišćenja hidropotencijala”, naglasio je on.</s><s>Predsjednik Opštine je Markovića upoznao sa potencijalnim investitorima i sa zahtjevom za ustupanjem zemljišta za izgradnju fabrike.</s><s>“Konkretno, razgovaralo se o strateškom partneru iz EU koji planira da otvori postrojenje za drvopreradu i uposli oko 35 radnika.</s><s>Takođe je pomenuta izrada prostornog plana Opštine Petnjica, za koji je ministarstvo održivog razvoja i turizma obezbijedilo sa Opštinom Petnjica zajednički model finansiranja”, saopštili su iz Agovićevog kabineta.</s><s>Predsjednik Opštine je ukazao na potrebu otvaranja što više državnih organa u Petnjici kako bi se zadovoljile sve potrebe građana Petnjice.</s>
<s>Sredju školu učio je u Skoplju, a Muzičku akademiju u Beogradu.</s><s>Bio profesor Sredje muzičke škole u Prizrenu, glavni urednik Muzičkog programa Televizije Priština i kompozitor Radio Prištine.</s><s>Svestrano obrazovan i nadaren, komponovao je – od vokalne, kamerne, scenske, filmske, simfonijske do dečje muzike.</s><s>Napisao veliki broj horskih kompozicija.</s><s>Obradio je oko 150 albanskih i drugih narodnih pesama s Kosova i Metohije.</s><s>Dobitnik je brojnih priznanja u zemlji i inostranstvu.</s><s>Istaknut je kao melograf i pedagog koji je stvorio značajne kadrove u muzici Kosova i Metohije.</s><s>Kompozicije su mu izvodjene širom Evrope, posebno u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj.</s><s>Njegovo najbolje delo je “Druga kosovska simfonija”.</s><s>Inače Musliman, Redžo Mulić se uvek nacionalno izjašnjavao kao Jugosloven, dok mu u svim izvodima rođenih stoji nacionalno opredeljenje – Crnogorac.</s>
<s>KOMUNALNI (NE)RED NA PROSTORU OPŠTINE GUSINJE POSTAO SVAKODNEVICA</s><s>Nelegalna deponija smeća pored gusinjskog groblja i na obali rijeke Grnčar, kako je svojevremeno nazvaše – priroda nepogoda, prije nekoliko godina izmještena je na lokaciju Jerina.</s><s>Zahvaljujući doktoru Elvisu Omeragiću, taj prostor, donacijom njegovih prijatelja iz dijaspore, saniran je i ograđen metalnom ogradom.</s><s>Međutim, iako se činilo da će time taj problem napokon biti riješen, stare navike se lako ne zaboravljaju.</s><s>Mini-deponije na prostoru Gusinja niču na svakom koraku, a najviše duž puteva.</s><s>Samo na pedesetak metara od te nekadašnje deponije, kuda je i put prema Desnom Grnčaru, niče nova, što može da se vidi i na putu prema izletištu Grebaje, putu prema graničnom prelazu sa Albanijom, na ulazu u Gusinje, a i po samom gradskom jezgru.</s><s>Savjesni građani, kao i prolaznici negoduju na sve to, ali šta vrijedi kada nadležni, iako im je taj problem, što se kaže, pod nosom, „ne vide”.</s><s>Takođe, problem je i ulična rasvjeta na potezu od skretnice na izlazu Gusinja prema izletištu Grebaje, gdje su stubovi uz sami put i znatno ugrožavaju saobraćaj, ali i tu se ništa ne preduzima da se to reguliše.</s><s>Šef inspekcijske službe u Opštini Gusinje Refik Pirović kaže da oni tehnički nijesu opremljeni da mogu da kontrolišu cio prostor pogođen tim problemima, iako se radi o veoma malom prostoru koji i pješice može da se kontroliše za oko pola sata, ali da će, po saznanjima, uvidom na licu mjesta preduzimati potrebne mjere iz svojih nadležnosti. – Nemamo saznanja o deponovanju smeća pored groblja prema Desnom Grnčaru, kao ni na pravcu prema graničnom prelazu, ali ćemo, svakako, izvršiti nadzor i preduzeti što je u našoj nadležnosti.</s><s>Sigurno je da ima tih mini-deponija i na drugim mjestima jer znamo da kultura higijene kod građana, a i privrednih subjekata nije na nivou, što naravno nije opravdanje službama da ne rade svoj posao.</s><s>Mi ni tehnički nijesmo opremljeni kako bi nadzirili cio prostor, ali ćemo ipak naći način kako to da se riješi i uvedemo komunalni rad u granice kako to propisi zahtijevaju.</s><s>Pored prevencija i upozorenja moraćemo preći i na te restriktivne mjere i pisati prijave, ako ne pronađemo počinioce, na N.N. lica, kako bi se tome stalo na kraj – poručio je Pirović.</s>
<s>Istorijski dogadjaji – Gusinje 1879 god.</s><s>Zadovoljstvo nam je da vam dostvimo dio sadrzaja “Ciklopedije” pod nazivom “Registar vaznih dogadjaja” iz 1879god., izdato u Njujorku.</s><s>“U drugoj polovini oktobra, Crnogorci su napredovali za posjedovanje Plava i Gusinja.</s><s>Porta je dala instrukcije guvernerima Skadra, Kasova, i Monastira da nastavi napredovanje prema Gusinju i Plavu, te da na odmah preduzme sve potrebne mjere za pripajanje tih okruga u Crnoj Gori.</s><s>Porta je izdala upute u isto vrijeme na lokalne vlasti da trebaju učiniti sve u njihovoj moći da pomognu tri guvernera kako bi se ustupanje teritorija Crnoj Gori može se izvršiti što je brže moguće.</s><s>Bez čekanja za dobrovoljno ustupanje koja je trebalo da bude, jake snage Crnogoraca marširalo na Gusinje, pljačkajuci i sve unaokolo paleci.</s><s>U borbi koja je uslijedila su zaklani veliki broj Albanaca, pa čak i žene i djeca koji nisu mogli pobjeći.</s><s>Turski guverner kojemu je naređeno da preda Gusinje je bio spriječen od strane Albanaca da udje u grad.</s><s>Petnaest bataljona turskih vojnika su potom poslati na crnogorskoj granice pod komandom Muftar paše, koji je u jednom trenutku proglasen masakriran od strane Albanaca.</s><s>Njegovo stanje je bio vrlo kritičano, i on je primoran da zatraži pojacanje, kada su dvadeset bataljona poslati za njegovo izvlacenje.</s><s>U decembru Rusija je predložila Silama zajednicku borbu u Carigradu da se ubrza predaja Gusinja Crnoj Gori.</s><s>Porta je zatim poslala krug svojih predstavnika u inostranstvu izricuci mjere poduzeti kako bi se taj predmet osigurao, i izrazila nadu da Crnogorci neće ubrzativati stvari, i da je bilo potrebno malo kašnjenja ako bi se time krvoproliće izbjeglo.</s><s>S obzirom na ove instrukcije Rusija je povukla svoj prijedlog”.</s><s>Napomena: Prjevod je prilagodjen da bi zadrzao autenticnost teksta!</s>
<s>Fondacija Gusinje organizuje Piknik 2016 za dijasporu 5. Juna ove godine.</s><s>DOBRODOSLI NA PIKNIK 2016 U ORGANIZACIJI FONDACIJE GUSINJE, JUN 05 2016</s>
<s>Mirsad Türkcan prodavaču olovaka poklonio kuću u Novom Pazaru</s><s>Besko Toskić, čovjek koji je cijeloga života svoju porodicu prehranjivao prodajom olovaka i privjesaka od Turkcana je na poklon dobio kuću u Pazarskom naselju Novopazarska banja.</s><s>Beska u Novom Pazaru poznaju po nadimku Bosanac, a većina ljudi ne zna da on potječe iz ugledne i nadaleko poznate familije Toskić iz Brodareva, pokraj Prijepolja.</s><s>Uz pomoć Mirsada, kuća će ubrzo biti dovršena i potpuno spremna za Beskovu četveročlanu porodicu.</s>
<s>POTRESNA ISPOVEST DR SLAĐANE VELKOV: Najgora stvar u medicini je VAKCINACIJA DECE!</s><s>„Zatražite od lekara koji daje detetu vakcinu da potpiše izjavu da prihvata kaznenu i materijalnu odgovornost za sve negativne posledice vakcinacije.</s><s>Videćete da, od lekara do ministarstva, niko neće smeti da potpiše izjavu.</s><s>Prilikom nabavke vakcine, proizvođači se odriču odgovornosti za negativne posledice.</s><s>Ako proizvođač nije odgovoran, ko je onda odgovoran?</s><s>Odgovornost za živote naše dece je uvek naša.“</s><s>Donosimo vam potresnu ispovest lekarke dr Slađane Velkov koja je davno shvatila nakaradnost iskvarenog medicinskog sistema i napustila ga, time se odrekavši ugleda i materijalne sigurnosti koja ide sa titulom lekarke.</s><s>U nastavku vam donosimo potresnu ispovest dr Slađane Velkov u celosti:</s><s>Dok sam radila kao lekarka u Kuvajtu, primetila sam da pacijenti kojima prepišem neki lek dolaze za nekoliko nedelja sa drugim simptomima – onima koji su bili navedeni kao negativno delovanje tog leka.</s><s>Kada bi dobili lek za te nove simptome, vraćali su se sa trećim simptomima – koji su bili posledica tog drugog leka.</s><s>Što su više lekova koristili, bili su sve bolesniji.</s><s>Zapitala sam se da li je način lečenja koji mi lekari primenjujemo zaista ispravan i jedini?</s><s>Da li je negde na tom putu medicina zastranila i da li, umesto da lečimo, nanosimo jos veću štetu bolesnim ljudima?</s><s>Kada je moja svekrva primila vakcinu protiv gripa i ubrzo se razbolela i nažalost, umrla godinu i po posle primljene vakcine, krenula sam u istraživanje prirodnih načina lečenja i došla do zapanjujućih otkrića.</s><s>Spomenula bih najpre lažnu epidemiju svinjskog gripa.</s><s>Dok su svi mediji objavljivali vesti o navodnoj pandemiji i ministarstvo kupovalo ogroman broj vakcina našim novcem, zahvaljujući austrijskoj novinarki Jane Burgermeister saznajemo da je u vakcini protiv svinjskog gripa u evropskim laboratorijama otkriven – smrtonosni virus ptičjeg gripa.</s><s>Posledice vakcinacije ovom vakcinom su katastrofalne, sa mnogobrojnim smrtnim slučajevima i teškim oboljenjima, zbog čega je podignuta i optužnica protiv Svetske zdravstvene organizacije i ostalih koji su bili umešani u proklamovanje lažne pandemije.</s><s>Ta ista organizacija promoviše i ostale vakcine.</s><s>Da li ćemo i dalje verovati nekom ko nas je pokušao da prevari, napasti ili ubiti ?</s><s>Odgovor je: ne.</s><s>Poverenje je izgubljeno!</s><s>Vakcinacija dovodi do sterilizacije i teških oboljenja</s><s>Kompanije koje proizvode vakcine ne interesuje zdravlje ljudi već isključivo biznis.</s><s>Ali, za nas to nije biznis već dragoceno zdravlje naše dece i zato moramo preuzeti odgovornost.</s><s>Odgovornost za zdravlje naše dece imamo isključivo mi roditelji a ne organizacije, bolnice i lekari.</s><s>Po Ustavu niko ne sme biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja ili, bez svoje dozvole, lekarskim ili naučnim eksperimentima a znamo da vakcinisanje spada u medicinski eksperiment jer ne postoji nijedna klinička studija koja potvrđuje efikanost i bezbednost vakcine.</s><s>Prema tome, prisiljavanje na vakcinaciju je protivustavno.</s><s>Takođe je protivustavno uslovljavanje vakcinacijom za upis u školu ili vrtić.</s><s>Većina razvijenih evropskih zemalja nema obavezno vakcinisanje</s><s>Istorijski podaci govore o neefikasnosti i besmislu vakcinacije</s><s>Imamo podatke, grafikone i studije mnogobrojnih vrhunskih svetskih stručnjaka koji nedvosmisleno pokazuju da vakcinacija nije iskorenila niti jednu bolest, već su se implementirale tek kada je više od 90% bolesti već bilo iskorenjeno.</s><s>Zarazne bolesti su iskorenjene boljom higijenom, boljom ishranom, boljim uslovima života, uvođenjem frižidera itd.