Split (5)

train · ~70.6M rows (showing the first 2.73M)

text stringlengths 17 1.59M
<s>Prvi Musliman na celu Londona</s><s>Sadik Khan sa suprugom</s><s>U trci za gradonačelnika Londona Sadiku Kanu (45) je glavni rival konzervativac i sin milijardera Zak Goldsmit (41).</s><s>Prema do sada prebrojanim zvaničnim rezultatima, Kan je već osvojio 44 odsto glasova u odnosu na 35 odsto za Goldsmita.</s><s>Sada se broji drugi izbor glasača, a Kanova pobjeda izgleda statistički vjerovatna.</s><s>Potrebno je da jedan kandidat dobije 50 odsto glasova.</s><s>Bivši advokat, bivši ministar, otac dvije ćerke, Sadik Kan je obećao da će odgovoriti na najizraženije probleme glavnog grada čije stanovništvo je poraslo za 900.000 za osam godina i dostiglo 8,6 miliona, a to su skupo stanovanje, preopterećen javni saobraćaj i zagađenje.</s><s>Iz inostranstva gradonačelnici velikih gradova su čestitali Kanu na izboru, i izrazili nadu da će ubrzo raditi s njim.</s><s>Između ostalih čestitao mu je gradonačelnik Njujorka Bil De Blazio i gradonačelnica Pariza An Idalgo.</s><s>“Čestitke Sadiku Kanu, izabranom za gradonačelnika Londona.</s><s>Uvjerena sam da će njegov humanizam i njegov progresivan stav biti dobri za građane Londona”, napisala je u tviter poruci socijalistička gradonačelnica Pariza.</s>
<s>Glavna→Organizacije→Fondacija Gusinje→Predstavnici Ambasade Crne Gore se susreli sa Izvrsnim odborom Fondacije Gusinje u Njujorku</s><s>Izvrsni odbor F.G. su sacinjavali” predsjednik Braho Radoncic, podpredsjednik Pjetrovic Ruzdija, sekretar Denis Rasic, savjetnik Etem Kolenovic, koordinator za zavicaj Sulja Djombalic i clan odbora Dema Balidemaj.</s><s>Humanitarna organizacija Fondacija “Gusinje” je od svojeg postojanja konstantno drzala vezu i koristila usluge Konzulata C.G. u Njujorku gdje su zajednicki ucestvovali na mnogo projekata koje je Fondacija sprovodila u Gusinju.</s><s>U tom kontekstu odrzavanje prijateljskih veza sa ovom najvecom drzavnom ustanovom C.G. u Njujorku je veoma bitno za buduce potrebe nase zajednice kako u zavicaju tako i u dijaspori.</s><s>Kao spona izmedju F.G. i ministarstva u vladi C.G., predstavnici Generalnog Konzulata su kao i do sada izrazilu spremnost da ce se ovakav trend saradnje u buducnosti i nastaviti.</s><s>Predstavnici Ambasade Crne Gore se susreli sa Izvrsnim odborom Fondacije Gusinje u Njujorku — 1 Comment</s>
<s>Ovaj domaći preparat uništava masnoću u krvi</s><s>Dovoljne su dve namirnice za pripremu ovog efikasnog domaćeg leka protiv masnoće u krvi.</s><s>Potrebno je:</s><s>Suve smokve</s><s>Jabukovo sirće</s>
<s>Napomena: Agdu treba oripremiti dan ranije i ostaviti je da stoji makar preko noći, da se skroz ohladi.</s><s>Ovaj detalj je veoma važan!</s><s>U malo dublju šerpu staviti vodu, ulje, šećer, so i pustiti da provri.</s><s>Šerpu izmaknuti s vatre, pa u nju umiješati brašno.</s><s>Miješati konstantno drvenom kašikom dok se ne napravi čvrsta smjesa u obliku lopte.</s><s>Tijesto ostaviti 10-ak min da se prohladi.</s><s>Za to vrijeme posebno u neku zdjelu umutiti jaja, pa ih dodati tijestu.</s><s>Nakon toga neko opet miješa drvenom kašikom, a ja sam koristila mikser, i brže je i lakše, tako da preporučujem – ne dangubite, koristite mikser!</s><s>Znači, dobro izmiksati jaja sa tijestom dok se ne dobije neka mekša svilenkasta struktura tijesta.</s><s>Tim tijestom napuniti špric za tulumbe.</s><s>Sad bih vam ja “trebala” reći, ako nemate špric za tulumbe koristite neki koji imate za šlag ili..., ali neću.</s><s>Isprobala sam i tu varijantu sa špricom za šlag i nije mi se svidjelo nimalo, jer su tulumbe jako male.</s><s>Prepržene su i krckave, zato što nemaju kapacitet da narastu i budu mesnate i iznutra.</s><s>Zato preporučujem, ako želite prave tulumbe, nabavite pravi špric za njih.</s><s>Ja imam plastični i, koliko sam vidjela, zahvalniji je od ostalih(drvenih,limenih) jer se može lijepo oprati.</s><s>Nasuti litar ulja u dublju šerpu ili veću, dublju tavu (kod mene je bila tava).</s><s>I ovo da naglasim jer je važno – u hladno ulje istiskivati tulumbe iz šprica.</s><s>Neka ne budu stisnute jedna do druge jer će se njihova veličina uduplati prilikom prženja, zato neka imaju mjesta za plivanje.</s><s>Kad ste završili sa istiskivanjem, stavite šerpu na ringlu, uključenu na 3, a kad vidite da se počnu pržiti, i da se same okreću, smanjiti negdje između 3 i 2. Nastaviti s prženjem s tim da se moraju ponekad okrenuti, sve dok i dio između rebara ne dobije onu zlatnu boju, tek tada su gotove.</s><s>Vrele tulumbe vaditi šupljikavom kašikom i direktno potapati u agdu.</s><s>U agdi neka odstoje sve dok se ne isprži sljedeća tura, tek se tada mogu izvaditi i redati u tepsiju.</s><s>Između svake nove ture ulje u kojem se prži mora se prvo prohladiti, pa tek onda špricati novu turu.</s><s>Znači, isključiti ringlu, izmaknuti šerpu s uljem i ostaviti nekih desetak minuta da se hladi.</s><s>Ako nemate toliko vremena onda makar 5 minuta, jer se tulumbe moraju špricati u prohlađeno ulje, zbog same forme tulumbe.</s><s>Tada se ne raspadnu i ne morate žuriti da vam jedna izgori dok vi istisnete drugu.</s><s>Mnogo je lakše i ugodnije baratati s prohlađenim uljem.</s><s>Kad napravite novu turu, vratiti šerpu na ringlu, uključiti između 2 i 3 (jer je ringla još topla od prve ture tako da nema potrebe za zagrijavanjem) i pržiti do kraja.</s><s>Kad je sve završeno, tulumbe su u tepsiji pa se mogu zaliti ostatakom agde.</s><s>Čuvati na hladnom mjestu, najbolje u frižideru.</s><s>Napomena: Ovdje navedene količine dovoljne su za nekih 40 komada tulumbi.</s>
<s>SIR OD MAGAREĆEG MLEKA: Najskuplji na svetu i pravi se u Srbiji!</s><s>U prirodnom rezervatu Zasavica pored Sremske Mitrovice proizvodi se najskuplji sir na svetu koji je pravi od magarećeg mleka.</s><s>Kilogram ovog sira košta neverovatnih 1000 evra, što je premašilo cenu do tada najskupljeg švedskog sira koji je koštao 850 evra po kilogramu.</s><s>Recept za ovaj proizvod se strogo čuva u tajnosti, jer je proizvod za sada jedinstven.</s><s>Objašnjenje za ovako visoku cenu magarećeg sira leži u tome što ove životinje, koje se muzu jednom dnevno, daju izuzetno malo mleka.</s><s>Naime, za proizvodnju celog kilograma ovog sira potrebno je 25 litara mleka, a tu količinu jedna životinja može dati tek za dve godine.</s><s>Sir od magarećeg mleka sadrži samo 1 posto masnoće, a u njemu ima 30 puta više vitamina C nego u kravljem mleku.</s><s>U magarećem mleku se kupala i egipatska kraljica Kleopatra, kako bi sačuvala lepotu.</s><s>Od magarećeg mleka proizvode se, pored sira, još i sapuni, dnevna i noćna krema i liker.</s><s>Za kremu kažu da je još skuplja od sira.</s>
<s>Sarajevski heroji: Zamo (Abdulj) Dučić iz Plava 08.02.1967. – 24.09.1994.</s><s>Zamo Dučić je rođen 08.02.1967. godine u Plavu.</s><s>Poginuo je 24.09.1994. na Jasenu-Vareš, kao vojnik, na dužnosti komadanta manevarskog bataljona u 101. motorizovanoj brigadi.</s><s>Posthumno je 1995. godine odlikovan najvišim ratnim priznanjem „Zlatni ljiljan”.</s><s>Na početku agresije na grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu živio je na Šancu, na Hrasnom brdu gdje sa svojim sugradjanima, komšijama, prijateljima i suprugom organizuje odbranu u ovom dijelu grada pružajuči otpor četnicima koji su napadali iz pravca škole MUP-a na Vracama i ozloglašene Ozrenske ulice.</s><s>Višestruko je nagradjivan od Komandanta 1. korpusa i Komandanta Brigade a povodom imenovanja kasarne Ramiz Salčin, raportira Vrhovnom komandantu, predsjedniku Predsjednistva RBiH Aliji Izetbegoviću.</s><s>Bio je komandir voda, zatim zamjenik komandanta bataljona na Bjelavama, a 15. jula 1994. godine postaje komandant manevarskog bataljona 101.</s><s>Motorizovane brigade.</s><s>Skroman i disciplinovan, Zamo je znao da motiviše i povede borce, govoreći: Za mnom, sokolovi!</s><s>I borci su s pjesmom išli za njim i u najteže bitke.</s><s>Ratni put za njega je bio svetinja, od Sarajeva, Igmana, Zvijezde, Cemerske planine, do Crnoriječke visoravni – Vijenca, Poloma i Jasena.</s><s>06.04.1992. godine, u prvoj bitci pri odbrani MUP-ove škole na Vracama, njegove predvodničke sposobnosti i njegova odlučnost prosto su nosili borce.</s><s>Bio je uvijek tamo gdje je bilo najteže: da povede, da bodri, da pokaže kako treba sa četnicima.</s><s>Njegovi saborci sa poštovanjem i ponosom pričaju o Zami, koji je imao niz okršaja sa četnicima prsa u prsa.</s><s>U jeku bitke za zaustavljanje četnika sa Vraca 08.06 1992. godine, kao komandir jurišne grupe, Zamo je izbio na Ozrensku ulicu, ostavljajući iza sebe niz uništenih agresorskih gnijezda.</s><s>Oktobra 92 godine tokom čuvene bitke na Šancu i kod 11 plavih kada je neprijatelju uništeno jedno oklopno vozilo, bio je toliko hrabar i odlučan da se prosto hvatao za vratove sa Niškim specijalcima odjevenim u pancire.</s><s>Decembra 1992. godine, Zamo je kao komandir jurišne grupe imao zadatak da ovlada Deminim brdom.</s><s>Tom prilikom, nečujno se privlači četnickom bunkeru i kroz otvor puškarnice ubacuje ručnu bombu.</s><s>Decembra 1993. godine predvodio je jedno odjeljenje boraca koje je u diverzantskoj akciji na Hrasnom brdu, likvidirao više neprijateljskih vojnika.</s><s>Na Čolinoj kapi, četnički snajperisti su jednom prilikom zakovali generala rahmetli Mustafu Hajrulahovica –Talijana sa kojim je Zamo bio vrlo blizak.</s><s>Zamo je organizovao akciju spašavanja i u tome uspio bez gubitka.</s><s>Bio je toliko neustrašiv da je bukvalno ispred četničkih očiju izvlačio svoje ranjene saborce u nekoliko mahova, govoreći da je njegov borac više od njegovog zivota.</s><s>Prvi zadatak kao komadant manevarskog bataljona bio mu je zaustavljanje četnickih napada na Vijenac, koji su iz dana u dan postajali sve žešći.</s><s>Na ovom zadatku Zamo je opravdao povjerenje koje mu je ukazala komanda.</s><s>Nakon kratkog zatišja na Čemerskoj planini biva ugrožena naša linija odbrane na Jasenu.</s><s>Zamo izdaje komandu za siloviti kontranapad, u toku borbe i riječima i djelom bodri svoje borce: Juriš sokolovi moji!</s><s>Za nepunih pet sati ogorčene borbe, linija odbrane je stabilizovana i ukopana.</s><s>Medjutim, četnici ne prestaju s artiljerijskim djelovanjem po položajima naše jedinice.</s><s>U jednom trenutku probijaju liniju odbrane kod susjedne jedinice, iza ledja Zaminih boraca.</s><s>Odluka je pala: krenuti na juriš, prsa u prsa, da bi se mogli svi izvući na bokovima fronta.</s><s>Komandant Zamo je znao da nece preživjeti, ali je bio odlučan da svojim borcima omogući odstupnicu.</s><s>Vodjena je presudna bitka.</s><s>Izmedju pucnjave i detonacija odjekivali su Tekbiri „Allahu Ekber”, boraca naše Armije.</s><s>Na Jasenu, na Cemerskoj planini, Zamo je ostao da tijelom i srcem brani one koje je najviše volio.</s><s>Borio se do posljednjeg metka.</s><s>Prema iskazu jednog borca koji je bio neposredno, skoro do zadnjeg trenutka sa rahmetli Zamom, a koji je preživio taj pakao to je bilo ovako: Posljednje što je vidio bilo je kako Zamo ulazi u četnicki rov.</s><s>Nije imao više municije.</s><s>Išao je naprijed sa revolverom i bombama.</s><s>Ostalu opremu, puškomitraljez i komandnu torbu, motorolu vratio je natrag po nekom borcu.</s><s>Po ulasku u rov odjeknula je snažna detonacija.</s><s>Od te detonacije taj se borac onesvijestio.</s><s>Nekoliko četnika je poginulo.</s><s>Kada smo identifikovali leš vidjeli smo da je njegova desna ruka raznesena do lakta i da mu je dio glave raznesen.</s><s>Dok je bio živ govorio je da nikada neće dozvoliti da živ padne u četnicke ruke.</s><s>Sve indicije govore da je usred četnika aktivirao bombu.</s><s>Kada je bitka utihnula njegovi izranjavani borci su se pitali: šta nam je sa Zamom?</s><s>Za Zamu se nije moglo reci da je mrtav, jer šehidi nikada ne umiru.</s><s>Zamo Dučić počiva na mezarju Ali-pašine džamije u Sarajevu.</s>
<s>POLUGE DRZAVE MORAJU BITI ZDRAVIJE I EFIKASNIJE</s><s>Davno je receno da su zdravstvo, skolstvo , sudstvo i policija – osnovne poluge tj. stubovi na kojima pocivaju i oslanjaju se sve drzave.</s><s>Zadnjih nekoliko decenija u Crnoj su Gori vrsene razne reforme pomenutih sistema, s ciljem i zeljom da se dodje do efikasnijih sluzbi koje ce biti u funkciji sirokim narodnim slojevima i kao njihovi servisi.</s><s>Gro tih reformi se nije valjano pokazao u praksi, a narod je svaku neuspjelu reformu proglasavao za promasenu i u praksi neostvarenu.</s><s>Rezultat svega toga su danasnje skole koje su ostale bez kriterijuma, gdje se lako dolazi do dobrih ocjena sa puno manje znanja nego sto su bili kriteriji skolstva u proslosti.</s><s>I kvalitetno zdravstvo kada ste mogli da se lijecite pod povoljnim uslovima cak i do VMA u Beogradu, sada je samo jedna divna proslost i sjecanje.</s><s>Kvalitetnog i jeftinog lijecenja sve manje, a loseg postupanja i skupe naplate sve vise.</s><s>Sudstvo i policija su posebne i odvojene grane, po Zakonu i Ustavu odvojene od zakonodavne i izvrsne vlasti.</s><s>Nazalost puno je prituzbi na kvalitet rada ovih sluzbi, no koliko god da ih neko kritikuje one pravdu dijele po svome, a kada bismo ih poredili sa istim sluzbama na Zapadu uocili bismo veliku razliku kao sto se Sunce od Mjeseca razlikuje.</s><s>Da bi postojala vladavina prava i pravna drzava, sve ove pomenute sluzbe bi morale da postupaju po Ustavu i Zakonu, te da niko od gradjana ne bi mogao da bude izvan Zakona.</s><s>Rijecju propisi bi morali biti isti prema svima, bez obzira ko je kakvog ekonomskog, socijalnog ili drugog statusa.</s><s>Utisak je da je od svih pomenutih poluga, skolstvo u jednoj najtezoj poziciji, prosvjetari danas primaju male radnicke plate od kojih tesko mogu da izdrzavaju svoje familije, oni se nikad ili rijetko kada bune, ranjiva su kategorija drustva koja nikad nije matrijalno nagradjiivana za ono sto je doprinosila i davala drustvu.</s><s>Zdravstveni uposlenici su u puno boljem polozaju, jer pored rada u drzavnom sektoru, ljekari imaju mogucnost da otvaraju privatne klinike i da tamo zarade u skladu sa svojim sposobnostima .</s><s>Opsti je utisak da bi pomenute poluge Drzave morale biti puno zdravije, efikasnije i bolje organizovane.</s><s>Trenutni propusti, nerad i nemaran odnos prema korisnicima njihovim usluga, vise je nego vidljiv.</s><s>Pravna regulativa bi morala biti kud i kamo bolja, kako bi i ove sluzbe radile kao sto se to radi u pravno uredjenim sistemima.</s><s>Drzavi su potrebni cestiti i savjesni: ljekari, prosvjetni poslenici, cestiti policajci i sudije.....</s>
<s>KOGA IZABRATI KADA SE BIRA ZA MJESTO SRCU DRAGO?</s><s>U jeku mnogih predizbornih kampanja, ne mogu, a da se ne osvrnem na sve te ljude koje svakodnevno gledamo na izbornim plakatima, sa “sudbonosnim brojevima” pored njihovih imena... i naravno, na njihovu prošlost, i šta su iza sebe ostavili.</s><s>Da bi smo gledali na buducnost, i tekako se moramo podsjetiti ranijih koraka kako bi pravili nove.</s><s>Kao student prava, izucavajuci mnoge grane istog, shvatio sam da je realnost i te kako jak šamar snovima, i željama.</s><s>Da i te kako, ta REALNOST, može da izmjeni mnoge stvari ukoliko je posmatramo sa pravog stanovišta.</s><s>Jednom Barak Obama rece: “Hodaš li putem pravde, doći ćeš do pravog cilja!” Šta je nama zapravo cilj?</s><s>Mladi ljudi, buduće nade našeg grada, su neizmjeran resurs koji trebamo iskoristiti.</s><s>Jedino njihov intelekt, i profesionalna dostignuća su upravo kljuc spasenja našeg grada, i njegovog procvata.</s><s>U moru kampanja, rijetko sam uočio da neko njih i spominje.</s><s>Naravno,svi daju lažna obećanja poput zapošljavanja gradjanstva...</s><s>A pitam se...</s><s>Gdje su te famozne gradjevine i radna mjesta?</s><s>Kako će te raditi bez raznih investicija?</s><s>Kako će te izgraditi kucu bez temelja?</s><s>Kako ce te razvijati privredu i poljoprivredne djelatnosti ako se svakodnevno (pod nejasnim okolnostima) gubi trag novčanim sredstvima dobivenih zahvaljujuci povjerenju naših sugradjana kojih ima na svakom kontinentu?</s><s>Pa... da nastavim dalje...</s><s>Dr. Rusmin Laličić, čovjek koji godinama unazad brine o našem dentalnom zdravlju, neko ko, ipak zna najbolje procijeniti čovjeka, i sta je njemu potrebno za sreću, zdravlje, i duhovno blagostanje.</s><s>Pitam se, da li će iko bolje znati nedostatke čovjeka, ako ne zdravstveni radnik?</s><s>Siguran sam da jednom akademskom gradjaninu, uspjesnom i ostvarenom doktoru stomatologije, nije ni najmanje potrebna slava, a ni materijalna sredstva stečena politikom, kako bi svojoj djeci pružio sigurnu budućnost.</s><s>Mnogim svojim naporima je to i pokazao.</s><s>Da li je iko do sada u Gusinju, u jednoj partiji, okupio toliko mladih snaga?</s><s>Mislim da nije niko.</s><s>Upravo je sada došlo vrijeme, da svi zajedno, prihvatimo činjenicu da neko ima sluh za naše aktuelne probleme sa kojim se borimo.</s><s>Objektivnost i subjektivnost čine život i harmoniju.</s><s>Preovladavanje druge stavke nas je dovelo do gubitka značajnih resursa.</s><s>Moramo ih povratiti zajedničkom snagom.</s><s>A ko nam može pomoći, ako nećemo mi, sami sebi?</s><s>Čini mi se da tu lekciju učimo polako ali sigurno.</s><s>Napravimo sami šah-mat potez, dajući sansu Partiji za Gusinje, za još bolji razvitak naše najmladje Crnogorske opstine.</s><s>Vaspitani da poštujemo superiornije, i pomažuci im ,rušili su se nasi ideali decenijama, dok su nam pred očima odlazili mladi.</s><s>Teško je suočiti se sa takvim gubicima.</s><s>Zato idemo dalje.</s><s>Približavamo se Podgorici zahvaljujući putu preko Albanije.</s><s>Povratili smo status opštine, zahvaljujući upravo naporu Partije za Gusinje, i njenog predvodnika, uvaženog dr. Laličića.</s><s>Za 10 godina postojanja Partije, postignuto je, i stvoreno mnogo više nego za duplo starije stranke.</s><s>Upravo zato mislim da mladi sada imaju neuporedivo viša očekivanja, veću šansu za uspjeh i prevazilaženje teških vremena.</s><s>Meni kao mladiću od 20 godina, je cilj da svoj profesionalni poziv, obavljam u rodnom gradu.</s><s>Ne zelim da zbog lošeg izbora mojih sugradjana, ja i mnogi slični meni, budemo primorani napustiti svoje Gusinje, kao i mnogi prije.</s><s>Zaista je bilo i više nego dovoljno kontraverznih predizbornih obećanja, koja padnu brže u zaborav nego što se rijeke Vruja i Grnčar uliju u Ljuču.</s><s>Zastanimo malo, i pogledajmo objektivno iza sebe, rad Partije za Gusinje, ipak na kraju krajeva, rijetko se desi da opozicija skrati mandat vlasti.</s><s>Ne dozvolimo da ponovo sebi dopustimo iste greške i budemo žrtve necije pohlepe i velikih materijalnih apetita.</s><s>Pisanje “hvalospjeva” ću ostaviti nekom drugom, samo želim da se svi mi Gusinjani sjetimo ovih hrabrih i uspješnih poteza!</s><s>Izadjimo svi 16.oktobra na izbore, i zaokružimo broj 4) Podržimo svi Partiju za Gusinje.</s><s>U životu možemo napraviti samo jednom grešku... čineći je ponovo narednog puta, to više nije greška, već izbor!</s><s>KOGA IZABRATI KADA SE BIRA ZA MJESTO SRCU DRAGO? — 1 Comment</s><s>Tekst studenta prava Pirovica u cjelosti prihvatam i kao takvog ga bez ikakve dvojbe potpisujem.</s><s>Jasno je naznacio da ne zeli da povrijedi druge, ali da je PARTIJA ZA GUSINJE = razlika koja svima prija :) Ovo nije fraza vec realnost, i druge ce partije i stranke puno morati da uce i u buduce od dr Lalicica i njegovih bliskih saradnika i clanova.</s><s>Vrijeme je da krene mladoj opstini Gusinje, jer ako bi se ne daj Boze stvar zakuljila ka u prethodnom periodu onda se unaprijed zna ko ce deblji kraj izvuci – narod u Gusinju koji glasa i koji mora da izabere najbolje.</s><s>Jer, sve su stranke dovodile svoje prvake iz Podgorice da ih potkoce i osnaze im kampanju, dok ce Partija za Gusinje uz Allahovu pomoc to uciniti sa svojim clanstvom iz Gusinja za kojeg zive, s’kojim se ponose i iz kojeg ne zele odlaziti i iseljavati se ....</s>
<s>Sve veći jaz između juga i sjevera C. Gore</s><s>Primjerice, u Gusinju su bili ponosni na status najmlađe općine, očekivali su uzlet, a sada dio mještana tvrdi kako nisu ni grad, ni selo, javlja Al Jazeera. “Gusinju mnogo toga nedostaje, prije svega banka, te proizvodni pogon da bi ljudi svoju sudbinu vezali za ovaj grad”, kaže Samin Radončić s Radija Gusinje. “Budući da Gusinje tek treba osnovati tvrtke, potrebna je pomoć države”, navodi predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić.</s><s>“Treba poboljšati opskrbu vodom i ceste, jer mi razvijamo izletnički turizam”, tvrdi Rusmin Laličić iz Partije za Gusinje.</s><s>S druge strane, ljetos je Gusinje ostalo bez policajca, jedini je bio kao pomoć na obali, gdje, na primjer u Ulcinju, vape za velikim turističkim ulaganjima, uobičajenim za Crnogorsko primorje, tvrdi Al Jazeera.</s><s>Susjedni Bar u državnoj luci vidi mogućnost gospodarskog uzleta. “U pet godina uložili smo 6-7 milijuna eura u novu opremu”, kaže izvršni direktor Luke Bar Slobo Pajović.</s><s>Takvoj investiciji na sjeveru zemlje mogu se samo nadati, navodi Al Jazeera.</s>
<s>Dom zdravlja u Plavu obilježio Svjetski dana bez duvanskog dima</s><s>Koordinatror akcije Amel Bašić, medicinski tehničar Savjetovališta za mlade, kazao je da su zadovoljni rezultatima sprovedene akcije.</s><s>-U akciji su učestvovala 106 sugrađanina, a obzirom da se akcija organizuje od prošle godine, zadovoljni smo interesovanjem i aktivnostima građana.</s><s>Osim flajera, građanima smo u zamjenu za cigaretu davali bombone.</s><s>Takođe, svim zaintreresovanim ekipa Doma zdravlja, davala je savjete i odgovorala na njihova pitanja, istakao je Bašić.</s><s>Cilj akcije bio je da se sugrađanima, a posebno mladima, ukažu na štetnost pušenja, obzirom da mladi rano počinju da konzumiraju duvanske proizvode.</s><s>Savjetovalište za mlade, u sklupu svojih redovnih aktivnosti, tokom godine šest puta organizuje škole za odvikavanje od pušenja.</s><s>Predavanja se održavaju u školama u Murini, Gusinju i Plavu, i u savjetovalištu.</s><s>Škola traje pet dana, po dva časa dnevno, i obrađuju se teme o štetnosti konzumiranja duvanskih proizvoda.</s><s>Cigarete koje su tokom akcije prikupljene biće uništene.</s><s>U akciji su učestvovali volonteri Doma zdravlja u Plavu Erna Kastrat, Hajrija Musić, i učenici osnovne škole „Hajro Šahmanović“.</s>
<s>PANIKA U HRVATSKOJ: Bolnice prepune mladih koje napada smrtonosna bolest!</s><s>Ćudljiva zima sa stalnim izmjenama toplog i hladnog vremena utječe na zdravlje mnogih, a posljedice naročito trpe Slavonci.</s><s>Na osječkoj Klinici za neurologiju vlada nezapamćena gužva zbog velikog broja pacijenata s moždanim udarima.</s><s>Posebno zabrinjava pojava moždanog udara među dvadesetogodišnjacima.</s><s>Broj oboljelih u stalnom je porastu, a alarmantno stanje traje već dva mjeseca, piše Dnevnik.hr.</s><s>Sve više pacijenata na udaru moždanog</s><s>“Većina pacijenata je s moždanim udarima, međutim, nažalost imali smo i puno pacijenata s multiplom sklerozom.</s><s>Imamo pacijente isto tako preko 22 – 23 godine, koji imaju moždani udar”, kazala je za Novu TV predstojnica osječke Klinike za neurologiju dr. Silva Butković Soldo.</s><s>Zbog čestih zatopljenja ove zime povećan je i broj pacijenata u osječkoj Hitnoj pomoći.</s><s>“Ovih dana, po ovoj južini, to su uglavnom neurološki pacijenti i pacijenti s hipertenzijom”, kaže dr. Zdenka Ladan iz osječke Hitne medicinske pomoći.</s><s>U porastu je i broj pacijenata sa srčanim udarima i multipla sklerozom.</s><s>A nepovoljne vremenske prilike samo su okidač kod osoba koje su već narušenog zdravlja.</s><s>Liječnici ističu kako su najizloženije osobe s hipertenzijom, dijabetesom i povećanom masnoćom u krvi.</s><s>Svaka šesta osoba pretrpi moždani ili srčani udar</s><s>Naravno, u pitanju su i životne i prehrambene navike – stres, slana i masna hrana, prekomjerno konzumiranje alkohola...</s><s>Ne čudi stoga što je više oboljelih od moždanog i srčanog udara u Slavoniji i Hrvatskom zagorju nego, primjerice, u Istri i Dalmaciji gdje su prehrambene, a i životne navike ljudi drugačije.</s><s>Zdravstvene statistike kažu da svaka šesta osoba u Hrvatskoj pretrpi srčani ili moždani udar te da svake godine na 100.000 stanovnika od tih bolesti oboli 300 novih pacijenata.</s><s>Usto je sve niža dobna skupina onih koje spomenute bolesti zahvaćaju.</s><s>Liječnici upozoravaju na važnost prepoznavanja simptoma i brzog reagiranja na njih.</s><s>U pitanju su nagle slabosti, vrtoglavice, zamućen vid, oduzetost udova, pojava poremećaja govora, pa čak i poremećaja svijesti.</s>
<s>Rod pečuraka u ovoj godini totalno podbacio</s><s>Plav/Gusinje – Na području plavske i gusinjske opštine prethodnih godina otkupljivano je po nekoliko tona pečuraka u plavskoj i gusinjskoj zemljoradničkoj zadruzi.</s><s>Medjutim, ove godine na iznenadjenje mnogih zinteresovanih berača gljiva – rod je drastično opao.</s><s>Zato su mnogobrojna domaćinsta u ovoj 2016.godini ostala bez značajnih prihoda kojisu prethodnih godina od početka jula do kraja avgusta sticala branjem i sakupljanjem pečuraka.</s><s>Za mnoga domaćinstva sakupljanje gljiva predstavljalo je dobru zaradu – jer su berači u jednoj sezoni mogli da zarade od 3.000 – 5.000 eura, i tako dopune ionako svoj „tanak“ porodični budžet.</s><s>Razlog za izuzetno slab rod gljiva, ovdašnji poznavaoci objašnjavaju velikim vremenskim oscilacijama koje nijesu išle na ruku – rodu pečurke.</s><s>-Prethodnu godinu imao sam veoma dobru zaradu od sakupljanja pečuraka.</s><s>Medjutim, netabilne vremenske prilike i situacije učinile su svoje, tako da je rod svake godine sve manji.</s><s>U razgovoru s mnogim prijateljima-planinarima stručnjacima iz Beograda koji godinama borave u dolini Grebaje u toku ljetnje sezone, saznao sam da se površine i prostori gdje se nalaze pečurke moraju na neki način pripremiti kako bi rod bio dobar.</s><s>To se posebno odnosi na šumske komplekse , na kojima se mora čistiti korov i nisko rastinje, odnosno mjesta gdje niču pečurke – kaže poznati sakupljač ljekovitog bilja i pečuraka iz sela Dolja kod Gusinja, Rafet Deljanin.</s><s>Drugo, ističe on, i broj zainteresovanih berača gljiva iz godine u godinu drastično opada, i pored toga, što svi znaju da je prihod od prodaje pečurke veoma značajan kao zarada za svako domaćinstvo.</s>
<s>ARBITRAŽNA KOMISIJA O RAZGRANIČENJU OPŠTINA PLAV I GUSINJE ZAVRŠILA RAD</s><s>jer plavska opštinska komisija nije dostavila neophodnu dokumentaciju o nepokretnostima. tačka sporenja bila su i radna mjesta, odnosno preuzimanje radnika koji rade u Plavu, a koji su sa područja Gusinja.</s><s>U opštini Plav ima oko 300 zaposlenih, od kojih je njih oko 70 iz Gusinja.</s><s>Iz Plava su tada tražili da sve njih preuzmemo, što je nerealno, jer je većina njih primano javnim konkursom dok smo bili zajednička opština, tako da mi sad ne možemo rješavati njihove viškove, a niti opštinska pripadnost može opredjeljivati radno mjesto.</s><s>Arbitražna komisija imala je sjednicu i prije oko mjesec i po dana kada je donesen i konkretan zaključak, što je poslato Vladi na verifikaciju i još uvijek čekamo odgovor.</s><s>Na toj sjednici ustanovljeno je i prihvaćano da Plavu, po raznim osnovama, dugujemo 300.000 eura, što treba da isplaćujemo u narednih pet godina, pored čega imamo i obavezu da preuzmemo ukupno 19 radnika: iz Opštine, Centra kulture, Komunalnog i Vatrogasne jedinice – kaže Radončić i pojašnjava da je po tom diobnom bilansu Opštini Gusinje pripalo i luksuzno vozilo za opštinske svrhe, komunalna mašina za smeće, utovarna kašika i jedan traktor, te vatrogasno vozilo.</s><s>Ipak, još se čeka vferifikovani dokument Vlade kako bi se sve moglo i realizovati.</s><s>-Nakon verifikacije tog dokumenta od strane vlade, mi na nivou opština treba da se dogovorimo iz kojih institucija, ustanova i preduzeća treba da preuzmemo radnike- kaže Radončić i dodaje da postoji još jedan probem, a odnosi se na zahtjev članova komisije Opštine Plav da Opština Gusinje preuzme dio dugovanja lokalne uprave iz vreman kada su bili jedna administrativna cjelina. – To su milionske cifre koje se nas ne dotiču i za koje mi naravno nijesmo htjeli ni da čujemo, što je naravno i prihvaćeno u zaključku rada komisije.</s><s>Pokušavali su za određene projekte na prostoru Gusinja da dokažu da su rađeni iz opštinskih sredstava dok smo bili zajedno.</s><s>Na kraju je ispalo da su ti projekti realizovani državnim sredstvima.</s><s>Sve u svemu arbitražna komisiaj je sve zaključila i sada je red da Vlada to verifikuje i konačno se to pitanje stavi u ad akta i počnemo da se bavimo drugim pitanjima –podvlači Radončić</s>
<s>Predsjednik opstine Plav Orhan Sahmanovic ocekuje posjetu iz Cecnije</s><s>Uskoro ćemo biti domaćini prijateljima iz Čečenije</s><s>Sve projekte koje smo izložili tokom boravka u Čečeniji, konkretizovaćemo u Plavu, a mislim da bi ukupne investicije mogle biti i do 5.000.000 eura, kazao je Šahmanović nakon posjete Groznom</s><s>Sahmanovic u posjeti Cecniji</s><s>PLAV – Predsjednik opštine Plav i funkcioner Bošnjačke stranke Orhan Šahmanović početkom godine posjetio je Čačeniju na poziv predsjednika Ramzana Kadirova.</s><s>Prilikom tog susreta bilo je riječi o donacijama Čečenije opštini Plav.</s><s>Načelno je bilo dogovoreno da će sa delegacijom Čečenije u posjetu Crnoj Gori i Plavu, doputovati i investitori iz te ruske republike.</s><s>Po povratku iz Čečenije Šahmanović je za uzvratnu posjetu investitora iz Čečenije tvrdio da će ona biti vrlo brzo, a to je ponovio i prije nekoliko dana.</s><s>– Očekivao sam, kako sam tada i kazao, da će do posjete doći veoma brzo, ali postoji i splet okolnosti koje sve mogu da prolongiraju.</s><s>Ja ipak očekujem da ćemo vrlo brzo biti domaćini našim prijateljima iz Čečenije i, kažem, tada će sve biti precizirano i javnost će biti upoznata sa daljim planovima.</s><s>Prvo dajte da dođe do te posjete i onda ćemo razgovarati o svemu i znaćemo tačno dinamiku investicija – kratko je kazao Šahmanović za „Dan”.</s><s>Nakon posjete Čečeniji, Šahmanović je u razgovoru za „Dan“ istakao da očekuje da će se donacijama iz Groznog, za koje je rekao da su milionske, omogućiti realizacija nekoliko krupnijih projekata i otvaranje novih radnih mjesta.</s><s>Precizirao je da će to biti fabrika za proizvodnju sira, otkup ljekobilja i proizvodnju sokova od voća kojim obiluje Plav, kao i jedna farma sa oko sto grla krava. – U Čečeniji smo imali brojne sastanke sa poslovnim ljudima koji su obećali da će uložiti u razvoj Plava i radi se o višemilionskim investicijama.</s><s>Očekujemo i donaciju za lokalnu samoupravu od oko milion eura, a imamo obećanje i za ulaganje i izgradnju žičare na Bogićevici, što je investicija od preko 1.000.000 eura, a vjerujem i jednu na Čakoru – na planini Mokra, gdje bismo mogli zaposliti oko 30 ljudi, i realizovati druge projekte...</s><s>Primijetio sam da za to postoji velika želja tamošnjih investitora, a sve projekte koje smo izložili tokom boravka u Čečeniji, konkretizovaćemo u Plavu.</s><s>Kada bi sve to zaživjelo, mislim da bi ukupne investicije mogle biti i do 5.000.000 eura, što je dobro za sve građane Plava i za Crnu Goru – kazao je tada Šahmanović.</s><s>Inače, predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov nalazi se na listi osoba prema kojima se primjenjuju međunarodne restriktivne mjere zbog podrške Rusiji u aneksiji Krima i oružane pobune u Ukrajini.</s><s>Njemu je zbog toga zabranjen ulazak u države koje podržavaju sankcije EU Rusiji, među kojima je i Crna Gora.</s>
<s>Zanati koji izumiru</s><s>ADMIR RADONČIĆ JEDINI OBUĆAR U PLAVSKO-GUSINJSKOM KRAJU</s><s>Gusinje je odvajkada bilo trgovački i zanatlijski centar.</s><s>Ovdje se zna, da je prije stotinu i više godina bilo preko 200 dućana i zanatlijskih radnji.</s><s>Vremenom, medjutim, mnogi stari zanati su izumrli i prosto zaboravljeni.</s><s>Dugo vremena se zaboravu odupirao na ovim prostorima obućarski zanat, ali nažalost, i on se našao u zagrljaju prošlosti.</s><s>Prije dvadeset godina ovim zanatom se bavilo pet-šest obućara u plavsko-gusinjskom kraju, a danas zahvaljujući tridesetpetogodišnjem Admiru Radončiću iz Gusinja – postoji jedna obućarska radnja „EKSTRA“ u samom centru Plava.</s><s>-Imali smo radnju u Gusinju gdje je dugo godina radio moj đed Amir, a nakon njegovog penzionisanja, radnju je preuzeo moj otac Hakija.</s><s>Od malena sam imao volju da naučim vještine obućarskog zanata.</s><s>Od svoje desete godine bio sam stalno uz oca i prosto upijao svaki njegov majstorski pokret i savjet.</s><s>Zahvaljujući njemu ovladao sam svim varijantama ovog posla, kaže mladi obućar Admir.</s><s>Podsjećajući kako je još u djetinjstvu zavolio obućarski zanat, posmatrajući oca kako od oštećenih cipela napravi kao nove, Admir Radončić objašnjava :“Lijep je obućarski zanat.</s><s>Zadovoljstvo je popraviti ljudima obuću, a ko hoće i zna da radi, može i da zaradi“.</s><s>Medjutim, kaže na kraju ove priče da je pomalo i tužan – jer već nekoliko godina traži jednog ili dva učenika koje bi obučavao, ali, mladi nijesu zainteresovani za ovaj zanat.</s><s>Mnogi će se kajati.</s><s>Jer, zanat je ipak zanat.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Nacionalni park Prokletije pokreće inicijativu da se masiv Prokletija u tri države proglasi međunarodnim nacionalnim parkom</s><s>Svake godine dolaze nove grupe sa novim vizijama I idejama za razvoj nacionalnog parka , u većini slučajeva donoseći njihova iskustav sa Univerziteta I parkova u SAD-u, kazao j on.</s><s>Direktor NP Prokletije Enes Drešković kaže da pored prirodnih potencijala, njih posebno interesuju i kulturne-istorijskevrijednosti, potencijalna arheološka nalazišta, kao I način života ljudi na prostoru parka.</s><s>Gosti iz Amerike na prokletijama</s><s>-U programu od šest dana uspjeli smo da maksimalno iskoristimo vrijeme I posjetimo što više lokacija, da se sretnemo I upoznamo sa radom dosta značajnih institucija I pojedinaca, obiđemo vjerske I kulturno-istorijske spomenike, I boravimo u nekoliko porodica u gradu I na katunima.</s><s>Ove godine gostisu imali posebno interesovanje o hidroipotencijalima našeg kraja pa su na sva njihova pitanja dobili vrlo kvalitetne odgovre od članova SRK “Plavskojezero”IzPlava.</s><s>Od radnih aktivnosti na terenu pored ostalog najviše ih je interesovao monitoring faune naProkletijama, prvenstveno, traganje za ugroženom vrstom Balkanskog risa naProkletijama, navode gosti.</s><s>Tokom njihove posjete, u Plavu je organizovana I jednuveoma značajna ikorisna međunarodna konferencija.</s><s>Na toj konferenciji je dogovrerno da se pokrene zvanična inicjativa I projekat “Prokletije – međunarodninacionalni park”.</s><s>-Dosadašnje aktivnosti koje su uz podršku partnera iz Amerike, a iprije njih, sprovodili aktivisti NVO sektora I planinarskih klubova, iz Crne Gore (NVO Triton i PSK Hrid), Kosovo (ERA), a i proglašenjem Prokletija za nacionalni park u Crnoj Gori 2009, i na Kosovu “Bjeshket e nemuna“ 2012.godine, nametnule su ideju da se masiv Prokletija u tri države (Crna Gora, Kosovo iAlbanija) prekogranično objedini i zaštiti.</s><s>Drešković ističe da je Nacionalni park Prokletije sa zadovoljstvom učestvovao i prihvatio inicijativu, i ispred učesnika konferencije uzeo za zadatak da aktivno učestvuje u sprovođenju aktivnostii definisanja inicijative da jednog dana masiv Prokletija bude međunarodni nacionalni park.</s><s>–Kako svake godine naši partneri iz Amerike svoje aktivnosti sprovode uz pomoć profesora sa nekoliko Univerziteta, takosmo se i mi dogovorili da od ove godine uključimo Univerzitete i profesore iz tri države.</s><s>Na osnovu dosadašnjeg aktivnog učešća i doprinosa na Prokletijama u ovom periodu naš partner će biti professor Saša Popović, professor Ekonomskog fakulteta u Podgorici I zamjenik Dekana za međunarodnu saradnju.</s><s>Smjernice i definisanje zvanične inicijative biće upućene svim nadležnim javnim preduzećima za nacionalne parkove i Agencijama u tri države, opštinama na kojima se prostiru nacionalni parkovi, resornim ministarstvima, kao i domaćim I međunarodnim organizacijama koje se bave ovom i sličnom problematikom, u prvom redu WWF, IUCN, UNEP, UNDP i drugi, objasnio je Drešković, i naglasio da sve to treba, zejdnički definisati i upakovati kako bi predlozi I zvanično i u radnoj verziji i došli kao predlog Vladama tri države koje bi dalje odlučivale o sudbini projekta, kaže on. uspostavljanje velikih prekograničnih zaštićenih područja prepoznato je kao moguće rješenje za relativno male zemlje.</s><s>Takve prekogranične zaštićene zone predstavljaju obavezu dvije ili više zemalja na zajedničkom upravljanju njihovih graničnih područja i zajedničkih ekosistema, i mogu pomoći u smanjenju tenzija i biti simbol mira s velikom političkom vidljivošću.</s><s>Prostor prekogranične zaštićene regije bi obuhvatio sledeće opštine: Crna Gora – NP “Prokletije”, Opštine Plav i Gusinje; Kosovo – „Bjeshket e Nemuna”, Opštine Peć, Dečani, Đakovica, Juniki Istok; Albanije – Nacionalni park “Thethi”, Nacionalni park “Lugina e Valbones” i posebni rezervat prirode “Lumii Gashit”, i moguće opštine Skadari Kuks.</s><s>Predsjednik organizacije “International peace park” iz SAD-a Tod Walters smatra da je ova ideja ovo nešto što Međunarodna unija za zastitu prirode (IUNC) treba da podrži, preko Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA), i Grupe eksperata za prekograničnu zaštitu.</s><s>“Smatram da ovo može doprinijeti boljoj ocjeni Crne Gore u postupku pridruživanja EU, u kreiranju stablinih odnosa među zemljama koje se graniče na ovom području, kreiranju ekonomskih potencijala za ljude koji žive u ruralnim područjima i, konačno, vjerujem da kroz pretpristupne fondove EU postoji velika mogućnost za podršku prekograničnoj zaštiti ovog područja, kazao je Walters, i istako da je prekogranična zaštita Prokeltija i Bjesket e Namune (ThetiiValjbona) važna za zaštitu biodiverziteta I staništa, za promociju održivog turizma iz perspective eko-turizma i promociju prekogranične saradnje u region, kazao je Walters.</s><s>Masiv Prokletija se danas smatra jednim od najdivljijih, najnepristupačnijih, a ujedno I pitomih lanaca u Evropi.</s><s>Tri zemlje bi krozovu inicijativu mogle da obezbijede jedinstven marketing zarazvoj turizma baziranog naprincipima održivosti ipovećanju turističku atraktivnost regiona.</s><s>Najbolji primjer da su ovakve ideje, kada se objedinju je ponuda tri države moguća, korisna, i da daje rezultate, jeste projekat “VrhoviBalkana”, koji planinarskim stazama povezuje CrnuGoru, Kosovo i Albaniju.</s><s>Nacionalni park Prokletije pokreće inicijativu da se masiv Prokletija u tri države proglasi međunarodnim nacionalnim parkom — No Comments</s>
<s>Gusinjske nostalgije</s><s>GUSINJE – Tokom posljednjih dana sve je više automobila sa stranim tablicama iz Njujorka.</s><s>U zavičaj su pohitali Gusinjani koji rade u Njujorku.</s><s>Došli su da obidju đedovska ognjišta, otvore vratnice mladosti, prozore sa komšijama i prijateljima.</s><s>Tada se odgrnu sjećanja , poteče priča puna nostalgije i pritajene sjete.</s><s>Svaki detalj, sitnica iz zavičaja postaje zanimljiva.</s><s>Tuđina je hladna, nema one naše srdačnosti i širine gorštačke – ljudima gospodari interes.</s><s>Brat zaboravi na brata u svakodnevnoj trci za kapitalom.</s><s>No, eto, moralo se tako, ispovijedaju se tiho zavičajci iz Njujorka, kao da nenametljivo pokušavaju pravdati promjene koje polako potiskuju njihovu prostodušnost.</s><s>Novac ti je kao zaraza, stalno misliš na njega, a da i ne primijetiš šta se događa sa tobom i tvojom porodicom.</s><s>Odrodiš se tamo , djeca postaju tuđinčad.</s><s>Jedva znaju jezik roditelja.</s><s>Kad ovdje dođu, ne poznaju za nikog!</s><s>Ovdje se u zavičaju nekako drugačije živi, ne mjeri se sve parom, pričaju Gusinjani.</s><s>Doduše, i ovdje si miliji ako su ti džepovi puniji.</s><s>No, šta ćemo, takav je život.</s><s>Nema para kojim se može platiti srijetanje sa uspomenama iz djetinjstva.</s><s>Zavičaj vuče magičnom snagom kad se čuje melemna riječ starog komšije.</s><s>Nekako duši dođe da praznuje...</s><s>Ni sunce nije isto, čini nam se, pričaju zavičajci u trenucima oduška.</s><s>Nekako ni sutoni i svanuća nijesu kao kod nas.</s><s>Tamo, preko okeana, sve treperi nekim ledenim treptajem tuđine.</s>
<s>Dan – Problem divljih deponija u gusinju nikako da se rijesi</s><s>Zatrpani su putevi, putni pojasevi, obale i korita rijeka, rječica i potoka, pa čak i pojedina privatna dvorišta u centru Gusinja čiji vlasnici dolaze za vrijeme godišnjih odmoraGUSINjE – Problem smeća i divljih deponija na prostoru Gusinja ne može se ispričati.</s><s>Kompletan prostor opštine može se vidjeti takoreći s jednog mjesta, ali „nmogu” i te naslage otpada koje su ružan dekor prirode koja je ovdje kao rijetko gdje bila darežljiva, što ide na dušu onima koji su zaduženi da se brinu za komunalni red i zdravu sredinu.</s><s>Zatrpani su putevi, putni pojasevi, obale i korita rijeka, rječica i potoka, pa čak i pojedina privatna dvorišta u centru Gusinja čiji vlasnici tu dolaze za vrijeme godišnjih odmora.</s><s>Najsvježiji primjer toga su putni pravac Gusinje-Desni Grnčar i dvorište Moma Bulatovića, koje je pretvoreno u divlju deponiju.</s><s>-Ovo je očit primjer odnosa lokalne uprave prema životnoj sredini.</s><s>Umjesto da put, koji je dakle nekad bio glavni pravac za Desni Grnčar, zakrpe i dovedu ga u pristojno stanje, što nije nimalo teško, oni su dozvolili da se duž njega baca otpad i prave deponije, što je stvarno sramota za ovakav jedan prirodni ambijent, a na samo par stotina metara od Gusinja.</s><s>To znatno šteti i nama koji neposredno pored puta ili u njegovom užem okruženju imamo imovinu i gotovo svakodnevno prolazimo, a podesan je i rekreaticima da njime prošetaju i što se kaže, uhvate malo čistijeg vazduha, ali kako!?</s><s>Pored rugla i smetnji na putu, smeće je zatrpalo i korito rječice Ilinke koja protiče neposredno duž puta i uliva se u rijeku Grnčar.</s><s>Kada vode nadođu poplave izbace sve to po okolnim imanjima, kojima se, kao i nekim kućama, ne može ni prići.</s><s>Eto, ne preza se ni od toga da ljudima zatrpavaju dvorišta, da čovjek svojoj kući prići ne može – ističe Rusmin Laličić, lider opozicione koalicije u SO Gusinje.</s>
<s>Voćari u plavsko-gusinjskoj dolini zabrinuti za ovogodišnji rod</s><s>Nadležnim službama u plavskoj i gusinjskoj opštini, već stižu zahtjevi voćara za neku vrstu nadoknade štete, koju su pričinili slana i snijeg PLAV/GUSINJE – Nedavne sniježne padavine i slana na području plavske i gusinjske opštine izazvale su brojne nevolje voćarima u Plavu, Gusinju i Murinu i u oko dvadesetak sela.</s><s>Kako smo saznali na terenu, slana, a potom i snijeg desetkovali su očekivani rod raznog voća na ovom području.</s><s>Voćari kažu, da je teško očekivati da će opstati i rane sorte šljiva, trešanja i drugog voća.</s><s>Snijeg je u mnogim voćnjacima u plavsko-gusinjskom kraju izlomio grane voćaka koje su već bile iscvjetale i izlistale.</s><s>Prema situaciji na terenu, rod ranijih sorti voća je uništen, a ostaje da se vidi šta će biti sa šljivom „požegačom“.</s><s>Ako ne bude nekih novih hladnoća rod krušaka i jabuka će opstati jer još nijesu bile procvjetale, kažu voćari iz Lijevog Grnčara kod Gusinja.</s><s>Oni ipak strahuju da nove najavljene hladnoće mogu ozbiljno uticati na rod, te da će voćnjaci prije vremena biti obrani.</s><s>Gusinjski voćari posebno naglašavaju da je prije sniježnih padavina bilo nekoliko hladnih noći kada su temperature vazduha pale do tri stepena ispod nule.</s><s>U takvim okolnostima, kaže voćar Evlijan Bektešević, jake slane uništile su već formirane pupoljke, a na stablima oraha je uništen i list.</s><s>U lokalnim upravama u plavskoj i gusinjskoj opštini naglašavaju da već stižu zahtjevi voćara za neku vrstu nadoknade štete koju su pričinili slana i snijeg.</s><s>Naše stručne ekipe su već na terenu i obilaze voćnjake, nakon čega će se znati kolike su stvarne štete od snijega i drugih elementarnih nepogoda.</s>
<s>U Sarajevskoj ulici u Gusinju</s><s>GUSINJE – Gusinje kao mala gradska urbana sredina i veoma interesantna turistička destinacija ima i svojih mana.</s><s>Jedna od njih je i ulica Sarajevska (tradicionalno najprometnija) koja vodi ka Alipašinim izvorima, Vodopadu Grlja, Oku Skakavice, dolini Ropojana i drugim prirodnim biserima, kao i za nekoliko sela, od same raskrsnice po lijevoj strani na kolovozu su rupčage, u kišnom periodu pune vode, tako da u nekim trenucima nepažnjom vozača – prolaznik može i te kako biti „okupan“.</s><s>Pojavi rupa, rupčaga i takozvanih kanala na kolovozu u većini slučajeva doprinose stalne intervencije na vodovodnim, kanalizacionim i elektroinstalacijama, kao i nekvalitetno izvedeni radovi na postavljanju asfaltne trake.</s><s>Rupe u ovoj ulici na samom ulazu-vrebaju kao sačekuše, posebno u noćnim satima, a vozači su često prinudjeni da voze „slalom“, rizikujući da dovedu u pitanje bezbjednost saobraćaja.</s><s>Vozači ističu da im zbog rupa stradaju automobili , odnosno pojedini djelovi, kao što su pneumatici, felne, spoljni limovi i auspusi.</s><s>-Prije registracije automobila plaćamo putarinu, drumrinu, osiguranje i druge dažbine.</s><s>Valjda od tog treba da se održavaju ulice, putevi –ogorčeni su gusinjski vozači.</s><s>Nova lokalna uprava bi trebalo da ima osjećaja za prostor – i da sve ove probleme rješava uredno i na vrijeme, ali se za svaki slučaj vozačima preporučuje oprezna vožnja.</s>
<s>Kosovo primljeno u UEFA, Savićević: Čemu onda služi Statut?</s><s>Delegati Kongresa odbili su prethodno, tajnim glasanjem, promjenu Statuta te organizacije, čime bi bilo omogućeno prijem zemalja koje nisu članice Ujedinjenih nacija, a koje su priznate od, kako je saopšteno, međunarodne zajednice na evropskom kontinentu.</s><s>Prema sadašnjem Statutu, članica Uefe može da postane samo zemlja članica UN</s><s>Prije glasanja, govorili su predstavnici FS Kosova i FS Srbije.</s><s>“Sve evropske federacije iz drugih sportova, kao i Međunarodni olimijski komitet, primili su Kosovo pod svoje okrilje, a FSS nam to ne dozvoljava već četiri godine”, rekao je predsjednik FS Kosova Fadilj Vokri.</s><s>“Odluka o prijemu FS Kosova u članstvo Uefe izazvala bi velika previranja u regionu, a zatim otvorila Pandorinu kutiju i širom Evrope.</s><s>Ostanimo dosljedni principima koji su fudbal učinili ovim što danas jeste, čistom igrom.</s><s>Zbog toga se nadam da se neke granice neće preći.</s><s>Zbog budućnosti fudbala i naše zajedničke kuće, Uefe”, naveo je predsjednik FSS Tomislav Karadžić.</s><s>Kako prenosi Blic, prije glasanja, a nakon što nije promijenjen Statut Uefe, javio se i Dejan Savićević, predsjednik FSCG.</s><s>Glasanje se, ipak, održalo, a Kosovo postalo 55. članica Uefe.</s><s>Reprezentacija Kosova najvjerovatnije će učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018. godine.</s>
<s>ROKLETIJE VERTIKAL KILOMETER”, NE DA OSVOJITE, VEĆ DA BUDETE OSVOJENI</s><s>Gusinje- U magičnoj dolini Grebaje podno vrhova Karanfila, u subotu 9.jula održana je planinska trka “Prokletije Vertikal kilometar”.</s><s>Preko 60 takmičara iz nekoliko zemalja odmjerilo je snagu u ekstremnom formatu planinskog trčanja.</s><s>Na stazi dužine 3km sa više od jednog kilomertra uspona ubjedljivo najbrži je bio Dušan Bazić sa vremenom 40 minuta,dok je drugo mjesto zauzeo Nikola Ilić sa vremenom 44 minuta, a dva minuta iza njega je stigao Milan Stojković.</s><s>Staza je bila duža I visočija nego prošle godine, što govori da je Bazić sjajno išao, u rangu vremena prošlogodišnjeg pobjednika Janka Gardovića iz Crne Gore.</s><s>Važno je naglasiti da se na ovo trci I pojavio I jedan učesnik iz Gusinja, atletičar Sinan Koljenović, koji je ostvario zapažene rezultate ispod jednog sata.</s><s>Pobjednik trke u muško j konkurenciji izjavio je da su utisci sa Prokletija odlični.</s><s>“Priroda je fenomenalna, trka je bila izuzetna.</s><s>Čak smatram da bi na ovoj trci mogli da dođu i da učestvuju I profesionalni takmičari iz inostranstva.</s><s>Dakle, staza, priroda...i da vide kako su ljudi gostoprimljivi I fenomenalni, i da osjete sve iz ovog kraja.</s><s>Nadam se da ću sledeće godine da dođem ponovo, I preporučujem svima da dođu I učestvuju u ovoj trci, kazao je Bazić”</s><s>Nevena Rajković opravdala je epitet favorite kod djevojaka, savremenom 56 minuta, drugoplasirana je bila Marija Đorđević sa vremenom 59 minuta, a trećeplasirana Mirela Brbović,koja je istu stazu prešla za 67 minuta.</s><s>Zanimljivo je naglasiti da je Nevenino vrijeme bilo u top 10 muškaraca.</s><s>“Došla sam na trku na poziv Sky ruuning asocijacije.</s><s>Oduševljena s gostoprimstvom.</s><s>Hvala domaćinu što su nas ovako lijepo dočekali.</s><s>Oduševljena sam prirodom, utisci sa Prokletija su prelijepi.</s><s>Zadovoljna sam rezultatom, obzirom da prvi put trčim trku ovakvog formata I težine.</s><s>Vjerujem da ćemo doći I naredne godine, da napravimo bolje rezultate na nacionalnom parku Prokletije.</s><s>Kažu da je ova trka upravo primjer kako se u zajedničkoj saradnji nekoliko partnera, I sa vrlo malo ulaganja, može napraviti novi turističko-sportski proizvod naProkletijama.</s><s>Direktor NP Prokletije Enes Drešković, kaže da je vrijednost ovog proizvoda I to što se ovakva trka po prvi put održavau Crnoj Gori, a Prokletije imaju na desetine ovakvih neotkrivenih staza.</s><s>“Upravo ova trka na najbolji način opravdava našu viziju I strateško opredjeljenje, da je naš park jedinstvenog potencijala za sve avanturiste,ljubitelje ekstremnih sportova i one koji pomjeraju visinske I druge granice.</s><s>Uspjelismo da sa Sky runinig asocijacijom Srbije zainteresujemo I dovedemo preko 60 aktivnih učesnika sa svojim timovima, koji su boravili više dana na Prokletijama.</s><s>Otkrivali nove staze, planinarili, koristili staze za sportsko penjanje i dr. Prošle godine smo eksperimentalno organizovali trku na ovoj stazi, a ove godine smo po svim propozicijama I takmičarskom dijelu odradili I potrudili se da takmičari borave više dana.</s><s>Od ove godine zamisao je da ovo bude jedna značajnija manifestacija sa porukom da učesnici dođu I osjete avanturistički duh masiva Prokletija.</s><s>Naše želje iambicije su osnovane, iz prostog razloga što imamo podršku direktorice JPNP CG AzreVuković, predsjednika Upravnogodbora Uroša Andrijaševića i NTO, I Lokalne turističke organizacije Plav, posebno kada je u pitanju priprema, promocija I organitacija trke, nagalasio je Drešković.</s><s>Marko Nikolić iz “Sky running” asocijacije Srbije I jedan od organizatora optimista je kada je u pitanju organizovanje ove trke u budućnosti, ali I drugih vidova aktivnog I sportskog turizma.</s><s>“Nacionalni park Prokletije, kao najljepš iplaninski masiv Balkana sada većim a tradiciju vezano za nebesko trčanje i u potpunosti je opravdao očekivanja.</s><s>Sjajni domaćini, organizacija I vrhunski predjeli za razvoj aktivnog turizma su garant za uspješnost ove trke.</s><s>Trkači svakako nose sjajne utiske I uvijek će se rado vraćati Grebaji I Prokletijama.</s><s>Vidimo se dogodine u još većem broju, poručio je Nikolić.</s><s>Direktor NP Prokletije Enes Drešković ističe da je Nacionalni park Prokletije kroz plansku dokumentaciju definisan kao Zaštićeno područje prirodne I kulturne baštine od lokalnog, nacionalnog I medjunarodnog značaja, prepoznato kao divlja, neistražene I atraktivna avanturistička destinacija, čiji je razvoj zasnovan na principima održivosti.</s><s>Do tog cilja stići će realizacijom brojnih programa koje su predvidjeli svojim razvojnim kratkoročnim I dugoročnim planovima.</s><s>“Planovi su da u narednim godinama organizujemo, pored ovih trka, polumnaraton, kao I aktivnosti na više od 100 staza za sportsko penjanje naProkletijama, alpinističkim smjerovima I dr.Očekujemo da ćemo u jednom od poziva IPA sa Kosovom ili Albanijom kandidovati nekoliko lokacija za postavljanje ferata i zip lajn sajli.</s><s>U zoni Grebaja sa svim ovim pomenutim potencijalima, pored izuzetnog miraza aktivni odmor u prirodi,ima više interesantnih lokacija za formiranje I avanturističkog parka.</s><s>Na osnovu svega ovoga, u narednom periodu, mi u NP Prokletije očekujemo da Grebaje dožive pravi avanturistički bum.</s><s>Ali, svjesni smo da će za realizaciju ovako velikih projekata trebati I vremena I novca.</s><s>Dok to vrijeme dođe mi aktivno radimo na stvaranju ambijenta da to bolje vrijeme dočekamo spremni, kada su u pitanju nove ponude I proizvodi nacionalnog parka, a time I stvaranje kvalitetnih usluga,gdje bi kroz održivo korišćenje resursa lokalnog stanovništvo i NPP imali I ekonomsku korist, naglasio je Drešković.</s>
<s>Gusinjski „amerikanci“ pomažu kapom i šakom</s><s>GUSINJSKOJ OSNOVNOJ ŠKOLI POKLON VRIJEDAN 2. 651 EURO Donaciju obezbijedio Ismet Šujak</s><s>GUSINJE – Ovih dana OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju dobila je na poklon od Ismeta Šujaka, rodjenog Gusinjanina koji dugo godina živi i radi u Njujorku, (lap-topove, kopir aparat, antenu sa pratećim sadržajima, video projektor i drugu opremu) u vrijednosti od 2.651,8o eura.</s><s>Inače, Ismet Šujak je dokazani prijatelj svoga zavičaja i poznati humanista.</s><s>-U razgovoru prilikom posjete našoj školi, gospodin Šujak je obećao nastavak pružanja donacija ovoj školi, na čemu smo mu veoma zahvalni, kaže direktor škole Šerif Feratović.</s>
<s>NGO "Stop mobbing": Edukacija iz oblasti građanskih prava</s><s>Predstavnici nevladine organizacije “Stop mobbing” - Trebinje su krajem godine uspostavili saradnju sa Udruženjem sudija RS i Gender centrom (Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS) potpisavši Sporazum o partnerstvu u cilju stvaranja kvalitetnije implementacije projekata sa aspekta samoodrživog razvoja programa obrazovanosti javnosti o pravnom sistemu.</s><s>Sporazum o partnerstvu potpisan je u Banja Luci 14.12.2012.godine.</s><s>Ispred udruženja sudija RS, Sporazum je potpisao predsjednik udruženje sudija gospodin Milenko Milekić, udruženje “Stop mobbing” zastupala je predsjednica Anica Ramić, a za Gender centar je potpisala direktorica Spomenka Krunić.</s><s>Dogovoreno je da se organizuju i realizuju Javne tribine na području RS sa ciljem jačanja kapaciteta ciljanih grupa kroz njihovo edukovanje o pravnom sistemu kroz uključivanje sudija, te uključivanje učesnika u proces obrazovanja šire skupine građana kroz prenos usvojenih znanja na grupe građana.</s><s>U Trebinju je 28.9.2012. god održana druga javna debata pod nazivom “ Uloga i značaj mladih u donošenju odluka”.</s><s>Na javnoj debati mladi iz politike su prezentovali svoje programe i ciljeve koje bi realizovale ukoliko dodju na vlast kao i sve one aktivnosti koje bi doprinijele poboljšanju društveno ekonomskih prilika i ukazali na značaj učešća mladih u izbornom procesu i važnosti izbora osoba koje će donositi odluke za bolju budućnost.</s><s>Moderator, Tanja Tomić, novinarka u predstavljanju projekta “Žene i mladi zajedno na izbore” obratila se učesnicima javne debate sa “Svjesni smo da moramo promjeniti stanje svijesti kod mladih i motivisati ih da izađu na lokalne oktobarske izbore i da preuzmu odgovornost jer nisu dio predizbornih obećanja, pa samim tim ni postizbornih obaveza političara.</s><s>Mladi bi u većoj mjeri trebalo da izlaze na izbore jer ko ne izađe ostavlja drugima da odlučuju u njegovo ime.</s>
<s>O nama</s><s>BIJELJINA PUT d.o.o. u svom sastavu ima značajan broj različitih vrsta savremene mehanizacije i opreme koja omogućava kvalitetno izvođenje radova i pružanje kvalitetne usluge prema Investitorima, čime se postiže zavidan nivo realizacije projekata kako u vremenkom tako i u tehnološkom smislu.</s><s>Strategija razvoja preduzeća nameće ciljeve koji neizostavno uključuju praćenje modernih tehnologija u polju građevinske mehanizacije, postrojenja i opreme i opredjeljuje firmu za konstatna ulaganja u kapacitete i kvalitet resursa mehanizacije.</s><s>Kada je riječ o broju jedinica mehanizacije i opreme, preduzeće BIJELJINA PUT d.o.o. raspolaže sa sljedećim kapacitetima:</s>