</s><s>Istorijski podaci govore da su u epidemijama, uglavnom, obolevali vakcinisani ljudi.</s><s>Pa tako između 1871. i 1872. imamo epidemiju malih boginja odmah posle masovnog vakcinisanja protiv malih boginja.</s><s>Umrlo je 45.000 ljudi.</s><s>1972. u Gani, jedna od najgorih epidemija malih boginja među vakcinisanom populacijom.</s><s>U Velikoj Britaniji između 1970. i 1990. preko 200.000 obolelih od velikog kašlja kod dece koja su vakcinisana protiv velikog kašlja.</s><s>U Indiji u 70-im godinama prošlog veka, 260.000 slučajeva tuberkuloze među vakcinisanom populacijom.</s><s>1977. godine, dr Jonas Salk, koji je razvio prvu vakcinu protiv dečije paralize, svedoči u Kongresu zajedno sa kolegama da je masovno vakcinisanje protiv dečje paralize odgovorno za većinu slučajeva dečje paralize u SAD – u od 1961. godine.</s><s>1979. godine je Švedska je zbog neefikasnosti vakcine odustala od vakcinacije protiv velikog kašlja jer se veliki kašalj javljao upravo kod vakcinisane populacije.</s><s>U Omanu je između 1988. i 1989. godine izbila epidemija dečje paralize među vakcinisanom decom.</s><s>1990. godine časopis Journal of the American Medical Association objavljuje članak u kome kaže da se masovna pojava malih boginja dešava u školama upravo među vakcinisanom decom.</s><s>Autizam povezan sa vakcinacijom</s><s>Poznato je da je broj autistične dece drastično povećan poslednjih nekoliko godina.</s><s>Autizam se širi kao epidemija.</s><s>Broj autistične dece se popeo sa 1 : 10.000 (jedno dete na 10.000 dece), što je bilo u 1980. godini – na 1 : 50 (jedno dete na 50) u 2013., što je katastrofalno.</s><s>Podaci su sa područja SAD-a, međutim, ni evropske statistike ne razlikuju se mnogo.</s><s>Molim vas, pogledajte kratak video na Youtube-u: „Važno!</s><s>Američki kongres o autizmu“, u kojem se razotkrivaju mnoge zakulisne radnje kada su vakcine i zataškavanje istine o autizmu u pitanju (http://vvv.youtube.com/watch ? v = RvcSktD9o3c)</s><s>Sve je više studija koje pokazuju da je uzrok autizma u vakcinama.</s><s>Dr Laura Hevitson i njene kolege napravili su studiju na primatima na Univerzitetu Pitsburg u Pensilvaniji (SAD).</s><s>Primati su dobili standardnu vakcina u dozama koje odgovaraju njihovoj težini i uzrastu i vakcinisani majmuni su dobili autizam, za razliku od nevakcinisanih.</s><s>Italijanski sud je 2012. presudio u slučaju Valentino Boka da je autizam izazvan vakcinom.</s><s>Vlada je isplatila 174.000 evra odštete, a stotine drugih slučajeva autizma čeka suđenje.</s><s>Kada se vakcina ubrizga u telo povećava se broj antitela, jer se telo brani od napadača koji ulazi neprirodno u organizam.</s><s>Ta antitela napadaju organe primaoca svuda gde se sadržaj vakcine nađe.</s><s>Kako moždano tkivo ima afinitet prema aluminijumu i živi iz vakcine, a ova dva elementa su veoma snažni neurotoksini i akumuliraju se u mozgu, antitela će napadati upravo moždano tkivo.</s><s>A to znači da svaka vakcina može izazvati meningitis i encefalitis, a blagi oblik upale mozga i moždanih ovojnica ima svako dete koje primi bilo koju vakcinu.</s><s>O tome detaljno govori profesor dr Rasel Blejlok, poznati američki dečji neurohirurg.</s><s>Njegova predavanja možete naći na Youtube-u.</s><s>Pojava antitela u krvi posle ubrizgavanja vakcine nema nikakve veze sa imunim odgovorom.</s><s>Broj antitela će biti povećan i ako ubrizgamo, recimo, neko ulje u mišić, jer to nije prirodan put prodora mikroba (ili neke druge materije) i telo automatski napada uljeza.</s><s>Vakcinacija se bazira na porastu broja antitela, što nema nikakve veze sa imunitetom</s><s>Vakcinacija se bazira na porastu broja antitela, što nema nikakve veze sa imunitetom.</s><s>Imunizacija i imunitet su dve različite stvari.</s><s>Imunizacija je veštačka metoda kojom se na veštački način ubacuju sintetički virusi stvoreni u laboratoriji, dok je imunitet imuni odgovor na prirodne mikrobe koji ulaze na prirodan način.</s><s>Jedno nema veze sa drugim.</s><s>Pravi imuni odgovor nastaje kada neki mikrob ili bilo koja supstanca uđe u telo kroz disajni ili digestivni trakt, uši ili oči – što je prirodan put kojim unutrašnji organi dolaze u dodir sa spoljnom sredinom i gde se u sluzokoži prepoznaju strana tela i eliminišu ili apsorbuju.</s><s>Imuni odgovor nije borba, već uspostavljanje ravnoteže eliminacijom – kašljem, stolicom, temperaturom ili – prihvatanjem – ukoliko se radi o korisnoj supstanci.</s><s>Kada je vakcinacija u pitanju kažu da prisustvo antitela znači da je telo zaštićeno, a kada se radi o sidi – kažu da prisustvo antitela u krvi znači bolest.</s><s>Ova očigledna kontradikcija dovodi čitav koncept vakcinacije i njegovih ciljeva u veliku sumnju.</s><s>Vakcinacija usmrtila i osakatila bezbroj dece</s><s>Očigledno se radi o potpuno netačnim srednjovekovnim postulatima na kojima počiva vakcinacija – najopasnija medicinska praksa u istoriji klasične medicine, koja je usmrtila i osakatila bezbroj dece.</s><s>Mnogi lekari i naučnici smatraju da je najmanje 70% današnjih bolesti – posledica vakcinacije.</s><s>Dečje bolesti su prirodne bolesti koje nas jačaju.</s><s>Ja nisam vakcinisana i prebolela sam sve dečje bolesti bez ikakvih problema.</s><s>Vakcinisana deca su imala iste bolesti u isto vreme kad i ja.</s><s>Ne treba da se branimo ni od čega, već da podignemo imunitet presnom hranom i Suncem, pa će nam svaka „bolest“ biti tek blaga nelagodnost.</s><s>U klasičnoj medicini stalno se „objavljuje rat“: govori se o bolestima, operacijama, prognozama... umesto da se bavi zdravljem i prevencijom.</s><s>Hiljade registrovanih slučajeva negativnih posledica vakcinacije</s><s>A pritom je poznato da se registruje tek mali procenat posledica vakcinisanja.</s><s>Vaccine Adverse Events Reporting Sistem VAERS prikuplja podatke o negativnim efektima HPV vakcine iz svih zemalja sveta. (izvor: sanevak.org)</s><s>Tražite od lekara da potpiše prihvatanje odgovornosti za posledice vakcinacije</s><s>Ovde se radi o životu i smrti, i žrtve ovog vakcinisanja same se organizuju i angažuju advokate da zastupaju njihova prava i kreiraju političke grupe koje traže izmene zakona i pooštravanje kontrole.</s><s>Samo u SAD, desetak advokatskih firmi je specijalizovano da zastupa slučajeve oštećenih vakcinacijom.</s><s>Preporučujem svima da se dobro informišu pre nego donesu bilo kakvu odluku.</s><s>Brojna istraživanja dokazuju tvrdnje dr Slađane Velkov</s><s>Sastav HPV vakcine može se naći na poznatoj veb stranici američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (www.cdc.gov/vaccines/pubs/pinkbook/downloads/appendices/B/excipient-table-2.pdf), a možete pročitati i o efektima jednog od sastojaka, polisorbata 80 na reproduktivne organe miševa (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8473002?dopt=Abstract).</s><s>Smrtnost dece od polivalentnih vakcina je veća za 50%!</s><s>Podaci američke državne agencije Vaccine Adverse Events Reporting Sistem (VAERS – Sistem izveštavanja o neželjenim posledicama vakcinacije), govore da je 145.000 dece umrlo tokom 20 godina – kao posledica upravo tih kombinovanih vakcina.</s><s>Načelnik pedijatrije dr Jacob Puliiel (St Stephens Hospital, New Delhi, Indija), je u naučnom časopisu Journal of Indian Medical Ethics (IJME) optužio SZO (Svetsku zdravstvenu organizaciju) da promoviše petovalentne vakcine tvrdeći netačno da nema negativnih efekata od ovih vakcina što je po dr Puliiel-u upravo suprotno činjenicama.</s><s>Zbog prevelike smrtnosti i neželjenih reakcija od polivalentnih vakcina u Pakistanu, Vijetnamu, Šri Lanki i Butanu, vakcinacija ovim vakcinama je zabranjena.</s><s>Dati jednu ovakvu vakcinu bebi od tri kilograma je približno dati 30 vakcina odraslom čoveku od 80 kilograma!</s><s>„Svaka pojedinačna vakcina je napad, polivalentna vakcina su više napada u isto vreme.</s><s>Pucate u vaše dete uzijem umesto revolverom!“ Dr Rebecca Karli</s><s>U studiji objavljenoj u časopisu Human & Experimental Toxicology, čiji su autori dr Gari Goldman i Neil Z. Miller, navodi se da je procenat umrle i teško oštećene dece veći u slučajevima kada dete dobije više vakcina odjednom.“</s>
<s>Gusinjska dolina rasadnik svih vrsta voća</s><s>U tom pravcu – jedan broj prisutnih na ovom sastanku je izrazio želju da otpočne biznis u oblasti voćarstva – jer je bavljenje voćarstvom posao veoma unosan.</s><s>U bliskoj budućnosti, uzgoj kontinentalnog voća u gusinjskoj dolini će biti jedan od profitabilnih vidova poljoprivredne proizvodnje.</s><s>Drugo, šumski voćni plodovi, prije svega uzgoj visokožbunaste borovnice, kao i jagode, maline, kupine i drenjine – mogu poduprijeti kvalitetnu voćarsku proizvodnju kroz jednu ili dvije proizvodne linije za preradu ovog voća, gdje će se svakko uposliti odredjeni broj mladih ljudi.</s><s>U svakom slučaju, u gusinjskoj opštini se otvaraju sve mogućnosti i uslovi, da se uz savremene agrotehničke i druge mjere pokrene uzgoj voćarstva i iskorišćavanje šumskih voćnih plodova.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Ruzne navike bacanja otpada na nedozvoljena mjesta i dalje prate pojedine gradjane gusinja.</s><s>Ruzne navike bacanja otpada na nedozvoljena mjesta i dalje prate pojedine gradjane gusinja. — 1 Comment</s><s>KOMUNJARE NAROD PA I VLAST KOJA JE ODGOVORNA POSLOVICA NEMORASH MI PRICAT KAKAVSI JACU PROSHETAT CARSHIJOM I TVOJOM AVLUJOM SVECU SAZNAT O VAMA ..</s><s>TOJE TACNO SLIKE SU RIJECI OD KOJIH SE NEMOZE KRIT ISTINA ...</s>
<s>U podnožju Prokletija nalazi se najveća prirodna plantaža šumskog voća u našoj zemlji</s>