<s>Stanka Amon Raičković – Vidim ljubav</s><s>Rođena je 19. februara 1951. godine na Cetinju.</s><s>Kao dijete preselila se u Beograd, gdje je završila osnovnu školu “P.P. Njegoš”.</s><s>Životni put ju je odveo u Njemačku.</s><s>Završila je frizerski zanat, zatim Građevinsku akademiju u Frankfurtu na Majni, gdje danas živi i stvara.</s><s>Kao dijete voljela je da crta, čita i piše pjesme.</s><s>Njene pjesme su i objavljivane u djetinjstvu u beogradskim dječjim novinama.</s><s>Sada kada ima slobodnog vremena, vraća se zahtjevima duha.</s><s>2007.godine objavila je prvu zbirku poezije VATRENA ŽIŠKA.</s><s>Piše poeziju, prozu i aforizme.</s><s>Član je:</s><s>Udruženja pisaca „Sedmica“ u Frankfurtu na Majni; SKOR-a (Savez književnika u otadžbini i rasejanju) u Beogradu.</s><s>Zastupljena je:</s><s>Almanasi UP „Sedmica“, Antologija poezije iseljenika iz Crne Gore „POVRATAK“ – priredio Milutin Đurković.</s><s>Časopis Jesenjin – Beograd, zbornici: Čukarica 2008. – Beograd, Palićki galeb 2009.</s><s>Rudnička vrela 2009. 2010.</s><s>Garavi sokak 2009.godine.</s><s>Časopis Poeta 2010. 2010 god. u godišnju ediciju Antologije savremene Lirike BRENTANO –GESELLSCHAFT Frankfurt/Main mbH CORNELIA GOETHE Akademie sa kojom je zastupljena u sve značajne biblioteke širom svjeta, kao naprimer Wiener Staatsbibliothek (Bečku gradsku), Schweizer Nationalbibliothek (Švajcarsku nacionalnu), Französishen Nationalbibliothek (Francusku) kao i u National Libreary of Congress u Waschington</s><s>Druga nagrada2007.godine za aforizme – na Majskim pjesničkim susretima u Frankfurtu/M Prva nagrada Zlatni orfej 2008. godine za poeziju na srpskom jeziku – na Majskim pjesničkim susretima u Frankfurtu/M Prva nagrada 2008. godine za poeziju na njemačkom jeziku – na Majskim pjesničkim susretima u Frankfurtu/M „Plava povelja” za rodoljublje, Palić 2009. godine Prva nagrada za đečiju prozu 2009.godine – na XXII kulturni susret u Frankfurtu / M Pohvala za pjesmu Moment na njemačkom jeziku 2009. godine – na Majskim pjesničkim susretima u Frankfurtu/M</s><s>IZVODI SA PROMOCIJE KNJIGE:</s><s>“Ko zna i umije da voli, taj zna i umije da živi.</s><s>Onaj ko je potrošio cijelo življenje na ljubav, ne može reći da je bez doživljaja, sadržaja i smisla živio.</s><s>Ljubav je realan princip svega što se zbiva u vasioni, opšta i zajednička osnova prirode, svijeta i vasione.</s><s>Ljubav povezuje i ujedinjuje sve ono što je razdvojeno i udaljeno”.</s><s>Vlatko Simunović</s><s>“Ljudi u dijaspori neraskidivim nitima su vezani za maticu Crnu Goru, i ona im je, bilo da žive u Parizu, Londonu ili Frankfurtu, uvijek inspiracija.</s><s>Poslije prve knjige poezije “Vatrena žiška” objavljene 2007. godine, obojene koloritom otadžbine, emotivno opredijeljene nostalgijom, Stankina druga knjiga odiše pjesničkom zrelošću.</s><s>Nepresušna ljepota Boke, rodno Cetinje, svetinja Lovćen, jesu inspiracija, ali rađaju poeziju koja se uzdigla iznad lokalnog.</s><s>To je poezija bez ograničenja koja urođenim gospodstvom pjesnikinje oplemenjuje bol kao osnovni preduslov svake dobre poezije. “Vidim ljubav ” je knjiga sugestivnog naslova napisana u slavu najljepšeg, uzvišenog osjećanja ljubavi koja poput fluida života teče prostorom i vremenom.</s><s>Samo u tom fluidu čovjek može crpiti snagu i stvarati uzvišeno, ono što ga čini čovjekom.</s><s>Centar za iseljenike je prije dvije godine objavio “Antologiju” iseljenika iz Crne Gore, u kojoj je Stanka Amon zastupljena pjesmom “Cetinje – kolijevka”.</s><s>prof. dr Milan Vukčević, direktor Centra za iseljenike</s><s>Raduje me što sam pozvan da baš na Cetinju govori o pjesnikinji čiju poeziju voli.</s><s>Razmišljanja o poeziji Stanke Amon Raičković podijelio sam u tri poglavlja sa tri kratka citata.</s><s>Prva misao koja mi se nametnula je zapravo misao francuskog pjesnika koji kaže “čovjek ništa drugo ne radi, nego se neprestalno vraća kući”.</s><s>Druga je sa istoka, japanska misao: “Mnogi putevi vode na svetu planinu Fudži ali samo je jedan put do njenog vrha – ljubav” i treća je od pjesnika Eliota koji kaže “Cilj je tamo odakle smo krenuli”.</s><s>Smatram da ova tri citata mogu dešifrovati Stankinu poeziju.</s><s>Zuvdija Hodžić, književnik</s><s>KLIKNITE NA NASLOVNU STRANU KNJIGE DA BI OTVORILI NJEN SADRŽAJ</s><s>Related Articles</s><s>Neđe u Crnoj Gori Somewhere in Montenegro 16. avgust 2014.</s><s>Matuš Lašan je fotograf i snimatelj iz Slovačke.</s><s>Student je medicine.</s><s>Ovog ljeta je posjetio Crnu Goru i od snimljenih materijala napravio kraći video zapis. [...]</s><s>Poštovani pośetioci, objavljujemo naučni rad dr Lovorke Čoralić, člana Hrvatskog instituta za povijest.</s><s>Naučno istraživački rad se odnosi na iseljavanje stanovništva sa podlovćenskog područja, odnosno sa užeg prostora srednjovjekovne Zete u periodu od XV [...]</s>
<s>GUSINjE – Predsjednik Partije za Gusinje (PzG) Rusmin Laličić ocijenio je katastrofalnim stanje u Gusinju nakon nešto više od četiri godine od vraćanja statusa opštine.</s><s>Laličić ovakvo viđenje Gusinja potkrepljuje činjenicom da u najmlađoj crnogorskoj opštini ništa ne funkcioniše kako bi trebalo, a, kako smatra, ni u budućnosti „sa ovom postavom na vlasti, ništa se bolje ne može očekivati”. – Ako i ima neki korak naprijed, dva su unazad, što je u konačnom nazadovanje s nepoznanicom dokad tako – konstatuje Laličić i kao očigledan primjer nemara i nerada navodi gradnju zgrade Opštine koju je još 2009. godine započela tada Mjesna zajednica Gusinje zajedno s Fondacijom Gusinje i Opštinom Plav. – Onda je to onako politički opštinska vlast kandidovala Direkciji javnih radova Crne Gore kao nekakav svoj projekat, iako su svi oni koji su prigrabili vlast u Gusinju bili protiv povraćaja statusa opštine.</s><s>Radovi traju do dana-današnjeg po principu kreni–stani, kako bi se imalo čime mahati uoči svakih izbora.</s><s>Sigurno će ovih dana u susret izborima radovi biti intenzivirani, a onda će ih obustaviti do nekih narednih i tako u nedogled.</s><s>Objekat budućeg administrativnog centra opštine je ograđen zaštitnom mrežom i tablom na kojoj je precizirano šta i kako se radi, ali bez roka završetka.</s><s>Ispred vrata se okupljaju psi lutalice, pa taj prostor neodoljivo podsjeća na azil za napuštene životinje – komenatriše Laličić i naglašava da ni servisne službe ne funkcionišu kako bi trebalo, tako da su u zimskim uslovima putevi neočišćeni, a ljeti su po gradu i okoline vidljive gomile smeća i brojne divlje deponije. – Put prema Grebajama, centralnoj zoni Nacionalnog parka Prokletije, nijednom zimus nije očišćen, pa je zimski turizam gotovo nikakav, s jako malim brojem turista, uglavnom entuzijasta.</s><s>Gradske ulice čiste tek treći dan nakon sniježnih padavina, pa dolazi do gomilanja leda i pravljenja ledenih bregova što u znatnoj mjeri stvara poteškoće u saobraćaju – navodi Laličić.</s><s>On naglašava i da su uspostavljanjem Opštine rasformirane mjesne zajednice, čime su građanima uskraćena prava predglaganja i odlučivanja. – Iz samo njima znanih razloga ukinuli su mjesne zajednice i nikad više nijesu ni pokrenuli inicijativu za formiranje novih, vjerovatno da bi izbjegli projektne inicijative građana, pa tako na prošloj sjednici SO nije prihvaćena inicijativa o popločavanju gusinjske čaršije.</s><s>A evo i april zakorači, a sjednica SO još nije zakazivana, a znamo da je rok za održavanje bio do kraja marta.</s><s>Dok smo bili u zajednici s Plavom, uz pomoć te opštine i fondacije Gusinje, povratili smo status, s velikom naporima.</s><s>Karavanima prijateljstva uticali smo na proboj puta za Podgoricu, kroz Albaniju, izgradnju graničnog prelaza na Grabonu, kako bismo niz dolinu Cijevne do Podgorice putovali svega 57 kilometara.</s><s>Sada se zapelo na izgradnji puta od tog prelaza do Podgorice, što je država bila dužna da uradi prije nekoliko godina.</s><s>Misleći da će država uraditi ono što je dužna, mi smo Karavane prijateljstva zaustavili, a izgleda da ćemo ponovo morati da ih aktiviramo kako bismo uticali da se i preostali poslovi završe – kaže Laličić i dodaje da su u Gusinju nikakvi uslovi i za sport, zdravstvo, bezbjednost građana i svega onoga što jedna pogranična opština nosi sa sobom. – Ovdje se korača korak naprijed, dva nazad.</s><s>Dokle se tako može stići zna se – skeptičan je Laličić.</s><s>Oni kritikuje i državno rikovodstvo koje se, kako kaže, nikada nije okrenulo ovom kraju kao ni ukupnoj sjevernoj regiji. – Neka mi neko pokaže bar jedan projekat koji su državni organi ovdje uradili unazad 30 godina...</s><s>Samo je razgrađivano i do kraja uništeno i ono što smo imali.</s><s>Privreda je srušena, radnici su ostali na ulicama, omladina pobjegla po svijetu da se snalazi za život kako zna i umije, a mi pričamo istu priču i filozofiramo, držeći na vlasti one koji su nas doveli do ovoga.</s><s>Pričamo o demokratiji, a ne znamo ni šta znači demokratija.</s><s>Kod nas je demokratija osiromašiti i zauzdati narod, dizgine mu zatezati i popuštati po potrebi, tako da ne mogu niti smiju i pomisliti da glasaju nekog van tih dizginaša, a dok god se točak ne pokrene i stvore uslovi za slobodne izbore i smjenjivost vlasti nema sreće niti napretka – konstatuje Laličić.</s><s>Sve ide puževim korakom</s><s>Kao ljekar ne mogu zaobići probleme zdravstva!</s><s>Imali smo dva izabrana doktora, pedijatar i izabrani doktor za odrasle.</s><s>Njegovim odlaskom duže vrijeme smo bili samo s jednim doktorom.</s><s>Odlaskom jednog farmaceuta, apoteka radi samo u prvoj smjeni.</s><s>Sad čujem da su poslali jednog ljekara iz Doma zdravlja u Plavu, a očekuju se i pedijatar i farmaceut, ali sve to traje, što se kaže, carevu godinu.</s><s>Bilo je predviđeno i dogovoreno prije nekoliko godina i otvaranje stanice Hitne pomoći, ali i to je i dalje prazna priča.</s><s>Ni stanica policije još uvijek u Gusinju nije zaživjela!</s><s>Objekat se renovira puževim korakom, i sve uoči nekih od izbora.</s><s>I policajce nam katkad šalju iz plavske stanice, pa stoga ima i znatnih problema po pitanju javnog reda i saobraćaja.</s><s>Trotoari i ulice su zauzeti parkiranim automobilima, ali o tome niko ne vodi računa – ističe Laličić.</s><s>Korak naprijed, nazad dva — 2 Comments</s><s>Alasad nemate drugoga Politicara koji ima jedje ajode da vodi drzavu beze tora Rihabiltivnog Mila on je jedini skroman Politicar i gk=lasajte za njega nazalost nemate nikoga drugoga narode ..</s>
<s>JEDNI U KLIN, DRUGI U PLOČU, A TO NE VALJA!</s><s>Plavskogusinski živalj islamske konfesije, koji se zbog bezperspektivnosti svakim danom raseljava na sve četiri strane Svijeta, deklariše se u nacionalnom smislu Albancima i Bošnjacima, uz jedinstvenu ocjenu i spoznaju da su i jedni i drugi uglavnom istog – ilirskog porijekla.</s><s>Zajednička vjera i porijeklo kod većine njih su garant i veliki adut da bi se ovi narodi trebali uvažavati i biti tolerantni među sobom.</s><s>Za vjerujuće ljude nimalo nije teško da se međusobno razumiju, poštuju i uvažavaju, jer oni vjeruju u Boga, od Njega strahuju, očekuju milost i oprost.</s><s>Međutim, problemi se javljaju kod onih drugih koji imaju svoje aršine i svoju istinu, koja u puno slučajeva zna biti duboka zabluda, nepoznavanje stvari i srljanje.</s><s>Jedni se uglavnom baziraju na svoje porijeklo, koje jeste i mora da ima svoje značenje i koje se mora respektovati, međutim postoji ono pravilo da se od prošlosti ne živi, niti se može živjeti, te da je je bitno đe smo danas stigli, đe se pratično nalazimo i šta će naša buduća pokolenja biti sjutra.</s><s>Često su nas znali učiti da je ljudski rod nastao od jedne posebne vrste, tkz. čovjekolikog majmuma kojemu je dosadilo po drveću i odlučio da živi na zemlji, a kada bismo znali da je to istina, bilo bi jako uputno tom našem prvom pretku napraviti jedno spomen obiležje, kako mu se grobno mjesto ne bi izgubilo i kako bismo mu se pomolili pred dušom njegovom, jer nam je omogućio da se više ne pentramo i ne skakućemo s grane na granu i što je on doprinio promjeni našeg načina života i našem šavršenstvu današnjem.....</s><s>Po onoj drugoj verziji da je ljudski rod nastao od Adema i Have, neki kažu od Adama i Eve, svejedno, takođe bi bilo neophodno da se ogromni istraživački fondovi usmjere prema ovim našim prvim precima, te da i o njima znamo gdje su i kako živjeli, da li su više griješili ili dobrih djela činili, đe je njihov vječiti počinak, na kojem su se sve prostoru kretali, a po mogućnosti i niz drugih detalja vezanih za njih, kako sve to ne bi otišlo u zaborav.</s><s>Ono ušta smo svi ubijeđeni jeste da ljudski rod zna samo onoliko koliko mu to Stvoritelj dozvoljava i omogućava.</s><s>No, da se ne bih udaljo od naše plavsko-gusinjske zbilje, primjetno je da jedni uporno i bezuslovno prisvajaju one druge, a ovi drugi pak to prisvajanje doživljavaju kao napad i atak na njih i na njihovu poziciju, stanje i osjećaj koji imaju u nacionalnom, vjerskom i drugom pogledu....</s><s>Da li se može naći mjera u cijeloj ovoj priči i da li su i jedni i drugi na dobitku ili na gubitku sa ovim i ovakvim ponašanjem i ophođenjem?</s><s>Sigurno da nijesu, posebno u uslovima kada je viša polovina stanovnika porijeklom iz drevne Ljuge Plava i Gusinja, već otišla van ovih gradova i prostora, čija se mlađa pokolenja brzinom svjetlosti integrišu u sisteme država u kojima žive.</s><s>Danas naše potomstvo sve manje interesuje njihovo porijeklo što nije dobro, a sve ih više zanima što brže integrisanje i asimiliranje u nova društva, dobijanje dobrog radnog mjesta nakon završenog fakulteta, akademije i tome slično.</s><s>Treba li da sve to nijemo posmatramo , da glavu zabijamo kao noj u pijesak ili da ništo učinimo za naša dolazeća pokolenja?!</s><s>U cijeloj ovoj priči jako je bitno da se naše Dijaspore u državama gdje postoje, organizuju na jedan novi način i na osnovama koje bi garantovale čuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta, kulture, običaja i tradicije dolazećih generacija...</s><s>Za tako nešto je potrebno prije svega osigurati školovanje na maternjem jeziku u Dijaspori, a te bi škole morale da imaju adekvatan stručni kadar koji bi validan program realizovao na pravi način.</s><s>Prepuštanje naše djece i omladine u Dijaspori drugom i drugačijem obrazovanju i vaspitanju, dovešće i već dovodi do naglih asimilacija, koje ne samo da će biti problem naših kotlinjana, već i svih onih drugih koji napuštaju svoja ognjišta i odlaze u druge zemlje i nova jezička i kulturološka podneblja.</s>
<s>Na prevoju Čakor neće biti graničnog prelaza</s><s>Crna Gora neće otvoriti granični prelaz na Čakoru, jer od tog prevoja do granične linije sa Kosovom ima svega 11,5 kilometara.</s><s>Osim toga, dogovorena je izgradnja zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi (Crna Gora) Kućište (Kosovo).</s><s>Predsjednik opštine Plav Mirsad Barjaktarević nedavno je uputio inicijativu tom Vladinom resoru da se otvori granični prelaz Čakor jer bi, kako je naveo, to imalo ekonomske benefite za obje strane.</s><s>Sada je između Crne Gore i Kosova u funkciji samo jedan granični prelaz Kula Savine vode, na putu Rožaje-Kula-Peć.</s><s>Za izgradnju prelaza Kotlovi-Kućište vlade dvije države su 2014. godine potpisale sporazum u Prištini.</s><s>Stupio je na snagu naredne godine i formirane su ekspertske komisije za njegovo sprovođenje. “Crna Gora je Kosovu dostavila nacrt projektnog zadatka i idejnog rješenja za izgradnju glavnog projekta zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi Kućište, koji može poslužiti kao model za izradu glavnog projekta budućeg zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji Kosova.</s><s>Takođe, predviđeno je da se izradi projektna dokumentacija za izgradnju tog zajedničkog graničnog prelaza, imajući u vidu da je njegova izgradnja, funkcionisanje i povezivanje putnog pravca Murino-Čakor Peć, preduslov efikasne prekogranične saradnje Crne Gore i Republike Kosovo”, navode iz MUP-a.</s><s>U Crnoj Gori funkcioniše 28 graničnih prelaza, 19 u drumskom saobraćaju, pet u pomorskom, dva u vazdušnom i isto toliko u željezničkom.</s><s>Od 21 prelaza u drumskom i željezničkom saobraćaju, u funkciji su četiri sa Albanijom, jedan sa Kosovo, šest sa Srbijom, osam sa Bosnom i Hercegovinom i dva sa Hrvatskom.</s><s>Planirano je otvaranje novih graničnih prelaza.</s>
<s>Glasaj za Riza Koljenovica (link)</s><s>Gusinjanin i narodni pjevac Rizo Koljenovic nastanjen u Podgorici na pragu je ulaska u polufinalu najboljih pjevaca u emisiji “Nikad Nije Kasno”.</s><s>Da bi ostao u daljem takmicenju potreban mu je vas glas koji mozete dati preko Face Book-a klikom na sliku ili postavljeni link.</s>
<s>Partija za Gusinje otkazala podrsku Milu Djukanovicu</s><s>Partija za Gusinje (PzG) saopštila je da na predsjedničkim izborima 15.aprila neće podržati kandidata DPS-a Mila Đukanovića jer njegova stranka nije ispoštavala obaveze iz koalicionog sporazuma.</s><s>Tu informaciju je za „Dan” potvrdio predsjednik PzG Rusmin Laličić, ističući da nemaju obavezu da podrže Đukanovića. – Nemamo obavezu da na predstojećim izborima za predsjednika Crne Gore podržimo predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, bez obzira što smo mu godinama davali podršku.</s><s>Razlog je što njegov izborni štab nije našao za shodno da sa nama kao koalicionim partnerima u lokalnoj vlasti obavi neke konsultacije.</s><s>Na to ih ne obavezuje ni izjava o saradnji koju smo sa DPS-om potpisali 2007.godine, te analogno tome, ni nas ne obavezuje da podržimo njihovog kandidata – kazao je čelnik stranke koja je u Gusinju u koaliciji sa DPS-om.</s><s>Po njegovom sudu, dodatni motiv za ovakvu odluku je i što vrh DPS-a na lokalnom nivou neće da sprovede dogovore sa Partijom za Gusinje. – Pri preuzimanju 19 radnika iz Opštine Plav nijednog našeg člana nijesu htjeli preuzeti, ali jesu iz SD, SDP-a i BS-a, što je prelilo čašu u koju oni sami sipaju.</s><s>Ne vode računa ni o stepenu završene škole, stručnosti, radnom iskustvu, i svemu onome što bi trebalo da bude uslov za rad na pojedinim mjestima – rekao je Laličić.</s><s>On je istakao ne treba ni pričati o tome kako članovi Partije za Gusinje ne mogu da dobiju posao ni u jednoj državnoj instituciji i ustanovi na prostoru opštine. – Prinuđeni su da svoje uhljebljenje traže po svijetu.</s><s>Krajnje je zagonetno kako se iz lokalne uprave odnose prema nama, pogotovo kada se zna da smo u prethodnom sazivu bili najjača parlamentarna stranka u Gusinju, sa deset odbornika, a sada u ovom sazivu druga po snazi, sa šest mjesta u parlamentu – naveo je Laličić.</s><s>Kako je naglasio naš sagovornik, sva ova politička dešavanja su proizvod odnosa vlasti na lokalnom nivou prema Partiji za Gusinje. – Kao druga partija po snazi u Skupštini opštine nijesmo adekvatno zastupljeni ni u Opštinskoj izbornoj komisiji, ni u skupštinskim odborima i tijelima, ni u izvršnoj vlasti.</s><s>Na djelu je šikaniranje, diskriminacija i demonstracija sile i samovolje, a predsjednica opštine i čelnik opštinskog odbora DPS-a Anela Čekić ne nalazi za shodno da sa mnom obavi konsultacije o bilo kojem od tih pitanja.</s><s>Imajući sve to u vidu, ne vidim koji bi još njihov potez mogao ugroziti taj naš koalicioni sporazum više nego što je on već ugrožen i pitam se zašto bismo imali neku obavezu prema njima.</s><s>Zato je naš stav da ne damo podršku kandidatu DPS-a prosto iznuđen i tu nema više šta da se kaže – kazao je Laličić.</s><s>Kada je nakon izbora u Gusinju 2016.godine sklopljen koalicioni sporazum PzG sa DPS-om, precizirano je da su imali pet funkcionerskih mjesta, dva savjetnika u Opštini i mjesto upravnika jedne javne ustanove.</s><s>Takođe, dogovoreno je da, uz preuzimanje 19 radnika iz plavske opštine, a nakon odluke arbitražne komisije o razgraničenju, pet radnika koji budu preuzeti budu iz PzG-a, ali to nije ispoštovano.</s><s>Odlukom glavnog odbora DPS-a od 19.marta, Đukanović će drugi put u svoj političkoj karijeri biti kandidat za šefa države, a ta kanidatura objavljena je manje od mjesec dana uoči održavanja izbora.</s><s>Predsjedništvo Albanske alternative (AA), koja je dio saveza Albanci odlučno, donijelo je odluku da podrži kandidata vlasti na predsjedničkim izborima Mila Đukanovića.</s><s>To su odlučili na sjednici predsjedništva prije dva dana. – Uvjereni smo da je on personalno garancija evroatlantskih integracija, dobrih odnosa u regionu i multietničke demokratije u Crnoj Gori – saopštili su iz Albanske alternative.</s><s>Oni su uvjereni da je spoljna politika vladajuće koalicije doprinijela poboljšanju i učvršćivanju dobrih odnosa između Crne Gore i Albanije i Kosova.</s><s>Iz AA su istakli da su sa DPS-om, koja je njihov koalicioni partner na državnom nivou, ostvarili punopravnu opštinu Tuzi. – I to je još jedan razlog da podržimo Đukanovića, koji se obavezao kao garant da u septembru raspiše izbore za punopravnu opštinu.</s><s>Time stavljamo tačku na naše višegodišnje zahtjeve – naveli su iz Albanske alternative.</s><s>Razmisliće o drugom kandidatu</s><s>Kako je naveo Rusmin Laličić, što se tiče podrške Partije za Gusinje nekom drugom kandidatu za predsjednika Crne Gore, zasad o tome nije bilo razgovora, ali će narednih dana i to razmotriti i eventualno se odrediti prema tome. – Zasad je izvjesno da Đukanović nema našu podršku, a šta ćemo preporučiti našem članstvu odlučićemo uskoro na sastanku glavnog odbora – kazao je Laličić.</s>
<s>Prva žrtva poplava muškarac iz sela kod Đakovice</s><s>Priština — Prva žrtva poplava je Jak Tahiri (76) iz sela Dol u opštini Đakovica, potvrdio je portparol te opštine Alji Tafaršiku.</s><s>Prema njegovim rečima, Tahiri se utopio oko 13 časova u đakovičkom selu Kušavec nakon što je prilikom pokušaja prelaska nabujalog potoka pao s mosta.</s>
<s>Glavna→Region→NA IVICI JE, MORAVA JE VEĆ KAO MORE- AKO SE IZLIJE NEKA NAM JE BOG U POMOĆI: POČELA EVAKUACIJA, VOJSKA NA NOGAMA! (VIDEO)</s><s>Situacija u Ovčarsko – kablarskoj klisuri je dramatična zbog pretnje Zapadne Morave da se izlije.</s><s>Ugrožen je veliki broj kuća, vikendica, ugostiteljskih objekata, pešačkih i visećih mostova.</s><s>Zapadna Morava se najpre prvo akumulira u Ovčarsko-kablarskom jezeru, zatim se tunelom vodi do hidroelektrane Ovčar Banja, pa se preliva u jezero Međuvršje.</s><s>Pred samim Čačkom, kod naselja Parmenac, nalazi se još jedna brana i istoimeno jezero.</s><s>Vanredna situacija zbog poplava proglašena je u opštinama Čačak, Arilje, Lučani, Topola, Požega, Ivanjica, Bajina Bašta, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Ljig.</s><s>Veliki broj domaćinstava je ostao bez električne energije ili vode.</s><s>Pripadnici Sektora za vanredne situacije svuda su na terenu, a za noćas su u svim opštinama organizovana dežurstva.</s><s>Predsednik opštine Raška Ignjat Rakitić proglasio je vanredno stanje na teritoriji te opštine.</s><s>Ministar odbrane Zoran Đorđević doneo je odluku o angažovanju pripadnika Vojske Srbije na pružanju pomoći nadležnim organima lokalne samouprave u poplavljenim područjima i podršci Ministarstvu unutrašnjih poslova-Sektoru za vanredne situacije.</s><s>Kako se navodi u saopštenju, Đorđević je odluku doneo po ovlašćenju predsednika Republike Tomislava Nikolića i preporuke Vlade za angažovanje raspoloživih kapaciteta.</s><s>U okviru preduzetih aktivnosti, ministar Đorđević će u toku sutrašnjeg dana sagledati situaciju u poplavljenim područjima i obići preduzeća namenske industrije u Lučanima i Čačku i po potrebi doneti odluku o dodatnom angažovanju pripadnika Vojske Srbije, piše u saopštenju.</s><s>Kako javlja reporter B92, Zapadna Morava i dalje nadolazi.</s><s>Ugrožene su kuće, njive, ali i magistralni put između Čačka i Užica.</s><s>Najviše problema stvaraju bujični potoci, te je i Čemernica probila nekoliko nasipa, a jaki talasi se očekuju za oko pet sati.</s><s>Gradonačelnik Čačka Vojislav Ilić rekao je za B92 da će se u toku noći raditi na zaštiti nasilja koje se nalazi u blizini magistrale. “Sa nama su vojnici, policija, žandarmerija.</s><s>Borićemo se da se ne desi ono najgore, da sačuvamo ljudske živote“, rekao je Ilić.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Politika→Nenad Čanak: Raspisati referendum u Vojvodini o odluci Ustavnog suda Srbije LSV predlažu da se u Vojvodini raspiše referendum o odluci Ustavnog suda Srbije o ukidanju Statuta Vojvodine.</s>
<s>ZAHVALJUJUĆI DONACIJI ISMETA ŠUJAKA — 1 Comment</s><s>BRAVO ISMETE SVAKA CAS DA TI JE DAJIDZA ZIV I ON BI TI ZAHVALIJO ZA TVOJU DOBROTU ALI ON JE UMRO IMA 34 GODINE</s>
<s>Kako se nekad zivjelo -interviju 97godisnje Djulje Jesavic iz Plava (video)</s>
<s>AKTIVISTKINJA PLAVSKOG CRVENOG KRSTA PRIMJER DA HUMANOST NE POZNAJE GRANICE</s><s>PLAV – Aktivistkinja u Opštinskom Crvenom krstu Plav Zehra Huseinović, odlučila je da pomogne 57.godišnjem Slobodanu Popoviću, raseljenom licu s Kosmeta, nakon što se uvjerila u kakvim teškim uslovima živi.</s><s>Huseinovićeva je s kolegama iz UNHCR-a bila u radnoj posjeti raseljenim licima s Kosova, radi pomoći oko rješavanja statusnih pitanja.</s><s>Naime, kako je Huseinovićeva saopštila za „Dan”, naišla je na krajnje težak slučaj Slobodana Popovića, koji živi u neuslovnom smještaju u Gornjoj Ržanici. – Zgrožena stanjem u kojem živi čovjek u 21. vijeku, za vikend sam pokrenula humanitarnu akciju prikupljanja novca za kupovinu hrane i higijenskih sredstava, kao i polovne garderobe, kako bih mu bar malo olakšala.</s><s>Brzo sam prikupila 85 eura i tim novcem kupila osnovne potrepštine.</s><s>Kad smo mu odnijeli i predali to što smo kupili, kazao je: „Imaću hranu za cijelu zimu”.</s><s>Tog časa bila sam najsrećnija osoba svijetu.</s><s>Taj čovjek, kad smo mu bili u posjeti, nije imao ni upaljač da naloži vatru i ispeče hljeb koji je bio zamijesio.</s><s>Ovom prilikom želim da javno zahvalim sugrađanima koji su dali doprinos u akciji koju sam pokrenula.</s><s>Apelujem na nadležne institucije da nađu način da tom čovjeku izađu u susret kako bi imao topli dom i osnovne uslove za život –poručila je Huseinovićeva.</s><s>Direktorica Centra za socijalni rad u Plavu Branka Đukić kaže da nijesu znali za Popovićev slučaj, te da će u saradnji s drugim subjektima preduzeti sve što je moguće da pomognu. – Naši radnici će s namirnicama i ostalim potrepštinama poći kod njega, pa ćemo vidjeti šta ćemo dalje s njim.</s><s>S obzirom na to da on nema crnogorske papire, Centar za socijalni rad mu ne može dati primanja, ali vidjećemo sa UNHCR-om da mu se preko njih obezbijedi materijalna pomoć.</s><s>Što se smještaja tiče, razgovaraćemo s njim o tome da li bi mu odgovarao smještaj u izbjegličkom naselju u Gusinju, ili nešto drugo, ali mimo njegove volje ne možemo postupiti.</s><s>Uglavnom, preduzećemo šta je u našoj moći da se tom čovjeku pomogne u tako lošoj situaciji – kazala je Đukićeva.</s>
<s>DRUŽENJE BOŠNJAKA KOSOVA I CRNE GORE</s><s>Posebno se mora istaći pomenuti folk-koncert gdje su izvođena narodna kola, pjesme i igre sa tamošnjih prostora, posebno sa neizbježnim “Halaturkom“ te crnogorskim, bosanskim i albanskim kolima, kao i izvođenje bošnjačkih i albanskih pjesama i igara prizrenskog regiona.</s><s>Prizrensku delegaciju, da se tako izrazimo, srdačno su, u ime opštine Gusinje, dočekali predsjednica te crnogorske opštine Anela Čekić sa saradnicima, koja je poželjela da se ovakve i slične manifestacije ova dva prijateljska kulturno-umjetnička društva nastave i u budućnosti.</s><s>Nakon odlično izvedenog folk-koncerta ova dva kulturno-umjetnička društva imali smo prilike porazgovarati sa gospođom Anelom Čekić, predsjednicom opštine Gusinje, koja je, uz selame svim našim čitaocima, između ostalog, istakla: ,,Drago mi je što je atmosfera bila na visokom nivou, mladi su se lijepo družili, a pogotovu igrali narodna kola što su gledaoci propratili velikim i zasluženim aplauzima tako da smo svi mi bili izuzetno zadovoljni, prije svega, saradnjom ova dva kulturno-umjetnička društva, te je ovo, za sve nas ovdje u Gusinju, bio jedan prelijep kulturno-umjetnički događaj.</s><s>Dakle, veoma mi je drago zbog naše saradnje sa vašim ‘Podgorskim biserima’ te se nadam da ćemo ovakve i slične kulturno-umjetničke manifestacije u budućnosti imati što više jer je naše kulturno-umjetničko društvo ‘Džafer Nikočević’ već bilo u Prizrenu tokom prvomajskih praznika gdje su bili srdačno dočekani te ćemo, kako rekoh, tu obostranu saradnju podići na još viši nivo te vam hvala na svemu i uvijek ste dobrodošli u Gusinje”.</s><s>Svoje utiske podijelio je i profesor Sadrija Bajra: “Vidite, prije svega, ja bih se srdačno zahvalio predsjednici opštine Gusinje, Aneli Čekić, sa saradnicima, a posebno mojim kolegama iz kulturno-umjetničkog društva “Džafer Nikočević“ te mojim dragim Gusinjanima na srdačnom gostoprimstvu te jednim prelijepim druženjem naših djevojaka i momaka sa njihovim, koji će se vjerujem nastaviti i dalje jer smo pozvani da gostujemo i ljeti kada Plav i Gusinje posjećuje veliki broj Bošnjaka i Albanaca iz dijaspore, pretežno iz SAD te će nam biti drago održati veliki folk-koncert na veliki praznik dijaspore 2. avgusta.</s><s>Takođe mi je drago što je gospođa Čekić, između ostalog, otvorila i izložbu tradicionalnih nošnji etničkih zajednica Kosova, tj prizrenskog regiona, te sam ja, kao i publika, prezadovoljni nastupom dva renomirana bošnjačka kulturno-umjetnička društva.</s><s>Nažalost, ako razgovaramo o našim političkim liderima sa Kosova, tj. našim predstavnicima u kosovskim institucijama, a bave se kulturno-umjetničkim djelatnostima, oni nemaju pojma ili sluha za bošnjačku kulturu, umjetnost i tradiciju o ovakvim ili sličnim manifestacijama.</s><s>Dakle, mi koji vodimo naša kulturno-umjetnička društva, kako i naši mladi članovi, trebamo da ih učimo kako se održavaju i gaje međubošnjački odnosi”.</s><s>Potrebno je reći da su nakon održanog folk-koncerta bile izabrane tri najljepše Bošnjakinje iz oba kulturno-umjetnička društva kao i miss koncerta gdje je titulu najljepše, sasvim zasluženo, ponijela Ines Omeragić, članica kulturno-umjetničkog društva “Džafer Nikočević” iz Gusinja.</s><s>Ona je, između ostalog, za naš web-portal izjavila: “U ovom našem kulturno-umjetničkom društvu “Džafer Nikočević” sam tri godine i veoma sam zadovoljna svojim radom i angažovanošću, jer tu imam puno prijatelja i prijateljica koje se, zajedno sa mnom, trude da svojom pjesmom i igrom što bolje prezentujemo naš grad Gusinje.</s><s>Posebno mi je drago što su me večeras izabrali za Miss koncerta te ću, kako rekoh, nastaviti da budem što bolja u ovom izuzetno zanimljivom hobiju.</s><s>U našem kulturno-umjetničkom društvu imamo šest momaka i šest djevojaka, ukupno nas ima dvanaest, gdje gajimo, kako rekoh, muziku, pjesmu i igru ovih naših krajeva te ih čuvamo od zaborava u našim starim, tradicionalnim nošnjama.</s><s>Nastupamo po mnogim gradovima u Crnoj Gori kao i u regionu te smo svuda srdačno dočekani.</s><s>Posebno ističem Adela Damjanovića, našeg koreografa od kojeg smo naučili mnogo narodnih kola i pjesama, posebno naše čuveno kolo ‘Halaturko’ kao jedan od zaštitnih znakova našeg grada Gusinja.</s><s>Takođe mi je drago da sam upoznala puno drugarica i drugova iz vašeg kulturno-umjetničkog društva ‘Podgorski Biseri’ gdje ćemo nastaviti druženje preko društvenih mreža dok se ponovo ne vidimo na nekom novom koncertu, bilo ovdje kod nas, bilo u Prizrenu, gdje smo tokom prvomajskih praznika bili srdačno dočekani te se nadam da smo uspjeli ovoga puta da to vaše gostoprimstvo i uzvratimo”.</s><s>Sve u svemu, ovakvih i sličnih kulturno-umjetničkih manifestacija bi trebalo biti što više kako bi se mladi Bošnjaci Kosova i Crne Gore upoznali sa bošnjačkom kulturom i tradicijom pomenutih gradova.</s>
<s>PROGOVORI KOJU DRUGO, VIDIS LJI DA JA NE MOGU NI JEDNU DA IZUSTIM</s><s>Bio je momak prilicno zaljubljive prirode, sa prisustvom odredjene doze sramezljivosti.</s><s>Nije spadao u prelijepe momke, ali je svojom visinom i odredjenom dozom crvene zrake koju je imao na licu, ostavljao drugaciji utisak kod djevojaka koje je begenisao i medju kojima je trazio onu pravu i za njega jedinu.</s><s>Prilicno je marljivo zavrsavao skolske obaveze i zadatke u uslovima koji nijesu bili primjereni i onakvi u kojima se danasnja omladina nalazi.</s><s>Trazio je na svaki nacin i bio uporan da osigura svoje mjesto na ovodunjaluckoj kugli, strpljivo podnoseci sve ono sto siromastvo i nepostojanje adekvatnih materijalnih uslova mogu da proizvedu.</s><s>Svoje skolske obaveze je zavrsavao u enormno vanrednim uslovima, cuvajuci stoku od koje se zivjelo u svim vremenskim uslovima, bili oni dobri ili losi i obavljajuci druge poslove prema ukazanim potrebama.</s><s>U skoli se prilicno isticao, pa i pored svega toga je bilo ucenika koji su bili bolji od njega.</s><s>To ga nije uzbudjivalo jer se drzao onog provjerenog pravila zlatne sredine, te da uvijek mora biti u ‘kondiciji’ i spreman, prilikom projere njegovog znanja od strane predmetnih vaspitaca.</s><s>Oblast glume i glumackog zivota su bili posebna oblast njegovog interesovanja.</s><s>Za razliku od nas ostalih, on bi sa lakocom navodio nazive na destine i stotine filmova i imena glumaca koji bi u njima igrali.</s><s>Bili smo zateceni kako on sve to pamti, ocito je bilo da je bio veliki zaljubljenik filmova, te da ih je gledao, analizirao i uzivao u njima.</s><s>Sramezljivi momak zaljubljive prirode je smatrao da se pri odabiru svoje saputnice ne valja tako brzo zatrcati, te da kroz poznanstva i druzenja moze doci do svoje prave prilike.</s><s>Znao je da vrijeme radi za njega jer je u najljepsim godinama, a uz sve to imao je na umu da valja zavrsiti fakultet koji je upisao i posle cijeg upisa je sve islo onako kako je i sam prizeljkivao.</s><s>Zaljubio se do usiju u jednu djevojku, ali mu je problem veliki bio sto bi mu se prilikom susreta i sastanka jos vise pojacavala crvena zraka na licu, sto je odavalo utisak kao da dobija gusenje ili da ga neko davi.</s><s>S pomenutim crvenilom i preznojavanjem on bi pred zaljubljenom osobom ostajao bez valjanog disanja, srce bi mu pocelo da lupa, a koncentracija bi slabila.</s><s>Djevojka u koju se zaljubio tako snazno i koja je prihvatila da razgovaraju, ocekivala je od njega puno vise nego sto joj je on ponudio.</s><s>Ispred sebe je imala isprepadanog mladica, koji je vjerovatno molio Boga da izadje iz stanja izgubljenosti u kojem se nasao, te da sto bolji ostavi utisak kod djevojke koja je u njegovoj glavi i mislima bila prisutna i danju i nocu.</s><s>A ova je djevojka ocekivala da joj momak kaze sve najljepse sto se kazati moze, da je lijepa i posebana, da mu se dopada i da nijednu drugu ne vidi na Svijetu pored nje, te da ju uz sve to sarmira, slatko nasmije, da joj pokaze koliko je duhovit i koliko ima drugih vrijednosti u sebi.</s><s>Vidjela je da je sve to izostalo, ali je ipak ocekivala da ce on izadji iz stanja u kojem se nalazi.</s><s>Da ce pokazati da ima petlju da se u najboljem svjetlu predstavi, da ce vidjeti pravog junacinu pred sobom sta joj saopstava, te kakva toplina i dusevnost izlaze iz njega , kako bi i ona nakon toga mogla da vaga, procijeni i prelomi na cemu je cijela ova rabota.</s><s>Sramezljivi momak zaljubljive prirode je na kraju progovorio, ali na zalost veoma kratko.</s><s>Kazao je: “Progovori koju drugo, vidis lji da ja ne mogu ni jednu da izustim.”</s>
<s>PRAVDA JESTE TESKA ALI JE DOKAZIVA</s><s>Reziski odbor seoskog vodovoda Zavrs, Djuricka Rijeka i Kumanice sacinio je sa Predsjednikom Opstine Plav dana 20.09.2013.god.</s><s>Sporazum o realizaciji rekonstrukcije pomenutog seoskog vodovoda, koji je od strane Ustavnog suda Odlukom U-II broj 36/15 od 27.06. 2017.godine ukinut kao protivustavan i protivzakonit, jer su suprotno Zakonu uredili pravne odnose za koje nijesu ovlasceni i koji su zakonska materija, u nadleznost zakonodavca i skupstine jedinice lokalne samouprave.</s><s>Na taj nacin su povrijedili, kako stoji u Odluci Ustavnog suda, nacelo legaliteta (clan 145 Ustava) kako u pogledu formalne, tako i u pogledu materijalne zakonitosti, zbog cega Sporazum u cjelini nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.</s><s>Ustavni sud je stoga ukinuo osporeni Sporazum, po kojem je seljanima prikljucak za vodu naplacivan skuplje 10 do 15 puta nego sto kosta u gradskom jezgru (citaj: hiljadu do hiljadu ipo posto skuplje).</s><s>Prilog : Odluka Ustavnog suda kojom se ukida protivustavni i protivzakoniti Sporazum.</s><s>Poziv svim ljubiteljima pravde i pravicnosti da procitaju u cjelosti Odluku Ustavnog suda CG objavljenu na 7 (sedam) stranica koja Vam je dostupna za citanje i za koju se moja malenkost el hamdulilah izborila :</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→KOLIKO NAM JE STALO DO POSTA I DRUGIH STUBOVA SVETE VJERE DINI ISLAM</s><s>Islam kao spas za sve nas i kao religija mira, tolerancije i uspona, pociva na svojim stubovima medju kojima spadaju post mjeseca Ramazana, namaz ( 5 dnevnih vaktova i drugi namazi), zekat ( koji predstavlja ciscenje naseg imetka) , hadz i sehadet.</s><s>Uzviseni Allah rekao je: ” O vjernici!</s><s>Propisuje vam se post, kao sto je propisan onima prije vas...</s><s>U mjesecu Ramazanu pocelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.</s><s>Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuce, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti.” (E- Bekara, 183) Ramazan hidzretske 1438. godine se priblizava kraju.</s><s>Mnogi su ga proveli u ibadetu, dobrocinstvu, ucenju Kur’ana i cinjenju drugih dobrih djela.</s><s>Bogumili ljudi i oni koji streme Allahovoj milosti odricu su jela, pica i ostalih tjelesnih uzivanja, posebno u ovim dugim ljetnjim danima sve sa jednim jedinim ciljem da bi stekli milost Bozju i Njegovu posebnu nagradu.</s><s>Postac se odrice za vrijeme posta svih tjelesnih uzivanja radi Stvoritelja Svjetova, Njegove milosti, velicine i moci.</s><s>U tradiciji je naroda drevne plavskogusinske Ljuge, bilo da su u Zavicaju ili Dijaspori, da poste mjesec dana Ramazana.</s><s>Kad ovo kazem onda mislim na one koji su privrzeni vjeri dini Islamu i koju svojim urednim postom podrzavaju i osnazuju.</s><s>Vjernici na taj nacin prave niz svojih uredno obavljenih Ramazana, koji se u puno slucajeva iskazuju dvocifrenim brojevima.</s><s>Posti se uvijek u vrijeme za to odredjeno, a od posta se jedino odustaje za slucaj bolesti ili kakvog drugog opravdanog razloga.</s><s>Od sehira sam jutros prosao plavskom carsijom uzduz i poprijeko kako bih na terasama carsiskih kafana i kafica mogao utvrditi postupanje pojedinaca tokom mjeseca posta.</s><s>Na moju, a prije svega na njihovu veliku zalost, bas oni za koje sam pretpostavljao da poste, pili su kafu ili ostale napitke i uzivali u dimu cigareta.</s><s>Siktilje sam ih sazalio zbog takvih njihovih postupaka i uputio dovu da im se stanje popravi kako bi vec narednog Ramazana poceli da poste.</s><s>Nijesu samo oni u pitanju, vec se odmah namece pitanje da li oni sa takvim opredjeljenjem mogu vaspitati svoje mladje u islamskom duhu i tradiciji ili ce dati odrijesene ruke i potomstvu da postupa kao sto oni postupaju i rade.</s><s>Svaki pripadnik Islama dobro zna da da nam je vjera propisana kako bismo se njenim prakticiranjem okoristili i kako bismo postigli ono sto zelimo.</s><s>Mnogi su se uvjerili da se putem namaza, posta i ostalih stubova nase svete vjere dolazi do zadovoljstva, blagostanja, srece, prave istine i svega onoga sto nam je potrebno.</s><s>Pravi muslimani nikada nece kabuljiti da na javnom mjestu uzimaju hranu, da piju ili puse, pa makar i bili sprijeceni da poste.</s><s>Postupaju na pravi nacin da bi dokucili milost Onoga koji nas gleda i Koji zna sta radimo i sta u svojim grudima tajimo.</s><s>A opste je poznato da oni koji poste, klanjaju i cine druga dobra djela, kao takvi drze svetu vjeru Islam, a oni koji to ne cine napustaju svoju vjeru i dzabe nam imena Ibrahim, Muhammed, Ismet, Hajrulah, Izet...</s><s>Mjesec posta Ramazan je prilika da ocistimo svoju dusu, prosvijetlimo um, otvorimo sto vise svoje oci, iskazemo svoje dobrocinstvo i svojim dovama postanemo miliji Allahu kako bi nas On zastitio od prokletog sejtana koji se zakleo da do Sudnjeg dana zavodi ljudski rod i odvaraca ga od pravoga puta.</s><s>Prilika je prava za one koji su bili sprijeceni da poste da putem kefareta (iskupa za post) nahrane siromaha sa trideset obroka, koliko iznosi broj dana posta koje nijesu postili.</s><s>Koristim priliku da Kotlinjanima Plava i Gusinja ma gdje da se nalazili i svim ostalim pripadnicima Islamske vjere cestitam predstojece Bajramske praznike, da ih provedete u sreci, zdravlju, rahatluku i na nacin na koji ce Stvoritelj biti zadovoljan.</s>
<s>Nova knjiga Halilja Markisica o Gusinju</s><s>Kniga sadrži: 211 crnobijelih fotografija Gusinjana od najstarijih vremena do danas; spisak domaćinstava i članova njihovih porodica koja su živjela u Gusinju i gusinjskim selima 1993. godine; spisak domaćinstava u Gusinju i gusinjskim selima 1912. godine; 2100 fotografija Gusinjana, pretežno iz starijih perioda, raspoređenih po bratstvima (rodovima) i biografije 180 značajnih ličnosti Gusinja.</s><s>Prednja korica knjige</s><s>Povodom publikovanja svoje nove knjige “Gusinjska bratstva kroz stare foto-albume“ mr Markišić je u kraćem razgovoru izjavio:</s><s>Mr Halil Markišić</s><s>– Tokom višegodišnjih istraživanja prirodne i kulturne baštine plavsko-gusinjskog kraja, prikupio sam i veliki broj starih fotografija.</s><s>One su drage uspomene i sjećanja, svjedočanstva o ljudima i događajima.</s><s>Pripovijedaju nam one sjetnu priču o onima kojih više nema, o onome što je nekad bilo i kako je bilo, o nošnji naših nana i djedova, o graditeljskom umijeću, tradiciji i drugoj kulturnoj ostavštini prohujalih vremena – govore o našim precima.</s><s>Te stare crno-bijele fotografije, za koje sam bio zainteresovan, nalazio sam u izrezbarenim ramovima koji krase zidove musafirske sobe, foto-albumima u kojima su brižljivo složene i hronološki poređane, u starim seharama vezenim maramama umotane, ali i u kartonskim kutijama i plastičnim kesama prekrivenim prašinom na zadimljenim tavanima, u mračnim podrumima, u garažama i šupama.</s><s>Kod nekih domaćinstava, često nijesam mogao naći nijednu staru fotografiju.</s><s>Takav odnos prema uspomenama – govori o nama.</s><s>Najveći broj žitelja gusinjskog kraja rado mi je stavio na uvid svoje foto-albume sa veoma vrijednim starim fotografijama i dokumentaciju koju posjeduje.</s><s>Tim divnim ljudima dugujem neizmjernu zahvalnost.</s><s>Takođe, pri skupljanju materijala za ovu knjigu obavio sam dragocjene razgovore sa brojnim Gusinjanima, poznavaocima prošlosti svoga bratstva i kraja.</s><s>I njima se najtoplije zahvaljujem – kazao je Markišić.</s><s>Prva unutrašnja strana korice</s><s>U ovoj izuzetno vrijednoj knjizi objavljeno je više od dvije hiljade fotografija, što je prema riječima mr Markišića samo dio izabranih fotografija:</s><s>Mr Halil Markišić</s><s>– Samo one fotografije koje sam skupio u opštini Gusinje, zapravo samo jedan broj tih fotografija, zastupljen je u ovoj knjizi.</s><s>Nastojao sam da uvrstim što više fotografija iz svakog bratstva gusinjskog kraja, ali u tome nijesam dovoljno uspio, jer u svih nema dovoljno sačuvanih starih fotografija.</s><s>Manji broj ljudi nije želio da se njihove stare, a niti novije, fotografije javno objave u knjizi i tako sačuvaju, govoreći da su one samo njihove lične i porodične uspomene, što one i jesu.</s><s>Međutim, neki od njih, koji tako pažljivo brinu o porodičnoj privatnosti, dali su sve svoje „stare uspomene“ na Fejsbuk i razne veb stranice.</s><s>Objavljivanjem ove fotomonografije, autor je želio da, u okviru svojih mogućnosti, da doprinos očuvanju dijela foto-dokumentovanih svjedočanstava kulturnih vrijednosi gusinjskog kraja u čemu je svakako uspio.</s><s>Mr Markišić ističe da je u ovoj knjizi predstavljeno, pretežno iz starijih perioda, nekoliko znamenitih, istaknutih, značajnih ličnost, pa i običnih ljudi, koji su svojim radom i djelovanjem, prema subjektivnom sudu autora, zaslužili da se sačuva uspomena na njih i dodaje:</s><s>Mr Halil Markišić</s><s>– Predstavljeno je i više savremenih ličnosti iz kulturnog, privrednog i društveno-političkog života gusinjskog kraja.</s><s>Prilikom izrade njihovih kratkih biografskih prikaza, koršćena su, prije svega, djela Mustafe Memića, a manjim dijelom i drugih autora, što se može vidjeti iz citirane literature.</s><s>Autoru su poznate i mnoge druge ličnosti iz prošlosti gusinjskog kraja, ali one nijesu prikazane u ovoj knjizi, zbog nedostatka pisanih izvora o njima i nemogućnosti da se u ovom trenutku prikažu njihovi osnovni biografski podaci.</s><s>Zadnja unutrašnja strana korice</s><s>Ova knjiga je, prije svega, namijenjena Gusinjanima.</s><s>Zato, Gusinjani koji su davno otišli iz svog zavičaja, oni koji nijesu ni rođeni u Gusinju ali je gusnjski kraj zavičaj njihovih predaka, svi oni koji vole Gusinje i žele da ga bolje upoznaju, neka prelistaju ovu knjigu.</s><s>Takođe, istraživači koji proučavaju bilo koji društveni aspekt gusinjskog kraja, neka prelistaju ovu knjigu.</s><s>U njoj će naći bar nešto od onoga što traže, naći će bar neki odgovor na pitanja o zbivanjima u prošlosti ovoga kraja, o ljudima i njihovim sudbinama, o stanovništvu i njegovom porijeklu, o etnologiji i antropologiji – kazao nam je Markišić.</s><s>Autor je svjestan da su propusti neizbježni prilikom nastanka ovakvog djela.</s><s>Stoga će biti veoma zahvalan na svakoj dobronamjernoj primjedbi i konstruktivnoj kritici.</s><s>To će mu korisno poslužiti za dalji rad i biće uvršteno u narednom izdanju Takođe, Autor će biti veoma zahvalan svim onim koji budu imali razumijevanja i pošalju mu stare fotografije i bilo kakve podatke iz života i djelovanja istaknutih ličnosti iz gusinjskog kraja koje su obrađene, ali nepotpuno, i posebno one koje nijesu ni pomenute za eventualno buduće izdanje (podatke slati na e-mail adresu: [email protected])</s><s>Ulaz u Gusinje</s><s>Na kraju razgovora se mr Halil Markišić najtoplije zahvalio velikom broju njegovih prijatelja i kolega, koje nije moguće pojedinačno pomenuti ovom prilikom, koji su ga ohrabrivali i podsticali da istraje u prikupljanju građe za ovu knjigu.</s><s>Mr Halil Markišić</s><s>– Puno sam zahvalan dragom prijatelju Ibrahimu Brahu Omeragiću, koji poznaje sve ljude i svaku kuću u Gusinjskom kraju, na korisnim sugestijama prilikom rada na ovoj knjizi, kao i na uvid ustupljenom arhivskom materijalu Mjesne kancelarije Gusinje.</s><s>Imao sam priliku da pregledam dio bogatog foto-arhiva Nusreta Nukija Lucevića.</s><s>Iskreno mu se zahvaljujem na ustupljenom materijalu.</s><s>Dugujem neizmjernu zahvalnost mojoj supruzi Izeti, koja je sve ove godine imala razumijevanja za moj rad, a često i na terenskim istraživanjima bila uz mene.</s><s>I mojoj snahi Mersihi i djeci, Saimiru, Saneli i Lejli, sam puno zahvalan na podršci koju su mi pružali.</s><s>Imam potrebu da se još jednom zahvalim svima, koji su mi ustupili fotografije, i svim drugima koji su na bilo koji način pomogli da ova knjiga bude dostupna čitaocima.</s><s>Da se njima dobrim vraća, a na meni je da im to pamtim – dodao je mr Halil Markišić</s><s>Druga i treća strana knjige</s><s>Halil Markišić je rođen 1. januara 1948. godine u Vojnom Selu kod Plava, od majke Mejreme Markišić, rođene Musić, i oca Rama Markišića.</s><s>Osnovnu školu završio je u Plavu, a srednju u Peći 1966. godine.</s><s>Završio je grupu za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Prištini 1970. godine i od tada radi kao profesor biologije i hemije, a zatim biologije, u Gimnaziji „30. septembar“ u Rožajama.</s><s>Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1979. godine jednogodišnju specijalizaciju i stekao zvanje specijalista za svremenu nastavu biologije.</s><s>Na prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odbranio je magistartski rad 1987. godine.</s><s>Prosvjetni savjet Republike Cne Gore dodijelio mu je zvanje viši pedagoški savjetnik 1995. godine.</s><s>Od 1997. do 2003. godine bio je član Prosvjetnog savjeta Crne Gore.</s><s>Za izuzetan doprinos u vaspitno-obrazovnom radu dobio je nagradu „30. septembar“ opštine Rožaje 1982. godine i državnu nagradu OKTOIH 2004. godine.</s><s>Dvadeset godina je uređivao Rožajski zbornik, od 1995. do 2015. godine.</s><s>Pored neposrednog nastavnog rada, profesor Markišić bavi se botanikom, fitoekologijom, zaštitom životne sredine, metodikom nastave biologije i kulturnom baštinom Bošnjaka.</s><s>Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova i knjiga (od kojih su neke štampane u više izdanja).</s><s>U V O D</s><s>S T A N O V N I Š T V O G U S I N J S K O G K R A J A</s><s>STANOVNIŠTVO GUSINJSKOG KRAJA U DRUGOJ POLOVINI 20.</s>
<s>Preselio je na ahiret Ekrem Jevric-gospoda(1961-2016)</s><s>Ekrem je bo jedan od poznatijih iseljenika,on se proslavio sa hitom Kuca pos’o.</s><s>Bicete naknadno obavijesteni o dzenazi i zdravoglavi</s>
<s>GENIJE IZ PARAĆINA: Od 44 LIMENKE PIVA ekperimentalno napravio aparat koji mu GREJE KUĆU!</s><s>GENIJE IZ PARAĆINA: Od 44 LIMENKE PIVA ekperimentalno napravio aparat koji mu GREJE KUĆU! — No Comments</s>
<s>OPSIRNO: NAJMRAČNIJE ZAVERE ROKFELERA: Virusima hteo da kontoliše svet, povezan sa NAPADOM 11.</s><s>Dejvid Rokefeler je bio najstariji živi porodice Rokfeler koja dosledno finanasirao eugeniku.</s><s>Prema pisanju medija fondacija Rokfeler javno priznala da je finansirala projekte za depopulaciju stanovništva putem masovnog vakcinisanja, a koje je sadržavalo toksične dodatke koji uzrokuju neplodnost i sterilitet kod žena i muškaraca, i spontane pobačaje kod žena.</s><s>U sklopu te teorije pojavljuje se i nedavno izbijanje virusa zika.</s><s>Kada je on počeo da se širi pojavile su se informacije da je vlasnik patenta na virus fondacija „Rokfeler“.</s><s>Tako su krenule tvrdnje da tvrdnje da Rokfeleri namerno šire virus da bi drastično smanjili broj stanovnika na našoj planeti.</s><s>Virus zika košta 599 dolara.</s><s>Dejvid Rokfeler bio je donator, osnivač ili uključen u formiranje Saveta za spoljne poslove, Trilateralne komisije, Bilderberg grupe, Saveta Amerika, Azijskog društva, Svetskog ekonomskog foruma...</s><s>Njegova brojna putovanja privatnim mlaznjakom obuhvatala su susrete s Fidelom Kastrom, Nikitom Hruščovom, Mihailom Gorbačovom...</s><s>Među lične prijatelje ubraja Rotšildove, Henrija Forda, porodicu Dalas, Henrija Kisindžera, vlasnicu Vašington posta.</s><s>Prema nekim medijima bio je povezan i sa napadom na Svetski trgovinski centar 2001. godine.</s><s>Čak se tvrdilo da je to predvideo u svom govoru 1967. godine</s><s>Nije nepoznato da je Džonu D. Rokfeleru je još 1915. godine Srbija dodelila orden Svetog Save u znak zahvalnosti za dobrotvorne akcije Fonda Rokfeler za borbu protiv bolesti u ratom pogođenoj zemlji.</s><s>Godinu dana kasnije Fond Rokfeler je objavio da milion dolara dodeljuje kao pomoć ratom pogođenim Srbima, Poljacima, Crnogorcima i Albancima, što je u to vreme bila najveća pojedinačna donacija SAD za pomoć Evropi u ratno doba.</s><s>Dejvid Rokfeler je bio američki bankar i jedan od najbogatijih ljudi na svetu, prema podacima časopisa Forbs, vrednost njegove imovine je iznosila oko 2 milijarde dolara.</s><s>Rođen je u Njujorku i namlađi je od šest sinova Džona Rokfelera juniora , sina Džona D. Rokfelera seniora, osnivača naftne kompanije Standard Oil.</s><s>Bio je najstariji živi član porodice Rokfeler.</s><s>Diplomirao je na Harvard univerzitetu 1936 godine, a radio je potom kao sekretar poznatog gradonačelnika Njujorka – Laguardie.</s><s>Pet meseci posle Perl Harbura priključio se vojsci SAD i služio je kao ataše u Severnoj Africi i Francuskoj.</s><s>Rat je završio u činu kapetana.</s><s>Pristupio je Čejs Nešneal banci 1646, a već 1952. je postao potpresednik Ujedinjene Čejs Mehetn banke.</s><s>Bio je specijalizovan za međunarodno bankarstvo.</s><s>Do 1969. je posao predsednik banke i penzionisao se 1981. godine.</s><s>Čejs Menhetn odavno se veže uz ime porodice Rokefeler, iako ta porodica nikad nije u vlasništvu imala više od pet odsto njenih akcija.</s><s>Ali, Dejvid Rokefeler nije bio samo običan šef te banke.</s><s>Zbog njega su je u 70-im godinama 20. veka prozvali i “Davidova banka”, a tad je ista banka raširila svoje delovanje i na međunarodnom nivou.</s><s>Sledeći nasleđe svog dede bavio se filantropijom pogotvo u obalstima medicine, nauke i obrazovanja.</s><s>Takođe je pomagao i kulturu a bio je član obroraMuzeja moderne umetnosti u njjorku 2008. dao je 100 miliona dolara Harvard univerzitetu, što je najveća donacija do tada.</s>
<s>Glavna→Zanimljivosti→Recept ruske lekarke: Napravite čaj uz koji ćete izgubiti svaku želju za nikotinom!</s>
<s>Zanimljivosti sa Prokletija</s><s>GUSINJE – Prostor Prokletija se nalazi na vječitom raskršću puteva i cicilizacija, vjera i naroda, koji su ostavili svoje tragove ne potirući prethodne, stvarajući nove multikulturalne , multikonfesionalne i etničke specifičnosti.</s><s>Potvrda toga su i brojni ostaci nalzišta, utvrde, crkve, džamije, groblja, izuzetno bogato etnografsko nasljedje koje karakteriše slikovitost narodnih nošnji, običajna i vjerska praksa, narodna medicina, tradicionalna arhitektura, muzika i folklor.</s><s>Specifični objekti graditeljstva, kao što su kule, imaju posebno mjesto u graditeljskoj tradiciji.</s><s>Prilagodjene zahtijevima odbrane od napada i za stanovanje u toku opsade, kasnije postaju simbol bogatstva i moći.</s><s>Tradicionalna arhitektura očitava se na objektima kuća za stanovanje, koje bilo da su izgradjene od drveta, u kombinaciji drveta i kamena, isključivo od kamena, svojim položajem i izgledom svjedoče o funkcionalnosti, visokoj kulturi življenja i materijalnom bogatstvu vlasnika.</s><s>NA PROKLETIJAMA 1.700 BILJAKA I 161 VRSTA PTICA Flora crnogorskih Prokletija, u velikoj mjeri ima karakter srednjoevropke flore sa značajnim učešćem arktoalpijskih i submediteranskih elemenata.</s><s>Veliki broj vrsta su endemične , endemoreliktne, reliktne, rijetke, mnoge vrste su ljekovite i medonosne .</s><s>Na teritoiji parka registrovano je preko 1.700 biljnih vrsta, a izdvojeno je 40 tipičnih zajednica.</s><s>Šume su jedno od najznačajnijih prirodnih bogatstava.</s><s>Najznačajniji fenomen koji se javlja na ovom području je neotenija.</s><s>Na području Prokletija je zabilježena 161 vrsta ptica.</s><s>Najznačajnije vrste ptica su siva čaplja, čaplja kašikara, krža, bradan, bjeloglavi sup, orao zmijar, jastreb, kobac, mišar, soko latavičar, sivi soko, lještarka, krstokljun i mnoge druge.</s>
<s>Glavna→Zenski kutak→Zdravlje→Loša vijest za sve koji uzimaju Johnson&Johnson proizvode: Nakon ovoga, više nikada ih nećete kupiti!</s><s>Porota u saveznoj državi Missouri naredila je kompaniji Johnson&Jonson da plati 72 miliona dolara porodici preminule Jackie Fox.</s><s>Jackie je preminula prošle godine u 62. godini a tvrdila je da je korištenje pudera Johnson&Johnson uzrokovalo rak jajnika, piše BBC.</s><s>Advokati su tvrdila da je kompanija znala za moguće rizike ali o tome nije upozorila korisnike proizvoda.</s><s>Johnosn&Johnson je odbacio ove navode te je i nakon presude najavio podnošenje žalbe.</s><s>Približno 1.000 sličnih slučajeva je prijavljeno te se očekuje suđenje a vjeruje se da bi, nakon ove presude, moglo biti prijavljeni i novi slučajevi.</s><s>Pravni stručnajci vjeruju da će, nakon podnošenja žalbe, kompanija morati platiti znatno manji iznos.</s><s>Loša vijest za sve koji uzimaju Johnson&Johnson proizvode: Nakon ovoga, više nikada ih nećete kupiti! — No Comments</s>