<s>SRAMNO CUTANJE REZIMSKOG REISA I MANJINSKIH PARTIJA U CG</s><s>Njegos je od nevolje ljute izbacen iz obrazovnih programa drage nam Bosne, jer je imenovani sprovodjenjem istrage poturica i svojim knjizevnim djelom “Gorskim vijencem” nanio takvu stetu Islamskom zivlju CG, da potomke nasih stradalih predaka ne bi mogle obestetiti Svajcarske i Njemacke banke zajedno.</s><s>Umjesto da se pokrene pitanje ostete za izvrseni genocid nad Bosnjacima i Albancima u CG i priznavanje istog, ide se u sasvim pogresnom pravcu, a od zrtava se trazi da slave svog dzelata.</s><s>Njegoseva Istraga Poturica je ucinila da su pripadnici dini Islama koji su zivjeli u Niksicu, Kolasinu,Mojkovcu, Podgorici i u drugim gradovima, nestali sa svojih vjekovnih ognjista, neke su protjerali, neke prinudno pokrstili a neke koji nijesu zeljeli da mijenjaju svoju vjeru likvidirali.</s><s>Neka je haram svakom pripadniku dini Islama, prije svega rezimskom Reisu CG koji je na ove i ovakve stvari sagnuo glavu i zacutao, umjesto da se javno oglasi on i njegov Mesihat, pa da kazu da je Njegos negativna licnost, ciji dan rodjenja mi ni ni u ludilu ne bi smjeli slaviti.</s><s>Haram neka je takodje Bosnjackim i Albanskim partijama CG, koje ovih dana cute, a trebalo bi upravo drugacije da postupaju i umjesto toga da se njihov vrisak cuje do Neba.</s><s>Radi nas i nasih buducih pokolenja, a prije svega radi nasih predaka koji su ni krivi ni duzni ispastali Njegosevom genocidnom politikom prema njima, samo zbog toga sto su bili u din i Islam, drugaciji i razlicitiji od svojih dzelata.</s><s>Sva je prilika, da je posebno manjinske partije koje su postale dio Izvrsne vlasti CG, ta ista vlast opila i osamutila i da im je stalo da preko ovog Njegosevog praznika i praznovanja prodju i minimiziraju njegov znacaj.</s><s>Rezimski se pak Reis odavno potvrdio kao osoba koja disciplinovano reaguje na svaki pa i najmanji mig kada treba stati na stranu onih u cijem je zagrljaju i koji ga “stite” od sopstvenog naroda.</s><s>Sila Boga ne moli, a Bog silu ne voli.</s><s>Preko predlozenog Zakona da slavimo Njegosevo rodjenje i djelo, na testu smo i provjeri svi, kako Reis i Mesihat IZ CG, tako i manjinske partije CG i narod koji im je dao povjerenje.</s>
<s>UJKAN COLJA MEKULI, POSLEDNJI ALBANAC IZ ETNICKOG ALBANSKOG SELA NOKSICE</s><s>Dogodio se taj ljuti boj na Noksice neposredno posle Berlinskog kongresa, godine 1879. u kojem su dobrovoljci za odbranu Ljuge plavskogusinske iz redova albanske i bosnjacke nacionalnosti, pobijedili regularnu i daleko brojniju crnogorsku vojsku pod komandom Marka Miljanova.</s><s>Selo Noksice, Rzanica i Pepice su do tada slovili za etnicki albanska sela, ali je crnogorska vlast u dobro poznatom i smisljenom maniru potiskivala starosjedeoce na razno-razne nacine, oduzimala im zemlju, proglasavajuci ih neprijateljima drzave, protjerivala ih i zastrasivala a poneke i likvidirala.</s><s>Iako je boj na Noksice dobijen, nije dobijena i bitka, buduci da ce crnogorska vojska 1912. i 13. godine prisilno zauzeti sve predjele Ljuge plavskogusinjske, cineci pri tom nevidjene masarke i pustosenja.</s><s>Ujkan Colja Mekuli je bio jedan od rijetkih i poslednih Albanaca koji je ostao do kraja svog zivota da zivi u pomenuto selo, koje su kasnije nastanili krscani.</s><s>Ujkan je rodjen kao gluvonijem, jako inteligentan i pronicljiv.</s><s>Iako nije imao poroda, bio je rijesen da smrt doceka u svojoj maloj kamenoj kuci prizemljusi, pokrivenoj sindrom u Noksicu, za razliku od mnogih njegovih prijatelja i rodbine, koji su glavu spasavali po Kosovu, Albaniji, Turskoj.</s><s>Znali su njegovi komsije za njegov hal u kojem se nalazi, pa im kao takav nije smetao da bi ga pritiskali kako bi i njemu ledja vidjeli.</s><s>Buduci da nije imao poroda, to je bila i dodatna povoljnost da sa njegovom smrcu nece imati vise komsija njegove nacionalnosti.</s><s>Ujkan je bio druzeljubiv, blage i prijatne naravi, uvijek iskazujuci spremnost da se zaustavi pred vama i da vam nesto saopsti.</s><s>Puno sam puta bio pocascen kao dijete da se sretnem sa njim, mnogo mi je medjutim zao sto nijesam razumjeo ono sto mi je on saopstavao.</s><s>Kao da je i on shvatio da mi godi svaki susret sa njim, pa bi mi ponesto objasnjavao, a ja bi se onako pomalo postidjen sto ga ne razumijem, pravio kao da sam shvatio njegove poruke i gestakulacije koje je cinio.</s><s>Od Boja na Noksice pa do Ujkan Coljinog preseljenja je proslo nekih stotinu ljeta.</s><s>Ljudi iz filmske industrije su napravili kratkometrazni film o Ujkan Colji Mekuli-u, koji je dobio nagradu.</s><s>Iz svog sela bi putovao dvanajest kilometara u oba pravca, da bi gledao filmove u gradskom bioskopu u Plavu, na njemu svojstven nacin, pucajuci sa svojim pistoljem corcem za vrijeme glavnih filmskih scena, odusevljavajuci prisutnu omladinu takvim svojim postupkom i cinom.</s><s>Peti red, broj 1, gradskog bioskopa je uvijek bio rezervisan za njega i to mjesto se nikom drugom nije prodavalo ili ustupalo.</s><s>Ujkan Colja Mekuli je prodavao ljekovito bilje, brezove metle za brisanje obora i drugo, sve u cilju da bi se prehranio.</s><s>Bilo je plemenitih i darezljivih ljudi koji bi ga znali novcano darivati, medjutim on nikad nikom nije pruzio ruku, iako mu je hvalilo sredstava za zivot.</s><s>Albanski ponos i potreba da bude svoj, te da se ni u nevolji ne valja poniziti, tjerali su ga da se tako ponasa i postupa.</s><s>Sjecanje na njega je svojim perom i poezijom iskazala i nasa pjesnikinja i cuveni psihijatar Mejra (Mekica) Paripovic, kcerka Hasana i rahm.</s><s>Marice, koja zivi i radi u Svajcarskoj.</s><s>Neka nas posebni i nikad zaboravljeni Ujkan Colja Mekuli pociva u miru, neka je rahmet njegovoj dusi plemenitoj, amin.</s>
<s>Planinarske staze na Prokletijama moraju biti bezbjednije</s>
<s>Glavna→Svijet→OBRT U HAGU: Važan svedok opovrgao svoju i zvaničnu izjavu da su Srbi napravili masakr na Markalama!</s><s>OBRT U HAGU: Važan svedok opovrgao svoju i zvaničnu izjavu da su Srbi napravili masakr na Markalama! — No Comments</s>
<s>Svijet maršira protiv Trampa: Pola miliona u Vašingtonu</s><s>U Vašingtonu se okuplja sve veći broj žena, a u javnom prevozu vlada velika gužva.</s><s>One su nezadovoljne Trampovim stavovima po pitanju zdravstva, abortusa, kulturne raznolikosti i klimatskih promjena.</s><s>“Oko 500.000 ljudi okupilo se u Vašingtonu kako bi učestvovalo na protestnom maršu protiv predsjednika SAD Donalda Trampa”, to je na svom Tviter nalogu napisao zamjenik gradonačelnika Vašingtona, zadužen za javnu bezbjednost i pravdu Kevin Donahju.</s><s>Bivša demokratska kandidatkinja Hilari Klinton zahvalila se na Tviteru svima koji se bore i marširaju za vrijednosti. “Zaista vjerujem da smo uvijek jači zajedno“, napisala je ona.</s><s>Skupovi se održavaju u još 600 gradova širom svijeta.</s><s>U Evropi, protestni skupovi održavaju se i u Berlinu, Parizu, Rimu, Beču, Ženevi i Amsterdamu.</s><s>Oko 2.000 ljudi protestuje u Beču, prema procjenama policije i organizatora, ali zbog vrlo niskih temperatura se razilaze te je ostalo nekoliko stotina demonstranata.</s><s>Hiljade žena okupilo se ranije na maršu u Londonu, a okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo odbaciti mržnju, vratiti politiku” i “ne rasizmu, ne Trampu”.</s><s>Organizatori navode da je u Londonu bilo okupljeno oko 100.000 ljudi.</s><s>Pored Londona, u Britaniji su protesti organizovani u Mančesteru, Edinburgu, Belfastu, Liverpulu i Kardifu.bProtesti su organizovani i u Kanadi, Autraliji, a ženski marš protiv fašizma održan je i u Beogradu.bU Sidneju je protestovalo oko 3.000 ljudi koji su se okupili u Hajd parku, a 5.000 ljudi se okupilo u Melburnu.nNa Novom Zelandu skupovi su održani u četiri grada, a okupilo se oko 2.000 ljudu.bStotine ljudi okupilo se u Tokiju, među kojima je bilo mnoštvo američkih iseljenika.</s>
<s>Fdacija Gusinje obiljezila 10 godina postojanja u Njujorku (foto galerija od 350 slika)</s><s>Posebno je zadovoljstvo gostima i domacinu je bilo prisustvo i prve predsjednice opstine Gusinje gos-dje Anele Cekic koja je izmedju ostalih uzela rijec i obratila se prisutnima.</s><s>Voditelj programa je bio clan UOFG gos.</s><s>Dzenad Bicic sin rah.</s><s>Hamda Bicica jednog od predsjednika Fondacije Gusinje.</s><s>Kako svijet ostaje na mladjima prvi koji se obratio gostima je uspjesni omladinac iz nase zajednice i clan udruzenja “Community connect” gos.</s><s>Adel Nikocevic na engleskom jeziku, koji je govorio o viziji mladih i njihovom ucescu u nasoj zajednici.</s><s>Koordinator Fondacije Gusinje u zavicaju i dijaspori, dugogodisnji clan, neumorni radnik i patriota Gusinja gos.</s><s>Sulja Djombalic prisutnima se obratio i detaljnije govorio o ulozi i znacaju Fondacije Gusinje u preteklih deset godina.</s><s>Prisutnima se takodje obratio odlazeci Ambasador Crne Gore gos.</s><s>Zoran Jankovic koji je takodje govorio o znacaju Fondacije Gusinje kako u zavicaju tako i u dijaspori.</s><s>Na kraju se obratio i predsjednik UO Fondacije gos.</s><s>Refik Radoncic koji je na pocetku pozdravio prisutne i govorio o aktivnostima Fondacije Gusinje u proteklim godinama.</s><s>Radoncic je istakao vaznost saradnje izmedju politickih predstavnika C.G. u Njujorku i Fondacije Gusinje i u tom smislu pohvalio za dobru saradnju odlazeceg Ambasadora gos.</s><s>Zorana Jankovica i pozelio novom Ambasadoru C. G. u Njujorku u najmanju ruku uspostavu istog odnosa saradnje.</s><s>On je takodje pozvao prisutne na daljnju podrsku Fondaciji Gusinje i zahvalio se svim donatorima, clanovima i dr. prijateljima na svi podrsku sto su pruzali u predhodnim godinama.</s><s>Prisutne su zabavljali poznati duo – Sejo Jeina i Amela Husovic kao i Haris Koljenovic.</s><s>Zabavu koja je trajala do sljedeceg dana u znaku slavljenicke atmosfere zabeljezio je P-G studio tj. potpisnik ovih redova i clan UOFG Safet Koljenovic.</s><s>Zavas smo pripremili bogau galeriju od 350 fotografija sa proslave:</s>
<s>Biografija Huseina Basica – najpoznatiji pisci iz Plavo-gusinjskog kraja</s>
<s>Statistika (OIK) po birackim mjestima u opstini Gusinje</s><s>Na parlamentarnim i lokalnim izborima pravo glasa u opštini Gusinje ima 4.560 birača GLASANJE NA DESET BIRAČKIH MJESTA GUSINJE – Ukupan broj birača u najmladjoj crnogorskoj opštini je 4.560, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK).</s><s>Njima će na predstojećim parlamentarnim i lokalnim izborima 16.oktobra biti omogućeno da glasaju na 10 biračkih mjesta i to: 1.MARTINOVIĆE – GROPA 471 birača 2.DOSUDJE 217 birača 3.GRNČAR 198 birača 4.GUSINJE I 693 birača 5.GUSINJE II 662 birača 6.GUSINJE III 810 birača 7.KOLJENOVIĆE 159 birača 8.D O LJ A 157 birača 9.KRUŠEVO-VIŠNJEVO 502 birača 10.</s><s>VUSANJE 691 birača U izbornoj trci na lokalnim izborima u Gusinju je sedam partija i jedna koalicija i to prema redosljedu : 1.SDP „Ranko Krivokapić – Gusinje svima“ 2.DS u CG 3.BS CG „Rafet Husović – Naša snaga GUSINJE“ 4.Partija za Gusinje 5.DPS „Gusinje sigurnim korakom – DPS Milo Djukanović“ 6.“SNP Gusinje“ 7.Koalicija „DUA –Albanska Alijansa“ 8.SD „Socijaldemokrate CG Ivan Brajović – Dosljedno za Gusinje“ Pripremio: Rifat Gruda</s>
<s>PREDZNACI SE SUDNJEG DANA VIDE</s><s>Predznaci se Sudnjeg dana vide, ljudi nijesu sto su nekada bili, pjesme nema ko sto se pjevalo, svadbe nijesu kao sto su bile, ljubav u ime Allaha dz.s. zamijenjena je sa ljubavlju iz interesa, voda vise nije pitka kao nekad, zdrave hrane sve manje i manje, sve je vise falsifikata, a sve manje unikata, dobrih ljudi manjka u sva mjesta, vjernici su vazda bili u manjini, u jad ni se Svijet pretvorio, svoj svojega do jame prigoni, ne mora ga u jamu bacati, svojta ce se sama stropostati; zasto ljudi na smrti cas ne misle cesce, zasto sebe u red ne dovedu, da razdvoje dobro od grijeha, da kredita i zaloge steknu, da nikome ne ostanu duzni, da ne budu i tuzni i ruzni, da pakosni nikada ne budu, da se tudjom nesrecom ne slade, da pravilno vaspitaju mlade; svoj da ponos uvjek izgradjuju, da se tudjom mukom ne nasladjuju, zar nam valja nevolja raznijeh, il nam treba oslonca i vjere, da nam drugi ne uzimaju mjere, da nas blate, progone i tlace, ko sto gladni pojedu pogace, koliko nas vukovi mirisu, i s merakom na nejake kidisu; snop se pruca tesko moze sjeci, dok se jedan, pojedan izlomi, da dusmana glava ne zaboli; mozemo li biti izdajice, smijemo li ne plasit se Boga, uraditi sve sto nas je zapalo, ne cuvati rza i obraza, dozvoljavat da nam cilj opravdava sredstvo, ucinjeti sve sto te zapadne, dobrocinstvo uvjek napustat, a losim se radnjama prepustat, halal dobit, haramom menjati, svoju celjad time otrovati, ne cuvati drugoga od sebe, kabuljiti sto se ne kabulji, pomijesati sto valja i ne valja, simetriju svoju narusiti, odvest svoju dusu putevima svima, a ne samo onima pravima; zasto nasu vjeru napustamo i u razne sure se pretvaramo, zaboravu emanete dajemo, toliko su preci amaneta dali, tako nas</s><s>Autor: Ibrahim Huseinovic</s><s>sve do jednog savjetovali, da nas zmija dvaput ne ujede, ako nista drugo bar ne iz rupe iste; Postacemo za koju deceniju, religija sa najvise ljudi, najveca nas brojka spasit nece, kvalitet je ispred kvantiteta; trebaju nam uceni vjernici, raznih struka, profesija, znanja, da uzmemo stvar u svoje ruke, da se sve to radi sa po muke, da budemo cestiti i vjerni, pravog znanja i nauke zeljni; rdjavstinu od nas da odbacimo, da svakome dobra pozelimo, sto zelimo sebe da nas nadje, zavidljiva dusa mirna bit ne moze, sto zelimo lose drugom, Bog to nama daje, i takve nas o jadu zabavlja, bolje biti covjek i ponosit, nego biti zao i naopak, bolje biti cestit, karakteran, valjat drugom i mio bit Bogu; iskusenja su nesto sto nas uvjek ceka, da se vidi koliko valjamo, dal smo spremni podnijet, trpjeti i boljem se sjutra radovati, da shvatimo i kad kisa pada, da je svjetlost tu, iza oblaka; jeste ovaj svijet satkan tako, da se dvije sudaraju struje, da pozitiv odbija negativ, da se s njime nosimo do vijeka; insan jeste satkan sa dva elementa, meleki ga vuku na hajr i na dobro, a sejtani u drugome pravcu, da sejtanski sto vise postupa; ako insan meleke poslusa, a sejtanskog posla on se kloni, bit uvjek srecan on i porod njegov, u hak nikom ostati se nece, bice tako nafake i srece; Bogati su ljudi danas kapitalom, ali svoju dusu pojit valja, sa namazom, zekatom, sadakom; musafira valja prihavtit kako nasa vjera to nalaze, islamske su kuce Bozje i Musafirske; zaraditi za obadva svijeta, kada ljudi rastrkani budu i kada se najboljem ponadati mogu; stvorio je Allah Zemlju i Nebesa i nas sitne Njegove robove, znano Mu je da smo nesavrseni, u milosti smo i zastiti Njegovoj; borimo se i trudimo za sebe, za rodbinu, prijatelje i zajednicu, cime cemo postic’ sto zelimo.</s>
<s>DEVETORO ZA ISTOM SOFROM</s><s>Od malena su nas roditelji ucili stedljivosti, da se zna hak i onoj najmanjoj svoti novca, da se ne baca hrana i da se ne prosipa.</s><s>Borova sofra na kojoj smo jeli nimete Allahove, cuva se i dan danas.</s><s>Kukuruze nikad nije falilo, a prismoke koliko je Bog dao.</s><s>Bjelavina je na sofri bila uvijek prisutna i prinosila se.</s><s>Bila nam je takodje navika i zadovoljstvo da jedemo varivo pasulja, krompira, oriza, djuveca...</s><s>Hrane nekad vise a ponekad manje.</s><s>Odredjeni manjak iste se znao osjecati kada se kupovala zemlja i ista otplacivala na vadeta, jer je nijesmo na pocetku posjedovali u zeljenoj povrsini.</s><s>A kada se osigurao adekvatan zemljisni fond, postojala je garancija i bilo je izvjesno da ce se sa obradjivanjem zemlje doci do zdrave i neophodne hrane.</s><s>Sofru nakon obavljenog jela nijesmo smjeli ostaviti u haosu, posebno trohe hleba nijesu na njoj mogle da ostanu, posto su nas roditelji naucili da svako svoje mrvice hljeba treba da pokupi i pojede.</s><s>Govorili bi da ko ne zna kimet trohi hljeba, ne zna vrijednost ni cijelom hljebu.</s><s>Takodje je bilo ustaljeno shvatanje kod njih da se bacanjem i prosipanjem hrane koja ostane iza jela, umanjuju bericet i nafaka.</s><s>A njihove rijeci: “Ako hocete da su vam vasa djeca kad ih budete imali lijepa i pametna, onda morate pokupiti svako svoju trohu to jest mrvicu hljeba”, ostale su nam zauvijek u sjecanju.</s><s>Da imamo pametan i lijep evljad, bilo nam je vazno i interesantno, pa smo se bukvalno grabali ko ce prije i bolje da pokupi svoje trohe sa sofre.</s><s>Ulog je u malim djecjim glavama bio ogroman – lijepa ili ruzna djeca.</s><s>Elham smo kao djeca svi od malena naucili od svojih roditelja.</s><s>Govorili su nam da je to osnovna dova koja se uvijek moze prouciti, pa cak i na mjesto neke druge dove, ako se ista ne zna.</s><s>A kad porastemo da moramo jos dova i ajeta znati.</s><s>Blage noci smo uvijek obiljezavali uz obavezno stavljanje halve , kako bi kuca u tim odabranim nocima na nju zamirisala, uz ucenje dova.</s><s>Roditelji su osim eljhama znali i ucili i druge dove i sure, a nama bi govorili da podignemo ruke i da izgovaramo na glas amin, sto smo i cinili.</s><s>Ishrana je poput goriva autu, omogucavala sve aktivnosti koje je zivot trazio, da se radi na imanju, da se cuva i nahrani postojeci stocni fond, da se ide u skolu i da sve tamo bude kako treba, da nema bilo kakvog zastoja.</s><s>I nasi dragi roditelji su imali puno posla, nije se znalo od cega prvo poceti.</s><s>Postojao je opravdani razlog kada se kazalo, hvali selo al ipak u grad zivi.</s><s>Otac nije bio u prilici da ide u skolu niti jedan razred, a da cita i pise je naucio prilikom sluzenja vojnog roka tokom i poslije II svjetskog rata.</s><s>Majka je zavrsila cetvororazrednu osnovnu skolu, sa jasnom vizijom i opredjeljenjem da se istrajava u skolovanju svog evljada u cemu su i uspjeli.</s><s>Otac je bio skeptik kada je skolovanje djece u pitanju, pa bi svojoj izabranici podvukivao i debatovao , zbog cega je toliko uporna da se djeca skoluju, “nesap te nesto zavrsit”.</s><s>Vise je voleo da se i njgov evljad poput mnogih drugih u okruzenju, sto prije to bolje, prihvati seoskih poslova i da se ne bude ka vrana na dva kolca.</s><s>Ipak, i u takvim uslovima i okolnostima se uspjelo, jer nije bilo lako po kisi i drugim nepovoljnim vremenskim uslovima cuvati stoku da bi se napasla i obavljati druge seoske poslove, a za to isto vrijeme uredno napisati domace skolske zadatke, procitati zadato gradivo, nauciti napamet pjesmicu ili vise njih...</s><s>Od sedmoro djece koliko nas je bilo u porodici, vrijedni nasi roditelji su uspjeli sve nas da skoluju.</s><s>Sa ponosom i odvaznoscu je nasa majka pred svoje preseljenje na bolji Svijet izjavila, da su svoje sedmoro nejaci, ona i njen suprug podigli i skolovali u veoma teskim uslovima, te da je pocascena mnostvom diploma koje je njen evljad sticao i donosio, svjesna da ce im zivot biti drugaciji i bolji u odnosu na onaj kojim su oni zivjeli.</s>
<s>dok ga sluzis i odmor mu pruzis, toplinu si jaku iskazivao, gazdama si svojim uvjek vjeran bio,</s><s>nikada ti niko mahane ne nadje, dimenzija raznih te pravise, sa podlogom meksom ili tvrdjom,</s><s>uvijek si bio tolerantan, sirokogrud – nadasve galantan, mnoge snove na tebe su usnili,</s><s>mnogi su se s’tebe srecno probudi, mnoge duse ti si relaksirao, mnoge tajne ljubomorno cuvas,</s><s>o stvarima mnogim ti si vjerni svjedok, sta bi bilo da nam tebe nije, u kom pravcu bi se zivot odvijao,</s><s>kad bi doslo vrijeme tvog nestanka, ili kad bi neko tebe zabranio, da nam uvjek stojis na usluzi,</s><s>da te nema za ono sto jesi, da te nema u formama rznim, po izloga nasih prodavnica,</s><s>oj krevetu nasa vjerna slugo, kakva slugo – dobricino prava, do kraja si uvijek strpljiv bio,</s><s>nikada se nijesi naljutio, bez obzira kako su te koristili, sa tobom se tako ophodili,</s><s>i kad su te ko kofer izbacivali, nikad nijesi jednu prozborio, nit na novi krevet ljubomoran bio,</s><s>po dobru ti niko ravan nije, ni po dobru ni po strpljivosti, od tebe bi mnogi mogli ucit,</s><s>poucan si primjer za ostale, kako i sa kim da se razgale, tamu – svjetlo ti si ispratio,</s><s>rabotama raznim svjedok bio, nikad nijesi znao da si ljutit, i kad su te tovarili puno,</s><s>imao si za sve istancano culo, da prihvatis i da razumijes, da ostanes uzdignuta cela,</s><s>ti znas da ce tvoje ime trajat vjecno, da ces zivjet udobno i srecno, svi te vole jer im vjerno sluzis,</s><s>ni na koga ti se ne rastuzis, vjerno sluzis – vremenu prkosis, svojim djelom samo se ponosis,</s><s>korisnici tvoji sve to dobro znaju, na ledjima tvojim odmaraju, tvoja pomoc daje ljudskom rodu,</s><s>puna prava, odmor – razonodu, na tebe su pjesme ispjevane, mnoge tajne sapatom kazane,</s><s>robove si Bozje usladio, naspavao i snagu im vratio, ljudski rod se stvara preko ledja tvojih,</s>
<s>Moskva Podgorici: ODGOVORIĆEMO NA VAŠU NEPRIJATELJSKU POLITIKU</s><s>„Nastavak antiruske histerije u Crnoj Gori kod nas izaziva samo žaljenje.</s><s>U kontekstu neprijateljske politike crnogorskih vlasti, ruska strana ostavlja sebi pravo da preduzme recipročne mjere“, navodi se u komentaru odjeljenja za štampu MIP-a Rusije.</s><s>Odgovornost za nastalu situaciju, kako je saopštio spoljnopolitički resor, potpuno leži na crnogorskoj strani.</s><s>„Na neizazvanu inicijativu pridruživanja Crne Gore antiruskim mjerama EU od marta 2014. godine, Rusija je preduzela simetrične mjere u avgustu 2015. godine“, navodi se u saopštenju.</s>