<s>Na mjestu gdje se spajaju dvije velike i poznate rijeke Dunav i Sava, u gradu Singidunumu kojeg mnogi zovu Beograd, vec nekoliko decenija podignute glave i vedra cela zivi i djeluje Zufer Novovic (Novaj), slobodno mozemo kazati ambasador Ljuge plavskogusinjske.</s><s>Rijec je naime o mom nipasu i halicicu, ciji su roditelji otac Mujo i majka Raba, zivjeli u nekada etnicki cistom albanskom selu Gornja Rzanica, gdje je takodje zivjeo i njegov stric Haljilj koji nije ostavio poroda iza sebe.</s><s>Mog dragog nipasa Zufera s punim pravom i ponosom nazivaju nasim ambasadorom u Beogradu, posto on to zasluzuje, jer je nesto najmanje i prosta je simbolika kazati mu da je ambasador nase drevne Ljuge za prostor gdje on zivi i djeluje.</s><s>Svevisnji ga je predodredio da bude takav kakav jeste, da ima potrebu da pomaze i usreci druge, da im izadje u susret u dobru i u nevolji.</s><s>Sedamdesetih godina 20 vijeka upisao je Zufer bej, ambasador Drvne Ljuge, umjetnicku srednju skolu u Peci, bas u vrijeme kada i ja Gimnaziju u tom gradu, no buduci da je on rodjen kao umjetnik, preselio se u mnogo vrecu sredinu, u Singidunum (Beograd) gdje i sada zivi sa svojom porodicom.</s><s>Ranije su njegovi preci titulu Rzanickih bajraktara sticali svojom hrabroscu i vjernim cuvanjem granice svojih etnickih teritorija.</s><s>Danas moj nipas i halicic, tu bajraktarsku i ambasadorsku titulu stice i odradjuje neumornim pomaganjem, sretanjem i ispracajima svih ljudi sa naseg podrucja, kojima je potreban Beograd, posebno kao veliki zdravstveni centar i raskrsnica puteva.</s><s>Zufer Novovic</s><s>Stanovnioci drevne Ljuge, od unazad nekoliko decenija pa do danas, kada su u pitanju razne vrste lijecenja i operacija, prosto vape za strucnjacima kakve Beograd ima, dok se brzinom svjetlosti medju narodom pronijela vijest da u tom gradu zivi jedan nasmijani, zgodni i umiljati covjek sezdesetih ljeta, koji svakom pomaze, upucuje ga tamo gdje treba, sreta, obezbjedjuje smjestaj i ispracuje.</s><s>Mnogi su davno rekli aferim Zufer Muja Novaj, aferim, tradiciju rzanickih bajraktara mora i danas neko da bastini i da slijedi.</s><s>Ja sam ponosan na svog nipasa Zufera kao njegov dajdza, posebno znajuci da svo dobrocinstvo i humanost cini u dosta otezanim uslovima jer ima duze vremena porodicni problem u uzoj porodici.</s><s>Ne ceka on niko da mu pomogne, a pomaze tako neumorno drugima.</s><s>Da ga Stvoritelj obilato nagradi za sve sto cini, na ovom kratkom dunjaluku i na onom drugom vjecnom svijetu.</s><s>Ne mogu a da ne spomenem jedan detalj iz nasih mladih dana, kada su bili zivi njegovi stari roditelji u selo Gornja Rzanica i koji su izlazili na stan u planinu Mokra (Sjekirica).</s><s>Trebalo je u zimskim uslovima po zamrznutom snijegu i strijezu, snijeti po stranu sijena, rucnom vucom istih do podnozja planine, odakle su se strane sijena tovarile na konja.</s><s>Buduci da sam i ja prihvatio da pomognem dragom nipasu Zuferu i njegovom bratu, uvjerio sam se koliko je taj posao bio tezak i iscrpljujuci.</s><s>Bremena tj. strane sijena bile su tezine od 80- 90 kg po jedna, a kada moj nipas nije s prvog pokusaja uspjeo da svoje breme sijena podigne kako bi ga utovario na konja, okrivio je supu beogradsku rijecima: “Prokleta supo Beogradska, ti si mi za sve ovo kriva” ....</s><s>Njegovi roditelji i druga rodbina su jedni od zadnjih stanovnika albanske nacionalnosti koji su zivjeli u selu Gornja Rzanica i sa tog prostora preselili na bolji svijet.</s><s>Mezarje im je u selo Noksice, a o cjelokupnim mezarima Albanaca Rzanice, Noksica i Pepica, morala bi da se stara i da ga uredi drzava Albanija i svekoliki zivalj drevne Ljuge, te da bude pod posebnom zastitom i brigom, posebno ako se zna da ono na tom prostoru nije dovoljno zasticeno i osigurano.</s><s>Neka je rahmet dusama njihovim plemenitim, mom zetu Muju Uljovu i njegovom bratu Haljilju Uljovu, mojoj hali Rabi i svima ostalima sa tog cuvenog prostora.</s><s>Nije nikakvo cudo sto je je moj nipas Zufer u Singidunumu nastavio svijetlu tradiciju svojih predaka, na ponos i zadovoljstvo sviju nas, el hamdulilah.</s>
<s>Na Prokletijama</s><s>GUSINJE – Posjetioci NP „Prokletije“ mogu uživati u brojnim atrakcijama – vidikovcima, netaknutim planinskim pejzažima,s niježnim vrhovima, planinskim jezerima, pećinama, pećinskim crtežima, dubokom kanjonu sa prirodnim mostom, prirodnoj plantaži borovnica, tradicionalnim ruralnim kućama – Prokletijski masiv ima nepovoljnu saobraćajno-prometnu poziciju, zbog čega se ovaj prostor označava kao najnepristupačniji i najneprohodniji dio Balkanskog poluostrva.</s><s>Ovo se posebno odnosi na središnju zonu, koja je dostupna samo regionalnim putem Berane-Andrijevica—Plav-Gusinje.</s><s>Vizija razvoja ovog područja na osnovu definisanih ciljeva je opština Gusinje turistička destinacija, saobraćajno integrisana , sa medjunrodno prepoznatim zaštićenim prostorom, gdje se optimalno koriste razvojni resursi i potencijali , sa poboljšanim uslovima života stanovništva i sa usporenim negativnim demografskim trendovima.</s><s>Zahvaljujući izuzetnim prirodnim ljepotama, potencijal za razvoj turizma u opštini Gusinje je veoma ogroman.</s><s>Mogućnosti za bavljenje turizmom su višestruke i to kroz razvoj rekreativnog turizma, sportskog turizma, adrenalinskog turizma, eko-turizma, biciklizma, planinarenja, medicinskog turizma, zimskih i ljetnjih sportova, bavljenja naukom kroz posjetu prirodi, lova i ribolova.</s><s>Prateći savre,mene turističke tokove razvoja turizma zasnovanog na prirodi, na samoj granici parka izgradjeno je više eko-katuna sa diversifikovanom turističkom ponudom – Eko-katun „Grebaje“, planinarski domovi, restoran „Maja Karanfil“, privatne eko-kućice i drugi sadržaji.</s><s>Na prostoru NP „Prokletije“ ima i više planinskih katuna.</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→PRICA O MLADICU KOJI JE TRAZIO DA MU VLASNIK HALALI PLOD ZDRAVE JABUKE, KOJI JE RIJEKA NOSILA</s><s>Pobozni je mladic dosao sa punom sigurnoscu do vocnjaka odakle je jabuka pala i koju je nabujala rijeka pocela da odnosi.</s><s>Javio se gazdi, kojemu se obratio i pitao ga da li je spreman da mu halali plod to jest jabuku koju je iz njegove baste voda odnijela, a on taj plod iz vode uzeo s namjerom da bi ga prisvojio i pojeo.</s><s>Mudri gazda mu je saopstio da je ocekivao njegov dolazak , te da je spreman da mu halali koriscenje ploda jabuke koji je rijeka odnosila iz njegove baste koja je bila uz obalu rijeke, ali pod jednim uslovom, ako pobozni mladic prihvati da ozenu njegovu kcerku koja je, kako je on rekao corava, gluva i sakata.</s><s>Ponuda za poboznog mladica je bila veliki izazov, pa je on emrom Allahovim bez oklijevanja prihvatio tu ponudu.</s><s>Kako mu je bilo saopsteno da mladu ne moze vidjeti prije nego ju ozeni i povede svojoj kuci, on je pozvao odredjeni broj svatova i uzeo je sa sobom jednu ljesu kako bi mladu na nju odnijeli njegovoj kuci, buduci da mu je bilo saopsteno da je ona sakata, gluva i corava.</s><s>Kada su dosli svatovi u kucu gdje je mlada zivjela, njen mudri otac ih je bujrumisao i najljepse ih docekao sto je mogao, ali im je ovaj put saopstio da ljesu koju su svatovi donijeli sa sobom, negdje sklone.</s><s>Kad je mlada izasla iz kuce, svatovi su bili zaprepasceni njenom ljepotom, a ona niti je bila sakata, niti gluva, niti corava.</s><s>Svima je bilo jasno da se mudri otac i domacin kuce izrazio u prenosnom smislu te rijeci za svoju kcerku, jer je i ona poput poboznog mladozenje bila takodje pobozna osoba, cije noge nijesu haram napravile, kao da je bila sakata, njene oci nijesu harama vidjele, kao da je bila corava, i njene usi nijesu na lose price nailazile, kao da je bila gluva.</s><s>Pobozni bracni par je bio takav da se prosto nije moglo procijeniti ko je od njih dvoje pobozniji i bolji.</s><s>U svom halal braku porodili su punu kucu halal evljada.</s><s>Jedan jedini manji nesporazum koji se pojavio tokom njihovog dugog i srecnog braka i koji su nesporazum prevazisli, tumaci se time, da je do njega doslo zbog toga sto je on tj. suprug umalo pojeo jabuku koju je voda nosila, a da prethodno nije trazio halala od vlasnika iste, iako se nakon toga predomislio i odustao da ju pojede, prije nego je pronasao vlasnika od kojeg je dobio i halalek, a i njegovu kcerku za zenu.</s><s>PRICA O MLADICU KOJI JE TRAZIO DA MU VLASNIK HALALI PLOD ZDRAVE JABUKE, KOJI JE RIJEKA NOSILA — No Comments</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→POTVRDA DA SU DZENAZE PLEMENITIM RAHMETLIJAMA I NA MINUS DVADESET VELIKE I ZA PAMCENJE</s><s>Tradicija stanovnika drevne Ljuge plavskogusinjske niti ovaj put nije narusena.</s><s>Dzenaza namaz rahmetliji Medu Nikocevicu iz Gusinja je bila velika u ekstremno losim vremenskim uslovima, gdje se temperatura usred dana kretala na oko minus dvadeset stepeni celzijusa.</s><s>Pristigli su njegovi sinovi rastureni po zapadnoj Evropi na svojim poslovima, koji su i skorije bili da ga posjete i obidju u njegovoj bolesti.</s><s>Okupila se njegova ostala rodbina i prijatelji iz Gusinja, Plava i okoline.</s><s>Zasluzio je da na ovakav nacin bude ispracen nas rahmetli Medo na njegovom poslednjem putu do vjecitog pocivalista.</s><s>Da mu se Uzviseni Allah smiluje i da ga uvede u dzennet.</s><s>S’ rahmetli Medom i njegovom porodicom smo prijatelji, jer je nasa sestra Nadzija, bivsa babica Doma zdravlja Plav, udata za bratom rahmetlije, Huseinom Nikocevicem koji sa svojom familijom zivi u Ljubljani.</s><s>U kucu sam Medovu puno svracao i na najbolji nacin bio docekivan, isto je i on dolazio kod nas, provodeci vrijeme u najboljem muhabetu i atmosferi.</s><s>Bio je veliki domacin i borac za svoju familiju, bez ikakve drzavne pomoci ili primanja, on je nivio svoj evljad, hranio ga, oblacio i staro se o njemu.</s><s>Njegova zena rodom iz Bogajica kod Plava u maniru velike kutnjice ga je puno pratila i podrzavala, da istraju i na najbolji nacin podnivu toliki broj zenske i muske celjadi, koje im je Allah darivao.</s><s>Sada su to odrasle i zrele osobe, uglavnom ozenjene i udate.</s><s>Mnogi s’pravom tvrde da ce se u gusinjskoj varosici osjecati jedna velika praznina sa preseljenjem na drugi Svijet rahmetli Meda Ahmetovog Nikocevica, jer je on bio prirodno naobrazovan i jako duhovit.</s><s>Uvijek je mogao da razgali sagovornika sa svojom pricom i sa onim sto je dozivio i iskusio kroz svoj ovodunjalucki zivot.</s><s>Nije se libio da sa hodzama i drugim vjerskim sluzbenicima udje u debate po pitanju vjerskih tema, jer je puno znao o zivotu, djelu i sudbinama Bozjih Poslanika.</s><s>Ostavljao je uvijek snazan utisak kod sagovornika znanjem kojim je raspolagao kao covjek bez skole, posvecen poljoprivredi i stocarstvu.</s><s>Druzenje sa njim mi je posebno ostalo upecatljivo kada je mene i doktora islamskih nauka, rahmetli Acifa efendiju Skenderovica pozvao na iftar u njegovoj kuci u Gusinju i kada nas je na jedan samo njemu svojstven nacin docekao sa svojom familijom, hranom i muhabetom.</s><s>Rahmetli efendija Skenderovic bi mi uvijek kasnije govorio da ga odvedem kod Meda i njegove familje, isticuci da je u mnoge domove ulazio i pocascen bio, ali da je rahm.</s><s>Medo poseban i da mu muhabet sa njim najvise prija.</s><s>S toga smo se povracali kod Medenog kako smo mu tepali, a on bi nam u sali govorio kako nece na bolji Svijet dok ne napuni hiljadu godina kao Nuh alejhi selam, jer mnogo voli da radi, posebno zemlju da obradjuje.</s><s>Rahmetlija u devetoj deceniji zivota odlazi na ahiret u cjelosti ispunjen jer je ostavio hairli evljad i unucad, koji ce nastaviti tamo gdje je on stao.</s><s>Nasa je Ljuga ostala bez jos jednog Allahovog roba, cestitog, mudrog i na svoj nacin posebnog i pozitivnog.</s><s>Da mu Allah podari dzennet i da se njega dugo sjecamo s’dovama pred dusom njegovom plemenitom, el fatiha.</s><s>POTVRDA DA SU DZENAZE PLEMENITIM RAHMETLIJAMA I NA MINUS DVADESET VELIKE I ZA PAMCENJE — 1 Comment</s><s>Medo Nikocevic Bio je posten covek u plavogusinskoj opstini.</s><s>Gusinje je ostalo bez jednog postenog coveka.</s><s>Da mu Allah podari dzennet.</s>
<s>Stara praksa i navika – i uvijek novi problemi</s><s>GUSINJE – Dugo godina na području gusinjske opštine, odnosno i prije povraćaja statusa opštine, razna udruženja, planinarski klubovi, nevladine organizacije, gradjani, učenici gusinjske osnovne škole i mnogi drugi – su uvijek prije početka turističke sezone organizovali redovne akcije čišćenja od spomenika u selu Dolja do kraja četvrte livade , kao i dionica puta od Gusinja do doline Grebaje.</s><s>-Kao po nekom nepisanom pravilu, najviše otpada skoro redovno možete vidjeti na prvoj livadi na mjestu gdje se nalaze objekti-šadrvana u obližnjoj šumi, kao i na drugoj livadi , takodje se nalazi divlja deponija koja se ne može vidjeti od planinarske staze kojom se prolazi, već je deponija „sakrivena“ u obližnjoj šumi.</s><s>I tu se otpad odlaže u toku noći i to motornim vozilima, kaže katunjanin Špan Gočaj, koji sa svojom stokom ljetuje u atraktivnoj dolini Grebaje.</s><s>-U OŠ „Džafer Nikočević“ u Gusinju, redovno organizuju aktivnosti na uredjenju školskih prostora, posebno školskog parka i sportskog poligona.</s><s>Isto tako, kazali su nam u Upravi gusinjske osnovne škole, da redovno učestvuju u svim akcijama koje organizuju razni klubovi, udruženja, organizacije i predstavnici NP „Prokletije“ i to učenici sedmog, osmog i devetog razreda – na uredjenju i stalnom čišćenju doline Grebaje, Alipašinih izvora, kanjona i vodopada Grlja, obala planinskih rijeka Vruje, Bistračice, Grnčara i Ljuče, a posebno prilazni put i ambijentalni prostor za „čudo prirode“ Oko Skakavice, kao i planinarsku stazu ka najvišem vrhu Zla Kolata (2.534 mnv) kroz dolinu Ropojane, kazao je Šerif Feratović, direktor OŠ „Džafer Nikočević“ Gusinje.</s><s>Lokalna uprava opštine Gusinje, ima svakako najveću odgovornost – da svojim inicijativama, aktivnostima, akcijama u saradnji sa budućim gusinjskim komunalnim preduzećem, turističkom organizacijom, planinarima i drugim nevladinim organizacijama i medijima – kako bi očuvala čistu i zdravu životnu sredinu, i sve turističke lokalitete na području gusinjske opštine.</s>
<s>Slike koje se nece svidjeti nikome</s><s>“Da li ovakvu nepažnju opštinskog rukovodstva zaslužuje Gusinje...?</s><s>Šta je ova vlast učinila za dobrobit građana Gusinja?</s><s>Koliko se spominje Gusinje, a koliko plate koje nisu primljene zbog interesne vlasti...?</s><s>A sada kada su primljene, više ne krive opoziciju, potpuno su mirni.</s><s>Na ova pitanja neka gradjani sami odgovore, sud pripada narodu.</s><s>Da li može neko voditi brigu o društvu, ako ovako njeguje društveno dobro?</s><s>Odgovorna vlast se bavi razvojem, zapošljavanjem, a ova trenutna je pobrkala teze pa se bavi opozicijom.</s><s>Tu opoziciju koja ispravlja greške i nebrigu, neznanje i nesposobnost od onih koji sjede na klupi u dvorištu o kojem ne vode brigu.</s><s>Ne bi nas začudilo da prozovu opoziciju što nije uredila dvorište, jer za sve je opozicija ta koja treba raditi.</s><s>Za političku situaciju se čulo onog momenta kada ekipa seniora ne prima svoja lična, porodična primanja.”</s>
<s>Glavna→Kolumne→Ibrahim Huseinovic→DOGADJAJ KOJI JE NA GUSINJANE UTICAO DA BUDU JOS VISE GOSTOPRIMNI I PAZLJIVI PREMA SVOJIM PRIJATELJIMA</s><s>Gusinjani i Plavljani su jako rodbinski i prijateljski povezani, a te rodbinske i prijateljske veze od davnina su pocele i skladno se odrzavaju i bastine.</s><s>Jedan dogadjaj u proslosti dodatno je uticao na Gusinjane da svoje tradicionalno gostoprimstvo prema svojim prijateljima jos vise osnaze i da na svoje prijatelje paze kao na casu od tankog stakla, koja se ako ispadne iz ruke moze polomiti na stotinak sitnih komadica.</s><s>Jedan domacin iz plavskog okruzenja je dao svoju odivu u proslosti jednom gusinjaninu, nakon sto je odiva dala saglasnost da joj se momce iz Gusinja svidja.</s><s>Djevojka je bila zgodna i od dobrog roda, prijatelji po volji i od autoriteta, a ono sto je najbitnije bilo u cijeloj ovoj prici i po volji prijatelju iz plavskog okruzenja je bilo to sto mu se odiva udala u uzem gradskom jezgru gusinjske varosi.</s><s>Kako su u proslosti za udaljenije relacije korisceni jaheci konji sa sedlom ili samarom, jer nije bilo auta, prijatelj iz plavskog okruzenja je uvijek isao na svom konju do Gusinja da bi obisao prijatelje, zeta, odivu i da bi na jedan valjan nacin svojoj odivi gradio mjesto u domovini koju je odabrala.</s><s>Nije cekao da na posjetu uzvrati posjetom, smatrao je da prijatelj prijatelju ne valja da broji posjete i da sitnicare jedni sa drugima, vec da se posjecuju koliko je ko u mogucnosti.</s><s>Cesto je isao kod njemu dragih prijatelja u ravno Gusinje, uvjeren da je uvijek dobrodosao, te da njegov dolazak nikome nece zasmetati, naprotiv.</s><s>U tom svom naumu i opredjeljenju, on je malo izgubio osjecaj mjere, jer nije bio problem njega sresti i ugostiti, valjalo je osigurati smjestaj i za njegovog konja.</s><s>Nema pouzdanih podataka o tome da li je prijatelj iz Gusinja imao svoju stalu ili je morao da konja svog prijatelja smjesta kod svakog dolaska u stalu svoga komsije.</s><s>Ono sto se pouzdano zna je to da je jedne prilike prijatelju iz Plava na njegovo obracanje “ima li bujruma” – receno od prijatelja iz Gusinja da ima, a na pitanje “dje cu svezati konja” – receno mu je: “svezi ga za moj jezik”.</s><s>Kad je cuo ove zadnje rijeci, prijatelj iz Plava je bio povrijedjen i to mu je bio jasan signal da mu nije ukazano ocekivano gostoprimstvo, pa je od tada orijedio sa posjetama i samo je na posjetu uzvracao posjetom.</s><s>Malom varosicom se brzo pronijela prica “o vezivanju konja za jezik”, a ugledni prvaci i mudraci su ukorili domacina iz Gusinja da nije dobro postupio, savjetovali su ga kako u buduce da postupa i svi skupa su izvukli pouku iz ovog dogadjaja i sa dodatnom paznjom su od tada nastojali i tudili se da prema prijateljima budu sto je vise moguce gostoprimni i pazljivi.</s><s>Svima je bilo jasno da su muslimanske kuce Bozje, musafirske, za prijatelje i rodbinu, te da tako mora uvijek biti.</s><s>DOGADJAJ KOJI JE NA GUSINJANE UTICAO DA BUDU JOS VISE GOSTOPRIMNI I PAZLJIVI PREMA SVOJIM PRIJATELJIMA — No Comments</s>
<s>IDITE VI NA AKCIJU, MENE NE DA LJOLJA</s><s>Znatan period posle drugog svjetskog rata i oslobadjanja od Hitlorove najezde i sila osovine, na prostoru nase plavsko-gusinjske Ljuge i sire, su se praktikovale dobrovoljne radne akcije, ciji je cilj bio da se ratom porusena zemlja obnovi i izgradi.</s><s>Bilo je puno porusenih mostova, kuca, kanala i brana za navodnjavanje, a i putnu mrezu je valjalo obnoviti i pojacati.</s><s>Iako su se ove akcije zvale dobrovoljnim, jednopartiski sistem nije davao puno slobode da bi se one eskivirale ili izbjegle.</s><s>Jednostavno kada bi se odredio termin za akciju, valjalo joj se odazvati bez obzira koliko ko ima svoga posla, a za sve te pozive su bili zaduzeni partiski aktivisti, koji su ukazivali na znacaj odredjene akcije, gdje ce se ista odrzati i koliko ce vremena trajati.</s><s>Partiske organizacije su svoje aktivnosti odradjivanja radnih akcija organizovale i sprovodile uz pomoc omladinskih organizacija koje su u svakom zaseoku, mahali ili naseljenom mjestu funkcionisale jedinstveno i uskladjeno.</s><s>Stav Partije se morao sprovoditi, a briga za opstedrustveni interes i jacanje zajednice kod svake individue je morala biti prisutna i duboko usadjena u svijesti.</s><s>U pocetku su taj optimizam i zelja da se sto prije izadje iz bijede i siromastva bili prisutni u svakom domacinstvu i bukvalno kod svakog pojedinca.</s><s>Ratom opustosena i razorena zemlja mogla se jedino obnavljati grupnim radom i organizacijom akcija veceg obima.</s><s>Drzava nije imala kreditnu sposobnost da te poslove placa, a bez mosta, puta, pruge, sistema za vodosnadbijevanje i slicno, nije se moglo.</s><s>I Zahid Ljoljin iz nase Ljuge, je u ovu korisnu rabotu bio maksimalno ukljucen, zeleci da poput mnogih drugih aktivista da svoj doprinos posleratnom razvoju otadzbine.</s><s>Sazvao je sastanak omladine u zaseoku u kojem je zivjeo, ali je uocio da je optimizam za akcije malo splahnuo i da su ljudi pomalo trazili nacina kako da akciju eskiviraju.</s><s>Cak je u tom pravcu bilo slucajeva samopovredjivanja, sve sa ciljem da grupa ode na akciju u odredjeno mjesto i da se na istu ne uzme ucesca zbog povrede ili navodne bolesti....</s><s>Primijeti Zahid Ljoljin da dobrovoljaca nema u zeljenom broju, pa kod pravljenja spiska za dobrovoljnu radnu akciju zatrazi od zapisnicara tog sastanka da se najprvo njegovo ime upise.</s><s>Uz to dade i odredjeno obrazlozenje da druge alternative nema, te da samo preko akcija drzava moze da se brzo obnovi, a narod u skorije vrijeme postigne ono sto zeli i izadje iz nemastine.</s><s>Kada je masa uocila da se njihov seoski aktivista prvi prijavio, poceli su listom da se prijavljuju, cime je napravljen spisak sa kojim bi se svako mogao pohvaliti i ponositi.</s><s>Dogovorili su se da ujutro rano krenu i odredili zborno mjesto odakle ce poci.</s><s>Prijavljena masa se pojavila u dogovoreno vrijeme i na dogovorenom mjestu, ali Zahida Ljiljinog nije bilo.</s><s>Posle petnajest minuta uzaludnog cekanja uputili su se prema njegovoj kuci i kada su stigli poceli su zvati da se krece na akciju, racunajuci da se Ljoljin sin uspavao.</s><s>On je izasao na prozor i rekao: “Idite vi na akciju, mene ne da Ljolja”.</s><s>Okupljena masa je otisla na radnu akciju, ali bez svoga aktiviste.</s>
<s>Glavna→Region→BAKA GA OTHRANILA KAD SU GA RODITELJI OSTAVILI: Zaklao zbog rakije, pa trčao po pomoć?!</s><s>rema najnovijim saznanjima, ubistvu je prethodila burna svađa oko novca.</s><s>Nesrećna starica je izgrdila unuka zato što se odao rakiji i kocki, a on je ugrabio nož i pet puta je ubo u stomak i dva puta u leđa.</s><s>Baka je imala taman toliko snage da izađe iz stana gde ju je unuk napao i da padne na zemlju.</s><s>Kad je video da je Milka pala ispred zgrade, pozvao je prve komšije. “Zovite pomoć, pomozite mojoj baki!”.</s><s>Ubrzo je stigla policija i Hitna pomoć koja je konstatovala smrt.</s><s>Branko ih je dočekao pored Milkinog tela mirno, još držeći krvavi nož, ali je brzo razoružan i priveden.</s><s>Komšije u naselju Crkvine rekli su da je Branka baka othranila jer su mu se roditelji razveli i otišli svako na svoju stranu.</s><s>Izdržavali su se od njene skromne penzije, a Branko je povremeno na pijaci prodavao luč za potpalu.</s><s>– Branko je bio malo čudan, samotnjak, nikad ga nismo videli sa društvom.</s><s>U poslednje vreme odao se alkoholu, a često je viđan po kockarnicama za ruletom.</s><s>Ona je bila jedna divna žena, a on ju je u poslednje vreme čak i fizički zlostavljao, čim bi ona odbila da mu da pare za prokletu rakiju.</s><s>Često se čula svađa i vika iz njihovog stana.</s><s>Nesrećnica, da je ubije rođeni unuk kog je othranila – priča komšija koji nije mogao da sakrije tugu i ogorčenost na licu.</s><s>Kobnog jutra, Branko je bio pijan od ranog jutra, navodi izvor blizak istrazi.</s><s>– Tražio je pare od svoje bake da bi navodno vratio neki dug, verovatno kockarski.</s><s>Milka mu je rekla da nema više para za njegove pijanke i kocku u zemrila mu što je i prethodne večeri bio mortus pijan.</s><s>Branku se pomračio um i izmasakrirao je rođenu babu.</s><s>Prilikom hapšenja videlo se da je u alkoholisanom stanju – navodi izvor Infomera.</s><s>Ovaj list dalje navodi da u porodici nikada ranije nije bili prijavljeno nasilje.</s><s>BAKA GA OTHRANILA KAD SU GA RODITELJI OSTAVILI: Zaklao zbog rakije, pa trčao po pomoć?! — No Comments</s>
<s>Radončiću ukinute sve mjere zabrane</s><s>Lideru Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudinu Radončiću Sud BiH je ukinuo sve mjere zabrane, nakon što je za donošenje te odluke saglasnost dalo Tužilastvo BiH, koje se u početku tome protivilo.</s><s>Zabrane su ukinute i njegovim saradnicima.</s><s>Radončićev advokat Asim Crnalić je rekao da su mjere zabrane ukinute u petak, ali da je danas advokatskom timu stiglo rješenje Suda BiH.</s><s>Objasnio je i da se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine na početku protivilo ukidanju mjera zabrane, ali da je na kraju ipak dalo svoju saglasnost.</s><s>“Odbrana je poslala prijedlog na koji se Tužilaštvo BiH protivilo.</s><s>Sud BiH je tražio od Tužilaštva da se izjasni zbog čega se protivi.</s><s>Odnosno, tražili su obrazloženje za svaku mjeru.</s><s>Nakon toga su poslali saglasnost da se ukinu sve mjere”, rekao je Crnalić.</s><s>Pored Radončića mjere zabrane ukinute su Bakiru Dautbašiću i Bilseni Šahman.</s><s>U Rješenju se navodi da se ukidaju mjere zabrane putovanja, zabrana sastajanja s određenim osobama i izdavanja novih putnih isprava.</s><s>Lideru SBB-a ukinuta je mjera zabrane da s drugim licima razgovara o krivičnom postupku koji se protiv njega vodi na Sudu BiH.</s>
<s>Fondacija “Gusinje” je izabrala novo rukovodstvo (spisak clanova)</s><s>Fondacija “Gusinje” je 25.</s><s>Februara odrzala svoju izbornu Skupstinu na kojoj je izabrala novo rukovodstvo.</s><s>UOFG je poslije Izvjestaja u radu za predhodnu godinu i usvajanja financijskog izvjestaja birala nove clanove iz UO, koji ce biti na celu UOFG u narednom periodu od dvije godine.</s>
<s>Plavo-gusinjska jela: Neodoljiva trpeza koju ćete poželjeti da probate odmah!</s><s>Ako ste ljubitelj slatkiša, morate probati tufahije, koje zaista imaju čudesan ukus!</s><s>Za njih su vam potrebne jabuke i orasi, kao glavni sastojci, kao i šećer, voda, limun...</s><s>Naša preporuka – obavezno probati!</s><s>Još jedna neizostavna poslastica su i gurabije!</s><s>Ova vrsta kolača je veoma popularna i u drugim zemljama regiona, i u svakoj od njih ima neki specifičan ukus.</s><s>Obično se pravi od jaja, šećera, jogurta, brašna...</s><s>Tu naravno i baklave, tulumbe, mantije...</s><s>Osim neodoljivih poslastica, tu su i slana – glavna jela.</s><s>Prije svega, imamo gotovac, koje se još naziva cicvara ili varivo.</s><s>Uz ovo jelo obično se služi bijeli kuvani krompir i kisjelo mlijeko.</s><s>Ovo jelo posjeduje visoku kalorijsku vrijednost, ali ćete jednostavno poželjeti opet da ga probate!</s><s>Nezaobilazan je i kačamak, koji se najčešće sprema od pšeničnog, heljdovnog, ječmenog ili kukuruznog brašna i služi se sa sirom i kisjelim mlijekom.</s><s>Ovo jelo je sve popularnije među turistima, koji su prosto oduševljeni kombinacijom ukusa koje pruža kačamak, posebno što je svemu tome dodat krompir.</s><s>Pite sa sirom, zeljem, mesom ili pak krompirom, pravi su specijalitet.</s><s>Spremljene na tradicinalan način, u posebnim posudama, one imaju jedinstven ukus, kojem je teško odoljeti.</s><s>Ukoliko nijeste bili u prilici da ih probate, obavezno to učinite!</s><s>Ovako bi mogli da nabrajamo u nedogled, jer kombinacija i ukusa, nikad dosta.</s><s>Stoga, prvom sljedećom prilikom kada posjetiti Plav, iskoristite priliku da “otkrijete” i ova jela, koja vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim.</s><s>Zdravlje kažu na usta ulazi, a ima li boljeg načina za to od ovog, posebno kada je u pitanju domaća hrana?</s>
<s>Vitaminska salata: Čisti organizam i smanjuje masne naslage</s><s>Ova salata može i da vam zameni jedan obrok jer je vrlo hranljiva.</s>
<s>Najstarija manekenka u Ginisovoj knjizi rekorda</s><s>“Manekenke ni po čemu nisu posebne, i one su obične osobe kao i svi drugi”, kaže Dafne Selfe, što u njenom slučaju zapravo i nije istina.</s><s>Dafne je sa 87 godina najstarija manekenka na svetu.</s><s>“Televizija ne voli starije ljude, mislim da sam jednostavno imala sreću.</s><s>Mnogo starijih žena se oseća nevidiljivima.</s><s>Volelabih da mogu da učinimnešto po tompitanju.</s><s>Sve je u našim glavama, ja se osećam kao da mi je 60 i nisam izgubila znatiželju za stvari u životu”, kaže Dafne.</s><s>Dafne je pre nekoliko dana prošetala pistom „London Fashion Weeka“.</s><s>Ona je živi dokaz kako godine ne moraju biti nikakva prepreka, a kao najstarija manekenka na svetu ušla je u Ginisovu knjigu rekorda.</s><s>“Kad sam tek počinjala da se bavim ovim poslom, devojke su same morale da sređuju kosu i šminkaju se, nije bilo kao danas, da se neko drugi u potpunosti pobrine za vas.</s><s>U to je vreme za ženu bilo prihvatljivo da bude malo punija, nisu se tražile mršavice”, priseća se Dafne koja je u manekenske vode zakoračila sa 17 godina.</s><s>A što se tiče tajne njenog uspeha, ova manekenkanavodi kako su to, pre svega, dobri geni.</s><s>Ipak, dodaje kako nikad nije pušila duvan, veomaretko pije alkohol, i pazi na ishranu.</s><s>“Nikad se nisam prejedala, ni jela brzu hranu.</s><s>Nikad nisam pušila, a alkohol sam pila jako malo, u posebnim prilikama, čašu šampanjca ili nešto slično.</s><s>Što se stresa tiče, rekla bih za sebe da sam prilično opuštena.”</s><s>“Volela bih kad bi se današnji modeli više smejali.</s><s>Zašto uvek izgledaju tako očajno?</s><s>Pre bih kupila haljinu koju vidim na modelu koji se smeje nego na onom ko izgleda smrknuto.”</s>