<s>SNP I DEMOS U GUSINJU PREDALI ZAJEDNIČKU ODBORNIČKU LISTU</s><s>GUSINjE -Opštinski odbor SNP Gusinje juče je predao odborničku listu za predstojeće lokalne izbore koja sačinjava 20 kandidata, koja je zajedička sa Demosom.</s><s>Nosilac liste je Mihailo Jovović koji je i predsjednik OO SNP-a, a na drugom mjestu je član Demosa Veselin Vujačić.</s><s>-Očekujemo najmanje dva mandata i da budemo tas koji će prevagnuti za formiranje vlasti u Gusinju, a zna se da to jedino može biti Partija za Gusinje, koja je, uz našu punu podršku iznijela teret povraćaja opštine Gusinja na svojim plećima.</s><s>Nema sumnje da ćemo zajedno sa njima učiniti da ispravimo ove kardinalne greške dosadašnje vlasti i da Gusinju vratimo mjesto koje zaslužuje.</s><s>Da pokrenemo razvojne projekte i uposlimo mlade stručne ljude, što aktuelnoj vlasti nije ni padalo napamet jer im je preče bilo da uposle svoje porodice negoli razvoj Gusinja.</s><s>Početnu kampanju zakazali smo za ponedjeljak u 13 časova gdje ćemo građanima predočiti viziju naših razvojnih aktivnosti, a nastavićemo je obilaskom birača na terenu, što se kaže od vrata do vrata, ali samo u smislu predstavljanja programa a ne nikako da sa njima trgujemo kako je to svojstveno partijama na vlasti u ovoj varošici i šire –poručio je Jovović.</s><s>Što se tiče republičkog nivoa daju puno podršku koliciji Demos-SNP-URA, koji će, kako misle, sigurno biti okosnica vlasti u Crnoj Gori.</s>
<s>Priroda izdašna – infrastruktura losa</s><s>Analiza turističke ponude pokazala je da su prirodne atrakcije nosilac razvoja turizma, da ponuda kulturno-istorijskih atrakcija varira od srednjeg do visokog nivoa, da je kvalitet smještajnih kapaciteta na niskom nivou, dok su generalna i turistička infrastruktura nerazvijenePLAV -Sekretarijat za privredu, razvoj i finansije Opštine Plav, u susret turističkoj sezoni, predstavio je plan ponuda, s naglaskom na izuzetne prirodne, kulturne i turističke atrakcije.</s><s>Podvučeno je da se turistička ponuda opštine temelji na prirodnim ljepotama kraja, kao primarna ponuda, dok je sekundarna nerazvijena, posebno saobraćajna infrastruktura.</s><s>Navodi se da je analiza turističke ponude pokazala da su prirodne atrakcije nosilac razvoja turizma.</s><s>Preko jezera, kraških vrela, planina i biodiverziteta, opština Plav ima izuzetnu ponudu, a od velike je važnosti postojanje NP „Prokletije“, što daje mogućnost uključenja na regionalnom i nacionalnom nivou.</s><s>Ponuda kulturno-istorijskih atrakcija varira od srednjeg do visokog nivoa, dok je kvalitet smještajnih kapaciteta na niskom nivou.</s><s>-Analiza turističke potražnje urađena je na osnovu ankete koju je u 2009. godini sprovela TO Plav u saradnji sa GTZ-om.</s><s>Turisti su naveli da su za turističku ponudu Plava potrebni bolja putna i sportska infrastruktura, parking, više turističkih paketa, bolji kvalitet smještaja i više smještajnih kapaciteta, uređen kamp, bazen, veća higijena prostora, više aktivnosti lokalne uprave na području turizma, više i kvalitetnije turističke informacije i signalizacija, više ponude zdrave hrane, usluge iznajmljivanja automobila, bicikala i kamp opreme, bolje poznavanje jezika od strane turističkih radnika, bolja ponuda suvenira.... –navodi se u analizi elemenata turističke ponude.</s><s>Analiza je pokazala da se u Plavu mogu identifikovati četiri integralna turistička proizvoda: aktivan odmor, putevima kulture i istorije i kulinarstvo i zabava.</s><s>Aktivan odmor obuhvata najveću raznolikost turističkih ponuda, dok su planinarenje, šetnja i ribolov turistički proizvodi koji su trenutno na visokom nivou razvoja.</s><s>-Većina turističkih proizvoda je trenutno slabo ili veoma slabo razvijena.</s><s>Jako visok potencijal razvoja imaju zeleni, bijeli i adrenalinski sportovi, kulinarstvo i ribolov.</s><s>Za realizaciju ovih potencijala potrebna su visoka finansijska ulaganja.</s><s>Korišćenje prirodnih potencijala uz aktivnu privatnu inicijativu je dovoljno za razvoj zelenih sportova: planinarenja, šetnje i biciklizma kao i adrenalinskih sportova: paraglajdinga, alpinizma, penjanja, slobodnog penjanja, heliskiinga i kulinarike.</s><s>Ukratko, analiza turističke potražnje je pokazala da je područje opštine izuzetno bogato turističkim atrakcijama, prvenstveno prirodnim ljepotama.</s><s>Veliki potencijal predstavlja i NP Prokletije, koji može u velikoj mjeri pomoći da se turističke ponude opštine ponovo mogu uključiti u turističku ponudu regije i države.</s><s>Generalna i turistička infrastruktura su nerazvijene, dok je turistička super struktura jako nerazvijena.</s><s>Zato će ubuduće biti potrebni visoki napori za razvoj ovog dijela turističke ponude.</s><s>Izgradnjom putnih pravaca Murino-Čakor-Peć i Gusinje-Podgorica, preko Albanije, svakako bi predstavljalo značajan ali ne i dovoljan element za razvoj ove destinacije –ističe se u navedenoj analizi.</s><s>Naglašeno je da turistički proizvodi koji su vezani za prirodne ljepote kraja –planinarenje, šetnja i ribolov, tzv. zelena i plava prirodna bogatstva, imaju visok razvojni potencijal i predstavljaju nosioce razvoja turizma.</s><s>Tu je potrebno uključiti i razvoj autentičnih domaćih proizvoda, kao što su eko-katuni, jahanje konja, promocija kulturne baštine, tradicionalne narodne igre i ples, botanički turizam, ispitivanje pećina i jama, i dr. Za realizaciju ovih potencijala potrebna je prije svega inicijativa privatnog sektora kao i aktivna podrška lokalne samouprave i državnih organa.</s><s>U analizi turističke ponude opštine Plav se zaključuje da nosioci posla u svim segmentima treba da budu svi subjekti u opštini i državi, od Komunalnog preduzeća, preko LTO, RTO i planinarskih društava, Opštine, škola, NVO sektora, NP Prokletije, Ministarstva turizma, te opštinske i republičke inspekcije.</s><s>Zaboravljeni i na zadnjem mjestu</s><s>-Pored svih komparativnih prednosti naše opštine za razvoj turizma, u odnosu na nama konkurentna područja u državi, sa žaljenjem možemo konstatovati da naša opština u pogledu razvoja turizma, umjesto da se razvija i bude privlačna turistička destinacija mnogim turističkim tržištima, zaboravljena je i nalazi se i dalje na zadnjem mjestu.</s><s>Imajući u vidu činjenicu da je AD „Plavsko jezero“, nekadašnji nosilac turističke ponude Plava, privatizovano na već poznati način, i da vlasnik ne pokazuje namjeru da postojeće hotelske sadržaje stavi u funkciju, i u narednim godinama nećemo imati odgovarajuće smještajne i ostale kapacitete za brži razvoj turizma u našoj opštini.</s><s>Značajni prihvatni kapaciteti su „Kula Damjanova“, na obali Plavskog jezera, sa 85 ležaja i restoranom od 200 mjesta, kao i Motel „Akva“, sa 28 ležaja i restoranom od takođe 200 mjesta.</s><s>Tu je i „Đerdan“, sa 20 ležaja, kao i veći broj manjih ugostiteljskih objekata.</s><s>Što se tiče prihvata u planinskom smještaju tu je Eko-planinarsko naselje „Hrid“ u Babinom Polju, sa 30 ležaja i pratećim prostorom – navedeno je u planu Sekretarijata za privredu, razvoj i finansije.</s>
<s>ILJ STUDENTA ILJ GROB OD CEMENTA</s><s>I ova se prica odnosi na jednu divnu i lijepo vaspitanu hanumicu iz Ljuge plavskogusinjske.</s><s>Iako je imala zelju da se skoluje i obrazuje, ta joj se zelja nije ispunila, jer je kod nasih predaka Koltlinjana postojao nedvosmislen strah, te da zensko celjade valja drzati na oku, ne dozvoliti mu da se odbije od kuce i da ne daj Boze ne pogrijesi i ne osramoti sebe i svoj rod.</s><s>Rijetko je kojoj Kotlinjanki bilo omoguceno da posle osnovnog obrazovanja nastavi dalje skolovanje u nekom drugom gradu i u nekoj novoj sredini.</s><s>Kada bi se zensko rodilo, uvijek bi se to rodjenje propratilo sa dozom rezerve, tjeskobe i stegnutosti.</s><s>Bilo je ustaljeno misljenje da nije problem sto je Allah dao zensko a ne musko celjade, no je bila prisutna zebnja sto je zensko “tudja vecera” i sto ce se sa svakojakim osobama povezati i oprijateljiti.</s><s>Otuda i izreka kod predaka nase Ljuge, da im je od svih napora koje su imali kroz zivot, medju tezima bilo nasramotu to jest na silu smijanje, pred pojedinim svojim prijateljima, sa kojima su se preko svoje odive oprijateljili, a to prijateljsvto morali odrzavati.</s><s>Divna i lijepo vaspitana hanumica je shvatila surovost vremena u kojem je rodjena, no ipak, cvrsto opredijeljena da ceka svoju pravu priliku i da nece poput mnogih drugih nacoravo i brzo donositi odluku kada je udaja u pitanju.</s><s>Smatrala je da ako njoj nije bilo omoguceno da se skoluje i da bude visoko obrazovana osoba, da treba da prati i ceka svoju pravu sansu, te da njen izabranik mora biti u najmanju ruku student ili neko ko je zavrsio fakultet.</s><s>Zarekla se i sebi je kazala: ” Ilj studenta, ilj grob od cementa”.</s><s>Prolazila su ljeta, a nekad mlada i lijepo vaspitana hanumica je pocela da ulazi u godine.</s><s>Nije nikako krila svoj naum, pa bi na pitanje svoje rodbine i prijatelja, zasto se ne udaje i zasto odbija ponude za udaju koje ima, govorila da jedino zeli skolovanog i lijepo vaspitanog mladica za svog bracnog druga.</s><s>Ljugom plavskogusinjskom su se brzo sirile vijesti da se mlade djevojke udomljavaju i da ulaze u bracne vode cak i prije svoga punoljetstva, a da nekad divna i lijepo vaspitana hanumica vec ulazi u godine, i da ne daj Boze kako stvari stoje, moze zbog pretjeranog biranja i neudata da ostane.</s><s>Svoj zacrtani naum ” Ilj studenta ilj grob od cementa” ipak nije ostvarila.</s><s>Odbijala je i ponude skolovanih mladica, jer bi i kod njih nalazila po nesto sto joj smeta ili na nju odbojno djeluje.</s><s>A mladici, ko mladici, bili sa skolom ili bez nje, svi od krvi i mesa, sa svojim posebnostima, manama i vrlinama, kao citav ljudski rod.</s><s>Junakinja ove price je napokon shvatila, da u svakom poslu ne planiramo sami mi, nego i Neko drugi ko nas je dao na ovom dunjalulu i Kome cemo se jednog dana vratiti.</s><s>Za izabranika je uzela osobu par godina stariju od sebe, sa kojom je porodila hairlji evljad i bila srecna.</s><s>Njeno opredjeljenje da se ne valja zatrcavati i jos za vrijeme nepunoljetstva udavati, snazno je uticalo na ostale savremenjakinje, koje su se bukvalno primile na krilaticu ilj studenta ilj grob od cementa.</s><s>Srecom, izbor za povoljnu udaju i pravo udomljenje se u medjuvremenu prosirio, jer su mladi i cestiti momci plavskogusinjske Ljuge odlazili i u inostranstvo, dolazeci tamo za krace vrijeme do potrebnih sredstava i valjanog nacina za zivot.</s><s>Te i takve prilike su bile kec na desetku djevojkama kojima nije bilo omogucavano da se skoluju, neke su se udavale tamo a neke ovamo, dje im je bilo zapisano i sudjeno.</s>