<s>BOŠNJAKINJA PRVA BORBENA PILOTKINJA SVIJETA</s><s>Otac turske nacije Mustafa Kemal nije imao vlastite rođene djece, te je odlučio da je usvoji.</s><s>Mustafa paša je donio Zakon o prezimenima čime su uvedena i prezimena u Turskoj.</s><s>Skupština mu je dala prezime Ataturk (Otac Turaka), a sam paša je lično dao Sabihi prezime Gokčen, po Gokčen Efeu – turskom narodnom heroju.</s><s>Sabihin prvi susret sa avionima bio je u maju 1935. godine na aeromitingu na ceremoniji otvaranja škole letenja u “Türkkuşu”,gdje je sve herojina oduševila.</s><s>Nakon toka odlazi u Vazduhoplovnu akademiju kako bi postala prvi ženski vojni pilot u svijetu.</s><s>Za samo 23. godine postala je prva borbena pilotkinja u svijetu, koju pamte sve generacije u Turskoj.</s><s>Sabiha Gokčen je izabrana kao jedina žena pilot na planeti za plakat “20- najvećih vazduhoplovaca u historiji svijeta” koji je Američko vazduhoplovstvo objavilo 1996. godine.</s><s>Sabiha je letjela sa 22. različita tipa letjelice, sa preko više od 8000 sati leta.</s><s>Danas jedan aerodrom u Istanbulu nosi ime po bošnjakinji Sabihi Gokčen.</s>
<s>Dokumentarna Emisija: Nadira – Žrtva dvije ljubavi</s>
<s>Cijelu platu daje u humanitarne svrhe</s><s>Prvu platu od oko 960 eura daću kao donaciju Zeku Laliću iz sela Vrela, čija kuća na sve strane prokišnjava i neophodna je zamjena krovnog pokrivača, a o svakoj narednoj donaciji javnost će biti upoznata, ističe Dženadin Radončić</s><s>GUSINjE – Od konstituisanja novog saziva Skupštine opštine Gusinje 14. novembra prošle godine na čelu lokalnog parlamenta nalazi se Dženadin Radončić, predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokarata.</s><s>Prva redovna sjednica novog saziva održana je 30. marta 2017. godine, a dan kasnije i druga i usvojeni budžet i plan investicija za 2017. godinu, koji prelazi dva miliona eura.</s><s>Formirani su skupštinski odbori i službe i imenovani upravni odbori koji treba da donesu neophodna akta i predlože direktore preduzeća koja osniva Opština.</s><s>Po Radončićevim riječima, sve će tek biti definisano faktičkim razdvajanjem opština Gusinje i Plav.</s><s>Za to je Vlada Crne Gore formirala arbitražnu komisiju na čijem je čelu prof. dr Đorđije Rakočević.</s><s>– Arbitražna komisija zasjedala je 10. aprila tekuće godine, ali se nije moglo uraditi ništa konkretnije jer nije plavska opštinska komisija o nije dostavila neophodnu dokumentaciju o nepokretnostima, a zapelo je i oko radnih mjesta – preuzimanja radnika koji rade u Plavu, a koji su sa područja Gusinja.</s><s>Recimo, u Opštini Plav ima 300 zaposlenih, od kojih preko 70 Gusinjana, i iz Opštine Plava traže da ih mi preuzmemo, što je nerealno i za šta nemamo kapacitete.</s><s>Već smo preuzeli 11 zaposlenih u Opštini, ali, dosta zaposlenih ima u komunalnom, pa Službi zaštite i slično.</s><s>Upošljavanje moramo vršiti shodno sistematizaciji radnih mjesta, a ne da rješavamo problem viška radnika u Plavu – kaže Radončić i pojašnjava da lokalna uprava ima rok od 90 dana da formira sva lokalna preduzeća, pa onda i period da se donesu planovi rada i osmisli šta je prioritet.</s><s>Radončić kaže da bi bilo realno da se pomak osjeti za nekih tri mjeseca.</s><s>– Sve, ipak, zavisi i od ostalih koalicionih partnera, koji pokazuju dobru volju da se ti pomaci učine vidnim.</s><s>U prvom redu, trebalo je stvoriti formalne pretpostavke, formiranjem upravnih odbora, službi, preduzeća, pa i rukovodilaca u tim preduzećima, što se privodi kraju.</s><s>Predstoji napor na izradi nove planske dokumentacije jer je staroj rok istekao, kako bi investitori mogli da planiraju u šta da investiraju jer, ipak, neophodno je sve to isprecizirati, počev od lokacija, preko namjene, pa do samih projekata koje moramo realizovati u svrhu razvoja Gusinja – ističe Radončić i podsjeća da je u predizbornoj kampanji kazao da će njegova mjesečna plata biti jedan euro, a da je ona oko 1.000 eura i poklanjaće je socijalno ugroženim porodicama.</s><s>– U predizbornoj kampanji kazao sam da će moja mjesečna plata biti jedan euro, ali kada sam malo bolje razmislio došao sam na ideju da moju platu, koja je oko 960 eura, opredjeljujem pojedincima ili porodicama koje su u stanju težih socijalnih potreba.</s><s>U prethodnom periodu predsjednici SO i Plava i Gusinja radili su kao volonterski, ali su, ipak, na neki način uzimali naknadu za taj svoj rad.</s><s>Cijenim da je mnogo korisnije da se ovo radno mjesto sistematizuje i da ja taj iznos opredjeljujem u humanitarne svrhe.</s><s>U tom cilju svako moje primanje učiniću javnim i naznačiti kome sam taj iznos opredijelio.</s><s>Sve će se to realizovati u prisustvu novinara, članova porodica kojima sam donirao sredstva ili pojedinaca.</s><s>Konkretno, prije neki dan sam obišao kuću Zeka Lalića u Vrelima, na oko kilometar odavde, i vidio da živi u krajnje nehumanim uslovima.</s><s>Lalićeva kuća je takoreći bez krova, jer je krovni pokrivač izlomljen i oštećen toliko da prokišnjava na sve strane.</s><s>Zato sam riješio da moja prva plata ide Zeku Laliću, kako bi se koliko-toliko sanirala njegova kuća, a ukoliko bude potrebno i naredna primanja biće namijenjena u te svrhe</s><s>– ističe Radončić i dodaje kako planira uvođenje instituta javne rasprave na okruglim stolovima, gdje će se eminentni stručnjaci iz raznih oblasti iz Gusinja i dijaspore uključiti u planove boljeg i kvalitetnijeg razvoja Gusinja.</s>
<s>Poziv Bosnjacke stranke u Gusinju za usaglašavanje aktivnosti na povezivanju putnog pravca Gusinje – Podgorica</s><s>Pozivamo Vas da, u skladu sa svojim ingirencijama, utičete da put koji građanima opštine Gusinje rastojanje do Podgorice, umjesto 210 kilometara skraćuje tri puta, bude otvoren sa izgradnjom ZGP Zatrijebačka Cijevna – Grabon.</s><s>Riječ je o putnom pravcu Gusinje – Vrmoša – Tamara – Dinoša – Podgorica.</s><s>Bošnjačka stranka smatra da je put od Gusinja do Podgorice neophodan kako bi se najmlađoj opštini u Crnoj Gori dala šansa za ubrzani razvoj i bolju povezanost sa glavnim gradom.</s><s>Bošnjačka stranka je bila inicijator pokretanja procesa vraćanja statusa Opštine Gusinje, te se osjeća odgovornom, za to što je opština Gusinje sada ostavljena na pola puta.</s><s>Ovaj putni pravac, koji je bio u funkciji vjekovima a zatvoren 1948.godine, jedini je način da se uspostavi alternativni put bilo gdje iz Opštine Gusinje, jer za sad se iz Gusinja može samo u Plav.</s><s>Prednosti postojanja ovog puta su velike.</s><s>Skratio bi se put do Podgorice sa sadašnjih 210 km na oko 70 km i Gusinje bi time postala najbliža opština sa sjevera Podgorici.</s><s>Predstavlja vezu Crne Gore i Albanije i podstiče razvoj i bolju povezanost pojedinih nerazvijenih područja.</s><s>Uvezivanjem ovog puta aktiviraće se i trasa starog puta koji je iz Gusinja vodio prema Skadru.</s><s>POZIV BOSNJACKE STRANKE</s><s>Prema saznanjima koje posjedujemo mi u Bošnjačkoj stranc,i R.Albanija će ubrzo završiti kompletnu rekonstrukciju i izgradnju puta, na svojoj teritoriji, koji treba da poveže Gusinje i Podgoricu.</s><s>Podsjećamo da je predsjednik Crne Gore g-din Filip Vujanović, povodom Dana Opštine Plav, iskazao zadovoljstvo da je već izvjesno da će iduće godine biti završen put od Plava, preko Gusinja do Podgorice.</s><s>Iste informacije, odnosno da će put biti gotov do 2017.godine čuli smo i iz Vlade Crne Gore, konkretno iz resornog Ministarstva saobraćaja i pomorstava.</s><s>Ministarstvo unutrašnjih poslova je 16.03.2016.godine, predložilo Ministarstvu saobraćaja i pomorstva da se planiraju sredstva u Kapitalnom budžetu za 2017.godinu za rekonstrukciju dionice puta Dinoša – budući Zajednički granični prelaz Zatrijebačka Cijevna (CG) – Grabon (AL).</s><s>Kao što je poznato,Uvaženi,</s><s>Direkcija za saobraćaj izradila je Glavni projekat rekonstrukcije ove dionice puta, u dužini od 17 km na teritoriji Crne Gore.</s><s>U okviru Strateškog projekta Programa prekogranične saradnje Crna Gora – R.Albanija (IPA komponenta II), Evropska unija je odobrila Crnoj Gori i Albaniji 3,6 miliona eura i u okviru tih sredstava, između ostalog, izgradiće se ZGP Zatrijebačka Cijevna – Grabon, na teritoriji CG.</s><s>Delegacija EU u CG izabrala je izvođača radova za izgradnju ovog ZGP.</s><s>Potpisan je Sporazum između Vlade CG i Savjeta ministara R.Albanije o otvaranju ovog ZGP 28.juna 2012.godine (,,Službeni list CG ”-Međunarodni ugovori, broj 12/2012).</s><s>Takođe, potpisan je i Protokol o sprovođenju zajedničke granične kontrole na ovom ZGP.</s><s>Stoga Vas pozivamo i molimo da iskoristite svoj autoritet i zakonska ovlašćenja kako bi podsjetili Ministarstvo saobraćaja i pomorstva na obavezu usaglašavanja aktivnosti na povezivanju putnog pravca Gusinje – Podgorica preko teritorije Republike Albanije i obavezu rekonstrukcije puta od Dinoše do budućeg zajedničkog graničnog prelaza, kako bi putni pravac mogao da bude otvoren sa izgradnjom ZGP Zatrijebačka Cijevna – Grabon.</s><s>Bez ikakvih pretenzija ali vođeni željom da efikasno ostvarimo zacrtane programske ciljeve Bošnjačke stranke, u obavezi smo da iniciramo Vaš podsticaj nadležnih u Vladi Crne Gore da putni pravac Gusinje – Vrmoša – Tamara – Dinoša – Podgorica bude što prije u funkciji.</s><s>Vrijeme je da priča o navedenom putnom pravcu stara oko 7 decenija konačno dobije svoj srećan kraj.</s><s>Da budemo istrajni, obavezuju nas naši sugrađani i nesebična podrška gusinjske mnogobrojne dijaspore.</s><s>Poziv Bosnjacke stranke u Gusinju za usaglašavanje aktivnosti na povezivanju putnog pravca Gusinje – Podgorica — No Comments</s>
<s>Bošnjacka stranka predala listu odbornickih kandidata za izbore u Gusinju</s><s>Prvi na listi je Šefkija – Šelja Bekteševic, predsjednik OOBS Gusinje, a pored njega na listi se nalaze istaknuti gradani i gradanke iz razlicitih profesija iz obrazovanja, prava, ekonomije, poljoprivrede i drugih oblasti.</s><s>Akcenat je dat i na mlade i obrazovane ljude.</s><s>U potpunosti je ispoštovana zakonska odredba da se medu odbornickim kandidatima nalazi jedna trecina manje zastupjenog pola, odnosno žena.</s><s>Listu kandidata za Skupštinu Opštine Gusinje, predao je predsednik Opštinskog odbora Bošnjacke stranke Šefkija Bekteševic sa svojim saradnicima.</s><s>On je prilikom predaje liste izjavio : “Na lokalnim izborima, za naše Gusinje, idemo pred naše sugradane sa ljudima iz Gusinja, za koje ce se biraci opredeljivati zbog njihove strucnosti, znanja, casti...</s><s>Smatram da cemo dobiti veliku podršku gradana i ostvariti bolji izborni rezultat u odnosu na prethodne izbore, jer su kandidati Bošnjacke stranke na lokalnim izborima vrijedni i odgovorni ljudi koji su sposobni svojim znanjem da odgovore svim zadacima.</s><s>Na Konvenciji „Bošnjacka stranka BS – Gusinje“ pokazacemo gradanima da je naša politika osmišljena da bude u službi gradana i unapredenju kvaliteta življenja u našem Gusinju. ” Odbornicka lista „Bošnjacka stranka BS – Gusinje“: 1. Šefkija Bekteševic, 2. Rifat Balic, 3. Ruždija Radoncic, 4. Asmina Omeragic5.</s><s>Ruždija Balic, 6. Rakib Radoncic, 7. Safet Cekic, 8. Belma Mulic, 9. Idriz Hot 10.</s><s>Hazem Omeragic, 11.</s><s>Šacir Radoncic, 12.</s><s>Lejla Balic, 13.</s><s>Isat Pacariz 14.</s><s>Skender Balic, 15.</s><s>Adil Radoncic, 16.</s><s>Adila Bekteševic, 17.</s><s>Bajram Radoncic 18.</s><s>Murat Cekic, 19.</s><s>Senad Radoncic, 20.</s><s>Raisa Omeragic, 21.</s><s>Imer Radoncic, 22.</s><s>Miralem Bekteševic 23.</s><s>Sanel Balic.</s><s>Bošnjacka stranka predala listu odbornickih kandidata za izbore u Gusinju — 1 Comment</s><s>nijesam ukljucen u toj lokalnoj politici da znam sve ali se nadam dace bit odgovorni za svoju duznost prema gradu ..</s>
<s>U plavskogusinskoj Ljugi sredina maja sa kisom i susnjezicom</s><s>Velike klimatske promjene dovode do toga da se najblaze receno stvara red bez reda.</s><s>I u nasoj drevnoj Ljugi danas – 16.januara 2016.godine, naizmjenicno se smjenjuju kisa i susnjezica, sto uzrokuje i niske temperature tj. hladnocu.</s><s>Moja sijeda glava se sjetila da jos 23.aprila posije njivu u selo Zavrs blizu Plava, povrsine 20 ari, kukuruzom, kompirom, pasuljom...</s><s>Nesto je niklo, a nesto kad ce (za sad) ne znamo.</s><s>Od starijih se prenosi ustaljena praksa, da se moze obavljati sjetva njiva cim se pojavi bukovi list i kada se cuje “pjevanje” kukavice koja to radi iz zadovoljstva jer se dobro najela mladog bukovog lista.</s><s>Ja sam zaboravio na pomenutu pjesmu,ali racunam koliko je dana proslo od kako sam posijao moju bericetnu njivu.</s><s>A proslo je tacno dvadeset i tri dana.</s><s>Sto je trebalo da nikne, niklo je.</s><s>Ceskam se povremeno po glavi i na um mi s’vremena na vrijeme dolazila ona poslovica da brza kerusa slijepa stenad radje; Da sam sacekao da pomenuti posao odradim bar za vrijeme prvomajskih praznika.</s><s>Sta da radim, moram se pomiriti sa ucinjenim, iako postoji jos jedna nova strepnja da kod prvog proljepsavanja vremena ne padne slana koja moze i ono sto je niklo “poprziti”...</s><s>Nasi su preci ostavili i ovu izreku koja glasi: Para to jest novca i pameti nikada mnogo.</s>
<s>OBRAZOVANJE I NEUKOST SE RAZLIKUJU KAO SUNCE I MJESEC</s><s>Dok su drugi u proslosti nazadovali i tapkali u mjesto, pripadnici dini Islama su napredovali i bili predvodnici u obrazovanju, nauci i kulturi.</s><s>O tome svjedoce mnoge napredne civilizacije islamskog roda u proslosti.</s><s>Onog momenta kada se odstupilo od obavezujucih normi preciziranih svetom knjigom Kur’anom i sahih hadisima i kada su se pripadnici dini islamama prepustili kocki, razvratu i drugim bajatim i nedolicnim radnjama, doslo je do nevolja, problema i svega onoga sto nam nije islo u prilog.</s><s>Kada smo imali halifat bio je puni red i sklad, a od kako smo ga izgubili stvorili su se uslovi da din dusmani rovare, da nas posvadjaju i podvoje kako bi lakse manipulisali sa nama i drzali nas pod svojom budnom kontrolom.</s><s>Danas se skoro svaka drzava preklinje da postuje prava obicnih smrtnika, posebno njihove vjerske slobode, medjutim u praksi imamo sarolikost i razlicito postivanje vjerskih i drugih sloboda.</s><s>Moderna i savremena osoba 21 vijeka zeli da bude intelektualac i vjernik, hoce da valja i sebi, svojoj porodici i siroj drustvenoj zajednici.</s><s>Posebno raduje sto su danas mladi intelektualci kreativni ljudi sa visokim nivoom vjerske svijesti, koji su kao takvi pouzdani, povjerljivi i sposobni da odgovore izazovu vremena u kojem zive.</s><s>A ko ne moze da ostvari svoje ciljeve u mjestu rodjenja, do ostvarenja svojih snova i uspjeha dolazi van svoje zemlje u inostranstvo.</s><s>Plavogusinjani su sto se tice ove teme posebna prica.</s><s>Ne mali je broj onih koji obrazovanju ne poklanjaju duznu paznju.</s><s>Cak se pojedine neuke osobe spoticu sa skolom i skolovanim ljudima, a za obrazovanje kazu “sta mi treba ckola” ( umjesto da kazu skola), ionako cemo za Ameriku ili neku drugu drzavu.</s><s>Komsije nemuslimani, pak obrazovanju posvecuju puno, pa imaju obicaj posle zdravlja da pitaju “kako uce djeca”.</s><s>Mnoge nase talentovane osobe nijesu uspjele u zivotu jer svom talentu nijesu bili posveceni, pa je neka prosjecno obrazovana osoba zauzela mjesto koje je moglo biti njegovo.</s><s>Sto se tice potomaka nasih iseljenika, da se primijetiti da su mnogi uspjeli i dosli do dobrih poslova koji traze strucnost, znanje i kreativnost.</s><s>Ti su se mladi ljudi sa lakocom uklopili u sistem drzave u kojoj su rodjeni i u kojoj su pohadjali cak i vrtice i druge institucije jos od malih nogu.</s><s>Mnogi ce sa znanjem i kreativnoscu zaraditi na ovom i na buducem Svijet, pod uslovom da se njihovim znanjem i drugi mogu okoristiti.</s><s>A takvih je mnogo el hamdulilah.</s><s>Obrazovanje i neukost se razlikuju kao Sunce i Mjesec.</s><s>Mi moramo mijenjati nas nizak nivo svijesti, te mladima bez obzira na pol omoguciti da se skoluju i obrazuju, kako bi valjali sebi i drugima.</s><s>Neuke i nepismene osobe su znale ranije da savjetuju mladje od sebe rijecima: “Ucite da biste postali cinovnici i obrazovani ljudi, a ako to necete bicete fizikalci koji se raditi najteze i najmanje placene poslove” .....</s>
<s>“U fokusu našeg programa je ekonomski razvoj koji je jedan od glavnih preduslova kvalitetnog i boljeg života građana.</s><s>Sigurni smo da ćemo ostvariti dobar rezultat na izborima i biti dio vlasti u Gusinju, a sugrađanima ponuditi konkretna rješenja, umjesto demagogije i praznih obećanja.</s><s>Veliki broj mladih ljudi nam konstantno ukazuje povjerenje što je podsticaj da se u ovoj kampanji fokusiramo upravo na više šansi za mlade, poboljšanje njihovog položaja kroz otvaranje novih radnih mjesta i damo podsticaj razvoju preduzetništva za mlade”, saopštio je Radončić.</s>
<s>Izrada nošnji za našu dijasporu širom svijeta veoma unosan posao</s><s>SVAKA ŠARA DOLAR VIŠE No, i pored toga, veoma je mali broj žena koje se bave ovim poslom</s><s>PLAV/GUSINJE – U želji da se i na „kraju svijeta“ na neki način održi veza sa rodnim krajem-zavičajem, u mnogim zemljama svijeta gdje žive Plavljani i Gusinjani osnovane su sekcije, zavičajna i kulturno-umjetnička društva, koja baštine pjesmu, igru, običaje, tradiciju i ostale tradicionalne vrijednosti plavsko-gusinjskog kraja.</s><s>Hiljadma kilometara daleko od rodnog kraja, zavičaja, uz karaduzeme, tamburice i tradicionalno alaturko, doživljava se i postaje bliži svom Plavu i Gusinju, Prokletijama, Plavskom, Hridskom i Visitorskom jezeru, Alipašinim izvorima, kanjonu i vodopadu Grlja, Oku Skakavice i dolinama Grebaje i Ropojana.</s><s>Zato se u svim domovima Plavljana i Gusinjana širom svijeta nalaze fotografije iz ovog kraja, suveniri iz zavičaja, stare kopanje, kačice, tambure, ibrici, janjad, postećije, stazice i plavsko-gusinjski ćilimi „granaši“.</s><s>Ali, posebno mjesto svih ovih godina, možda i decenija, pripada alaturko nošnji, koja se i danas po tradiciji izradjuje ručno.</s><s>Ta vrsta zanata zahtijeva urodjeni talenat i umijeće, koje se jedino može naučiti u Plavu i Gusinju, posebno od starijih žena koje su nošnju šile sa svojim majkama u mladosti, kada je bilo mnogo teže raditi ovaj posao nego danas.</s><s>Medjutim, i pored toga što se zna, da je ovaj zanat veoma dobro plaćen, da je unosan, broj žena koji se bavi njime može se nabrojati na prstima jedne ruke.</s><s>Prema nekim trenutnim pokazateljima u Plavu i Gusinju se po dvije žene bave ovim poslom, ali i to je periodično i po narudžbi.</s><s>Svakako, Alaturko nošnja je veoma tražena, a posbno kod naših ljudi koji žive i rade u Americi.</s><s>Za cijenu kompleta nošnje ni ne pitaju, jer se „jednom udaje“.</s><s>-Ni jedna svadba ne može da se zamisli bez alaturko nošnje, pa naši iseljenici iz Amerike dolaze ovdje u Plavu ili Gusinju da bi je kupili , nezavisno od toga da li će svadba biti održana ovdje ili preko okeana.</s><s>Nije im problem da zbog nošnje prevale toliki put, kaže jedna od poznatijih vezilja u gusinjskom kraju, Tifa Radončić.</s><s>Ona priča da posljednjih godina nošnju sve više kupuju i iseljenici iz ovih krajeva koji žive i rade u Sloveniji, Švajcarskoj, Njemačkoj i Skandinaviji.</s><s>Ipak, najmanje se kupuje ovdje u Plavu i Gusinju, vjerovatno zbog cijene.</s><s>Jer, jedna kompletna alaturko nošnja košta od 700 do 800 eura.</s><s>Ali, zato ima jedna pogodnost.</s><s>Pomenutu nošnju možete iznajmiti za jedan dan, i to će vas koštati 50 eura, završava svoju priču Tifa Radončić, penzionerka iz Gusinja, i nekada poznata po izradi kvalitetnih alaturko nošnji.</s>
<s>“G U Z I T I S D E M B E L J I T I S”</s><s>Majka nam je je bila veoma precizna i stroga zena.</s><s>Pravedna prema drugima, ali bi se moglo kazati da je u neku ruku bila nepravedna prema samoj sebi.</s><s>Znala je tako puno i bez prekida da radi kucne i poslove u poljoprivredi, da je radila i onda kada bismo mi ostali clanovi porodice malo odmorili, s tim sto bi ona govorila da nema potrebu za pauzom.</s><s>Osjecala je surovost zivota u Ljugi plavskogusinjskoj, nemastinu i sve ono sto je ona sa sobom donosila.</s><s>Zeljelja je da svoj evlad koji joj je Bog dao sa svojim zivotnim saputnikom tj.muzem rahm.</s><s>Rustemom, uzdigne, prehrani i skoluje.</s><s>Za takav jedan naum bila su neophodna mnoga odricanja.</s><s>Nije bila iz price onih zena koje su gledale kako da prodju s’lakse, da sto vise prosetaju, pojedu i popiju.</s><s>Nasa se majka odricala mnogih zadovoljstava samo da bi svom evladu sto vise pomogla, uputila ga i izvela na pravi put.</s><s>Otac je bio sasvim druge naravi i manje smo strahopostovanja imali od njega.</s><s>On je bio miran, tih i jako mekan, medjutim nikada nije imao nagon da ispoljava ili iskazuje svoj autoritet kao gazda kuce .</s><s>A strah da cemo biti adekvatno kaznjeni se uvijek kod nas djece javljao onda kada bismo nesto lose uradili ili kada ne bismo zavrsili posao ili zadatak koji nam je bio dat i odredjen.</s><s>Donijeti vode sa obliznje cesme i nije bio neki problem, jer bi se to za kratko vremena odradilo iako bi ponekad moralo da se stane u red i saceka dok bi drugi napunili bidone i burila za vodu.</s><s>Lako su se i drva sa krlje unosila u sobu, posebno kada bi ih neko stariji sjekirom iskratio na duzinu koja je odgovarala za lozenje.</s><s>Nesto sto je nas djecu vise manje stalno opterecivalo i od cega nijesmo znali kako da se otarasimo, bilo je cuvanje stoke.</s><s>Da bi se ona napasla na vakat, valjalo je ustati u ranim jutarnjim casovima i po hladu dok jos ima rose, napasati svoju stoku, krave, ovce , konja.</s><s>Rano jutarnje budjenje nije nas kao djecu odusevljavalo, pa iako je bio uspostavljen raspored kad ce ko cuvati, nerijetko smo pokusavali da izbjegnemo ovu obavezu cuvanja stoke na nacin sto bismo se pravili da smo ko bajagi bolesni, sto bi ponekad upalilo ali u vise slucajeva ne bi.</s><s>Pa iako tako cesto nijesmo dobijali batine za nezavrseni posao, kritika to jest prijekor koji bi nam majka upucivala, u dosta je slucajeva bio cak i zesci i za nas tezi nego batine.</s><s>Znali smo da ju tesko mozemo prevariti da smo bolesni, kada zapravo to nijesmo, a kada bismo sa takvim zahtjevom i pricom pred njom istupali, onda je valjalo i lekciju njenu proci.</s><s>Kao vrsni psiholog bi nas dobro zagledala u oci, a nakon sto bi procijenila da se pravimo bolesni i da simuliramo, sve sa ciljem dobijanja postede od nekog posla, ona bi kazala: ja znam dijagnozu i nemora se ovaj put ici kod ljekara.</s><s>Dijagnoza je: “guzitis dembeljitis”.</s><s>Ko bajagi dijagnozu bi nam ona sama odredjivala poput ljekara, ali za razliku od njihove, ova je dijagnoza bila svakome jasna i nije ju bilo potrebno prevoditi...</s><s>Neka je rahmet plemenitoj dusi mojih roditelja i dusama svih nasih umrlih – neka pocivaju u miru, amin.</s>
<s>NASE KONTINUIRANO ISTRAJAVANJE</s><s>Vremena se mijenjaju i ne vracaju, ali zivot kroz vrijeme svake jedinke prolazi kroz razna i slicna iskusenja.</s><s>Koliko god da se zivi teze ili lagodnije, zivot tece kao nabujala rijeka, gdje uvijek po nesto fali to jest nedostaje.</s><s>Jedva cekamo da odrastemo i postanemo punoletni i to nam vrijeme nekako najsporije prodje, a odmah nakon toga se godine bukvalno rasukuju i prolaze takvom dinamikom, da ni sami nijesmo svejsni kada koje ljeto prodje.</s><s>Poneka nenadna situacija dodatno nas uhabi i optereti, ili nas ostavi u takvi hal da kao ranjena ptica tesko mozemo zalijeciti zadobijene rane.</s><s>Odvodi nas zivot na sve cetiri strane svijeta u zelji da se toliko koliko skrasimo i nadjemo takvu kakvu formulu zivota i unutrasnju simetriju.</s><s>Rodna gruda jeste nesto vrhunsko i nezamjenjivo, ali bez pravih uslova za zivot ni rodna gruda nije ono sto bi trebala da bude.</s><s>Davno se reklo da bi komarci postajali magarci, kada bi im samo cista voda i cisti vahduh bili dovoljni.</s><s>I nama kao robovima Bozjim treba osim cistog vazduha i ciste pitke vode da jedemo, da se oblacimo, skolujemo svoj evlad, da imamo slobodu kretanja i malo slobodnog vremena....</s><s>Dunjalucki zivot prohuji brzinom vihora, a covjek se pokusava prilagoditi vremenu i iz njega izvuci i zaraditi sto vise i bolje.</s><s>Pravimo planove sta i kada uraditi, koliko rezervi za starost ostaviti, koliko svom evladu udijeliti i pomoci ga.</s><s>Razmisljamo o smrtnom casu, da li cemo lako Bogu dusu dati, da nas kakva nenadna ne zadesi.</s><s>Uzdamo se na svoja dobra djela i na Onoga ko nas je stvorio i kome cemo se vratiti.</s><s>Razumijemo nakon svega da je zivot jedno kratko nasladjivanje satkano sa puno patnje, brige, napora i odricanja.</s><s>Pripremamo se u vecoj ili manjoj mjeri za onaj drugi svijet i razumijemo da je ovaj dunjalucki prolazan i kratak.</s><s>S vremena na vrijeme razmisljamo o smrti i imamo jasan uvid da ista ni careve i kraljevie nije mimoisla.</s><s>Vrtimo se kao zec oko grmena od kuce do posla, svadbe, dzenaze, ispracaja...</s><s>Uocavamo da smo razlicitih navika, stepena obrazovanja, iskrenosti, boje koze itd., te da nam ni prsti na ruci nijesu isti.</s><s>Vidimo da postoje dvije skupine ljudi, koji su pouzdani i dobri i oni drugi koji to nijesu.</s><s>Kada kisa napada pouzdano znamo da je Sunce tu nedje blizu – iza oblaka.</s><s>Radujemo se zivotu jer znamo da je vazna svaka minuta...</s><s>Smak svijeta nam je na umu, u kojem ce ljudi kao leptiri biti rastrkani, a planine kao sarena vuna iscupane, i u kojem ce ljudi dobrih djela u ugodnom zivotu zivjeti, dok ce oni drugi u vatri uzarenoj biti.</s><s>Ako nam je zivot prosao kroz teglo, nemastinu, siromastvo i druga ovodunjalucka iskusenja, nije li to znak mozda da smo se na onom drugom vjecnom svijetu osigurali...</s><s>Dunjalucki zivot jeste jedna vrsta borbe svakog pojedinca sa samim sobom.</s><s>Toliko smo puta odvaracali sebe od losih misli i losih postupaka, svjesni da takvim postupanjem udaljavamo naletnika od sebe i sve ono nasta nas on nagovara i zavodi.</s><s>Najveci dzihad svake jedinke je da sebe usmjeri na dobra djela i da odvrarti od losih.</s><s>Nase iskreno pokajanje cisti nasu dusu i uvodi nas u ispravne tokove i ponasanja.</s><s>Svako zivo bice je nesavrseno i sklono grijesenju u vecem ili manjem obimu, ali mi vjerujemo da ima Neko ko ce nam oprostiti i uputiti nas na pravi put.</s><s>Cesto puta zapomazemo i molimo se – Boze, sacuvaj nas one: ni sa knjigama se ne sastavili, jer je ta kletva izrecena u nekom grcu, tjeskobi i beznadjima, kakva su samo nasim precima mogla da se dogadjaju.</s><s>Boze, daj nam dobro na ovom i na buducem svijetu i spasi nas od dzehenemske vatre – nas, nasu porodicu uzu i siru, cio ummet Muhammedov i cio ljudski rod, amin.</s>