<s>Zanimljive činjenice o pamćenju</s><s>1. Naučna istraživanja su pokazala da se ljudski mozak može prisećati stvari iz maternice jer pamćenje počinje “raditi” 20 nedelja nakon začeća.</s><s>2. Prema studiji iz 2001., levoruki ljudi imaju bolje pamćenje.</s><s>Corpus callosum (žuljevito telo) pomaže u prisećanju i veće je kod levorukih ljudi.</s><s>4. Kod dece u uzrastu od 4-5 godina razvija se hotimično (namerno) pamćenje</s><s>5. Odrasli ljudi najviše se sećaju događaja iz vremena kad su imali između 15 i 25 godina.</s><s>Događaji iz tog razdoblja mogu činiti čak 60 posto njihovih sećanja.</s><s>6. Moguće je izbrisati loše uspomene.</s><s>Studije pokazuju da beta blokatori onemogućavaju prisećanje na određene događaje.</s><s>7. Pamćenje nikada ne propada.</s><s>Jer nije pamćenje to koje propada, već naša sposobnost da određene sadržaje prizovemo u svest.</s><s>9. Hipokampus u mozgu igra veliku ulogu u procesiranju sećanja i on opada tokom vremena – do 80. godine 20 posto njegovih živčanih ćelija može biti izgubljeno.</s><s>Čovek prosečno ima 70.000 misli u jednom danu!</s><s>Nemogućnost prepoznavanja ili pamćenja lica može biti redak oblik amnezije.</s><s>Ona se zove prosopamnesia.</s><s>Alkohol onemogućava prenošenje informacija u dugoročno pamćenje.</s><s>Iz tog se razloga alkoholičari ne mogu setiti prethodne noći.</s><s>Vizuelno pamćenje svedoka vrlo je nepouzdano.</s><s>Od 235 pogrešno optuženih osoba u SAD-u, za njih 75 krivi su nepouzdani svedoci.</s><s>Da je ljudski mozak hard-disk, imao bi do 2,5 petabajta (2,5 milona gigabajta) memorije.</s><s>Prisećanje može da izmeni sadržaj zapamćenog to jeste mozak može da stvori lažna sećanja.</s><s>Pamćenje je nestabilno, takođe i nedostatak sna slabi pamćenje</s><s>Pamćenje u novorođenčeta prvi se put manifestira kao sposobnost prepoznavanja</s><s>Britanac Ben Pridmor može da za 30 sekundi memoriše tačan redosled 52 nasumice raspoređene karte!</s><s>Smatra se da jedna odrasla osoba se može setiti dvadeset do sto hiljada reči</s><s>Čudni fontovi (slova) lakše se pamte odnosno informacije napisane na neobičnim oblikom slova lakše se pamte nego sa običnim fontom.</s>
<s>ESAD BARJAKTAREVIĆ NEGIRAO NAVODE IBRAHIMA HUSEINOVIĆA O REKONSTRUKCIJI VODOVODA ZAVRŠ- ĐURIČKA RIJEKA</s><s>PLAV –Predsjednik Režijskog odbora za rekonstrukciju vodovoda sa kojeg se napajaju potrošači mjesta Završ, Đurička Rijeka i Kumanice Esad Barjaktarević, negirao je tvrdnje Ibrahima Huseinovića, objavljene u „Danu“ 10. oktobra 2017. godine pod naslovom „Priključak za vodu naplaćivali do 5.000 eura“.</s><s>Barjaktarević kaže da je neistina da je Režijski odbor nekom od „stranaca“ naplaćivao iznos od po 5.000 eura za priključak na vodovod, što kako kaže demantuje i uvid u izvod o uplatama na žiro- račun što je, kako kaže, provjeravalo i tužilaštva u Plavu.</s><s>Tvrdi da su uplate vršene isključivo na žiro- račun Režijskog odbora, a ne Opštine Plav, i da je tim novcem finansirana rekonstrukcija i izgradnja novog kraka vodovoda.</s><s>– Neistina je i da je Hasan Huseinović sa tadašnjim Režijskim odborom izvodio bilo kakve radove kao i da je Opština Plav smijenila stari Režijski odbor na čelu sa njim, već da je tom odboru bio istekao mandat.</s><s>Novi Režijski odbor izabran je na zboru održanom 2. oktobra 2012.godine, o čemu je sačinjen zapisnik, i čiji legitimitet je potvrdila Opština.</s><s>Neistina je i da je Režijski odbor vršio naplatu po Sporazumu br. 031-613 od 20. septembra 2013. godine, potpisanom sa predsjednikom Opštine Plav, već je tu visinu propisao Režijski odbor svojom odlukom koja je jednoglasno donesena na sastanku održanom 9. juna 2013. godine i nastavljenom 16. avgusta 2013. godine, o čemu postoje zapisnici.</s><s>Ta odluka je donesena na osnovu projektne dokumentacije, uz konsulataciju sa zainteresovanima za priključenje, koji nijesu učestvovali u izgradnji starog vodovoda, a sada imaju tu potrebu, zašta treba da uplate iznos od po 3.000 eura.</s><s>Za one koji su učestvovali u izgradnji starog vodovoda uplata je iznosila 1.500 eura (one koji su diobom imovine sagradili nove objekte).</s><s>Priključak za vikendice propisan je na iznos od 3.500 eura, ali dosad niko nije izvršio tu uplatu–navodi Barjaktarević.</s><s>On negira i tačnost navoda Huseinovića da je iskopano 12 km kanala i položeno 5,5 km crijeva raznih profila, istakavši da je nelogično da je dužina crijeva kraća od dužine kanala i to za 6,5 km, dodavši da nije tačno i da je bilo ikakvih protesta o rekonstrukciji vodovoda.</s><s>-I na kraju, obmanjivanje javnosti da je neko nehuman, može se odnositi isključivo na njega i njegovog brata Ismeta, koji bi da se priključe na vodovod u iznosu koji su oni sami propisali njihovom voljom u iznosu od 250 eura, kao da se radi o gradskom vodovodu, kojem se mjesečno plaća voda, dok na ovom voda se ne plaća, a koristi se u neograničenim količinama.</s><s>Izgradnjom ovog vodovoda prestali su svi problemi građana u vodo-snabdijevanju, tako da ni u ovoj sušnoj godini nijedan korisnik vodovoda nije bio bez vode- naglašava Barjaktarević i dodaje da odluka Ustavnog suda neće uticati na dalje aktivnosti Režijskog odbora. – Nijesmo donijeli nijednu odluku baziranu na tom sporazumu, već smo ih donosili isključivo na sastancima Režijskog odbora, sa kojih imamo sve zapisnike –zaključuje Bajraktarević.</s>
<s>Ideja o otvaranju srednje škole u gusinju ponovo prisutna</s><s>Prvi pomaci na ostvarivanju ideje za otvaranje srednje škole u Gusinju za početak tri razreda, započeti su prije dvije godine.</s><s>Fondacija Gusinje je obavila nekoliko službenih razgovora i dopisa sa ministarstvom za prosvjetu i kulturu Crne Gore u koordinaciji sa direktorom srednje mješovite škole u Plavu Ramom Kolasincom i direktorom osnovne škole u gusinju Serifom Feratovicem, kako bi obezbijedili uslove da se ucenicima iz Gusinja omogući pohađanje srednje škole u Gusinju i tako skrati njihovo putovanje do škole.</s><s>Medjutim i pored dobre volje svih strana za realizovanjem ovog projekta i ucinjenim prvim koracima, na kraju se ispostavilo da navodno učenici nijesu bili zainteresovani da upišu svoja pohađanja u Gusinju.</s><s>Koliko se mogu ovako neshvatljiva objašnjenja i odgovori roditelja kao i nadležnih za školstvo i obrazovanje u budućim pokušajima ispraviti ili promijeniti zagonetno je.</s><s>Prema pisanju Dana danas je ova tema ponovo aktuelna u medijima i ponekih predstavnika političkih partija u Gusinju .</s><s>Prenosimo vam tekst iz Dana u cjelosti:</s><s>GUSINJANI TRAŽE SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE U SVOM MJESTU</s><s>Razmisljaju o privatnoj skoli</s><s>GUSINjE – Ovih dana u žiži javnosti je upis polumaturanata u srednje škole, što im je prva stepenica u opredjeljenju čime će se baviti u budućnosti.</s><s>Gusinje nema srednju školu i već duži period traži njeno osnivanje, a ukoliko im se ne udovolji, kažu da razmišljaju i o otvaranju privatne.</s><s>O tom pitanju ovih dana se oglasio predsjednik Partije za Gusinje Rusmin Laličić, istakavši značaj postojanja srednje škole u svom mjestu.</s><s>On pojašnjava da putovanje do Plava u dužini od tridesetak kilometara u dva pravca, ili još udaljenijih mjesta, pri svim vremenskim uslovima i riziku koji put sa sobom nosi, višestruko košta.</s><s>Tu je, kaže, i bespotrebno trošenje vremena, a i nemogućnost da roditelji djecu tog uzrasta imaju pod boljim nadzorom. – Za nas roditelje, posebno je šokantno saznanje da se prilikom anketiranja učenika koji pohađaju srednjoškolski centar u Plavu, da li su probali ili uživaju opojne droge, njih oko 70 izjasnilo da je probalo, što znači da je svaki četvrti ili peti učenik na neki način uživao opojna sredstva.</s><s>Upravo višak vremena koji se pojavljuje kada djeca imaju manje časova i čekaju prevoz, u prosjeku oko sat i po vremena, šetajući oko škole ili sjedeći u kafićima i tako gubeći dragocjeno vrijeme za odmor i učenje, stvara prostor za štetne stvari.</s><s>Iz ovih razloga, kao i lošeg prevoza učenika do Plava i nazad, Ministarstvo prosvjete nas je uvažilo pa je tadašnji ministar Slavoljub Stijepović donio odluku kojom je u Gusinju trebalo osnovati područno odjeljenje gimnazije i neke stručne smjerove, jer za to postoje potrebni uslovi – zgrada, nastavni kadar itd.</s><s>Međutim, ovdje nema dovoljno sposobnih da to realizuju, ili neko ne želi da u Gusinju postoji srednja škola – ističe Laličić.</s><s>On podsjeća da je, na insistiranje roditelja u aprilu, direktor Osnovne škole u Gusinju Šerif Feratović, upriličio sastanak na kojem je prisustvovao i direktor Srednje škole u Plavu Rifat Balić, koji je pristao da zajednički realizuju odluku ministarstva, pa su napravljeni spiskovi gdje su se roditelji izjasnili gdje žele da upišu djecu.</s><s>Dogovoreno je formiranje jednog odjeljenja gimnazije u Gusinju i još jednog za tehničara prodaje (trgovaca). – Sve je bilo lijepo dok ovih dana nisu djeca otišla u Plav da se upišu, gdje su naišla na reakciju osoblja zaduženog za upis da nema posebnog spiska za djecu iz Gusinja, što je bilo dogovoreno.</s><s>Djeca su bila vidno uzbuđena i iznenađena, tim prije što je omogućeno samo jedno odjeljenje Gimnazije, pa su se mnoga našla na spisku ispod crte, što ih je dovelo u nezavidan položaj jer su u drugim sredinama mogla u ovom upisnom roku da ostvare svoje ambicije.</s><s>Smatramo da je neophodno formirati srednju školu u Gusinju i kao prvi korak u zaustavljanju iseljavanja odavde, jer je ovo sredina u kojoj je prije 50 godina unazad osnovnu školu pohađalo oko 1700 đaka.</s><s>No, ni tada, a ni kasnije nije formirana srednja škola, pa sad kad imamo zeleno svjetlo ministarstva, neko ko ne želi razvoj ovog kraja pokušava da sabotira tako svetu stvar kao što je obrazovanje u svom mjestu.</s><s>Zato, apelujemo na premijera Mila Đukanovića i ministra Predraga Boškovića, da otklone sve barijere u formiranju srednje škole u Gusinju, kako ne bismo morali da otvaramo privatnu, jer je pravo na obrazovanje iz korpusa osnovnih ljudskih prava – apelovao je Laličić.</s><s>Direktor Balić kaže da, po svemu sudeći, za ovu školsku godinu od tog posla neće biti ništa, što ne znači da se u narednom periodu to pitanje neće persaonalizovati i dovesti do kraja.</s><s>Ideja o otvaranju srednje škole u gusinju ponovo prisutna — 1 Comment</s><s>Razmisljanje i ideje o otvaranju privatnih skola u Gusinju su na pravom mjestu, samo pod uslovom da se otvori privatna visokoskolska ustanova – Univerzitet.</s><s>Buduci da je stanovnistvo Gusinja dvojezicno, odmah se ukazuje potreba o otvaranju Univerziteta na bosanskom i albanskom jeziku.</s><s>Kako se radi o maloj populaciji, stvorila bi se mogucnost upisa studenata sa strane, a ti bi studenti trazili dobru hranu i dobre kuhinje, ugodno stanovanje i ostalo.</s><s>Ovo mozda zvuci kao utopija, ali kad se pogleda sta je napravljeno u N. Pazaru sa formiranjem privatnog Univerziteta, ova je ideja potpuno realna i sa puno osnova.</s><s>Mislim da bi jedan ovakav projekat uspjesno realizovalo nekoliko osoba, jer su potrebna znacajnija sredstva.</s><s>Srednja skola neka i dalje ostane u Plav, jer je potvrdjeno se tamo fakultet ne moze formirati....</s>