<s>SPELEOLOŠKI TURIZAM KAO NOVA TURISTIČKA PONUDA NP PROKLETIJE</s><s>-U Rudarskoj pećini koja je, prema našim saznanjima najdublja na čitavom prostoru Prokletija, istraživanje je nastavljeno na „III Bottom”, a novi prolazi doveli su do dubine od 696 metara.</s><s>Najdublji dio pećine razvio se horizontalno.</s><s>Malo jezero (15 m do 4 m sa oko 6 m dubine) pronađeno je u ovom dijelu.</s><s>Do ovog ljeta, Shpella BB-30 pećina (610 m dubine) u Albaniji, bila je najdublja pećina cijelih Prokletija.</s><s>Međutim, treba napomenuti da ovi podaci mogu biti promijenjeni nakon svake istraživačke sezone.</s><s>Entuzijastički pećinski sistem najduži je na Prokletijama u Crnoj Gori.</s><s>Sistem se sastoji od četiri pećine (Entuzijastična, Izvanredna, Zmajeva i 03 062) koje su pridružene tokom naših ekspedicija.</s><s>Istraživanje je obavljeno u najudaljenijim dijelovima pećinskog sistema (dio Entuzijastične pećine ).</s><s>Ove godine otkrili smo 300 metara novih prolaza – navedeno je u izvještaju ove ekspedicije.</s><s>Speleolozi podsjećaju da je pećina na Crvenoj stazi pronađena prije nekoliko godina, kada je dosezala vertikalnu visinu od 19 i dužinu 140 metara.</s><s>Ove godine, dodaje se, istraživanje je nastavljeno, a rezultat je pećinski sistem dužine 1.101 m i dubine 211 m. Pećina ima devet poznatih ulaza i mnogo fretskih prolaza i komora.</s><s>Vertikalna vratila dovode do dubljih djelova peć́ine, a jedna od najveć́ih komora je ispunjena ledom.</s><s>U marginalnoj pukotini, što, kako ističu, takođe dovodi do dubljeg dijela pećine, debljina leda je oko sedam metara. – U periodu od 2006. do 2017. godine radilo je 12 ekspedicija, koje su istraživale karbonatne masive, kao što su Karanfili-Vezirova Brada, Zastan Grbajski, Volušnica, Belič i Kolata.</s><s>Od početka ekspedicija je završila pećinski indeks Prokletija.</s><s>Svaka otkrivena peć́ina je numerisana, a samo nekoliko njih su imenovane.</s><s>Od 2006. godine ekspedicija je pregledala više od 25 km novih prolaza –ističe se u izvještaju ovogodišnje speleološke ekspedicije na Prokletijama.</s><s>SPELEOLOŠKI TURIZAM KAO NOVA TURISTIČKA PONUDA NP PROKLETIJE — 1 Comment</s><s>Vlada Bolan Vlada to sve istrazuje stose kenjaju u gace od Talibana Znate valjda za Planinu tora Bora u Afganistanu toje crnogorko Geologicki slicno pa je dobro znat svaku Pecinu koje naseljenik medved ili Cetnicki kokardash ili Calmash bradonja ne brinite sveceju napunit protiv tankvskim minama da ne budu pristupne..tije straegicki vazno da stite Gradjane od recimo neprijatelja kao od proshloga rata valjda nijeste zaboravilji????</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Turizam→Pred očima ljubitelja prirode postepeno nestaje dragulj prirode izmedju Prokletija i Visitora</s><s>Plav – Prelijepo ledničko jezero, koje se ugnijezdilo izmedju Prokletija i Visitora, i u najbolja vremena turizma u ovom kraju, prije pet decenija, nasvoje obale privlačilo je više turista nego Budva, polako nestaje.</s><s>Površina Plavskog jezera smanjena je za deset odsto u proteklih četrdeset godina.</s><s>Prema istraživanjima sedamdesetih godina prošlog vijeka , površina jezera je iznosila 199 hektara, dok po mjerenjima iz 2009.godine ona iznosi 179,5 hektara.</s><s>To znači da se površina Plavskog jezera smanjila 19,5 hektara ili oko 10 odsto za period od četiri decenije, ističu eksperti na mnogim skupovima i okruglim stolovima.</s><s>Takodje se smanjila i zapremina jezera, i to sa 7.690.950 kubnih metara, na 6.325.445 metara kubnih, ili oko 17 odsto.</s><s>Ovi podaci su osnova za što hitnija istraživanja i studije na zaštiti i valorizaciji Plavskog jezera – kako bi se njegov „životni vijek“ produžio , poručuju stručnjaci.</s><s>Po riječima dr Zlatka Bulića, Plavsko jezero je ugroženo zasipanjem erozivnim materijalom koji u jezero donosi pritoka Ljuča.</s><s>Jezero ugrožava hidrofilna vegetacija koja je zahvatila ne samo priobalne već i centralne djelove jezera, smanjujući mu dubinu, zapreminu i čistoću vode, objašnjava Bulić.</s><s>Na mnogim djelovima jezera, kaže grupa Plavljana , može se vidjeti golim okom – kako pluta razno smeće koje donose rijeka Ljuča i druge pritoke.</s><s>Opšti konsenzus je da Plavsko jezero predstavlja turističku vrijednost opštine Plav i Crne Gore i razvojnu šansu ovog kraja i kompletne regije.</s><s>Zato je neophodno potrebno otpočeti sa revitalizacijom jezera.</s><s>U tom smislu ažuriran je i detaljan batimetrijski model jezera, kako bi se pristupilo zaštiti jezera.</s><s>Pokušavali su ovdje, kažu u plavskoj turističkoj organizaciji , još prije nekoliko godina da na razne načine zaštite jezero, ali nije išlo.</s><s>Zbog nemaštine, opština Plav je odustala od studije zaštite jezera kod Instituta „Jaroslav Černi“ u Beogradu.</s><s>Projekat o zaštiti jezera kandidovan je i kod EU, ali nije prošao.</s><s>U svakom slučaju , za potrebe turizma i ovog kraja potrebno je uložiti sve moguće snage za zaštitu i unapredjenje Plavskog jezera, kao jedinstvenog sistema, ističu plavski turistički poslenici.</s><s>Pred očima ljubitelja prirode postepeno nestaje dragulj prirode izmedju Prokletija i Visitora — No Comments</s>
<s>Posljednja trgedija na Prokltijama i te kako opominje planinare</s><s>Guinje – Planinari, grupe ili ekspediije moraju imati stručne planinarske turističke vodiče koji će bez ikakvih problema svakog planinara ili grupu odvesti na željeno odredište, planinu ili vrh.</s><s>Sada na području opština Plav i Gusinje imamo nekoliko mještana, članova planinarskih društava u Plavu i Gusinju, koji su spremni da u svakom trenutku prihvate grupu planinara i odvedu ih na bezbjedno mjesto ili željenu lokaciju, kaže Enes Drešković, direktor NP „Prokletije“ i jedan od poznatih i iskusnih crnogoskih planinara.</s><s>-Planinarske staze ka svim vrhovima u Prokletijama su kvalitetno markirane, postoje putokazi, ali jedino nedostaju odmorišta za planinare, kao i privremena skrovišta.</s><s>Potrebno je što pije izgraditi takve objekte na katunima, baznim logorima, vidikovcima i drugim lokacijama koje se nalaze u zoni poznatih vrhova na Prokletijama.</s><s>Planinarske staze sa pratećim objektima i sadržajima postale bi privlačnije i mnogo bezbjednije za sve domaće i strane planinare, izletnike i druge turiste, ističe Drešković.</s><s>Jer, dodaje Drešković, mnogo je opasnih mjesta na prevojima i u blizini visokih vrhova Prokletija, prije svega, Zla Kolate (2.534 mnv) najvišeg vrha u našoj zemlji, masiva Karanfila i drugih vrhova, koje treba još kvalitetnije obezbijediti pored postojećih čeličnih sajla i užadi, trajnim markacijama i drugim pratećim sadržajima.</s><s>Tako bi svi vrhovi na Prokletijama postali još bezbjedniji za sve one koji njima krstare.</s><s>-Drugo, moraju se makimalno poštovati pravila ponašanja kretanja i penjanja ka vrhovima kao i silazak.</s><s>Naime, poznato je staro planinarsko pravilo da u grupi mora biti najmanje dvoje planinara.</s><s>Isto tako, vodič je obavzan prije početka kretanja kolone ka vrhu – da se niko ne smije odvojiti od kolone dok traje penjanje i spuštanje sa vrha.</s><s>To je „zlatno planinarsko pravilo“.</s><s>Medjutim, i pored upozorenja mnogi se oglušuju i ne poštuju navedena pravila, što često dolazi do neželjenih posljedica., naglašava Drešković.</s><s>Treće, nastavlja priču Drešković, da svaki planinar, grupa ili ekspedija iz zemlje i inostranstva u obavezi su da se jave planinarskim društvima u Plavu i Gusinju, dostave spisak planinara sa svim potrebnim podacima, ruti kretanja za svaki dan pojedinačno.</s><s>U većini slučajeva , oni to ne čine.</s><s>Kad traže informacije , sugerišemo im da je potrebno da imaju vodiča zbog težine staze i nepristupačnog terena.</s><s>Kada bi se ta preporuka poštovala, ubijedjen sam da se ovakve stvari ne bi dešavale i planinari bi bili bezbjedni u svakom pogledu.</s><s>-Podsjetimo, ljubav prema Prokletijama mnogi su na ovim „prokletim planinama“ platili životom.</s><s>Slovenci Maksimilijan Čas i Branko Logar stradali su od lavine na Prokletijama, Elena Gligo iz Hrvatske , Česi otac i sin Pavel (56) i njegov sin koji takodje nosti očevo ime Pavel Sabl(31), Milorad Mirković, iskusni planinar iz Beograda, Italijan Đovani Batista Otonelo.</s><s>Posljednja tragedija na liticama vrha „Karaula“ nedaleko od doline Grebaje desila se prošle godine kada je smrtno stradao Hakija Musić, iskusni planinar iz Plava.</s><s>Svi ovi tragični slučjevi i te kako opominju – posebno naglašava Drešković.</s>
<s>Najmanje 28 mrtvih i 60 pvrijedjenih na istambulskom aerodromu “Ataturk”</s><s>Jedna od eksplozija dogodila se na dolaznom terminalu, a čula se i pucnjava.</s><s>Pucnjevi prema aerodromu su upućeni s aerodromskog parkinga.</s><s>Izvor za N1 kazao je da se radilo o ručnim bombama.</s><s>Jedan od napadača bio je bombaš samoubica, kazali su izvori iz policije za CNN Turk.</s><s>Turski mediji javljaju da su viđena četiri naoružana muškarca koja bježe od zgrade nakon eksplozije na terminalu.</s><s>Zvaničnici sumnjaju da su u pitanju samoubilački napadi.</s><s>Taksisti prevoze ranjene ljude u obližnje bolnice.</s><s>Do sada niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad.</s><s>Reporter CNN-a ok o 23 i 18 sati javio se sa aerodromskog terminala.</s><s>Nikome nije dozvoljen ulazak u zgradu aerodroma, gdje je prisutan veliki broj policije.</s><s>Putnici su strahu i šoku, ne žele pričati, samo žele napustiti zgradu, javio je reporter.</s><s>Situacija je haotična, stižu stalno nove informacije.</s><s>Zadnja je da su bile tri odvojne koordinirane eksplozije, koje su izvele tri napadača, a potom se raznijela.</s><s>Napadači su ušli u terminal na samom aerodromu.</s><s>Još uvijek se ne zna u kojem su se dijelu zgrade dogodile eksplozije.</s><s>Na samom aerodromu postoje punktovi gdje se vrše stroge kontrole, čak i automobila, te je još uvijek nejasno kako su uspjeli naoružani ući na dobro čuvani i osigurani aerodrom.</s><s>Radi se o terminalu za odlaske, stoga je pretpostavka da se napad dogodio na samom ulazu.</s><s>Turci su potrošili na stotine miliiona dolara da bi poboljšali sigurnost na aerodrumu, oji je 11 u svijetu po prometu, a treći u Evropi.</s><s>Tuske snage poboljšale su kontrolu na samom aerodromu, ali je očigledno da će to sada morati uraditi i izvan zgrade,</s><s>Američki zvaničnici su zabrinuti zbog svega što se dešava, prenosi NAP.</s>
<s>Glavna→Zavicaj→Turizam→Zdravstveni turizam zauzima prvo mjesto u strategiji uspješnijeg razvoja turizma u Crnoj Gori</s><s>GUSINJE – Prelijepa i neistražena priroda, prirodni potencijali i resursi čine Gusinje i okolinu prepoznatljivim širom svijeta.</s><s>Svjedoci smo ove godine da je veliki broj turista tokom turističke ljetnje sezone boravio u gusinjskom kraju.</s><s>Prirodni dragulji kao što su vodopad i kanjon Grlja, čuveni Alipašini izvori koje u toku jedne godine posjeti na stotine naučnih ekspedicija i ekskurzija, Oko Skakavice ili „Čudo od prirode“, atraktivne doline Grebaje i Ropojana, visoki vrhovi Prokletija sa najvišim vrhom u Crnoj Gori (2.534 mnv), dvadesetak pećina, brze i čiste planinske rijeke, čist vazduh, zdrava hrana, čine gusinjski kraj pravom vazdušnom banjom.</s><s>Da je gusinjski kraj i njegova veličanstvena prirodna ljepota – prepoznat širom svijeta, potvrdjuju i najnoviji pokazatelji da se, vjerovali ili ne, umjetničke fotografije gusinjskih prirodnih bisera nalaze u umjetničkim galerijama u Londonu (gdje se nalazi fotografija Alipašinih izvora), Parizu ( slika Oko Skakavice), Stokholmu (atraktivna dolina Grebaje i vrhovi Karanfila), u dalekom Japanu u jednoj od umjetničkih galerija u Tokiju ( slika kanjona i vodopada Grlje) koju je tamo prilikom posjete ovoj galeriji u Tokiju – vidio poznati planinar iz Beograda Zoran Pavlović, koji je stalni gost na Prokletijama više od 20 godina.</s><s>Naš poznati istoričar i hroničar, profesor Rizah Gruda, tvrdi da u Istanbulu u nekoliko umjetničkih galerija se nalazi prava riznica umjetničkih fotografija – o prirodnim ljepotama gusinjskog kraja.</s><s>-Dobro je i od velikog je značaja što se i na ovaj način reprezentuje gusinjska priroda – kako bi se ljubitelji prirode širom svijeta zainteresovali za „najljepši kutak na svijetu“.</s><s>Zato se nadamo da će i ova vrsta marketinga doprinijeti da zaživi zdravstveno-rekreativni turizam u gusinjskom kraju kao turistički proizvod – i obogatiti turističku ponudu opštine Gusinje i Crne Gore, kaže Rizah Gruda.</s><s>Zdravstveni turizam zauzima prvo mjesto u strategiji uspješnijeg razvoja turizma u Crnoj Gori — No Comments</s>
<s>Muameru Hukiću na tituli čestitala i Angela Merkel</s><s>Njemačka kancelarka Angela Merkel uputila je poruku podrške Muameru Hukiću, njemačkom bokseru porijeklom iz Sandžaka, novom prvaku svijeta u kruzer kategoriji u IBO verziji, u kojoj mu je zahvalila na humanitarniom radu, saopšteno je danas.</s><s>Hukiću, koji je prošle subote postao svjetski šampion, Merkel je, kako je saopšteno, zahvalila na pomoći koju je pružio hiljadama migranata i poželjela mu uspješan nastavak karijere.</s>
<s>VIDEO – čelnik Vojvodine nokautirao sudiju</s><s>Tehnički rukovodilac KK Vojvodine Igor Kovačević udario je u nedelju šakom u glavu sudiju Milana Mažića posle meča u Kraljevu.</s><s>Vojvodina je izgubila 100:90 od Sloge, direktnog rivala u borbi za opstanak u Košarkaškoj ligi Srbije, a dan posle tog događaja pojavio se i video snimak.</s><s>Mažić je “zaradio” veliki podliv, ali se oseća se dobro.</s><s>Kraljevačka policija je pokrenula istragu, a očekuje se i drakonska kazna za Kovačevića od Košarkaškog saveza Srbije.</s>
<s>Oštećeni lokaliteti za turiste i posjetioce</s><s>PLAV -U mjestu Kolovrat na obali Lima, nizvodno od Limskog mosta na oko dvesta metara, prije neki dan, nepoznati vandali isjekli su i zapalili objekte–kućice za odmor, zvane šadrvani.</s><s>U pitanju su tri manje kućice koje su tu urađene prije par godina kroz projekat Opštine Plav i USAID-a, rađen u cilju ekonomskog razvoja sjevera, kroz unapređenje turizma i poljoprivrede.</s><s>Direktor lokalne Turističke organizacije Edin Jadadić, koji je prethodno bio rukovodilac na projektnim aktivnostima u Biznis centru Opštine Plav i koji je radio na tom projektu, iznenađen je time što se dešava, ali se nada da će posredstvom nadležnih organa počinioci biti identifikovani i osujećene ovakve dalje radnje.</s><s>-Radi se o jednom od sadržaja projekta Opštine Plav i USAID-a, rađen u cilju ekonomskog razvoja sjevera Crne Gore, kroz unapređenje turizma i poljoprivrede.</s><s>Kroz ukupni projekat postavljeno je 13 šadrvana na tim atraktivnijim lokalitetima -osam većih i pet manjih, prvenstveno zbog planinara i ribolovaca.</s><s>Pored ovih na Limu, postavljeni su i u Grebajama i Ropojanskoj dolini, ali vandali eto čine neprimjerene radnje.</s><s>Od nadležnih očekujem da se oni otkriju i privedu pravdi, a takođe očekujem i da će TO i Opština Plav iznaći snage i sredstava da se to sanira i ponovo privede namjeni.</s><s>Radi se o jednom od atraktivnijih prostora na plavskoj dionici Lima, gdje se izvodi mušičarenje, rekreativni i porodični odmori, a gdje je u blizini i botanička bašta flore Prokletija „Velemun“, čime je tom kompletnom ambijentu napravljena ogromna šteta -naglasio je Jadadić.</s><s>Kako je za „Dan“ kazao prirodnjak Mićo Praščević, koji je i poslao fotografije sa lica mjesta, na dvije kućice motornom testerom su prešegani noseći stubovi, a treća je zapaljena, ali, nekim slučajem vatra se ugasila.</s><s>Sa kućica su već počeli da skidaju daske i brzo će doći do njihovog nestanka.</s><s>-Na lokaciji ovih šadrvana voda kruži i razliva se na širem prostoru, zbog čega se mjesto i zove Kolovrat.</s><s>Tu borave i patke što govori da se radi o jednom veoma finom i ambijentalanom prostoru, ali eto ima i onih kojima sve što je fino smeta.</s><s>Nisam vjerovao da postoji toliko umobolnih ljudi da mogu da prave takve vandalizme na takvom jednom prostoru, pa se pitam da li je moguće da u prirodi čovjeka postoji i taj gen prema rušilaštvu.</s><s>Apelujem na nadležne organe da se počinioci pronađu, sankcionišu i njihova imena iznesu u javnost, što bi bila opomena drugima da tako nešto i ne pokušavaju da čine – poručio je Praščević.</s>
<s>Preko 3.000 ulaza dnevno na Gusinje-info.com</s><s>COM PROSLAVLJA 1. GODINU OD OSNIVANJA</s><s>Za samo godinu dana broj ulaza na web stranici Gusinje-info.com je dostigao cifru od preko 3.000 ulaza dnevno.</s><s>Ocekujemo da ce se broj ulaza u najmanju ruku duplirati u narednoj godini.</s><s>Po broju i kvalitetu tekstova gusinje-info preuzima ulogu vodeceg medija koji informise nase citaoce iz zavicaja i dijaspore.</s><s>Gusinje-info je osnovan da informise citaoce o aktuelnim: desavanjima, informacijama, obavjestenjima, oglasima, reklamama itd., od najveceg interesovanja za podrucje Plava, Gusinja i sire.</s><s>Osnovni cilj naseg rada za razliku od drugih je nepristrasno, brzo i kvalitetno informisanje iz gotovo svih svera zivota i rada, radi boljeg povezivanja i funkcionisanja nase zajednice.</s><s>Dizanjer i urednik Gusinje-info.com – Safet Koljenovic</s><s>Zahvaljujuci dizajneru stranice Safetu Koljenovicu omogucena je preglednost, kao i lako i brzo pretrazivanje informacija.</s><s>Redakcija Gusinje-info je pocascena sto u svojem timu ima vrsne majstore pisane rijeci, ukljucujuci iskusnog novinara Rifata Grudu koji nas svakodnevno obavjestava o dogadjajima u zavicaju, kao i vec poznatog kolumnistu Ibrahima Huseinovica, koji svojim zanimljivim pricama obojenim u duhu nase tradicije i kulture, ispunjava apetite nasih citalaca.</s><s>Gusinje-info je otvoren za saradnju, prihvata sve sugestije, ideje i ima mjesta za sve one koji zele da se svojim ucescem obogate nas rad, kako bi zajedno zadovoljili zelje nasih citalaca.</s><s>Redakcija Gusinje-info.com vam zahvaljuje na vasem povjerenju.</s><s>Preko 3.000 ulaza dnevno na Gusinje-info.com — 2 Comments</s><s>Jacu sada da naucim Citat pravilno Pisat ??mozda svakako list je Klasa i dushevno daje komociju prikljucivanja i i;i hpdanja po listovima hvala safete i na moje Knjige koje si ugradio u Vashe postovani List.. nova kljiga ce bit izdata u jauaru od Iuniversa I Barnet&Nobols po nashem velika mije cast dace bit odma prihvacena i u Biblioteki US Congresa.</s><s>Iskrene cestitke povodom ovog znacajnog jubilea.</s><s>Evidentno je da je vas portal iz dana u dan sve citaniji, cini me ispunjenim ukoliko moja malenkost daje doprinos u tom pravcu.</s><s>Tacna i pravovremena informacija je nesto sto je citaocu potrebno kao nasusni hljeb.</s><s>Vjerujem da ce se u buducnosti pored mene i efendije Rifata Grude, javiti i drugi pojedinci sa svojim sadrzajima i temama.</s><s>Hvala Bogu da informacije danas idu s jedne na drugu stranu Svijeta brzinom svjetlosti.</s><s>Cestitke za efendiju Safeta Koljenovica- dizajnera, koji je stranicu ucinio prikladnom za laku i brzu pretragu i citanje zeljenih sadrzaja.</s><s>Jos jednom hvala svima koji nas ‘citaju’, cini nam zadovoljstvo ako pisemo o onome sto nasi dragi sugradjani zele procitati.</s>
<s>Bilten br. 22</s><s>Poštovani prijatelji,</s><s>Suočeni sa sve većim problemima oko ažuriranja portala Montenegrina.net zbog totalnog odsustva podrške od strane države, neke neophodne prateće aktivnosti nijesmo u mogućnosti da na vrijeme završimo.</s><s>Iz tih razloga je došlo do kašnjenja ovog biltena.</s><s>Nadamo se da ćemo u narednom periodu uspjeti da i pored svih teškoća sljedeci bilten završimo na vrijeme.</s><s>Related Articles</s><s>U organizaciji NIP ART PRESS, u galeriji hotela ADRIA u Budvi, u utorak, 16. oktobra 2018. godine, u 20 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, poznatog ruskog akademskog slikara ANDREJA MUNTJANA iz Moskve. [...]</s><s>Bar, 05. avgust 2018.</s><s>Gitarista Sanel Redžić i violinista Jovan Bogoslavljević nastupili su 04. avgusta, ispred Dvorca kralja Nikole, u okviru muzičke večernje scene „Barskog ljetopisa“.</s><s>Ovaj duo muzičara koji imaju izuzetno [...]</s>
<s>Policija sumnja da je Sadiković bio meta ali za sada ne mogu da govore o motivu jer se istraga nastavlja.</s><s>“Izuzeti su svi tragovi s lica mjesta koji su potrebni za vještačenje i biće upućeni na odgovarajuća vještačenja.</s><s>Pored toga izuzimaju se video snimci s okolnih objekata a takođe pribavljaju se i drugi dokazi radi identifikacije izvršilaca ovog krivičnog djela”, kazao je Denis Zvrko Osnovni državni tužilac u Bijelom Polju.</s><s>Eksplozija se desila nešto poslije 23 sata a Sadiković u tom trenutku nije bio kući, ali jeste njegova supruga koja ga je obavijestila šta se desilo u njihovom dvorištu.</s><s>“Tu stalno parkiram auto, tu je parkirao neko drugi, e dobra je stvar sada neće smjeti da parkiraju na moje parking mjesto.</s><s>Ne zna šta da kažem.</s><s>Ovo je ipak jadno mučno i bručno priči Crne Gore”, kazao je novinar TV Vijesti Sead Sadiković.</s><s>Sadiković je ranije danas poručio da vjeruje da će istražitelji nastojati da riješe slučaj.</s><s>“Mislim da nije rješenje naći izvršitelja i njegovog nalogodavca jeste uslov bez kog se ne može ali nije konačno rješenje, mora se naći još i nalogodavac nalogodavca i dalje sve do političkog inspiratora”, kazao je Sadiković.</s><s>U eksploziji bombe, najvjerovatnije kašikare, oštećen je automobil koji ne pripada Sadikoviću već Bjelopoljcu s prebivalištem u Austriji koji se juče tim renta-kar vozilom beogradskih registracija dovezao od Beograda do Bijelog Polja.</s><s>Iz Uprave policije večeras su saopštili da je bjelopljska policija u saradnji sa rožajskom policijom uhapsila lhana i Hilma Pepića zbog sumnje da su sinoć aktivirali eksplozivnu napravu u Bijelom Polju od čijeg je dejstva nastala materijalna šteta.</s><s>“Sumnja se da su oni sinoć oko 22,40 časova, u Bijelom Polju, u ulici koja se nalazi ispred kuće u kojoj je nastanjen novinar S.S, aktivirali eksplozivnu napravu.</s><s>Od dejstva eksplozivne naprave nastala su oštećenja u većoj mjeri na vozilu marke “Dacia”, beogradskih registarskih oznaka, koje je koristio I.K, a koje je bilo parkirano na ulici.</s><s>Osim toga, oštećenja su nastala na potpornom zidu, kao i manja oštećenja od dejstva gelera na dva vozila i dva objekta u blizini”, navodi se u saopštenju Uprave policije.</s><s>“Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403. st.2 KZCG.</s><s>Tragovi i predmeti izuzeti sa lica mjesta tokom uviđaja će biti vještačeni u Forenzičkom centru.</s><s>Policija će, u koordinaciji sa tužilaštvom, nastaviti aktivnosti u ovom predmetu”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.</s>
<s>VANZEMALJSKI NAROD</s><s>Sve što bih hvalio i prehvalio, ne bi vodilo ničemu.</s><s>S’toga to ne želim činiti, već najiskrenijom ispoviješću pojasniti zbilju i ono što je opšte poznato.</s><s>Albanski narod, posle toliko dugog ugnjetavanja od svojih susjeda, moglo bi se slobodno reći danas doživljava renesansu i svoj procvat, uostalom zar bi iko mogao i da sanja da se Albanci u jednom sportu poput fudbala, pitaju čak u tri državne reprezentacije poput: Švajcarske, Kosova i Albanije.</s><s>Sjećam se kao da je juče, a ne prekjuče bilo, kada su kosovski Albanci praktično strecali i stresno živjeli na Kosovu, kada se nijesu smjeli nasmijati, jer bi zbog toga bili prebijeni, pa im do smijeha nije ni bilo.</s><s>Ako bi iznijeli da prodadnu kakvu crkavicu na pijacu, policija bi im to plijenila, a pretresi da li imaju deviza, uvijek su bili omiljena poslastica srbijanske policije.</s><s>Svojevremeno su ih obavezivali da predaju oružje, a kako ga nijesu posjedovali, morali su ga kupovati kako bi im glava znala i predavati ga onima koji su taj suludi naum predaje nečega što ne posjeduješ zamislili.</s><s>I hvala Allahu, Gospodaru Svjetova, koji je ovaj narod u više vjera uputio, ne zanemarujući Islam kao dominantnu vjeru svekolike albanske populacije.</s><s>Može se slobodno reći da će oni kao narod koji uvažava vjersku toleranciju, imati od toga u budućnosti ogromne benefite i da će moći da mire posvađane i zalutale narode.</s><s>Njima su otvorena vrata na Istoku i na Zapadu, a kriza i okovi u kojima su do juče bili, sada su za njima i prošlost.</s><s>Čak ih ni krilatica jednog bivšeg srpskog političara, koji je govorio da su Kosovari Albanci Jugoslovenskog porijekla, nije mogla zadržati da ostanu tamo i sa onima, đe im mjesto nije.</s><s>Ako se napravi paralela između Albanskog i Bošnjačkog naroda, odmah se uočava njihova zajednička nit bese i imana koja ih krasi, te njihova obostrana spremnost da saburaju i onda kada se čini da nema izlaza, nadajući se tako boljem sjutra.</s><s>Ono u čemu su Albanci bili u povoljnijoj poziciji jeste činjenica da ih njihovi dželati nijesu mogli svojatati zbog drugačijeg jezika, za razliku od Bošnjaka koje su perfidno i neosnovano oslovljavali srbima muhamedanske vjere.</s><s>Vanzemaljski narod očekuju nova usrećenja i usponi, poput onih gdje će i reprezentacija Kosova “harati” u fudbalu, džudou, boksu i drugim sportovima.</s><s>A ako međunarodna zajednica dozvoli prirodno ujedinjenje svekolikih Albanaca u jednu državu, što iz dana u dan postaje sve realnije, tada će se ugroženima osjećati Nemci, Blazilci i ostali, jasno nazirem vanzemaljski narod kao višestruke prvake Svijeta u fudbalu; I ne samo u njemu.</s><s>Amin Bože daj</s>
<s>Najnovije objave</s><s>Mediji su brujali kada su prije par mjeseci mnogim crnogorskim školama i drugim institucijama stizale lažne dojave o bombama.</s><s>U nekom trenutku je policija...</s>
<s>U GUSINJU ODIGRAN BAJRAMSKI TURNIR MLAĐIH SELEKCIJA</s><s>GUSINjE – U Gusinju je odigran tradicionalni „Bajramski turnir“, mlađih selekcija, na kom je učestvovalo osam ekipa iz Gusinja i Plava – godište 2005/6. i 2009/10.</s><s>Iz mlađe generacije na turniru su nastupile ekipe: „Grebaje“, „Jang Bojs“, Škola fudbala „Gusinje“ i „Stranci“ –Evropa, a za starije: Škola fudbala „Gusinje“, FK „Jezero“ -Plav, „Alipašini izvori“ i „Stranci“ –Evropa.</s><s>Igrano je po sistemu 5 + 1 + 3, a turnir su sudili Ismet Brdakić i Selim Feratović.</s><s>Od mlađe generacije u finale su se plasirali Škola fudbala „Gusinje“ i „Jang Bojs”, što su nakon rezultata 0:0, odlučivali penali gdje se bolje snašla ekipa Škole fudbala „Gusinje” i osvojila prvo mjesto.</s><s>Igrač turnira iz ove kategorije je Nihad Dervišević, a strijelac Sait Feratović.</s><s>U takmičenju starijeg godišta u finale su ušli FK „Jezero“ i „Alipašini izvori“, što, nakon rezultata 3:3, boljim izvođenjem penala Plavljani rješavaju u svoju korist.</s><s>Igrač turnira je Ilhan Kika Nikočević, iz pobjedničke ekipe, a strijelac Safer Ćosaj iz drugoplasirane.</s><s>Finalisti i jedne i druge generacije dobili su pehare, koje je obezbijedilo Sportsko društvo „Trojan“ iz Gusinja.</s><s>-Turnir u obje kategorije protekao je u najboljem redu i zahvaljujem svim ekipama na fer i sportskom nadmetanju, gdje se kod tih mališana mogao vidjeti veoma dopadljiv fudbal, a što u perspektivi obećava dobar potencijal kvalitetnih fudbalera u Gusinju i Plavu.</s><s>Turnir se svake godine tradicionalno odigrava odmah nakon bajramskih praznika, kada u Gusinje dođe naših ljudi iz inostranstva i gdje se i od te djece napravi ekipa, tako da ovaj događaj služi i za jedno fino druženje i zbližavanje tih naših najmlađih.</s><s>Ovim putem želim da najavim da će godište 2009/10, učestvovati na turniru u Maslinama -Podgorica, koji se igra u nedjelju, u organizaciji FK „Porto“.</s><s>Sponzor puta biće nam Opština Gusinje.</s><s>Takođe, želim da najavim da će u Gusinju 15. jula biti organizovan turnir za mlađe selekcije, a to je vrijeme kada je najveći broj naših dijasporaca u Gusinju i kada može da se napravi više ekipa – kaže trener mlađih selekcija Selim Feratović.</s>
<s>Predata peticija za trajni moratorijum na gradnju MHE</s><s>Predstavnici nevladine organizacije “Green Home”, u saradnji sa više nevladinih organizacija iz Crne Gore, danas su Skupštini predali preko 6.300 potpisa kojima se traži trajno zaustavljanje izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori.</s><s>Foto: Anadolija</s><s>Predstavnici građana iz više crnogorskih gradova pozvali su nadležne institucije da hitno zaustave gradnju svih započetih hidroelektrana, uz poruku da će svojim životima braniti rijeke gdje je planirana gradnja.</s><s>Nataša Kovačević iz organizacije “Green home” podsjetila je da je Evropski parlament u novembru ocijenio da većina od 80 mini elektrana u Crnoj Gori nijesu planirane i izgrađene u skladu sa evropskim investicijama i pravom.</s><s>Ona je istakla očekivanje da će poslanici crnogorskog parlamenta prepoznati ogorčenje građana Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Andrijevice, Berana, Šavnika, Nikšića i Kolašina, koji godinama putem protesta negoduju zbog najava o gradnji mini elektrana.</s><s>“Većina dosadašnjih koncesija dodijeljena je bez validnih osnova, vodnih i bioloških, uz nepostojojanje odgovarajućih planskih dokumenata”, kazala je Kovačević.</s><s>Foto: Anadolija</s><s>Ona je istakla da je broj izdatih koncesija i projekata za gradnju mini hidroelektrana u Crnoj Gori oko 80, a da je do sada izgrađeno 13 mini hidroelektrana, dok je u fazi izgradnje do deset novih.</s><s>Aleksandar Vemić iz Šavnika, koji zajedno sa mještanima brani rijeku Bukovicu kako ne bi bila izgrađena mini elektrana, poručuje da ljudi u ovom dijelu žive od stočarstva i poljoprivrede.</s><s>“Moramo da izlazimo pred bagere, a nadam se da će država prepoznati šta je interes zajednice.</s><s>Svim raspoloživim sredstvima ćemo braniti rijeke.</s><s>Nećemo dozvoliti izgradnju hidrocentrale”, kazao je Vemić.</s><s>Foto: Anadolija</s><s>Ramo Gutić iz Plava, gdje su već izgrađene dvije hidroelektrane, a planirane još četiri, kazao je da se desio pravi ekološki zločin prema prirodi.</s><s>“Vodozahvati su rađeni u srcu Nacionalnog parka ‘Prokletije’.</s><s>Stanovnici su ostali bez vode za piće, imanja su spržena, uništen je riblji fond.</s><s>Obećavamo da neće napraviti ni jednu hidroelektranu dok nadležni sudovi u ovoj državi i Strazburu ne kažu posljednju riječ”, rekao je Gutić.</s><s>Predstavnici građana koji se protive izgradnji hidroelektrana na rijekama Lještanici u Bijelom Polju i na rijeci Vinicki u Beranama, takođe su poručili da neće dozvoliti najavljenu izgradnju na ovim rijekama.</s>
<s>Zele graditi crkvu na privatnom posjedu u selo Martinovice – Video</s><s>GUSINjE –Krst koji je 13. maja postavljen na ostacima crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Martinovićima kod Gusinja, povodom slave tog hrama, uklonjen je u noći između ponedjeljka i utorka i bačen u rijeku.</s><s>Kako je za „Dan“ kazao predsjednik Odbora za obnovu crkve Milorad Dragović, njemu je u utorak oko 9 časova javljeno da krsta nema na temelju crkve, o čemu je odmah obavijestio policiju, nakon čega se zaputio na lice mjesta.</s><s>-Fotografisao sam krst u rijeci, ali ništa nisam dirao do dolaska policije.</s><s>Ubrzo je došla policija i sprovela radnje iz svoje nadležnosti.</s><s>Inače, krst je postavljen tokom svete liturgije na dan hramovne slave, ali je vjerovatno zasmetao komšijama albanske nacionalnosti koji se bune zbog namjere da obnovimo hram, pa pretpostavljam da ga je neko od njih i uklonio.</s><s>Slične incidente situacije dešavale su se i ranije, a policija je asistirala u određenim radnjama.</s><s>Taman kad smo se ponadali da je netrpeljivost prema srpskim vjerskim obilježjima utihnula i da će obnova hrama teći nesmetano, oni eto ponovo dižu tenzije bez potrebe –kazao je Dragović.</s>
<s>Pucnjem u glavu ubijen Imam u Njujorku</s><s>Usamljeni napadač pucao je na imama u Queensu, New York, koji se vraćao kući nakon podne namaza i još jednog muškarca, navodi policija New Yorka.</s><s>Imam je pogođen u glavu dok je drugi muškarac pogođen u prsa i nalazi se u kritičnom stanju, prema izjavama svjedoka.</s><s>Pucnjava je odjeknula u blizini džamije Al-Furqan Jame u Ozone parku, ostavljajući obje žrtve da leže na tlu u krvi samo jedan blok od džamije, prema izjavama svjedoka. “Upucati čovjeka u glavu usred bijela dana, to je nečuveno”, kazao je Millat Uddin, 25-godišnji stanovnik četvrti. “Brutalno ubijanje ljudi kao da su životinje.</s><s>Potrebna nam je pravda.</s><s>Čini se kao da je neko uzeo zakon u svoje ruke”.</s><s>Lokalni stanovnici opisuju imama kao pobožnog, poštovanog člana zajednice. “On je planirao odlazak u Bangladeš za deset dana kako bi prisustvovao vjenčanju svoga sina i već četiri godine bio je imam lokalne džamije”, kazao je Ahmed Zekerija.</s><s>Imam je bio ‘jako fin, tih, skroman čovjek’, kazao je Kabir Chowdhury iz obližnje džamije. “On je bio uzor kao imam, otac i član zajednice.</s><s>Nikada nije imao bilo kakve razmirice s drugima”.</s><s>Okupljeni na mjestu pucnjave okrivljuju republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa zbog huškačkih izjava protiv muslimana i širenja islamofobije, iako je motiv napada još uvijek nepoznat.</s><s>New York Daily News prenosi kako je policija prvobitno izjavila da motiv nije zločin iz mržnje bez pružanja daljih informacija.</s>
<s>Od ničega napravili nešto</s><s>PETNjICA – U protekle tri godine preduzete su brojne aktivnosti koje su doprinijele da područje Bihora krene s mrtve tačke – saopštio je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.</s><s>On je, sumirajući postignute rezultate za period otkako je Skupština Crne Gore donijela odluku da Petnjica postane samostalna opština, ocijenio da je, i pored brojnih poteškoća, dosta urađeno na stvaranju neophodnih finansijskih, tehničkih i drugih uslova za normalno funkcionisanje administrativnog centra.</s><s>On je kazao da je u cilju modernizacije Petnjice i podizanja standarda lokalnog stanovništva realizovano i pripremljeno mnoštvo projekata.</s><s>-Kada napravimo presjek stanja, možemo slobodno reći da smo u cilju razvoja Bihora dosta toga uradili otkako je Petnjica dobila ponovni status opštine i da smo od ničega napravili nešto.</s><s>Bio je to dosta težak i mukotrpan period, jer smo praktično krenuli s gole ledine.</s><s>No, zahvaljujući dobroj saradnji lokalne uprave sa Vladom Crne Gore i drugim državnim institucijama, kao i sa našom brojnom dijasporom, došli smo do vidljivih rezultata koji daju nadu da za Petnjicu dolaze bolji dani – istakao je Agović.</s><s>Naglasio je da je u međuvremenu formirana efikasna lokalna uprava koja je, kako je naveo, postala istinski servis svih građana.</s><s>-Od samog starta smo se suočili s nedostatkom i smještajnog prostora i finansijskih sredstava.</s><s>Uspjeli smo, ipak, da nekako u postojećoj zgradi Doma kulture smjestimo lokalnu administraciju i da nakon toga krenemo sa instaliranjem neophodnih administrativnih kapaciteta.</s><s>U protekle dvije godine smo usvojili budžete i tako stekli uslove da opština Petnjica normalno funkcioniše i da na osnovu raspoloživih sredstava planira realizaciju određenih projekata.</s><s>Pritom smo vodili računa da budžetska sredstva trošimo krajnje domaćinski i da ih usmjeravamo tamo gdje je to najpreče, što je i dalo odgovarajuće rezultate – istakao je Agović, podsjećajući da su, pored uspostavljanja neophodnih opštinskih službi, formirali komunalno preduzeće, Centar za kulturu i turistička organizacija.</s><s>On je istakao da su na području Bihora nakon formiranja opštine Petnjica počele da se realizuju i milionske investicije.</s><s>-Vlada je odobrila dva vrlo značajna višemilionska kapitalna projekta koji se tiču projekta izgradnje zgrade Opštine i rekonstrukcije puta Berane – Petnjica.</s><s>Zgrada se, na opšte zadovoljstvo, uveliko gradi i očekujemo da već naredne godine dobijemo moderni objekat za potrebe lokalne administracije.</s><s>Nakon što je urađen projekat, očekujemo da uskoro počnu i radovi na modernizaciji puta koji predstavlja razvojnu žilu kucavicu čitavog kraja.</s><s>U međuvremenu smo asfaltirali preko četiri i po kilometara lokalnih puteva, u nadi da ćemo u toku ove godine postaviti još dva i po kilokmetra asfaltnog zastora.</s><s>Takođe, dogovoreno je da se uradi strudija za sanaciju puta Bioča – Petnjica koji je od izuzetnog značaja za lokalno stanovništvo.</s><s>U toku je i izgradnja vodovoda za oko 600 potrošača, dok je posebna pažnja, uz značajna ulaganja, posvećena rekonstrukciji dalekovoda i niskonaponske mreže.</s><s>Sve to potvrđuje da nijesmo sjedjeli skrštenih ruku, već da smo se iskreno založili da dođe do realizacije ovako značajnih kapitalnih projekata – istakao je Agović, dodajući da je odrađeno i niz drugih važnih poslova iz oblasti komunalne i društvene infrastrukture.</s><s>Naglasio je da je jako bitno što su u Petnjici počela da se otvaraju i odjeljenja državnih institucija.</s><s>-Otvorene su kancelarije Ministarstva rada i socijalnog staranja i kancelarija biroa rada, koje će biti na usluzi građanima.</s><s>To će bitno smanjiti troškove koje su građani dosad imali putujući do Berana i nazad.</s><s>Nadamo se da će ovo biti podstrek i za ostale državne organe da u što skorijem roku otvore svoje ekspoziture u Petnjici.</s><s>Očekujemo da vrlo brzo to urade MUP, Uprava za šume, Fond zdrastva i Fond PIO.</s><s>Očekujemo da ćemo ubrzo imati i samostalnu srednju školu u Petnjici, a najavljeno je i otvaranje dječjeg vrtića – naveo je Agović, zaključujući da se posebna pažnja usmjerena ka stimulisanju poljoprivredne proizvodnje i privlačenju domaćih i stranih investitora.</s><s>Povezivanje sa dijasporom</s><s>Agović je kazao da lokalna uprava punu pažnju posvećuje institucionalnom povezivanju sa udruženjima i organizacijama u dijaspori.</s><s>On je naglasio da se iskreno nada da će se na taj način ljudi iz Bihora, koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, dodatno motivisati da investiraju u svoj zavičaj.</s><s>-Mi smo u minulom periodu usvojili važne odluke potrebne da se na zakonit način i kroz institucije sistema krene s razvojnom pričom Petnjice.</s><s>Raduje to što smo dobili čvrsta obećanja od Vlade Crne Gore i ostalih državnih institucija da će pružiti nesebičnu pomoć u realizaciji važnih projekata u Petnjici.</s><s>To je dobar signal i za našu brojnu dijasporu koja će, siguran sam, pružiti nesebičnu pomoć u cilju realizacije kapitalnih projekata koji daju šansu za pokretanje biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.</s><s>Uz to, mi smo u želji da se institucionalno povežemo sa našim zemljacima u inostranstvu, odlučili da pri lokalnoj upravi otvorimo kancelariju za rad sa dijasporom, koja će našim iseljenicima stajati na usluzi i koja će im pomoći da na lakši i jednostavniji način ostvare svoje interese i daju puni doprinos razvoju Petnjice – naglasio je Agović.</s><s>Od ničega napravili nešto — 1 Comment</s><s>Gospodin iz Petnice ljijepo razmislja da formira posebnu kancelariju za rad sa Dijasporom, koja bi saradjivala kako on naglasava sa ljudima koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu.</s><s>Pri cijelom svom razmisljanju, sva je prilika da je smetnuo s’uma da su sada u punoj snazi neke nove generacije nase dijaspore koji su rodjeni u inostranstvu i kojima zavicaj nije isti kao njihovim precima.</s><s>Ti mladi ljudi nemaju motiva da finansiraju u mjesto rodjenja svojih roditelja, vec u svoja mjesta rodjenja.</s><s>A prsla mjesta ce i dalje ostati taka kaka jesu.....</s>
<s>VIDEO: Geni su čudo!</s><s>Pavarotijeva unuka sve oduševila svojim glasom!</s><s>Lućano Pavaroti je bio umjetnik, kojeg riječi ne mogu opisati u dovoljnoj mjeri, da bi se ukazao njegov uticaj na muziku, i operu uopšte...</s><s>Da su geni čudo, dokazuje upravo Pavarotijeva unuka, koja ima 16 godina, i bavi se pjevanjem.</s><s>Njeno ime je Marija Krakuin, i nedavno je nastupila u jednoj televizijskoj emisiji, gdje je izvela pjesmu Kristine Agilere “Oh mother”, i istog trena oduševila sve prisutne!</s><s>Preslatka Krakuin još prije pet godina je oduševila publiku u emisiji televizije RAI, kada je izvela poznatu baladu “Caruso”.</s><s>Da djevojčica tako može pjevati, teško je povjerovati.</s><s>Sa svojih 11 godina, bacila je publiku na koljena.</s><s>Geni su geni, reklo bi se.</s>
<s>Plavljanin Faruk Redžepagić sa prijateljima cisti Alipasine izvore u Gusinju</s><s>– Predsjednica je, uz saglasnost ekološkog inspektora, kazala da to možemo da radimo ručno jer inspektor nije za to da se ovo uređuje mehanizacijom zbog bojazni da mašina ne poremeti izvorišta, što je po meni nemoguće, jer izvorišta su zapravo vrela koja se prostiru duž brda stotinak metara širine, a čišćenje se odvija u vodnim koritima.</s><s>Znamo da se sve vodne površine i rječna dna čiste mehanizacijom prigodnom za te poslove i ne znam što bi to ovdje škodilo.</s><s>Vjerovatno da inspektor nije iz te struke i da ne vlada situacijom, jer upravo adekvatna mehanizacija te poslove kvalitetno završava.</s><s>No, bilo bi dobro da ti nadležni pomognu, baš u dijelu mehanizacije, a ja bih obezbijedio fizičku radnu snagu.</s><s>Na kraju, pored uklanjanja tog krupnijeg korova i izrade pozida, slijedi i produbljivanje dna, koje bi se moralo obaviti mehanizacijom.</s><s>Malo dublje sam kopao, uklonio mahovinu i ilovaču i odmah se ukazalo vrelo sa kojeg odmah možete piti čistu vodu – ukazuje Redžepagić.</s><s>On ima namjeru da uredi i prostor oko kontejnera, da ih od vodeničkog objekta pomjeri na prigodnije mjesto, a drvene badnjeve što uvode vodu u vodenicu planira da očisti kako bi voda nesmetano tekla na vodeničke točkove. – Predsjednici sam kazao da sam voljan i da postavim desetak ambijentalnih korpi za smeće duž ovog kompleksa, jer evo, kako se vidi, nema nijedne, a posjetioci, evidentno, nemaju svijest da taj otpad što naprave ponesu sa sobom i bace negdje u kontejner, već ga tu ostavljaju, a korpe bi sigurno učinile da se ta svijest mijenja.</s><s>Međutim, predsjednica smatra da nije potrebno da ja stavljam te korpe jer oni imaju projekat za to.</s><s>I ako ga imaju, on je sigurno negdje u fioci, pa sam predsjednici onako sa dozom ironije rekao da će taj projekat vjerovatno biti ostvaren 2030. godine.</s><s>Nikako ne mogu da shvatim, što sam i prethodni put kazao, da postoji opštinska samouprava, službe i preduzeća, a da se ni ta najosnovnija pitanja, kao komunalni red, inspekcijski poslovi i sve ono što utiče na ljepši i zdraviji životni ambijent, ne rješavaju – naglasio je Redžepagić.</s>
<s>“Dragi prijatelji, zadovoljstvo nam je da najavimo narodnog pjevaca Bekija Bekica koji ce vas zabavljati na dolazece donatorsko vece Fondacije Gusinje u mjesecu Decembru ove godine.</s><s>O Bekiju Bekicu nije potrebno mnogo pisati, svima nam je poznat kao uspjesni karijerista na estrdi i jedan od najvecih patriota i ambasadora zvoga zavicaja.</s><s>Beki ce doputovati na poziv predsjednika UOFG Braha Radoncica i njegova posjeta ce biti u duzini od nekoliko dana u Njujorku.</s><s>Vjerujemo da ce njegov nastup biti pravo osvezenje za ljubitelje narodne muzike i dobre zabave i da smo u tom smislu postigli pun pogodak u izboru za vase ugodno vece na donatorskoj veceri.</s><s>O vise detalja u vezi Bekijevog gostovanja cemo vas naknadno obavijestiti”.</s>
<s>SA PROTESTA ISPRED OSNOVNOG SUDA U PLAVU PORUČENO</s><s>Sa protestnog skupa u Plavu</s><s>Organizatori današnjeg protesta su kazali da su se danas okupili, da iskažu solidarnost sa svim građanima njihove Opštine i svim građanima drugih opština sa sjevera Crne Gore, koji su stali u odbranu rijeka i izvora koji za mještane i sve što se kreće, uzgaja i raste znače izvor života i nadu za opstanak i privređivanje u dolinama prelijepih rijeka i bisera Crne Gore, kakvih je sve manje na tim prostorima, a voda je zlato koje se mora sačuvati za buduće generacije.</s><s>,,Mi danas ne vršimo pritisak na sudstvo, već iskazujemo nezadovoljstvo zbog selektivnog pristupa prema prema pojedincima koji su uključeni u problematiku koja je posledica uništavanja rijeka i izvorišta i smještanja u azbestne i gvozdene cijevi, što smatramo zločinom prema prirodi i ljudima, našem bogastvu, bogastvu Crne gore i nadi budućih generacija”.</s><s>Nadležne institucije su upoznate sa rušilačkim, varvarskim radnjama angažovanih izvođača radova za račun izabranih koncesionara na izgradnji mini elektrana, ali njih niko ne smije da pomene, a kamoli da se privedu pravdi za isušivanje riječnih korita, lomljenje mostova, uništavanje puteva, devastaciju životnog prostora, duševne bolove mještana kojima su rijeke i izvori neodvojivi dio njihove svijesti i njihovog opstankana ovim prostorima.</s><s>Umjesto da se rušitelji i devastatori privedu pravdi, danas se sudi dvojici momaka koji treba da opstanu na svojim ognjištima, da stvaraju porodicu, da stvaraju uslove za buduće generacije, samo zato što se protive uništavanju onoga što nam je bog i priroda dala na čuvanje i racionalno korišćenje.</s><s>Profiterima i kriminalcima poručujemo, da nema te kazne koja može zaplašiti ove ljude i ove momke koji su pozvani u sudnicu.</s><s>Nema toga novca, dokumenta, rešenja, odobrenja koji će nas odvratiti od zaštite rijeka i izvora koji su neprocjenjiv resurs naše opštine i države Crne Gore.</s><s>Ne možemo i nećemo prihvatiti činjenicu da smo svi slijepi kod očiju, da ne vidimo kakve su katastrofalne posledice izgradnje elektrana u Babino polje, Gradine , Šekular, Bijelo Polje i drgim mjestima u Crnoj Gori.</s><s>Danas se pokušava rušiti ovdje, sjutra u Šavnik, Berane , Rožaje,Mojkovac.</s><s>Šume su nam najvećim dijelom oduzete, rijeke i izvore ne damo.</s><s>Po kozna koji put pozivamo Investitore iz Crne gore i inostranstava i besplatno nudimo naša imanja da izgrade ribnjake, voćnjake, etno sela, skijaške kapacitete, farme, pogone za preradu voća, povrća i ljekovitog bilja , a da za uzvrat upošljavaju našu omladinu koja je osuđena na odlazak iz ovog prelijepog mjesta.</s><s>Bogaćenje pojedinaca na račun siromašenja i iseljavanja mještana naše opštine i sjevera Crne Gore nikad neće proći do zadnjeg čovjeka koji korača ovim prostorima, kazali su na kraju svog obraćanja .</s>
<s>Turizam jedini put za bijeg od siromaštva</s><s>– Širi prostor Prokletija izuzetno je atraktivan za razvoj turizma tokom čitave godine, potvrdio je Adis Canović, savjetnik za razvojne projekte u Sekretarijatu za privredu razvoj i finansije opštine Plav.</s><s>Gašenjem velikih preduzeća, opštinsku privredu zapravo čine trgovina i ugostiteljstvo i vrlo mali procenat prerađivačkih pogona. – Sekretarijat za privredu razvoj i finansije opštine Plav kontinuirano radi na pružanju podrške privrednicima u našoj opštini.</s><s>Podršku pružamo u savjetodavnom smislu te upućivanju zainteresovanih na pozive i fondove gdje mogu dobiti donacije.</s><s>Takođe smo u saradnji sa našim privrednicima oformili dva klastera i to za turizam i drvopreradu.</s><s>U sklopu sekretarijata pružamo savjetodavne usluge poljoprivrednicima, a pomažemo i pri izradi biznis planova – kaže Sulejman Dešić, sekretar Sekretarijata za privredu razvoj i finansije.</s><s>Canović kaže da privrednicima opštine Plav na raspolaganju stoje i usluge Regionalnog biznis centra u Beranama, čiji je jedan od osnivača i opština Plav. – U sklopu Sekretarijata za privredu razvoj i finansije moguće je dobiti sve informacije i upute vezano za regionalni biznis centar u Beranama i mogućnostima za privrednike.</s><s>Opština pruža podršku klasterima, organizujemo radionice sa UNDP, te shodno protokolu o saradnji sa IRF-om pružamo pomoć poljoprivrednim proizvođačima.</s><s>Opština učestuje u izradi i implementaciji projekata koji pomažu i zapošljavanje.</s><s>Skorije je završena „Obuka na radu i mentoring za žene i mlade, sa fokusom na sjeveroistočni region gdje smo zajednički sa opštinama Berane, Andrijevica, Petnica, te predstavnicima ZZZCG došli do zaključka da izradimo lokalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period od pet godina – rekao je Canović.</s><s>On je dodao da je za kraj oktobra bio najavljen „Biznis karavan” u sklopu programa podsticanja biznisa koje je organizovalo Ministarstvo ekonomije Crne Gore.</s><s>Međutim, do njih nije stizao.</s><s>Još čekaju „Biznis karavan”</s><s>– Krajem oktobra u Plavu je trebalo da bude organizovan sastanak sa prestavnicima resornog ministarstva i najpespektivnijih privrednika iz naše opštine, ali je sastanak otkazan u zadnjem trenutku.</s><s>Ne znamo zašto.</s><s>Nadamo se da će nas ubrzo iz ministarstva obavijestiti da su se sada stekli uslovi za organizovanje jednog takvog sastanka – kaže Canović.</s>
<s>DIREKCIJA JAVNIH RADOVA OPŠTINE PLAV SUMIRALA REZULTATE RADA</s><s>PLAV – Sumirajući rezultate rada u ovoj godini, kako onih koji se finansiraju sredstvima Vlade, tako i onih koji se finansiraju iz opštinskog budžeta, direktor Direkcije za investicije Opštine Plav Fuad Feratović kaže da je dosta planiranog realizovano, te da će nastavak radova uslijediti naredne godine.</s><s>Fartović podsjeća da je završena sanacija dijela lokalnih puteva u Brezojevicama, Završu i Vardištu u pravcu Budojevica, te plato vatrogasne jedinice, kao i dionica puta do Dječjeg vrtića.</s><s>Dodao je da je pripremljen idejni projekat da se na uzvišenju Skić izrade pješačke staze, tri sportska terena, restoranski kompleks i dva parkinga.</s><s>On podvlači da će sve to raditi sredstvima iz opštinskog budžeta.</s><s>Feratović je pomenuo i investiciju mještana sela Budojevice, koji su međusobno dogovorili i izveli akciju prikupljanja sredstava, oko 150.000 eura, za nastavak radova puta Vardište–Budojevice.– Opština je na tom potezu uradila početnih oko 500 metara puta, a preostali dio biće završen sredstvima mještana.</s><s>Oni su bili sklopili ugovor za izvođenje radova s firmom Crnagoraput, koja je izvodila prvu dionicu radova koje je finansirala Direkcije javnih radova.</s><s>U nastavku radova izvođač je naišao na problem mekog terena i odustao od ugovora.</s><s>Nakon toga mještani su dogovorili da radove nastave sa firmama iz Plava i Gusinja koje treba da naspu put, odrade propuste, postave drenažne cijevi i ostalo kako bi se put pripremio za asfaltiranje.</s><s>Opština Plav će aktivno učestvovati i u pripremnim i završnim radovima koji, po mojim saznanjima, koštaju oko 70.000 eura – kaže Feratović, dodajući da očekuje i početak radova na sanaciji Prnjavorskog potoka. – Očekujemo uvođenje izvođača radova u posao, a pošto se radi o obimnijim radovima, oni će biti nastavljeni na proljeće, s tim što ćemo nastojati da što više uradimo u ovoj godini.</s><s>Pokušaćemo, ukoliko brzo obezbijedimo izvođača, da makar jednu dionicu puta Plav – Vojno Selo – Gusinje počnemo ove godine, kako bi na proljeće mogli da nastavimo i saniramo cio put.</s><s>Inače, na tom projektu se kasni zbog tehničke dokumentacije, problema da se nađe izvođač radova, ali se nadam da ćemo i taj problem vrlo brzo prevazići – podvlači Feratović.</s><s>Dodao je da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, povodom sprovođenja projekta regulacije korita rijeka Lim i Grnčar, poslalo stručnjaka iz oblasti vodoprivrede kako bi izlaskom na teren definisali nekoliko spornih tačaka koje se tiču tog posla. – Konkretno, ovaj posao u cilju zaštite od poplava zahtijeva regulaciju korita i desne obaloutvrde rijeke Lim, kao i zaštitu mosta u Novšiću.</s><s>U planu imamo i regulaciju oko 300 metara korita Murinske rijeke, obaloutvrde Lima do mosta u Zorićima.</s><s>Za sve pobrojane poslove u pripremi je projektna dokumentacija, a kada će početi realizacija zavisi od vremenskih prilika.</s><s>U proteklom periodu Opština je raspisala i tender za investicione projekte za saniranje udarnih rupa i sanaciju nekoliko gradskih saobraćajnica, vrijedne oko 100.000 eura.</s><s>Međutim, zbog vremenskih uslova, plašim se da će to ostati za narednu godinu, kada bi uz dodatna sredstva odradili i još nekoliko gradskih saobraćajnica i lokalnih puteva – kaže Feratović i naglašava da je regulacija rijeke Grnčar u nadležnosti Opštine Gusinje.</s><s>DIREKCIJA JAVNIH RADOVA OPŠTINE PLAV SUMIRALA REZULTATE RADA — 3 Comments</s><s>Veliki poz.za ratove Koje planirate i Ko je ste uradili.</s><s>Ja mislim da je najveci i najljepsi pogled na Plavskom Jezeru.</s><s>Veliki pozdrav sve najljepse u novoj godinu puno zdravlja uspeha.</s>
<s>Zapad sprema izolaciju Dodika</s><s>Upitan da li je poziv za saslušanje upućen jedino Dodiku, a ne i drugim zvaničnicima RS koji bi mogli biti odgovorni zbog nepoštovanja odluke Ustavnog suda, Grubešić je odgovorio da je poziv za saslušanje upućen “samo Dodiku”.</s><s>Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je da se ne plaši hapšenja zbog održavanja referenduma i da je zadovoljan što je glasanje o Danu RS prošlo bez problema.</s><s>“Ja nisam zadužen da se bojim.</s><s>To je više za pokriće onih koji nisu uspjeli da zaustave referendum,” rekao je Dodik televiziji N1, odgovarajući na pitanje da li se plaši hapšenja poslije najave tužilaštva da mu je upućen poziv za saslušanje zbog neizvršavanja Odluke Ustavnog suda BiH.</s><s>Dodik je konstatovao da je referendum prošao bez incidenata, rekavši da mogu odahnuti i organizatori referenduma o Danu RS jer niko nije uhapšen, niti smijenjen zbog kršenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i zabrane referenduma.</s><s>Dodik je izjavio da će, ako bude potrebe, biti još referenduma do 2018. godine.</s><s>“Mi nismo nikakvi avanturisti i destruktivci nego smo ozbiljna partija.</s><s>Ako bude potrebe biće još referenduma do 2018. i pokazali smo da ih možemo organizovati”, rekao je on.</s><s>Država se, kako je rekao, ne može napraviti na hapšenjma iz političkih razloga.</s><s>“Da li će se država BiH napraviti tako što nekoga hapse iz političkog razloga.</s><s>To se nikad nije desilo da se jedna država tako napravi,” rekao je Dodik.</s><s>Mnogi su, kako je dodao, napadali RS.</s><s>“Prošao sam mnoge teške situacije i nikada nisam uvažavao silu ali sam bio svjestan onoga što branim.</s><s>Kao što i sada branim pravo jednog naroda da donese odluku koja nikom ne smeta osim nekolicini birokrata,” rekao je predsjednik RS.</s>
<s>NASA NAKNADNA PAMET</s><s>Svacija je pamet sermija, i kada bi se prodavala, svako bi svoju pamet kupio.</s><s>Svaka je individua razlicita i posebna, a kroz ta svojstva i odlike se bolje upoznajemo i razumijemo jedni druge.</s><s>Vidimo da nam ni prsti na ruci nijesu isti, sto je takodje potvrda nasih posebnosti i raznolikosti.</s><s>Dok smo jos u majcinoj utrobi, prilikom naseg zaceca, odredjuje se nas kod tj. sifra, te sta cemo u zivotu raditi, koliko godina zivjeti, da li cemo biti vise ili manje srecni ....</s><s>No, ima i jedna druga strana medalje ili dimenzija, koja zavredjuje nasu analizu i posmatranje.</s><s>Ako se takmicimo u dobru i dobrim djelima, to je nasa vrlina i nasa lijepa strana, ako pak pretjerujemo u losim postupcima i djelima, to je nasa ruzna strana, koje se valjamo kloniti i stranom ju uciniti.</s><s>Covjek kao ljudsko bice ima uvijek sa sobom dvije skupine pratilaca, meleke koji ga podsticu na dobro i odvracaju od zla, i naletnike tj. sejtane koji mu pokusavaju omiliti losa djela i odvartiti ga od dobrih.</s><s>Svaki covjek je u sustini drustveno bice, upucen da svoje aktivnosti i poslove zavrsava u okviru te cjeline.</s><s>Posebno je pitanje kako on kao individua funkcionise i uspijeva u okviru drustva.</s><s>Ponekad se uspije na osnovu svojih licnih svojstava i vrlina, nekad su mu potrebne srecne okolnosti ili da se utrci mimo ustaljenog reda i poretka.</s><s>A nista na ovom dunjaluku nije vjecito, dapace, sve je kufizirano i sa odredjenim vremenskim rokom.</s><s>Da bi svaka individua bila kako valja i na visini svoga zadatka, mora poznavati pravila koja upucuju na dobro a odvracaju od zla, sta je moralno a sta nemoralno, sta smijemo a sta ne smijemo ciniti.</s><s>Ako ta pravila ne shvatimo na vrijeme upadamo u iskusenja i sve nam se vraca ono lose sto smo drugima cinili, na nas i na nase najmilije.</s><s>To je jedno nepisano pravilo.</s><s>Nasi su stari ostavili rijec ucinin – docek, sto ce reci da moramo cekati da nas snadje ono sto smo drugima cinili.</s><s>Cesto znamo biti nepravedni jedni prema drugima za vrijeme ovog kratkog dunjaluckog zivota, traziti u drugima greske i lose osobine, a pri tom zapostavljajuci sebe, svoje lose manire i losa djela.</s><s>A kada neko preseli ili ga dovedemo do ponora, onda znamo biti virtuozi u sazaljijevanju tih i takvih kojima smo bas mi ostali u hak.</s><s>Kroz nasu naknadnu pamet zelimo ih abolirati i govoriti za njih da su bili veliki, cestiti i neponovljivi, svjesno ili nesvjesno skidajuci sa uma kako smo se prema njima ophodili i postupali.</s><s>Nasa naknadna pamet nije ni za koga od hajra, niti od koristi.</s>
<s>Fantastican pogled Gusinja i okoline iz visine (Video)</s>

Subsets and Splits

No community queries yet

The top public SQL queries from the community will appear here once available.