<s>Glavna→Zavicaj→U gusinjskoj lokalnoj samoupravi u posljednje vrijeme sve više zahtjeva pojedinaca za izgradnju ekoktuna u atraktivnim dolinama Grebaje i Ropojana</s><s>GUSINJE – Posljednjih nekoliko godina, pored domaćih, sve je veće interesovanje i stranih investitora za izgradnju ekokatuna u atraktivnim dolinama Grebaje i Ropojana, kao i na padinama planine Popadija.</s><s>-U posljednje vijeme i mi u lokalnoj samoupravi dobijamo dopise i ljudi se interesuju kako i na koji način da dodju do dozvole i drugih dokumenata koji prate početak izgradnje ekokatuna na pomenutim podučjima.</s><s>Obzirom da je ova oblast nešto novo za nas u lokalnoj samoupravi – moramo kontaktirati i Ministarstvo turizma i uredjenja prostora kako i na koji način stvoriti uslove za gradnju eventualnih ekokatuna , kao i upravu NP „Prokletije“ koji su svakako kompetentni da daju zadnju riječ, ističe pored ostalog , predsjednica opštine Gusinje, Anela Čekić.</s><s>Inače, boravak u malim , udobnim kolibama, poput tradicionalnih čobanskih, predstavljao bi svojevrsnu atrakciju i doživljaj za posjetioce.</s><s>Pored koliba nalazile bi se i kuhinje, tuš-kabine, toaleti i svi drugi potrebni sadržaji, koji bi se uklapali u ambijentalni prostor NP „Prokletije“.</s><s>U posljednje dvije-tri godine, ljudi iz Plava i Gusinja, koji žive i rade u Njujorku i drugim gradovima Amerike, iskazuju veliko interesovanje za gradnju ekoturističkih katuna u dolinama Grebaje, Ropojana i na padinama planine Popadija.</s><s>U svakom slučaju, izgradnjom ekoturističkih katuna doprinijelo bi mnogo bržem razvoju planinaskog turizma u gusinjskom kraju.</s><s>U gusinjskoj lokalnoj samoupravi u posljednje vrijeme sve više zahtjeva pojedinaca za izgradnju ekoktuna u atraktivnim dolinama Grebaje i Ropojana — No Comments</s>
<s>Žitelji Sarajevske ulice u Gusinju traže postavljanje usporivača</s><s>GUSINJE – Sarajevska ulica u Gusinju, koja vodi ka nekoliko sela i atraktivnim Alipšinim izvorima iz godine u godinu sve je prometnija.</s><s>Posebno u ljetnjem periodu, kada je veliki broj gostiju i turista – koji žele da posjete čuvene gusinjske prirodne bisere kao što su Alipašini izvori, vodopad i kanjon Grlje, čuvenu dolinu Ropojanu i najviši vrh Crne Gore (Zla Kolata 2.534 mnv).</s><s>Isto tako, životni standard većine gradjana u najmladjoj crnogorskoj opštini diktira da skoro svako porodično domaćinstvo posjeduje putničko vozilo – a po neka i dvoje.</s><s>Drugo, u toku ljetnje sezone broj vozila se naglo povećava, tu su motorizovani turisti i drugi gosti.</s><s>To, svakako i nije problem.</s><s>Daj bože, da ih je svake godine sve više.</s><s>Ali, veliki je broj nesavjesnih vozača koji posebno Sarajevskom ulicom voze prebrzo i tako ugrožvaju živote i imovinu stanovnika ove ulice.</s><s>Nerijetki su slučajevi kada vozila, zbog veoma brze i nekontrolisane vožnje, ruše ograde i ulaze u dvorišta domaćinstava.</s><s>Mještani, medjutim, najviše strahuju za bezbjednost pješaka koji prolaze ulicom – posebno djece i starijih osoba.</s><s>Kako bi spiječili „divljanje“ neodgovornih i bezobzirnih vozača, u nekoliko navrata prethodnih godina su tražili od nadležnih opšinskih organa u Plavu da se na kolovozu ove ulice ugrade usporivači brzine.</s><s>Kako kažu, jedino se postavljanjem „ležećih policajaca“ mogu spriječiti nesagledive posledice koje će jednog dana nesumnjivo izazvati vozači brzom vožnjom.</s><s>Ali, sve je bilo bezuspješno, naglašava grupa mještana Sarajevske ulice u Gusinju.</s><s>-Vjerujemo da je ipak došlo vrijeme, da nadležni organi naše opštine – obezbijede posebnom uredbom da se na potezu od čaršije do raskrsnice odakle se račvaju putevi za selo Koljenoviće i Vusanje postave usporivači brzine tzv. „ležeći policajci“ koji će umnogome uticati i obezbijediti normalan saobraćaj i eliminisati svakodnevne i noćne „auto trke“ neodgovornih pojedinaca – koji su nekontrolisanom i prebrzom vožnjom unosili strah kod stanovnika ove ulice, ističe grupa zabrinutih stanovnika.</s><s>Ništa bolja situacija nije ni na dijelu magistralnog puta od Gusinja do „Stare vrbe“, dionici puta od „Stare vrbe“ do graničnog prelaza Grnčar-Vrmoša, i ulici koja vodi ka turističkom izletištu u Grebajama, gdje bi takodje bilo neophodno postaviti „ležeće policajce“ – a sve u interesu bezbjednosti pješaka – posebno djece i starijih osoba.</s>
<s>Moskva: Najveći snijeg u proteklih 50 godina, kolona automobila 3.400 kilometara</s><s>Moskva je danas na udaru najvećih sniježnih padavina u proteklih 50 godina, što je izazvalo ogromne saobraćajne gužve i kolone automobila čija je ukupna dužina oko 3.400 kilometara, koliko ima od ruske prijestonice do Rima.</s><s>“Ukupna dužina kolona vozila zaglavljenih u saobraćajnoj gužvi dostigla je 3.400 kilometara, što je više nego razdaljina između Moskve i Rima.</s><s>Razlog za to je obilan snijeg koji je padao čitave noći”, saopštila je Pres služba Jandeks internet kompanije koja prati situaciju u saobraćaju, prenosi Tass.</s><s>Ruski ministar pravde Aleksander Konovalov je zbog snijega 20 minuta kasnio na sastanak u gornjem domu ruskog parlamenta.</s><s>Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je jutros da će biti potrebno nekoliko dana da se potpuno uklone efekti rekordnih sniježnih padavina u ruskoj prijestonici.</s><s>Prema podacima Ruskog hidrometeorološkog centra, u Moskvi je prošle noći palo nešto više od 70 odsto ukupne količine koja u tom gradu obično padne tokom mjesec dana.</s><s>Uprkos obilnim padavinama, moskovski aerodromi i dalje uobičajeno rade, rekao je za Tass neimenovani izvor u službi za kontrolu vazdušnog saobraćaja moskovskog regiona.</s><s>“Vidljivost na moskovskim aeorodromima je trenutno oko 5.000 metara, što omogućuje bezbjedno polijetanje i slijetanje aviona”, naveo je isti izvor.</s>
<s>“Standard”: EU zatvara balkansku rutu</s><s>Diplomatski krugovi u Briselu tvrde da, uprkos finom usaglašavanju, u osnovi odluke ništa neće biti menjano, piše austrijski list.</s><s>Jedna od ključnih stvari u dokumentu je da će Turska ubuduće konstruktivno sarađivati u kontroli spoljnih granica EU, i da će prihvatiti da u nju budu vraćeni migranti koji nemaju pravo na azil.</s><s>Što se tiče mera na teritoriji same EU, i rešavanja pitanja kolona izbeglica koje će biti blokirane zatvaranjem balkanske rute, Unije se obavezuje da će pružiti Grčkoj svu raspoloživu pomoć, uključujući i značajnu finansijsku, kao i da će uputiti službenike zajedničke granične agencije EU, Fronteksa, na granice Grčke sa Makedonijom i Albanijom.</s><s>Predviđena je i aktivnija uloga evropske policijske organizacije Europol u borbi protiv krijumčara ljudi, piše Standard.</s><s>Lideri EU se nadaju da će uskoro proraditi i program relokacije izbeglica u zemlje članice, a u dokumentu se navodi i mogućnost da zemlje dobrovoljno prihvate i više izbeglica nego što im je planom relokacije dodeljeno, uglavnom kako bi se ublažio teret Grčke.</s>
<s>Rijad Hodžić novi prvak Evrope</s><s>Kik bokser rožajskog kluba Univerzum, Rijad Hodžić, osvojio je titulu profesionalnog prvaka Evrope, u WKU federaciji.</s><s>On je večeras u Rožajama, meču za šampionski pojas u kategoriji preko 91 kilogram – disciplina lou kik, pobijedio Grka Vasilisa Karagianidisa.</s><s>“Hodžić je pobijedio kvalitetnog borca, u većem dijelu meča bio je bolji rival.</s><s>Posebno u prvoj i drugoj, ali i posljednje dvije runde, u kojima je pokazao talenat.</s><s>Karagianidisu, koji se pokazao kao kvalitetan borac, pripala je treća runda.</s><s>Hodžić je sa 18 godina postao najmlađi crnogorski borac sa titulom profesionalnog prvaka”, kazao je trener Univerzuma, Mersad Muković agenciji MINA.</s><s>On je podsjetio da je Hodžić drugi borac Univerzuma sa šampionskim pojasom, nakon Damira Mukovića koji je u WKU federaciji osvajao titule prvaka Evrope i svijeta.</s><s>Muković je kazao da mu je žao što zbog povrede za titulu prvaka večeras nije mogao da se bori Samed Demić.</s>
<s>Crnogorske lavice putuju u Rio!</s><s>“Lavice” su na Olimpijskim igrama u Riju!</s><s>Crnogorske rukometašice pobijedile su Dansku u Arhusu 26:22 i bez obzira na ishod sjutrašnjeg meča protiv Rumunije, izabranice Dragana Adžića braniće srebrnu medalju iz Londona.</s><s>Crnogorske rukometašice pobijedile su večeras u Arhusu, u drugom kolu kvalifikacionog turnira, selekciju Danske 26:22 (13:10) i kolo prije kraja takmičenja u grupi obezbijedile plasman u Rio de Žaneiru.</s><s>To je drugi trijumf crnogorske selekcije, nakon jučerašnje startne pobjede protiv Urugvaja 34:19.</s><s>Danska je doživjela i drugi poraz, nakon jučerašnjeg od Rumunije 32:25, i ostala bez šansi za OI.</s><s>Pobjednik duela odlučen je u posljednjih deset minuta, kada je crnogorska selekcija serijom od 6:0 prvi put došla do prednosti od pet golova (25:20) u 57. minutu i riješila sve dileme.</s><s>Crna Gora je, nakon izjednačenog početka meča, u 13.minutu prvi put stekla prednost od dva gola (7:5), koju je do 27. uvećala na četiri pogotka (11:7).</s><s>Najefikasnija u pobjedničkoj selekciji, koja je bila lišena pomoći Radmile Petrović,bila je Katarina Bulatović sa sedam, dok je gol manje postigla Milena Knežević.</s><s>U danskoj selekciji najbolja je bila Stine Jorgensen sa pet golova.</s><s>U drugom meču te grupe Rumunija je pobijedila Urugvaj 36:19 i drugim trijumfom obezbijedila plasman u Rio de Žaneiro.</s><s>Crna Gora će u trećem kolu, sjutra u 17 sati i 45 minuta, igrati sa Rumunijom.</s>
<s>PLAV/GUSINJE – U mnogim crnogorskim gradovima, kao i u Plavu i Gusinju, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) – svake godine redovno, povodom obilježavanja godišnjice od donošenja Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, na nekoliko mjesta i u ovom kraju postavlja veliki plakat – poster sa natpisom „Godišnjica (ne) poštovanja Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda“.</s><s>Iz mnogih nevladinih uduženja i organizacija kao i iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka neprestano naglašavaju da posteri opominju da je zakon već nekoliko godina donesen i postoji, a koliko se poštuje, ostavljno je da sami gradjani i javnost prosude.</s><s>-Postavljeni posteri služe da podsjete gradjane da je Zakon donesen i postoji , ali i kao opomena svima , pogotovo pušačima, da ga treba poštovati.</s><s>Na ovaj način treba podsjetiti i inspekcije zadužene za njegovo sprovodjenje /tržišna, sanitarna, zdravstvena i turistička/ Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore da počnu da rade svoj posao i kontrolišu primjenu ovog zakona.</s><s>A, za obavezno poštovanje zakona postoji mnogo razloga, a to je prvenstveno zaštita zdravlja , kako nepušača, tako i onih koji konzumiraju duvanske proizvode .</s>
<s>Foto plafoni</s><s>Foto plafoni nude mnoge prednosti, širok spektar foto efekata po želji kupca ili tipskih fotografija iz naše ponude.</s><s>Foto plafoni su idealni za prostorije koje imaju nedostatak svjetlosti kao što su prostorije u nižim etažama, podrumi, teretane i fitnes centri, barovi, kućna kina, sobe za bilijar, sobe za jogu, masaže i slično...</s><s>Sa ugradnjom led lampica i lampi ovaj tip plafona daje poseban izgled i stvara poseban osjećaj i ambijent.</s><s>Izbor fotografija je naeograničen.</s><s>U ponudi imamo fotografije svih vrsta, veličina, boja, ličnih fotografija, korporativnih oznaka, logotipa, umjetničkih slika itd...</s>
<s>NASTAVLJENA REKONSTRUKCIJA OBJEKATA OPŠTINE GUSINJE I STANICE POLICIJE</s><s>– Aktivnosti na realizaciji projekta administrativne zgrade sprovodi opština Gusinje, a sredstva su opredijeljena kapitalnim budžetom za 2018. godinu, što predstavlja učešće Vlade Crne Gore u realizaciji projekta.</s><s>Opština Gusinje je u 2017. godini raspisala javno nadmetanje i potpisala ugovor za izvođenje druge faze radova na rekonstrukciji administrativnog objekta sa preduzećem „Unipred” doo Bijelo Polje.</s><s>Ugovorena vrijednost radova iznosi 474.538 eura, a te aktivnosti obuhvataju fasadne radove, opremanje objekta, kao i izradu multimedijalnog sistema za potrebe skupštinske sale.</s><s>Planirani rok za završetak radova je jul ove godine.</s><s>Imamo i rekonstrukciju objekta za potrebe stanice policije i Filijale za upravne i unutrašnje poslove.</s><s>DJR je raspisala javno nadmetanje i potpisala ugovor za izvođenje radova sa preduzećem „Nikola” doo Berane.</s><s>Ugovorena vrijednost prve faze radova iznosi 255.304,84 eura, a planirano jed a budu završetni u junu godine –navedeno je iz službe DJR u odgovoru na novinarska pitanja.</s><s>Dodaje se da su u toku pripremne aktivnosti na raspisivanju javnog nadmetanja za drugu fazu radova, koji obuhvataju radove na uređenju terena i opremanju objekta, odnosno sve neophodne radove za stavljanje objekta u funkciju.</s><s>Ističe se da je u ovoj godini planirano stavljanje objekta u funkciju, a vrijednost kompletne investicije je 500.000 eura.</s>
<s>Ubrzati gradnju puta Dinoša-Tamara</s><s>–Članovi Komisije za javnu administraciju, lokalnu samoupravu i medije Parlamenta Republike Kosova, posjetili su Opštinu u sklopu Glavnog grada- Tuzi.</s><s>Delegaciju je predvodio poslanik Nait Hasani, a uz njega su bili i poslanici Valjon Ramadani, Fisnik Ismailji, Arban Abraši, Ismet Rahmani, Rasim Seljmanaj, Miljaim Zeka kao i Albert Kinoli, predstavnmik Roma.</s><s>Posjeti je prisustvovao i ambasador Skender Durmiši.</s><s>Delegaciju su dočekali predsjednik Opštine Tuzi Abedin Adžović i predsjednik Skupštine Opštine Tuzi Fadilj Kajošaj. – Na sastanku je delegacija Kosova upoznata sa statusom Albanaca u našoj državi, zatim o zakonskim okvirima koji se odnose na promjenu statusa Opštine Tuzi.</s><s>Stavljen je akcenat na ubrzavanje procesa izgradnje puta Dinoša – Tamara s crnogorske strane, a iz kosovske delegacije su naveli da su počeli izgradnju puta Plav – Dečan – Gusinje.</s><s>Izrazili su spremnost da pospješuju saradnju u oblasti obrazovanja, kao i na poljima kulture, ekonomije i poljoprivrede, a što se može ostvariti ne samo djelovanjem institucija, već i preko prekogranične saradnje u okviru IPA komponenti– kazao je Adžović.</s>
<s>Milo Đukanović pobjednik predsjedničkih izbora u Crnoj Gori</s><s>Gusinjani pokazali i na skorasnjim predsjednickim izborima da najvise vjeruju Djukanovicu, a s’time i da su zadovoljni dosadasnjim ucinkom DPS-a kao visegodisnje vladajuce partije i u Crnoj Gori i glavnog aktera u njoj Mila Djukanovica u proteklih 27 godina.</s><s>U Gusinju je glasalo 1568 birača od ukupno upisanih 4552 birača ili procentualno 34,44%.</s><s>Opštinska izborna komisija na čelu sa predsjednikom Sanidom Redžepagićem nam je dostavila sljedeću listu sa osvojenim brojem glasova predsjedničkih kandidata:</s><s>Nakon obrađenih više od 95 posto glasova Milo Đukanović osvojio je 54,2 posto glasova ispred svog najvećeg konkurenta Mladena Bojanića, predstavnika jednog dijela oporbe – Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta URA, koji je osvojio 33,3 posto.</s><s>Među kandidatima je bila i jedina žena koja se dosad kandidirala na predsjedničkim izborima, Draginja Vuksanović, kandidatkinja Socijaldemokratske partije koja je osvojila 8,1 posto.</s><s>Prema podacima izbornog povjerenstva Crne Gore, na izbore je izašlo više od 61 posto glasača.</s><s>Novi predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović nakon što ga je njegova Demokratska partija socijalista proglasila pobjednikom, kazao je kako su ispunili obećanje i pobijedili u prvom krugu smatrajući da njegova pobjeda znači i punu podršku crnogoraca na putu prema članstvu EU-a za koje se Đukanović zalaže, dok je njegov protukandidat Mladen Bojanić bio skeptičan glede ulaska u EU te obećao kako će, ako pobijedi na predsjedničkim izborima, raspisati referendum o izlasku Crne Gore iz NATO-a.</s><s>Đukanović je obećao kako neće iznevjeriti očekivanja građana i u sljedećih pet godina će ispuniti sva obećanja.</s>
<s>ANTIFAŠIZAM IZGUBIO U ZAGREBU</s><s>Vlasti prekrižile vođu ustanka protiv nacista.</s><s>Šta kažu svjetski mediji?</s><s>ZAGREBAČKA GRADSKA SKUPŠTINA JE DONIJELA ODLUKU DA SE TRG MARŠALA TITA PREIMENUJE U TRG REPUBLIKE HRVATSKE.</s><s>KRAJ JE TO DUGOG PROCESA KOJI JE KULMINIRAO POBJEDOM DESNIČARSKIH PARTIJA U GLAVNOM GRADU SUSJEDNE HRVATSKE.</s><s>Da vijest o “izbacivanju” Tita iz strogog centra Zagreba nije obišla samo zemlje regije, odnosno bivše Jugoslavije, govori i činjenica da su vijest o kontroverznom skidanju table sa imemom Maršala prenijeli AFP, AP, New York Times, France24, The Guardian i drugi.</s><s>“Gradske vlasti u Zagrebu odabrale su da uklone ime jugoslavenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita sa centralnog trga.</s><s>Tito je bio vođa antifašističkog pokreta koji se borio protiv nacističkog okupatora tokom Drugog svjetskog rata.</s><s>Stoga, mnogi ovaj potez smatraju pobjedom sve jačih desničara u najnovijoj članici Evropske unije”, piše jedan od najutjecajnijih američkih listova – New York Times.</s><s>“Tito je vladao Jugoslavijom 35 godina i od nje napravio najprosperitetniju socijalističku državu.</s><s>Nakon njegove smrti uslijedio je raspad zemlje i rat koji je odnio više od 100.000 života, a njegovo ime i dan danas izaziva podjele u društvu”, piše France24.</s><s>“Titovo ime je uklonjeno na inicijativu lidera desničarske stranke Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović koji je bivšeg predsjednika Jugoslavije nazvao diktatorom”, piše The Guardian.</s>
<s>EU: 55 miliona eura za školovanje sirijske djece izbeglica</s><s>Ova agencija prenosi da se Evropska komisija, nekoliko dana pred samit EU-Turska u ponedjeljak, obavezala da će 55 miliona eura dati djeci koja bježe iz Sirije od nasilja kako bi im obezbijedila odgovarajuće školovanje u izbjegličkim kampovima.</s><s>Evropska komisija je navela da će ova sredstva pomoći školovanju 110.000 sirijske djece.</s><s>Dodatnih 40 miliona eura Evropska komisija će uplatiti putem Svjetskog programa za hranu kako bi pomogla ishranu nekih 735.000 sirijskih izbjeglica.</s>
<s>Tramp: Ako ne budem nominovan, slede neredi</s><s>Vašington — Favorit za republikanskog predsedničkog kandidata Donald Tramp izrazio je uverenje da će imati dovoljno delegata da bi mogao da dobije stranačku nominaciju.</s><s>On je upozorio na moguće nerede ukoliko mu republikanska predsednička nominacija bude uskraćena.</s><s>“Mislim da ne možete da kažete da se to (nominacija) ne dobija automatski.</s><s>Mislim da ćete imati nerede...</s><s>Jer ja predstavljam milione ljudi”, rekao je Tramp CNN-u, a prenosi Rojters.</s><s>U SAD je tokom superutorka 2, novog kruga unutarstranačkih izbora predsedničkih kandidata u šest saveznih država, Tramp kod republikanaca pobedio u tri države.</s><s>Iako je dosad uspeo da prikupi najveći broj delegata pred republikansku konvenciju, koja se održava u julu i na kojoj će biti proglašen kandidat te stranke na izborima za predsednika SAD, Tramp je osvojio samo 46 odsto od ukupnog broja delegata koji su do sada bili u igri.</s><s>Ako tako nastavi, možda neće uspeti da osigura nominaciju, što znači da će na samoj konvenciji imati protivkandidata, pa će njen ishod biti do kraja neizvestan, naveo je AP.</s>

Subsets and Splits

No community queries yet

The top public SQL queries from the community will appear here once available.